Kvalitetan nacionalni sustav ključ je komercijalizacije inovacija

"Hrvatska ima dugu tradiciju inovatorstva. Dakle, potencijal je tu, ali treba nam dobro posložen nacionalni sustav koji će poticati inovacije. Da bismo to postigli, ključno je povezati znanost s gospodarstvom i javnim sektorom. Samo tako možemo osigurati da se pametne ideje naših ljudi pretoče u komercijalne uspjehe", istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na konferenciji Nacionalni inovacijski sustav za konkurentniju Hrvatsku.

Konferencija se održala u sklopu Strateškog projekta za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi, koji provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom, a sufinanciran je bespovratnim sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Barbarić je naglasio da je dio projekta i mapiranje tehnoloških kapaciteta i stupnja tehnološkog razvoja tvrtki u Hrvatskoj. Na temelju sakupljenih podataka moći će se kreirati razvojne strategije za istraživanje, razvoj i inovacije poslovnog sektora.

"S današnjim danom usuđujem se reći da Hrvatska ima svoju inovacijsku mrežu. Tu mrežu treba pretvoriti u inovacijsku platformu u kojoj će država biti po strani, a sustav će funkcionirati sam po sebi. To će dati najbolje rezultate. Sve ovo što radimo mora biti transformacija koja industriju mora prilagoditi onome čemu teži Europa. Nemojmo si dopustiti da ostanemo izolirani", izjavio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, dodavši kako poduzetnici trebaju stvarati, a institucije osigurati poticajnu okolinu u vidu pravne i investicijske stabilnosti te pristupa kapitalu. Kao ključni faktor uspostave kvalitetnog sustava istaknuo je međuresornu suradnju.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je kako bez kvalitetne znanosti nema gospodarskog razvoja. "Moramo sagraditi ekosustav koji potiče inovacije, a glavna odrednica takvog sustava mora biti suradnja znanosti i gospodarstva. Zato se u znanosti treba ostaviti 'uravnilovke' i poticati izvrsnost. Druga je bitna stavka to da obrazovni sustav mora poticati poduzetništvo, to radimo putem kurikularne reforme, odmičemo se od učenja podataka napamet i stavljamo naglasak na rješavanje problema i suvremenu tehnologiju", izjavila je Divjak, dodavši kako je sustav koji prati inovacije od ideje do realizacije nešto na čemu svi skupa moramo raditi.

"Cilj nam je putem rada Tematskih inovacijskih vijeća vidjeti koje potencijale imamo, gdje trebamo ulagati i što bi nam moglo donijeti najviše u pitanju konkurentnosti. Bez kvalitetno obrazovanih ljudi od plasmana inovacija na tržište nema ništa. Na dobrom smo putu da mnogo bolje pripremimo sljedeće financijsko razdoblje, a poseban naglasak stavit ćemo na mala i srednja poduzeća jer su oni kralježnica našega gospodarstva", kazao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i predsjednik Inovacijskog vijeća za industriju Mario Antonić, uz napomenu da je smisao svega da sustav funkcionira samostalno i stvara poticajno okruženje za inovacije.

Pomoćnica ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Ana Odak predstavila je planove i pravila za novo programsko razdoblje EU 2021. - 2027. „Iznos nacionalnog sufinanciranja za slabije razvijene regije povećava se s 15 na 30 posto što može biti problem za Hrvatsku, a okvir kohezijske politike i dalje nije dovoljno ojednostavnjen. To nam je u prethodnom financijskom razdoblju nedostajalo, stoga ćemo kreirati Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. Njome ćemo objediniti sve dosadašnje strategije i zacrtati smjer u kojem ćemo ići“, zaključila je Odak.