Proizvodi drvne industrije konkurentni su i u Kini

2. svibnja 2019.

Vrhunska sirovina i sofisticirani hrvatski proizvodi konkurentni su i prisutni u cijelom svijetu, kaže Danijel Smiljanić, vlasnik Pan parketa. Moramo raditi na promociji drvne industrije i poboljšanju njene percepcije u javnosti

Danijel Smiljanić, Pan parket

U Hrvatskoj drvnoj industriji radi tridesetak tisuća radnika, izvoz čini znatan dio njihove proizvodnje, a iako su po brojkama daleko veći od, primjerice, domaće vojne industrije, o njoj se ne pričaju pozitivne priče. O tome kako promijeniti percepciju ove značajne i konkurentne izvozne grane, razgovaramo s Danijelom Smiljanićem, predsjednikom Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK i vlasnikom Pan parketa, jednim od najboljih domaćih poduzeća u ovoj godspodarskoj grani.

Može li drvna industrija biti perjanica hrvatskoga gospodarstva?

Drvna industrija trebala bi biti perjanica hrvatskoga gospodarstva. No mislim da nas, zapravo, najviše muči činjenica da je percepcija u javnosti o našem sektoru još uvijek podcjenjivačka. Mislim da je tu naš imidž loš i da bi naš PR, odnosno marketing trebao poraditi na tome da se odbace ideje prema kojima se kod nas sirovina propili, izreže i izveze, bez davanja dodane vrijednosti proizvodima. Kod nas se rade vrhunski, kvalitetni i sofisticirani proizvodi koji imaju kupce diljem svijeta. Na tome moramo raditi. Uzmimo, primjerice, hrvatska drvna industrija ima šest puta veći izvoz od hrvatske vojne industrije, no o vojnoj se industriji govori lijepo, dok o nama nema lijepih priča, a zapošljavamo više od 30.000 ljudi u branši. Hrvatske šume imaju još 10.000 ljudi koji se brinu o toj našoj kvalitetnoj sirovini, a još je desetak tisuća obrtnika koji se bave drvom i proizvodnjom raznih proizvoda od njega. 

Mnogi smatraju da su u tom sektoru plaće male pa da zbog toga nema niti velike kvalitete rada. Je li to tako?

Mislim da se to drastično promijenilo u posljednjih pet godina. Radne snage nedostaje svima i tko želi imati kvalitetan proizvod, mora imati jednako dobrog radnika. Nema sreće bez radnika koji nije sretan. Poslodavac mora brinuti o svim davanjima koja mora dati radniku i državi, kako bi radnik bio zadovoljan, sretan dolazio na posao i radio svoj posao na kvalitetan način te da bismo takve proizvode mogli konkurentno plasirati na tržište.

Koliki je nedostatak radne snage i tražite li kvote za uvoz?

Dosta kolega već uvozi radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, Srbije, pa čak i iz Ukrajine. To je u drvnoj industriji započelo još prije godinu i pol. Već smo tada osjetili kako nema dovoljno radne snage, a posebice onih koji imaju visoke kvalifikacije za rad. Nedostaju nam mladi ljudi koji su završili drvnotehnološku školu srednju i fakultete - to nama nedostaje. 

Vi poslujete u Slavoniji koja doživljava egzodus radnika u druge dijelove Hrvatske, a još više u druge zemlje Europske unije. Možete li zadržati ljude na poslovima u drvnoj industriji?

Pokušavamo i trudimo se učiniti sve kako bismo motivirali ljude da ostanu i rade za nas. To veže i sve ostalo što moramo učiniti da bismo to ostvarili, poput visine plaća i ostalih davanja koji stimuliraju ostanak radnika. Ne treba zaboraviti i na činjenicu da je važno stvoriti i dobre uvjete za rad. Vrlo često visina plaće nije glavni motiv za ljude. Moramo se dobro i ugodno osjećati na poslu. Tko to želi napraviti, može to ostvariti. No da bi se moglo razmišljati o tome, morate imati kvalitetan proizvod koji možete dobro prodati bilo gdje, a ne da vas kupac može stiskati i rušiti cijenu zbog nešto lošije kvalitete proizvoda. Tada to nije moguće činiti. 

Koliko je važno biti prisutan na inozemnim sajmovima u ovom sektoru i koliko brzo osjetite rezultate rada uloženog u to?

Sajmovi su težak posao. Od izlaganja na sajmu do realizacije nekog posla treba vam i nekoliko godina. Mogu vam reći da je Pan parket na sajmu u Šangaju u Kini počeo izlagati 2014. godine, a tek smo sada došli u situaciju da možemo raditi lijepi posao. Dakle, za taj nam je posao trebalo pet godina. No, to vam je realno. Želite li poslovati na tržištu Njemačke ili Sjedinjenih Američkih Država, morate biti prisutni, a vaši se potencijalni poslovni partneri moraju uvjeriti kako niste slučajno doletjeli na neki sajam, nego da stvarno imate nešto iza sebe i da možete nešto pružiti tom tržištu.

Kinezi proizvode i izvoze znatan broj proizvoda u vašoj branši u svijetu. Možemo li mi njima prodavati naše proizvode?

Odgovorno tvrdim da hrvatska drvna industrija ima dobre proizvođače i dobre proizvode i da može na svim tržištima biti konkurentna. To je sto posto tako. Ako promatramo jednu Njemačku, ona je u svim proizvodima skuplja od drugih, no konkurentna je u cijelom svijetu. Zašto mi ne bismo mogli napraviti ono što oni godinama rade? Samo kvaliteta proizvoda je bitna, a fleksibilnost tvrtke, uz poštenje, može biti ono što vas izdvaja od gomile drugih.

Značajan dio ovog sektora preuzeli su strani vlasnici u posljednjim godinama. Treba li se bojati stranih investicija u domaće tvrtke u drvnoj industriji?

Naravno da su strani investitori uvijek dobrodošli, ali pod uvjetom da izvoze proizvode s dodanom vrijednošću, a ne rezanu građu ili trupac. Što god žele raditi i kakve god proizvode žele napraviti od domaće sirovine, u što i kakav oblik proizvodnje žele ulagati, to je njihova stvar. Važno je ne stvoriti monopol na tržištu koji bi ugasio sve male igrače i ugušio konkurentnost, što se dogodilo s Agrokorom koji je ugušio mnoge male. To se ne smije dogoditi, no svi su stranci dobrodošli na našem tržištu.

Dolaze li stranci zbog kvalitetne sirovine i postoji li bojazan da bi se mogle pokupovati sve tvrtke u ovoj branši?

Ne postoji baš toliki pritisak na kupnju domaćih tvrtki. Stranci prije svega kupuju tvrtke koje imaju velike ugovore s Hrvatskim šumama o kupnji sirovine, no nisu se snašle u ovoj globalizaciji na svjetskom tržištu niti su napravili dobar, konkurentan, sofisticiran proizvod za cijeli svijet. Tvrtke koje već sada imaju takve proizvode s kojima su se pozicionirale i prodaju ih diljem svijeta, takvim investitorima uglavnom nisu zanimljive za ulaganje.

Jesu li tvrtke iz branše zadovoljne suradnjom s Hrvatskim šumama iz kojih dolaze sirovine za proizvodnju?

Smatram da je za nas jako dobro i važno da nas Hrvatske šume prihvaćaju kao partnere i da s njima možemo razgovarati te za sve naći rješenja za naše probleme. Ja sam 15 godina u ovom poslu i moram ih pohvaliti jer u cijelom tom razdoblju nije bilo trenutka u kojemu nam Hrvatske šume i njihove uprave nisu bile spremne izaći u susret. I oni su svjesni da je nama, primjerice, cijena električne energije u mjesec dana porasla za 50 posto i da moramo pronaći neke kompenzacijske mjere. Uvijek su tu i spremni su nam pomoći. Nije interes Hrvatskih šuma da stvaraju dobit, nego im je važnije da mi svojim radom povećamo, multipliciramo 11 puta njihovu dobit na sirovinu koju dobivamo iz Hrvatskih šuma. Zahvaljujući tome, novac se višestruko oplođen vrati u državni proračun.

Krešimir Sočković