U Hrvatskoj ima mnogo mladih koji mogu postati vrhunski 'anđeli'

20. svibnja 2019.

Pixabay/Ilustracija

Poslovni anđeli, točnije njih 320.000, u 2017. uložilo je gotovo deset milijardi eura u pokretanje novih poslova u Europskoj uniji, stoji u posljednjem dostupnom izvješću Europske mreže poslovnih anđela (EBAN). Poslovni anđeli ulagači su u inovativne tvrtke, one za kojima EU toliko vapi, kako u tehnološkoj utrci ne bi previše zaostajala za Kinom i SAD-om.

U Hrvatskoj se pak tržište poslovnih anđela još uvijek smatra nedovoljno razvijenim, a načini ulaganja i same karakteristike velikog broja anđela ostaju nepoznate. Naime, prema najambicioznijem dosadašnjem istraživanju domaćeg tržišta poslovnih anđela iz 2018., iza koga stoje Marija Šimić Šarić i Nikolina Krstičević sa Sveučilišta u Splitu, u Hrvatskoj dominira nevidljivo tržište (90 posto). Ipak jedan dio domaće ’anđeoske’ scene poprilično je živahan. Za promociju i edukaciju javnosti o radu hrvatskih poslovnih anđela u posljednjih desetak godina gotovo u potpunosti je zaslužna organizacija CRANE, hrvatska mreža poslovnih anđela, koja okuplja tridesetak hrvatskih investitora. Prošle godine članovi ove organizacije uložili su dva milijuna kuna u tri startupa, dok su proteklih 11 godina investirali oko 40 milijuna kuna.

Investitore anđele najjednostavnije bi bilo opisati kao imućne pojedince koji osiguravaju kapital za pokretanje poslovanja, obično u zamjenu za konvertibilni dug ili vlasnički kapital. Anđeoski ulagači obično pružaju podršku startup poduzećima u početnim trenucima (onda kada su rizici neuspjeha početnika relativno visoki) i kada ih većina investitora nije spremna poduprijeti. Također, danas sve veći broj investitora anđela ulaže online, putem crowdfunding platformi, ili se organizira u anđeoske grupe ili pak mreže anđela za dijeljenje investicijskoga kapitala te pružanje savjeta svojim tvrtkama u portfelju. Globalno gledajući, poslovnim su anđelima najprivlačnija ulaganja u računalne programe, medicinski sektor i biotehnologiju.

Anđeli u Hrvatskoj su dominantno muškarci

Ono što većinu ljudi zbunjuje razlika je između uobičajenog načina investiranja i onoga što rade poslovni anđeli. Colin Mason, pionir istraživanja načina poslovanja poslovnih anđela, ističe četiri osnovne karakteristike anđeoskoga poslovnog modela. Poslovni anđeli ulažu vlastiti novac, ulažu u privatna poduzeća koja se ne nalaze na burzi i ulažu izravno, odnosno pojavom mreža i grupa poslovnih anđela. Nadalje, anđeli samostalno donose odluku o ulaganju, a ulaganje poslovnog anđela ponajprije zahtijeva financijski povrat.

U Hrvatskoj, pokazuje istraživanje Šimić Šarić i Krstičević, poslovni anđeli dominantno su muškog spola. Najviše poslovnih anđela ima između 55 i 64 godine, dok je podjednak broj njih između 35 i 44, odnosno 45 i 54 godine. Za većinu poslovnih anđela prosječna veličina ulaganja iznosi između 100.000 i 250.000 kuna. Zatim slijede prosječne veličine ulaganja od 50.000 do 100.000 te od 250.000 do 500.000 kuna. Pri čitanju ovih podatka valja imati na umu kako u Hrvatskoj prevladava nevidljivo tržište, što znači da većina hrvatskih poslovnih anđela nije sudjelovala u istraživanju.

No, ne ostaju svi hrvatski anđeli skriveni od svjetla pozornica. Zaštitno lice domaće ’industrije’ poslovnih anđela jest Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela – CRANE, član Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te član Upravnog odbora EBAN-a. Konzumenti medijskog prostora vjerojatno će na spomen poslovnih anđela pomisliti i na Sašu Cvetojevića, poduzetnika s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvenom sektoru i mobilnim telekomunikacijama te na Hrvoja Prpića, pokretača HGspota i možda najpoznatijeg investitora u kriptovalute u Hrvatskoj. Cvetojević i Prpić, uz Damira Mujića i Adriana Ježinu, čine Upravni odbor CRANE-a.

Štetner kao prvi i Prpić kao glavni ulagač među 11 su članova CRANE-a koji su investirali u računalnu igru Journey of Life. Riječ je, prema broju članova, o dosada najvećoj investiciji CRANE-a, koja će u vlasništvu imati 20 posto tvrtke.

Da je povezanost između poslovnih anđela iznimno važna za daljnji razvoj hrvatske startup scene, vjeruje i Španjolka Marta Patricia Aparicio y Montesinos, direktorica organizacije Keymont Ventures. Njena organizacija, uz partnersku potporu Impact Huba Zagreb, PricewaterhouseCoopersa Hrvatska i Veleučilišta VERN’, stoji iza pokretanja prve Akademije za poslovne anđele u Hrvatskoj - Business Angel Academy.Marta Patricia Aparicio y Montesinos

 

Hrvatska je posebno primamljiva direktorici Keymont Venturesa zbog "vitalnosti ovdašnjih poslovnih anđela". Naime, Aparicio y Montesinos tvrdi kako je, prema njezinim saznanjima, najveći broj potencijalnih poslovnih anđela ženskog spola i mlađih od 40 godina. Zanimljivo je kako ta saznanja uvelike odudaraju od onih iskazanih u prethodno spomenutom istraživanju Šimić Šarić i Krstičević.

Anđeoska ulaganja nisu samo za bogataše

Uz to što bi trebao povezati hrvatske poslovne anđele, program Business Angel Academy koncipiran je tako da pokrije sve faze investicijskog procesa, od procjene profila investitora do mogućeg izlaska iz ulaganja. Također se usredotočuje na praktično iskustvo. Uz metode predavanja, studije slučaja, panel-rasprava, stvarnih iskustava i grupnih diskusija, potencijalni i trenutni investitori trebali bi se uhvatiti ukoštac s različitim izazovima koje investicijski proces donosi sa sobom. To uključuje dodatne module poput računovodstva i financija za nefinancijske poslove i digitalnu ekonomiju.

"Hrvatska ima mnogo potencijala da postane buduće poduzetničko središte jugoistočne Europe. Zaista vidim sjajnu priliku u Hrvatskoj jer ovdje ima mnogo mladih talentiranih ljudi, ali i iskusnih profesionalaca koji uz izgradnju potrebne infrastrukture mogu postati vrhunski poslovni anđeli. Postoji mit kako su anđeoska ulaganja rezervirana za bogataše. Ako je jednom tako i bilo, danas to više nije slučaj. Investiranje se demokratizira i svatko s voljom za učenje, nekim kapacitetom za ulaganje (dovoljno je i 10.000 eura) i optimizmom može biti poslovni anđeo. Imajući to na umu, nemojmo zaboraviti na diversifikaciju rizika. Ulaganje u samo jedan projekt podrazumijeva veliku vjerojatnost gubitka cjelokupne investicije, stoga bismo trebali stvoriti portfelj od 10 do 15 projekata ili investirati zajedno s drugim ulagačima kako bismo smanjili rizik ulaganja", zaključuje Aparicio y Montesinos.

 

Luka Fišić