Održana godišnja konferencija Hrvatskih izvoznika

21. studenoga 2018.

Ministar Marić: Očekujem da će proračun omogućiti planirani rast BDP-a od 2,8 i 2,9 posto u iduće dvije godine

“Očekujem da će proračun omogućiti planirani rast BDP-a od 2,8 i 2,9 posto u iduće dvije godine”, rekao je na poslovnom skupu Hrvatskih izvoznika - Ekonomske politike Republike Hrvatske i očekivanja za 2019. godinu ministar financija RH Zdravko Marić. “I dalje iz proračuna plaćamo 9 milijardi kuna kamata. Moramo se upitati možemo li izbalansirati trend smanjivanja duga. Ključni naglasak u idućoj godini bit će na reformama prihoda i rashoda kojima želimo ojačati potencijal gospodarstva. Nastavit ćemo cjelovitu reformu poreznog sustava kako bi se stvorilo stabilniji i jednostavniji porezni sustav koji će pružiti veću sigurnost za porezne obveznike. Da nema Uljanika, rebalans ove godine bi bio isti kao i lani, prihodi su nam veći, a rashodi pod kontrolom, i završili bismo drugu godinu za redom u plusu”, zaključio je Marić.

Model naše brodogradnje je neodrživ, neučinkovit, nelikvidan i ukratko rečeno nekonkurentan, dodao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, “Njemačka je izgubila radna mjesta u brodogradnji i prebacili su se na proizvodnju specijaliziranih brodova, konstrukcija, platformi i vjetroelektrana. To trebamo i mi činiti. Ne trebamo ugasiti brodogradnju no moraju se naći kvalitetni partneri i održiv program restrukturiranja. Netko treba odgovarati za ugovaranje 17 brodova za koje je znao da će na njima gubiti novac, kao i za ukupnih 1,7 milijardi kuna gubitka“, ocijenio je Burilović. “Suficit proračuna ove godine pojest će jamstva brodogradilištima, no nije važna samo da radimo na poreznim reformama nego se trebamo baviti i reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava. Tek to će stvoriti mogućnosti za stabilniji makroekonomski razvoj”, ističe Burilović.

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika ističe kako gospodarstvenici žele razgovarati o investicijama, poziciji prerađivačke industrije u proračunu i svim problemima s time. “Dobro je što Vlada dobro posljednjih godina kontrolira proračun, no voljeli bismo da se bolje koriste sredstva iz Europskih fondova koji su podbacila, i da proračun ne mora planirati novac za Uljanik koji je većinski privatizirana tvrtka. Rast od 6,6 posto investicija u idućoj godini je ambiciozan, i bilo bi dobro da se i te investicije događaju u prerađivačkoj industriji. Od 1993. do 2017. godine 87 posto svih investicija bile su usmjerene u kupovanje tržišta i stjecanje monopola. Trebamo razgovarati o reindustrijalizaciji jer bez proizvoda za izvoz teško možemo ostvarivati ozbiljniji rast i doseći razine iznad 3 posto rasta BDP-a”, ističe Bago.

Ono što nam slijedi je priprema za ulazak Europski tečajni mehanizam i nakon toga uvođenje eura, najavila je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke. “Ti procesi imaju koristi za sve poduzetnike, a ne samo izvoznike. Koristi prevladavaju uvođenjem eura naspram onoga što se gubi. Mnogi troškovi nestaju ulaskom u eurozonu”, zaključila je Sandra Švaljek.

Nova kriza će doći kroz dvije ili tri godine i bit će teža nego ova prije najavljuju stručnjaci, kaže Marko Primorac, savjetnik Predsjednice Republike za gospodarstvo. “Ekonomija se događa u ciklusima, no jednako tako je ovisna o pojedincima i proizvodima koji utječu na kretanje na tržištu. Moramo iskoristiti vrijeme za pripremu i imati strategiju za slijedeću krizu”, ocjenio je Primorac.

Sve je veći pritisak na građane i tvrtke ističe Branko Grčić, predsjednik saborskog Odbora za turizam. “Dodatnim mjerama moglo se ići na istinsko rasterećenje plaća kojem bi to svaki radnik osjetio u na u džepu. Najavljenim mjerama ne ide se na ruku srednjim i srednjem višim plaćama, nego visokim i menadžerskim plaćama. Nerealizirana sredstva iz EU fondova dosežu nam nekoliko postotaka proračuna i tu leži potencijali između dva i nešto posto i četiri posto gospodarskog rasta. Taj novac je tu i moramo ga iskoristiti”, smatra Grčić.

Krešimir Sočković