Burilović: Pristup njemačkom tržištu nije lagan

19. veljače 2019.

Njemački investitori su od 1993. do prve polovice 2018. na Hrvatskom tržištu uložili 3,2 milijarde eura, a većinom se radi o strateškim investicijama u području energetike, turizma i industrije. Primjetna su relativno slaba ulaganja njemačkih malih i srednjih poduzeća u Hrvatsku, što znači da je potrebno i dalje poboljšavati investicijsku klimu kako bi im naše tržište postalo privlačnije. Stoga u okviru berlinskog BVMW-a održan Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a sve radi jače promocija hrvatskih tvrtki i gospodarskih sektora te povezivanja s potencijalnim partnerima iz Njemačke

"Njemačka je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner i četvrti najveći izravni strani investitor u našu zemlju. Iako je izvoz u Njemačku u porastu za oko 15 posto, trgovinska bilanca još uvijek je u minusu za 1,5 milijardi eura. Hrvatske tvrtke prepoznate su na njemačkom tržištu kao iznimno kvalitetne, pouzdane i cjenovno konkurentne. No, to ne znači da je pristup njemačkom tržištu lagan. Kompanije iz sektora prehrane i poljoprivrede imaju otežan pristup distributivnim lancima i policama njemačkih trgovina. Stoga će HGK do kraja ove godine otvoriti predstavništvo u Münchenu kako bismo prisustvom na terenu olakšali poslovanje naših članica u Njemačkoj“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović koji je predvodio delegaciju tvrtki iz sektora ICT-a, energetike, građevine, elektroindustrije te usluga, koje su u okviru dvodnevnog posjeta sudjelovale na gospodarskom forumu te poslovnim razgovorima s njemačkim tvrtkama, organiziranim u suradnji s BVMW-om.

Burilivić je naglasio da razmjena usluga između dvije zemlje ima tendenciju rasta i povoljna je za hrvatsko gospodarstvo. „Ostvarujemo značajan suficit, ponajprije u području turizma, poslova oplemenjivanja, građevini, transportu te informacijskim tehnologijama i tehničkim uslugama. Konkretno, u prva tri kvartala 2018. godine uprihodili smo 2,5 milijardi eura kroz pružanje usluga, dok su rashodi iznosili 354,7 milijuna“, rekao je Burilović.

Ulagati, proizvoditi i zapošljavati.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je naglasila kako su glavni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske ulazak u Schengen, eurozonu i OECD, a sve to će nas učiniti privlačnijom destinacijom za njemačka ulaganja. „Svjesni smo problema koji muče naše gospodarstvo i nastojimo ih riješiti kako bismo investitorima omogućili da mogu raditi ono što im najbolje ide – ulagati, proizvoditi i zapošljavati. Samo ove godine smo ukinuli i pojednostavili nekoliko stotina administrativnih procedura, a također ćemo ukinuti određena neporezna plaćanja i nastaviti s poticajnim mjerama za poticanje proizvodnje i inovativnih aktivnosti. Međutim, glavna zadaća nam ostaje reforma javne uprave i pravosuđa, kako za veću učinkovitost, tako i za podizanje povjerenja javnosti, poduzetnika i investitora“, izjavila je Grabar Kitarović, dodavši kako će ostvarivanje zacrtanih ciljeva staviti Hrvatsku rame uz rame s najrazvijenijim državama.

„Srednja poduzeća - ukupno oko 3,3 milijuna pojedinačnih poduzeća - okosnica su i motor njemačkoga gospodarstva“, naglasio je Mario Ohoven, predsjednik njemačkoga saveznog udruženja srednjeg gospodarstva BVMW, rekavši da ona stvaraju 70 posto radnih mjesta u Njemačkoj, a razvijaju 75 posto svih patenata i inovacija.

Na Njemačko-hrvatskom forumu sudjelovali su AI-tim, CiO nekretnine, IDE3, Mašinerija, OG Consultancy Services, Petričević grupa, Končar elektroindustrija, Wing77, Marlex, Ingra-Viadukt, DIF Projekt  i Ingra Geschäftsvereinigun.

"Već godinama radimo gotovo isključivo s američkim tržištem. Klijenti su nam većinom startupi kojima razvijamo softverski proizvod i plasiramo ga na tržište, no također i etablirane firme za koje radimo kompletan razvoj njihovoga proizvoda. Do sada nismo surađivali s njemačkim tvrtkama, no vrlo rado bismo ostvarili suradnju u autoindustriji na razvoju softverskih proizvoda s obzirom da je Njemačka u toj industriji broj jedan,“ rekla je Lora Pleško, glavna direktorica i osnivačica tvrtka Mašinerija, napomenuvši da način rada na daljinu u IT-u više nije privilegija, već nužnost.

 

P.hr/I.Grgić