Ideja postaje inovacija tek kada se dokaže na tržištu

“Inovacije donose konkurentnost”, “inovacije pokreću svijet” ili “inoviraj ili nestani” česte su poruke koje poduzetnici govore jedni drugima. No, put od ideje, preko inovacije, do tržišta posut je više trnjem nego ružama. Dovoljno je pogledati put koji su prošli Rimac Automobili, HS Produkt ili DOK-ING - od njihove prve ideje, pokušaja i pogreški, egzistencijalnih problema i potražnje za kapitalom, sve do tržišta koje im je još uvijek upitno.

Sam pojam toliko se provlači među nama da smo zapravo zaboravili što znači. Često nam je nedostižno visok i dalek, osobito kada ciljamo na to da postanemo novi Amazon ili Tesla, a s druge strane, možemo ga spustiti na razinu upotrebe pilates lopti na kojima ćemo sjediti na poslu.

Sve inovacije mogu se podijeliti u tri grupe - proizvod, proizvodni proces i poslovni model.

Stručnjaci koji se bave inoviranjem ističu kako fokusiranjem na poseban tip inovacije svatko može podići svoju razinu poslovanja te biti efikasniji i imati strategiju uvođenja novih ideja u posao.

Novi proizvodi

Kada ljudi razmišljaju o inovacijama, najčešće su to upravo inovacije u proizvodu, no i one mogu imati nekoliko oblika. Može biti riječ o potpuno novom proizvodu na tržištu, poput fitness-sata koji broji otkucaje srca, korake i utrošene kalorije, poboljšavanju kvalitete nekog proizvoda, primjerice dodavanja softvera za ljepše selfije na mobilnom telefonu ili stvaranju novog dodatka na postojećem proizvodu, poput sustava za automatsko parkiranje na automobilu.

Pokretači tih inovacija najčešće su tehnološki napredak, promjene u potrebama korisnika ili stvaranje novog dizajna proizvoda koji više odgovara onome tko ga koristi. Posljedica je takvog dobrog inoviranja povećana potražnja za takvim proizvodom.

Bolji proizvodni proces

Inovacija u proizvodnom procesu najmanje je zanimljiva inovacija, no često najviše utječe na cijenu proizvoda i poslovne rezultate. Proizvodni proces uključuje mjesta rada, znanja i tehnologije potrebne za proizvodnju te dostavu i podršku proizvodu. U cijelom tom postupku puno je raznih aspekata koji se mogu inovirati - od promjene opreme i tehnologije, alata, tehnika, programskih rješenja u lancu nabave do načina kako se proizvodi dostavljaju, prodaju i održavaju. Inovacije u samom proizvodu kupcu su vidljive, no promjene u procesu proizvodnje nisu vidljive i mogu se ocijeniti samo unutar tvrtke. I, ne manje važno, inoviranje u ovom dijelu poslovanja donosi najmanje rizika za proizvođača.

Novi poslovni modeli

Posljedica inoviranja u poslovnome modelu najčešće nisu promjene u samom proizvodu, pa često niti u procesu proizvodnje osim u dijelu donošenja proizvoda na tržište. Ovaj tip inoviranja zapravo je najveći izazov za svaku tvrtku jer se dodiruju stvari koje mogu maksimalno optimizirati poslovanje i često se dolazi u sukob s identitetom kompanije i njenih brendova te onoga što se od njih očekuje ili što kompanija i brend jamče.

I dok inovacije u proizvod i proces proizvodnje mogu biti postupne i polagane, promjene poslovnog modela uvijek su radikalne, njima se riskira, te se kompanija uvijek potpuno preslaguje. Upravo zbog toga mnogi ističu kako samo male tvrtke i start-upi mogu ući u ovakve procese. No, mnoge velike tvrtke, poput IBM-a koji je prošao put od proizvodnje velikih računala, preko osobnih računala, do tehnoloških usluga na kojima sada radi, dokazuju kako je to moguće napraviti i u velikim sustavima.

Važan je pravi odabir

Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka STeP Ri, u svojem priručniku Inovacija - od ideje do tržišta ističe kako svatko može biti inovator. “Veličina nije bitna, kreativnost nije dovoljna, tehnologija nije presudna, svi mogu naučiti inovirati i biti prvi nije najvažnije”, piše Golob.

Statistike pokazuju kako u posljednjih 150 godina više od trećine (36 posto) povijesno velikih inovacija nastalo je i prvi put komercijalizirano u tvrtkama s manje od 20 zaposlenih.

Za uspješno inoviranje važno je odabrati u što inovirati jer stvaranje nečega što nikome ne treba neće donijeti nikome korist. Isto tako, tehnologija pomaže uspješnom inoviranju, no nije preduvjet za uspjeh. Inoviranje u poslovni model, način organiziranja poslovanja, stvaranja ili isporuke imaju više utjecaja na uspjeh nego tehnologija. Nije nužno biti ni kreativni genij, nego je često dovoljno imati znanja i slijediti preporučene postupke. “Amazon nije izmislio internetsku prodaju, Japanci nisu izmislili tranzistore niti Microsoft prozore. Od otkrića do tržišta provedba komercijalizacije inovacije važnija je od same inovacije”, ističe Golob.

Znanstvenici, inovatori, poduzetnici ili osobe s idejom, otkrićem ili novim proizvodom, pa čak i oni koji samo imaju slobodne kapacitete za proizvodnju, moraju znati razumjeti zašto bi kupci kupili ono što im se nudi, znati tko su ti kupci i gdje se nalaze, odrediti što čini ponudu vrijednom da je kupci plate, usporediti se s konkurencijom, odabrati strategiju komercijalizacije koja ima veći potencijal zarade i vjerojatnost kupnje i osmisliti način poslovanja koji će stvarati zaradu u skladu sa strukturom troškova.

Ideja postaje inovacija tek kada se dokaže na tržištu, kada počne stvarati zaradu i kada počne otvarati nova radna mjesta.