Nije potrebno mnogo da Hrvatska postane najbolje mjesto za život

10. lipnja 2019.

Foto: Filip Mott, Privredni.hr

Povećana urbanizacija, industrijalizacija te klimatske promjene stvaraju nove izazove na koje je moguće odgovoriti samo inovacijama. Energetsku infrastrukturu, nove tehnologije i rješenja za velike, ali i male sustave - sve to razvija tvrtka Schneider Electric, globalni igrač kad je riječ o razvoju platformi za realizaciju novih tehnoloških trendova. Na poziciji generalnog direktora Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju i BiH već je dvije godine Ivan Paić, koji je u razgovoru za Privredni otkrio što njegova tvrtka nudi kad je u pitanju digitalizacija i digitalna transformacija.

Dvije ste godine na čelnoj poziciji u kompaniji. S kojim ste se izazovima susretali u tom razdoblju?

- Moram reći kako su dvije godine prošle izuzetno brzo, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je tržište izrazito dinamično i mijenja se praktički na dnevnoj bazi. Jednostavno rečeno, digitalna transformacija te stavljanje kupaca - potrošača električne energije u prvi plan zahtijeva od nas izrazito brzu prilagodbu. Jedan od najvećih izazova u ove dvije godine svakako je bilo pitanje kako u potrošnju električne energije uvesti učinkovitost radi smanjenja emisije CO2 te kako to provesti na lokalnoj razini, konkretno u regiji za koju sam zadužen. A sve to zahtijeva promjenu načina razmišljanja.  

Možete li navesti još neke od tih izazova?

- Način na koji živimo jedan je od najvećih izazova. Globalni i lokalni trendovi već danas pokazuju kako sve više ljudi dolazi u gradove te je sve veća potreba za različitim vrstama energije. No, s druge strane, nažalost, pojavljuje se sve više neefikasnosti – sve su veći gubici, a potrošnja raste iz dana u dan. Često posve izostaje razmišljanje o posljedicama, o onome što ćemo ostaviti generacijama koje dolaze. Primjerice, procjenjuje se kako će električna vozila do 2030. godine zamijeniti 50 posto konvencionalnih vozila, što će pak rezultirati 30 posto većom potrošnjom u ukupnoj potrošnji svjetske energije. Znači, kako bismo odgovorili na neke od tih izazova, potrebno je promijeniti razmišljanja ljudi. A onda taj promijenjeni način razmišljanja pokušati integrirati u cijeli naš ekosustav u kojem su partneri, investitori, klijenti. Jednostavno, moramo početi razmišljati u smjeru povećanja učinkovitosti i održivog razvoja.

Koja digitalna rješenja nudi kompanija Schneider Electric?  

- Mi za sebe volimo reći da smo svjetski lider u području upravljanja energetskim resursima, odnosno energije u globalnom smislu te rješenja koja omogućavaju automatizaciju na različitim razinama. Schneider Electric razvio je sveobuhvatno rješenje koje istodobno pruža potpunu kibernetičku sigurnost i ono što današnjim pogonima vrlo često nedostaje – kompletnu analitiku i izvještavanje na svim razinama. Radi se o platformi EcoStruxture, baziranoj na IoT tehnologiji, koja služi kao temelj za upravljanje, vođenje, automatizaciju i optimiziranje sustava, lokalno ili u cloudu, te objedinjuje tri razine. Putem nje moguće je prikupljati velike količine podataka iz samih proizvodnih procesa, tu je zatim nadređena kontrola i upravljanje procesima i potrošnjom energenata te analitika. A zahvaljujući dobivenim podacima, predlažu se konkretne akcije koje će povećati efikasnost. Čitav taj proces možemo slikovito pojasniti na primjeru poslovne zgrade gdje ima izrazito mnogo različitih uređaja, počevši od utičnice koja već danas može komunicirati podatke i daljinski se kontrolirati te senzora topline, vlage ili detekcije prisutnosti. Svi ti senzori šalju podatke u sustave, oni se obrađuju te je na temelju njih moguće vrlo precizno mapirati ponašanje korisnika te zgrade. A potom softverska rješenja omogućavaju ciljanu potrošnju energenata kada je to zaista potrebno.  

Ivan Paić

Jeste li provodili analize koje bi pokazale kolike su te uštede? Možete li navesti primjere primjene nekih od tih rješenja? 

- Konkretan je primjer implementacija našeg sustava nadzora električne energije i plina u Brodosplitu. Prije implementacije proveli smo mjerenje kvalitete energije, vode i plina te smo utvrdili da su se u danima kada nema proizvodnih procesa ili tijekom godišnjih odmora nepotrebno trošili određeni energenti. Potom je definiran plan i projekcija optimizacije troškova. Možemo reći kako je Brodosplit primjenom naših rješenja smanjio svoje troškove električne energije za 20 posto, a potrošnju plina za čak 60 posto.

Jesu li veliki sustavi spremni na implementaciju tih rješenja?

- Svaki ozbiljniji sustav za distribuciju i prijenos električne energije izrazito vodi brigu o svojim gubitcima te ulaže napore kako bi te gubitke sveo na minimum. Ipak, nisu svi svjesni, a ni spremni odmah investirati u ovakve sustave radi smanjivanja gubitaka. No, važno je da postoji izrazito jak pozitivan trend osvješćivanja ljudi koji vode takve kompanije o važnosti smanjivanja troškova. Cijena energenata raste te je izrazito važno imati sustav koji pomaže povećanju efikasnosti. U regiji je situacija vrlo zanimljiva i vrlo dinamična - čak su i najveći krajnji korisnici, poput elektroprivreda, počeli intenzivno ulagati u ovaj segment. Jako me veseli činjenica da se i u Hrvatskoj mnogo razmišlja o takvim sustavima. Primjećujemo kako se sve više ulaže u pripremu infrastrukture koja bi, nadam se uskoro, trebala rezultirati i rješenjima koja bi trebala omogućiti digitalnu transformaciju elektroprivrede, odnosno operatora distributivnog sustava, tako da može učinkovitije daljinski upravljati svojim sustavom upravo u smjeru optimalnog rada, odnosno smanjenja gubitaka i kraćeg vremena bez napajanja krajnjih potrošača.

Uz električnu energiju, na popisu su prioriteta i rješenja za vodu i otpadne vode. Koji će se izazovi javljati u tom segmentu, pogotovo ako se zna da više od 240 milijuna ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi, a više od 1,5 milijardi ljudi nema osigurane osnovne higijenske uvjete?

- Velika je prednost za Hrvatsku činjenica da je naša zemlja bogata pitkom vodom te da se prema tom resursu zaista nastojimo vrlo odgovorno ponašati. S druge strane, moram reći da nam činjenice ne idu u prilog kada su u pitanju gubitci pitke vode. No, postoje mogućnosti smanjenja tih gubitaka. Potrebno je optimizirati rad cjelokupnog sustava prema pravilima struke, a Hrvatska ima izuzetno kvalitetne stručnjake u tom području. Tu se otvara mogućnost primjene najmodernijih svjetskih rešenja, a zatim i povlačenja financijskih sredstava iz EU fondova.

Svoju ste karijeru gradili u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Što biste mogli reći, iz vlastitog iskustva, može li se danas raditi u Hrvatskoj te što je, po Vašem mišljenju, uzrok tolike negativnosti koja se povezuje s radom u našoj zemlji? 

Trenutno u Hrvatskoj prevladava mišljenje kako je negdje drugdje trava zelenija. Naravno da postoje mjesta gdje je život bolji i lakši. Iz mog iskustva, a zaista sam tijekom rada u Schneider Electricu imao prilike proći najveća svjetska tržišta i razgovarati s najvećim investitorima, mogu reći kako Hrvatska ima izrazito dobre preduvjete da postane jedno od najboljih mjesta za život. A nije potrebno mnogo da to postignemo! Općenito mislim da je za početak dovoljno pomicanje fokusa s negativnih stvari i pojava na pozitivne primjere kojih, srećom, imamo. Malo autosugestije o tome kako je i ovdje moguće lijepo živjeti i kvalitetno raditi također nije naodmet. Sve će nam to pomoći da se brže razvijamo i kvalitetnije pozicioniramo na tržištu Europske unije, ali i šire. Imamo resurse, imamo vrlo kvalitetne ljude, a to dokazuju brojni hrvatski stručnjaci koji rade u svjetskim kompanijama i iznimno su uspješni i cijenjeni. Potrebno je doživjeti i druga tržišta, shvatiti i naučiti kako ona funkcioniraju i kako su organizirana, a zatim se s tim stečenim znanjem vratiti u domovinu i pomoći da se te dobre prakse u najvećoj mogućoj mjeri ovdje implementiraju.   

Ilijana Grgić