Tema
Kako povećati iskoristivost ljudskoga kapitala
Kada se spominju ulaganja, više se govori o ulaganjima u fizički, opipljivi kapital, a manje o ulaganjima u ljudski kapital, možda zato što se učinci često ne vide u kratkoročnim političkim mandatima. Pod “ljudskim kapitalom” podrazumijevaju se sva znanja i vještine koje ljudi posjeduju a omogućuju im stvaranje vrijednosti u globalnom gospodarskom sustavu, ali taj se pojam odnosi i na zdravlje, iskustva i navike populacije. Zanemarivanjem ulaganja u ljudski kapital dugoročno slabi konkurentnost gospodarstva, posebno u modernom dobu, u svijetu koji se brzo mijenja. Vrijednost ljudskoga kapitala može se izraziti na različite načine, a najjednostavnije mjerenjem toga koliko se više zarađuje što dulje se ostaje u obrazovnom sustavu. Studije koje navodi Svjetska banka pokazale su da svaka dodatna godina obrazovanja u prosjeku povećava dohodak osobe za oko deset posto, ali to isto čini i povećanje kvalitete obrazovanja. Tako, prema njihovim izračunima, u SAD-u zamjena učitelja niske kvalitete u osnovnoj školi učiteljem prosječne kvalitete povećava potencijalni životni prihod učenika za 250.000 američkih dolara. Kognitivne sposobnosti, međutim, nisu jedina dimenzija ljudskoga kapitala, već i socioemocionalne vještine te zdravlje. Pojedinačna se ulaganja u sve dimenzije ljudskoga kapitala na kraju zbrajaju: ekonomisti procjenjuju da samo ljudski kapital objašnjava između deset i 30 posto razlika u dohotku po stanovniku u pojedinim zemljama. Ljudski je kapital bitan za pojedince, gospodarstva, društva i globalnu stabilnost. Prema procjenama koje navodi Svjetska banka, do 2025. godine osam milijardi ljudi imat će pristup širokopojasnoj mreži te nitko sa sigurnošću ne može reći kako će u budućnosti izgledati radna mjesta. Isto tako procjenjuju kako će zbog inovacija i automatizacije u idućih deset godina nestati pet do 12 posto postojećih radnih mjesta. Kako bi se odredilo stanje ljudskoga kapitala u pojedinoj zemlji, potrebno ga je izmjeriti, a osobito ga je dobro usporediti s drugim zemljama, odnosno globalno. Postoje razna mjerenja svjetskih organizacija poput Svjetskoga gospodarskog foruma ili UN-a, a od 2018. godine indeks ljudskoga kapitala razvija i Svjetska banka. U ovome ćemo osvrtu prikazati stanje ljudskoga kapitala u Hrvatskoj prema indeksima Svjetskoga gospodarskog foruma i Svjetske banke u globalnoj usporedbi, s naglaskom na usporedbi s članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10). Global human capital indeks 2017. Globalni indeks ljudskoga kapitala (Global Human Capital Index) Svjetskoga gospodarskog foruma procjenjuje stupanj do kojeg su zemlje optimizirale svoj ljudski kapital u korist svojih gospodarstava i samih pojedinaca. Ljudski kapital nije definiran isključivo formalnim obrazovanjem i školovanjem, može se poboljšati tijekom vremena, raste upotrebom i opada zbog nedostatka upotrebe tijekom životnog vijeka ljudi. Globalni indeks ljudskoga kapitala tretira ljudski kapital kao dinamični, a ne fiksni koncept. Indeks ljudskoga kapitala otkriva određene nedostatke u svakoj zemlji i upućuje na perspektive. Taj je indeks temeljen na statističkimpodacima i ocjenama anketiranih gospodarstvenika u svakoj pojedinoj zemlji, a konstruiran je pomoću četiri podindeksa jednake težine (svaki čini četvrtinu indeksa) koji zajedno sadrže 44 indikatora (osam indikatora razvrstano je po dobnim skupinama). Prema ovome indeksu, svijet je u prosjeku razvio samo 62 posto svog ljudskoga kapitala. Ili, obrnuto, nacije zanemaruju ili gube u prosjeku 38 posto svojih talenata. Indeks pokazuje da je 25 zemalja iskoristilo više od 70 posto ljudskoga kapitala, a 14 zemalja manje od 50 posto, dok je većina između 50 posto i 70 posto. Hrvatska ima najlošije ocijenjen podindeks Raspodjele (Deployement) koja obuhvaća omjere nekoliko različitih kontingenata stanovništva odnosno stopu aktivnosti, rodni jaz zaposlenih, stopu nezaposlenosti i stopu podzaposlenosti. Prema tom je podindeksu Hrvatska bila na 80. mjestu na svijetu. Prema njemu, najlošije je ocijenjena stopa aktivnosti u dobnoj skupini stanovništva starijeg od 65 godina, prema čemu je Hrvatska 123. najlošija zemlja svijeta. U starosnoj grupi od 15 do 24 godine iznimno je loše stanje kod stope nezaposlenosti, prema čemu je Hrvatska 115. S druge strane, najbolje je ocijenjen podindeks Razvoj (Development) prema kojem je 32. zemlja svijeta. U sklopu tog podindeksa Hrvatska najbolje stoji kod rodnog jaza u sekundarnom obrazovanju gdje je prva u svijetu, no to prvo mjesto dijeli s većim brojem drugih zemalja (primjerice, sve zemlje EU10 osim Bugarske dijele prvo mjesto). Uspoređujući rang Hrvatske prema tom indeksu i prema Globalnom indeksu konkurentnosti koji izrađuje ista institucija (a djelomično uključuje i stavke povezane s ljudskim kapitalom), postoji dosta velika razlika. Naime, prema Globalnom indeksu konkurentnosti 2017., Hrvatska je bila na 74. mjestu (od 137 zemalja) te najlošija od svih zemalja koje pripadaju skupini EU10. Prema Globalnom indeksu ljudskoga kapitala bolja je za 37 mjesta (iako treba uzeti u obzir da je u obuhvatu sedam zemalja manje) i ipak postoje dvije zemlje EU10 koje su pozicionirane nešto lošije (iako ne znatno). No treba naglasiti da su sve zemlje EU10 bolje pozicionirane na ljestvici prema Globalnom indeksu ljudskoga kapitala nego na ljestvici prema Globalnom indeksu konkurentnosti te Hrvatska tu nije iznimka. No vidljiva je veza u poretku prema jednom i drugom indeksu, što potvrđuje važnost stupnja iskoristivosti ljudskoga kapitala u konkurentnosti gospodarstva. Tako su i prema jednome i prema drugome indeksu na začelju zemalja iz skupine EU10 i Hrvatske iste zemlje s ne tako velikim razlikama u poretku: Rumunjska, Hrvatska, Slovačka i Mađarska. Human capital indeks - Svjetska banka  Svjetska je banka 2018. godine pokrenula Projekt ljudskoga kapitala radi pouzdanog mjerenja ljudskoga kapitala u svakoj zemlji, s namjerom da zemljama pomogne u izvršavanju ključnih ulaganja u taj oblik kapitala. Indeks ljudskoga kapitala (HCI) mjeri količinu ljudskoga kapitala koje dijete rođeno danas može postići u dobi od 18 godina. Sastoji se od nekoliko pokazatelja: vjerojatnosti preživljavanja do pete godine, očekivanih godina školovanja djeteta, usklađenih testnih rezultata kao mjere kvalitete učenja te stope preživljavanja odraslih (udio petnaestogodišnjaka koji će preživjeti u dobi od 60 godina). Indeks je izrađen za 157 zemalja svijeta, a njegova vrijednost može iznositi od nula do 1. Najbolje je ocijenjena zemlja svijeta Singapur (0,88), a najgore Čad (0,29). Od europskih je zemalja najbolja Finska (0,81) koja je peta na svijetu, a od članica EU iz srednje i istočne Europe najbolja je Slovenija (0,79) koja je trinaesta. Zaključno: Svjetski indeksi ljudskoga kapitala pokazuju, s većim ili manjim razlikama, da postoji znatan prostor za napredak, čak i za najbolje ocijenjene zemlje. Iako Hrvatska prema indeksima koji ocjenjuju stanje i stupanj iskoristivosti ljudskoga kapitala Svjetskoga gospodarskog foruma i Svjetske banke, pripada gornjoj skupini zemalja svijeta, ona je u usporedbi sa zemljama sličnih povijesnih i gospodarskih značajki (EU10) među lošijima (prema indeksu Svjetskoga gospodarskog foruma) ili tek u prosjeku ove skupine (prema indeksu Svjetske  banke). Kako je i u usporedbama gospodarskih konkurentnosti i gospodarske razvijenosti Hrvatske i zemalja EU10 Hrvatska također među lošijima, može se konstatirati povezanost stanja i iskorištenja ljudskoga kapitala s gospodarskom razvijenošću i konkurentnošću. Naime, sam poredak zemalja prema ocijenjenom stanju i stupnju iskorištenja ljudskoga kapitala (prema indeksima Svjetskoga gospodarskoga foruma i Svjetske banke) vrlo je sličan poretku istih zemalja prema ocjenama konkurentnosti odnosno razvijenosti. Uz imperativ poboljšanja iskoristivosti ljudskoga kapitala, postoji opasnost od smanjivanja njegove mase u okolnostima stalnog pada broja stanovnika i pojačanih emigracijskih kretanja s kojima je danas Hrvatska suočena. Naime, nepovoljna demografska kretanja koja su posljedica negativnoga prirodnog prirasta sada potenciraju i snažna emigrantska kretanja stanovništva, posebno nakon pristupanja Hrvatske EU, s naglaskom na emigraciji visokoobrazovanog i mladog stanovništva. Stoga se pitanju kvalitete i stupnja iskorištenja postojećeg ljudskoga kapitala sada pribraja i pitanje njegove količine. Prema procjenama DZS-a, broj stanovnika samo je u 2017. godini smanjen za 49.800, a u posljednjih pet godina za 143.100. Istodobno je broj odseljenih u inozemstvo samo u 2017. godini iznosio 47.400, a emigracijski saldo 31.800. Treba obratiti pažnju i na to da je Hrvatska među članicama EU koje imaju niži očekivani životni vijek te niže godine vitalnog života. Stoga pred Hrvatskom, s jedne strane, stoji izazov unapređenja i povećanja iskoristivosti ljudskoga kapitala, ali istodobno, s druge, zadržavanje i povećanje postojećega. Kompleksnost problema zahtijeva angažiranije i kompleksnije javne politike, a njena će se djelotvornost reflektirati u ovakvim i sličnim podacima. Gdje stoji Hrvatska? Hrvatska se smjestila u gornjoj četvrtini zemalja s vrijednošću indeksa 0,72, a od nje su bolje 34 zemlje. To znači da će prosječno dijete koje se danas rodi u Hrvatskoj postići u trenutku punoljetnosti 72 posto svoje produktivnosti ako iskoristi puni kapacitet mogućeg obrazovanja i zdravlja. U usporedbi s članicama EU iz srednje i istočne Europe, od Hrvatske su bolje ocijenjene Slovenija, Češka, Estonija i Poljska. Latvija ima isti indeks, a preostalih je pet zemalja iz skupine EU10 nešto lošije rangirano od Hrvatske, pri čemu odskače Rumunjska (0,60) koja je tek 67.
Tema
Kako povećati iskoristivost ljudskoga kapitala
Kada se spominju ulaganja, više se govori o ulaganjima u fizički, opipljivi kapital, a manje o ulaganjima u ljudski kapital, možda zato što se učinci često ne vide u kratkoročnim političkim mandatima. Pod “ljudskim kapitalom” podrazumijevaju se sva znanja i vještine koje ljudi posjeduju a omogućuju im stvaranje vrijednosti u globalnom gospodarskom sustavu, ali taj se pojam odnosi i na zdravlje, iskustva i navike populacije. Zanemarivanjem ulaganja u ljudski kapital dugoročno slabi konkurentnost gospodarstva, posebno u modernom dobu, u svijetu koji se brzo mijenja. Vrijednost ljudskoga kapitala može se izraziti na različite načine, a najjednostavnije mjerenjem toga koliko se više zarađuje što dulje se ostaje u obrazovnom sustavu. Studije koje navodi Svjetska banka pokazale su da svaka dodatna godina obrazovanja u prosjeku povećava dohodak osobe za oko deset posto, ali to isto čini i povećanje kvalitete obrazovanja. Tako, prema njihovim izračunima, u SAD-u zamjena učitelja niske kvalitete u osnovnoj školi učiteljem prosječne kvalitete povećava potencijalni životni prihod učenika za 250.000 američkih dolara. Kognitivne sposobnosti, međutim, nisu jedina dimenzija ljudskoga kapitala, već i socioemocionalne vještine te zdravlje. Pojedinačna se ulaganja u sve dimenzije ljudskoga kapitala na kraju zbrajaju: ekonomisti procjenjuju da samo ljudski kapital objašnjava između deset i 30 posto razlika u dohotku po stanovniku u pojedinim zemljama. Ljudski je kapital bitan za pojedince, gospodarstva, društva i globalnu stabilnost. Prema procjenama koje navodi Svjetska banka, do 2025. godine osam milijardi ljudi imat će pristup širokopojasnoj mreži te nitko sa sigurnošću ne može reći kako će u budućnosti izgledati radna mjesta. Isto tako procjenjuju kako će zbog inovacija i automatizacije u idućih deset godina nestati pet do 12 posto postojećih radnih mjesta. Kako bi se odredilo stanje ljudskoga kapitala u pojedinoj zemlji, potrebno ga je izmjeriti, a osobito ga je dobro usporediti s drugim zemljama, odnosno globalno. Postoje razna mjerenja svjetskih organizacija poput Svjetskoga gospodarskog foruma ili UN-a, a od 2018. godine indeks ljudskoga kapitala razvija i Svjetska banka. U ovome ćemo osvrtu prikazati stanje ljudskoga kapitala u Hrvatskoj prema indeksima Svjetskoga gospodarskog foruma i Svjetske banke u globalnoj usporedbi, s naglaskom na usporedbi s članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10). Global human capital indeks 2017. Globalni indeks ljudskoga kapitala (Global Human Capital Index) Svjetskoga gospodarskog foruma procjenjuje stupanj do kojeg su zemlje optimizirale svoj ljudski kapital u korist svojih gospodarstava i samih pojedinaca. Ljudski kapital nije definiran isključivo formalnim obrazovanjem i školovanjem, može se poboljšati tijekom vremena, raste upotrebom i opada zbog nedostatka upotrebe tijekom životnog vijeka ljudi. Globalni indeks ljudskoga kapitala tretira ljudski kapital kao dinamični, a ne fiksni koncept. Indeks ljudskoga kapitala otkriva određene nedostatke u svakoj zemlji i upućuje na perspektive. Taj je indeks temeljen na statističkimpodacima i ocjenama anketiranih gospodarstvenika u svakoj pojedinoj zemlji, a konstruiran je pomoću četiri podindeksa jednake težine (svaki čini četvrtinu indeksa) koji zajedno sadrže 44 indikatora (osam indikatora razvrstano je po dobnim skupinama). Prema ovome indeksu, svijet je u prosjeku razvio samo 62 posto svog ljudskoga kapitala. Ili, obrnuto, nacije zanemaruju ili gube u prosjeku 38 posto svojih talenata. Indeks pokazuje da je 25 zemalja iskoristilo više od 70 posto ljudskoga kapitala, a 14 zemalja manje od 50 posto, dok je većina između 50 posto i 70 posto. Hrvatska ima najlošije ocijenjen podindeks Raspodjele (Deployement) koja obuhvaća omjere nekoliko različitih kontingenata stanovništva odnosno stopu aktivnosti, rodni jaz zaposlenih, stopu nezaposlenosti i stopu podzaposlenosti. Prema tom je podindeksu Hrvatska bila na 80. mjestu na svijetu. Prema njemu, najlošije je ocijenjena stopa aktivnosti u dobnoj skupini stanovništva starijeg od 65 godina, prema čemu je Hrvatska 123. najlošija zemlja svijeta. U starosnoj grupi od 15 do 24 godine iznimno je loše stanje kod stope nezaposlenosti, prema čemu je Hrvatska 115. S druge strane, najbolje je ocijenjen podindeks Razvoj (Development) prema kojem je 32. zemlja svijeta. U sklopu tog podindeksa Hrvatska najbolje stoji kod rodnog jaza u sekundarnom obrazovanju gdje je prva u svijetu, no to prvo mjesto dijeli s većim brojem drugih zemalja (primjerice, sve zemlje EU10 osim Bugarske dijele prvo mjesto). Uspoređujući rang Hrvatske prema tom indeksu i prema Globalnom indeksu konkurentnosti koji izrađuje ista institucija (a djelomično uključuje i stavke povezane s ljudskim kapitalom), postoji dosta velika razlika. Naime, prema Globalnom indeksu konkurentnosti 2017., Hrvatska je bila na 74. mjestu (od 137 zemalja) te najlošija od svih zemalja koje pripadaju skupini EU10. Prema Globalnom indeksu ljudskoga kapitala bolja je za 37 mjesta (iako treba uzeti u obzir da je u obuhvatu sedam zemalja manje) i ipak postoje dvije zemlje EU10 koje su pozicionirane nešto lošije (iako ne znatno). No treba naglasiti da su sve zemlje EU10 bolje pozicionirane na ljestvici prema Globalnom indeksu ljudskoga kapitala nego na ljestvici prema Globalnom indeksu konkurentnosti te Hrvatska tu nije iznimka. No vidljiva je veza u poretku prema jednom i drugom indeksu, što potvrđuje važnost stupnja iskoristivosti ljudskoga kapitala u konkurentnosti gospodarstva. Tako su i prema jednome i prema drugome indeksu na začelju zemalja iz skupine EU10 i Hrvatske iste zemlje s ne tako velikim razlikama u poretku: Rumunjska, Hrvatska, Slovačka i Mađarska. Human capital indeks - Svjetska banka  Svjetska je banka 2018. godine pokrenula Projekt ljudskoga kapitala radi pouzdanog mjerenja ljudskoga kapitala u svakoj zemlji, s namjerom da zemljama pomogne u izvršavanju ključnih ulaganja u taj oblik kapitala. Indeks ljudskoga kapitala (HCI) mjeri količinu ljudskoga kapitala koje dijete rođeno danas može postići u dobi od 18 godina. Sastoji se od nekoliko pokazatelja: vjerojatnosti preživljavanja do pete godine, očekivanih godina školovanja djeteta, usklađenih testnih rezultata kao mjere kvalitete učenja te stope preživljavanja odraslih (udio petnaestogodišnjaka koji će preživjeti u dobi od 60 godina). Indeks je izrađen za 157 zemalja svijeta, a njegova vrijednost može iznositi od nula do 1. Najbolje je ocijenjena zemlja svijeta Singapur (0,88), a najgore Čad (0,29). Od europskih je zemalja najbolja Finska (0,81) koja je peta na svijetu, a od članica EU iz srednje i istočne Europe najbolja je Slovenija (0,79) koja je trinaesta. Zaključno: Svjetski indeksi ljudskoga kapitala pokazuju, s većim ili manjim razlikama, da postoji znatan prostor za napredak, čak i za najbolje ocijenjene zemlje. Iako Hrvatska prema indeksima koji ocjenjuju stanje i stupanj iskoristivosti ljudskoga kapitala Svjetskoga gospodarskog foruma i Svjetske banke, pripada gornjoj skupini zemalja svijeta, ona je u usporedbi sa zemljama sličnih povijesnih i gospodarskih značajki (EU10) među lošijima (prema indeksu Svjetskoga gospodarskog foruma) ili tek u prosjeku ove skupine (prema indeksu Svjetske  banke). Kako je i u usporedbama gospodarskih konkurentnosti i gospodarske razvijenosti Hrvatske i zemalja EU10 Hrvatska također među lošijima, može se konstatirati povezanost stanja i iskorištenja ljudskoga kapitala s gospodarskom razvijenošću i konkurentnošću. Naime, sam poredak zemalja prema ocijenjenom stanju i stupnju iskorištenja ljudskoga kapitala (prema indeksima Svjetskoga gospodarskoga foruma i Svjetske banke) vrlo je sličan poretku istih zemalja prema ocjenama konkurentnosti odnosno razvijenosti. Uz imperativ poboljšanja iskoristivosti ljudskoga kapitala, postoji opasnost od smanjivanja njegove mase u okolnostima stalnog pada broja stanovnika i pojačanih emigracijskih kretanja s kojima je danas Hrvatska suočena. Naime, nepovoljna demografska kretanja koja su posljedica negativnoga prirodnog prirasta sada potenciraju i snažna emigrantska kretanja stanovništva, posebno nakon pristupanja Hrvatske EU, s naglaskom na emigraciji visokoobrazovanog i mladog stanovništva. Stoga se pitanju kvalitete i stupnja iskorištenja postojećeg ljudskoga kapitala sada pribraja i pitanje njegove količine. Prema procjenama DZS-a, broj stanovnika samo je u 2017. godini smanjen za 49.800, a u posljednjih pet godina za 143.100. Istodobno je broj odseljenih u inozemstvo samo u 2017. godini iznosio 47.400, a emigracijski saldo 31.800. Treba obratiti pažnju i na to da je Hrvatska među članicama EU koje imaju niži očekivani životni vijek te niže godine vitalnog života. Stoga pred Hrvatskom, s jedne strane, stoji izazov unapređenja i povećanja iskoristivosti ljudskoga kapitala, ali istodobno, s druge, zadržavanje i povećanje postojećega. Kompleksnost problema zahtijeva angažiranije i kompleksnije javne politike, a njena će se djelotvornost reflektirati u ovakvim i sličnim podacima. Gdje stoji Hrvatska? Hrvatska se smjestila u gornjoj četvrtini zemalja s vrijednošću indeksa 0,72, a od nje su bolje 34 zemlje. To znači da će prosječno dijete koje se danas rodi u Hrvatskoj postići u trenutku punoljetnosti 72 posto svoje produktivnosti ako iskoristi puni kapacitet mogućeg obrazovanja i zdravlja. U usporedbi s članicama EU iz srednje i istočne Europe, od Hrvatske su bolje ocijenjene Slovenija, Češka, Estonija i Poljska. Latvija ima isti indeks, a preostalih je pet zemalja iz skupine EU10 nešto lošije rangirano od Hrvatske, pri čemu odskače Rumunjska (0,60) koja je tek 67.
&
Prijedlozi za vašu osobnu džunglu
Mnogi od nas vole biljke u svojem uredu. No koju odabrati? Drvo života Drvo života, čije je službeno ime yucca elephantipes, biljka je iznimno lijepog oblika i velike izdržljivosti. Idealna je za poslovne prostore i stubišta. Od jeseni do proljeća treba je prihranjivati, a ljeti ju je moguće iznijeti van na natkrivenu terasu i tako uljepšati vanjski prostor. Traži dosta svjetla, ali ne i presađivanje. Samo joj ne zaboravite u rano proljeće promijeniti površinski sloj zemlje. Spatifilum Ova biljka donosi sreću svojoj vlasnici, pa joj je popularni naziv „ženska sreća“. Biljku često koriste u uredima protiv loših zračenja elektronskih uređaja. Treba je zalijevati dva do tri puta tjedno, uz redovitu prihranu. Cvate cijele godine. Zamia Ovo je lako održiva biljka, koja ne traži posebnu njegu ni mnogo vode. Uspijeva čak i u tamnim prostorima. Sljedbenici feng shuija vjeruju da ova biljka donosi novac i napredak. Peperomija Peperomija je tropska biljka koja sporo raste, ali je iznimno laka za održavanje. Ne voli izravnu svjetlost, a za pravilan rast i razvoj dovoljna joj je temperatura od deset stupnjeva. Dracena Ili „ženski zmaj“, također se ubraja u biljke koje čiste zrak, a podrijetlom je s Madagaskara. Voli svjetlost, ali ne i izravno sunce. Odgovara joj suho tlo, pa je idealna za osobe s mnogo obveza i malo vremena. Voli vlagu u zraku, te je ne zaboravite s vremena na vrijeme poprskati. Može narasti do tri metra, zato pazite u koje je prostore stavljate. Fikus gumijevac Kakav bi to bio popis uredskih biljaka bez fikusa? Biljka je to tamnozelenih mesnatih listova, koja voli mnogo svjetlosti, a u roku od nekoliko godina naraste do impresivnih visina. Dizajnerima uredskih prostora često je na popisu upravo zbog svoje dojmljive strukture i raskošnog izgleda. Drvo života Drvo života, čije je službeno ime yucca elephantipes, biljka je iznimno lijepog oblika i velike izdržljivosti. Idealna je za poslovne prostore i stubišta. Od jeseni do proljeća treba je prihranjivati, a ljeti ju je moguće iznijeti van na natkrivenu terasu i tako uljepšati vanjski prostor. Traži dosta svjetla, ali ne i presađivanje. Samo joj ne zaboravite u rano proljeće promijeniti površinski sloj zemlje. Spatifilum Ova biljka donosi sreću svojoj vlasnici, pa joj je popularni naziv „ženska sreća“. Biljku često koriste u uredima protiv loših zračenja elektronskih uređaja. Treba je zalijevati dva do tri puta tjedno, uz redovitu prihranu. Cvate cijele godine. Zamia Ovo je lako održiva biljka, koja ne traži posebnu njegu ni mnogo vode. Uspijeva čak i u tamnim prostorima. Sljedbenici feng shuija vjeruju da ova biljka donosi novac i napredak. Peperomija Peperomija je tropska biljka koja sporo raste, ali je iznimno laka za održavanje. Ne voli izravnu svjetlost, a za pravilan rast i razvoj dovoljna joj je temperatura od deset stupnjeva. Dracena Ili „ženski zmaj“, također se ubraja u biljke koje čiste zrak, a podrijetlom je s Madagaskara. Voli svjetlost, ali ne i izravno sunce. Odgovara joj suho tlo, pa je idealna za osobe s mnogo obveza i malo vremena. Voli vlagu u zraku, te je ne zaboravite s vremena na vrijeme poprskati. Može narasti do tri metra, zato pazite u koje je prostore stavljate. Fikus gumijevac Kakav bi to bio popis uredskih biljaka bez fikusa? Biljka je to tamnozelenih mesnatih listova, koja voli mnogo svjetlosti, a u roku od nekoliko godina naraste do impresivnih visina. Dizajnerima uredskih prostora često je na popisu upravo zbog svoje dojmljive strukture i raskošnog izgleda.
Magazin
Kakve se pogodnosti nude sezoncima?
Stalni rast turističkog prometa zahtijeva sve veći broj ljudi u turističkom sektoru. Sezonska zaposlenost, visoki udio zaposlenih s prosječno nižim stupnjem obrazovanja i kvalifikacija, visok stupanj zapošljavanja ženske radne snage najčešći su zahtjevi tvrtki iz turističkog sektora, a turizam često daje priliku za rad i starijim osobama koje zbog svoje životne dobi ili manjka iskustva nemaju mogućnost za zapošljavanje u nekim drugim djelatnostima. Prošle je godine u turističkom sektoru, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sezonskih radnika bilo više od 22.000. Iz Valamar Riviere, koji je prema istraživanju portala MojPosao top-poslodavac u turizmu, ističu da ćete danas, ako ne nudite dobre uvjete za rad, teško pronaći radnu snagu. S obzirom na to da imaju iznimno visok povratak sezonskih radnika (više od 60 posto), vjeruju da su uvjeti i povlastice koje nude dobar motivator zaposlenicima. Minimalna je plaća 5000 kuna, nude brojne interne i vanjske obrazovne programe, edukacije i seminare koje su iznimno važni za razvoj karijere. „Svim sezonskim radnicima koji u Valamarove destinacije dolaze raditi iz drugih dijelova Hrvatske i regije osiguran je kvalitetan smještaj te tri obroka dnevno na teret poslodavca. Samo u posljednje dvije godine u hotele za zaposlenike, odnosno našu Kuću Valamar uloženo je više od 60 milijuna kuna. Vjerujemo da ovakvom praksom možemo utjecati na smanjenje odljeva radne snage i stvoriti pozitivno radno okruženje za mlade i perspektivne ljude koji žele raditi i živjeti u Hrvatskoj“, pojašnjava Deana Stipanović, voditeljica korporativnih poslova Valamar Riviere. Prije dvije godine pokrenuli su program Valamar +3 koji nudi niz dodatnih pogodnosti sezoncima koji uđu u mjeru Stalni sezonac te im se uvjeti maksimalno izjednačavaju sa zaposlenicima koji su u stalnome radnom odnosu, a u sklopu zaštite zdravlja zaposlenika osigurani su im i preventivni sistematski pregledi. U visokoj sezoni 2018. u Valamaru je radilo više od 6600 djelatnika, od čega gotovo 3000 s cjelogodišnjim primanjima, bilo u stalnom radnom odnosu ili putem mjere Stalni sezonac.
Magazin
Hrvatska parfemska priča
U posljednjih nekoliko godina sve je veća potražnja za niche parfemima, a godišnje se upravo na njima u svijetu okrene oko 17 milijardi dolara. Riječ je o parfemima koji predstavljaju zanimljive i posebne vrste mirisa koje je teško pronaći u parfumerijama. Upravo u ovom segmentu parfemske industrije i mi imamo svoga predstavnika, i to u Hrvatskoj Parfemskoj Kući, zahvaljujući Tomislavu Vrbanecu, koji je svoju parfemsku priču započeo u Čakovcu. Kako započinje vaša mirisna priča? Svoje poslovanje započeli smo u mome rodnom Čakovcu. Nakon prve dvije godine poslovanja, kada smo radili s gotovim parfemskih esencijama, vidio sam da me to ne zadovoljava i da moramo svoje poslovanje proširiti na tržište Europske unije. Hrvatska u tom trenutku nije bila članica EU, pa je pokretanje biznisa u nekoj drugoj zemlji bio velik izazov. Nakon 12 godina rada mogu reći da smo postali prepoznatljivi na europskom tržištu kao proizvođači koji nude proizvodnju privatnih brendova parfema za četiri puta manju cijenu i dvostruko veću kvalitetu samih proizvoda od, primjerice, francuskih parfemskih kuća. Na preporuku tadašnjeg najvećeg klijenta, za buduće sjedište odabrali smo najveći poslovni centar u Europi, London. Moram priznati, to je bio potez života jer su nas u vrlo kratkom vremenu kao partnera prepoznali klijenti s britanskog, njemačkog, pa čak i francuskog tržišta, a u narednim godinama dobro smo se pozicionirali i na tržištima ostalih zemalja. Naši su klijenti doslovno na svim kontinentima, dok njihov broj iz godine u godinu raste zahvaljujući dobrim preporukama postojećih klijenata. Zašto Hrvatska Parfemska Kuća? Oduvijek mi je bila želja nešto stvarati i proizvoditi jer smatram da gospodarska opstojnost i stabilnost neke zemlje leži u vlastitoj proizvodnji. Razmišljao sam o tome što je to čega kod nas nema, a što svi trebaju i koriste. Ispalo je da su to parfemi i mirisi općenito, a olakotna mi je okolnost bila i to što oduvijek volim i poznajem parfeme i tu granu industrije. I tako je nastao brend Hrvatska Parfemska Kuća (Croatian Perfume House) koji je dio European Perfume Housea, čiji je osnivač jedna od najjačih tvornica privatnih brendova parfema i mirisa općenito u Europi, Aroma Fragrance Lab. HPK je pokrenut radi toga da se ljudima približi sveukupna parfemska industrija. Sada su, prvi put u Hrvatskoj, ali i regiji potrošačima dostupni odgovori na brojna pitanja o ovoj industriji, od toga kako se kreiraju parfemske recepture, same proizvodnje parfema i, možda ono najvažnije, pokretanja privatnih brendova (private label) i za velika poduzeća i za takozvane male klijente. To konkretno znači da ako bilo tko poželi imati svoj parfem, koji će se prodavati pod njegovim ili njezinim imenom, sada to može i ostvariti upravo u Hrvatskoj Parfemskoj Kući. Imaju li hrvatski brendovi šanse na globalnom tržištu? Hrvatski brendovi su mali i teško se probijaju na globalno tržište. A da bi bili profitabilni, nužno je da se probiju van, da izvoze. Stoga je moja namjera, među ostalim, pružiti im priliku da se uz našu pomoć probiju na taj ‘zahtjevni teren’. Hrvatskim brendovima možemo pomoći da svoj brend parfema plasiraju i na tržište Europske unije, koje nije malo. Govorimo o brojci od pola milijarde stanovnika što je, priznajte, golemi potencijal. Uz proizvodnju privatnih brendova parfema, što još nudite? Možemo proizvesti mirise za prostor, mirise za hotelsku ventilaciju, mirise za cjelovitu toaletnu kozmetičku industriju (kreme, losioni, gelovi za tuširanje, šamponi, sapuni...). Hrvatska Parfemska Kuća ima još jednu misiju, a to je edukacija. Važno nam je da ljudi znaju što više o parfemima i mirisima. Stoga često organiziramo i događanja, primjerice, predavanja ili parfemske večeri. Odakle crpite inspiraciju za mirise? Uglavnom radim za druge. Naš je osnovni posao kreiranje parfemskih receptura na zahtjev klijenata. Klijenti obično znaju što žele, što žele postići mirisima koje za njih proizvodimo. Međutim, zna se dogoditi i da klijenti nemaju jasnu sliku o tome što žele. Takva me skupina klijenata baš raduje jer je kreiranje parfemske recepture za njih pravi izazov. Tada, ali i inače, inspiraciju pronalazim u svakodnevnom životu. Nevjerojatna je činjenica da su ljudi prestali primjećivati male stvari. Zapitajte se samo kada ste posljednji put zastali i pogledali u nebo? Ideje za kreiranje parfemske recepture vrlo često dolaze potpuno neočekivano i u trenucima kada se najmanje nadate. One su u zraku. Jedini ste hrvatski proizvođač parfema. Uz ljubav prema mirisima, što je još potrebno da bi se pokrenuo takav posao? Moram priznati da mi, s obzirom na vrlo jake francuske parfemske kuće, nije bilo svejedno kada sam odlučio pokrenuti tvornicu parfema i mirisa. No, zadao sam si vrlo jasan cilj i rekao sam sam sebi da ću jednoga dana stvoriti kompaniju koja će biti konkurentna na tržištu, a istovremeno nuditi visoku kvalitetu proizvodnje svojim klijentima, i bacio sam se u tu avanturu. Danas mogu reći da sam sve bliže tome cilju. Samo školovanje za parfumera stoji oko 500.000 kuna i ne jamči nikakav uspijeh ako se neprestano i sami dodatno ne educirate, istražujete, stvarate. Vrlo često se kolege parfumeri zapošljavaju u velikim kompanijama i u njima grade svoju karijeru. Moj životni odabir bio je pokretanje vlastitog biznisa. Na taj način imam svu slobodu profesionalnog izražavanja, bez bilo kakvih ograničenja. Za sada mi to odgovara. Za to treba mnogo ljubavi, ali i mnogo ulaganja. Moram napomenuti da ako želite stvarati kvalitetne proizvode i privući ozbiljne klijente, početna ulaganja su oko 1,1 milijun eura. Međutim to ne znači da je tu kraj ulaganjima. U parfemskoj industriji svakodnevno nastaju novi sastojci i vrlo je važno biti u trendu. Trenutno je za kreiranje parfemskih receptura dostupno preko 10.000 sastojaka, od kojih se 2000 redovito koriste. Upravo su zbog tog razloga ulaganja u biznis i profesionalno usavršavanje stalna. Hrvatska Parfemska Kuća u vlasništvu je naše matične kompanije Aroma Fragrance Lab sa sjedištem u Londonu. Jesu li hrvatske tvrtke prepoznale prednosti vlastitog brenda parfema? Da, naravno. Hrvatska Parfemska Kuća, iako je samo godinu dana prisutna na tržištu, ostvarila je do sada dobre poslovne rezultate i realizirala dosta projekata upravo s hrvatskim brendovima. Zbog ugovora o tajnosti podataka koje imamo sa svim našim klijentima, nažalost ne mogu navesti koji su to - jer sada je to njihov brend parfema i mirisa. U tom je slučaju moj posao kreiranje parfemskih receptura i proizvodnja. Brendovima je stavljeno na volju žele li javnosti prezentirati proizvode kao vlastite ili spomenuti da je u procesu stvaranja sudjelovala Hrvatska Parfemska Kuća. U velikoj većini biraju prvu opciju. Koji su vaši daljnji planovi? Veliki. U parfemskoj industriji ne postoje granice niti ograničenja. Osim što se Hrvatska Parfemska Kuća do sada uspjela jako dobro pozicionirati na tržištu, u planu je pokretanje i parfemskih kuća u susjednim zemljama. Cilj je aktivno se uključiti u hrvatsku turističku ponudu. Ako Francuzi mogu u većinu svojih turističkih ponuda uključiti posjete tvornicama parfema, zašto u Hrvatskoj ne bi postojala mogućnost da se turistima omogući posjet Hrvatskoj Parfemskoj Kući kada je već imamo? Turistička smo zemlja i mislim da nam takvo što nedostaje kao dodana vrijednost trenutnoj ponudi.