Hrvatska je maleni, ali kvalitetni dom za podatkovne centre

Računalstvo u oblaku već nekoliko godina mijenja informatičku paradigmu otvarajući tvrtkama prostor za snažniju usmjerenost na njihov core business umjesto na to da svoje vrijeme i novac troše na ulaganje i održavanje poslužiteljske infrastrukture.

Vrlo česta cloud usluga je Gmail. Ta besplatna Google-ova usluga već petnaestak godina korisnicima omogućava slanje elektroničke pošte, dakle, tekstualnih poruka, word i PDF dokumenata te, primjerice, fotografija koje ne moraju nužno biti spremljeni u pošiljateljevo računalo. Međutim, on uvijek može do njih doći pregledavajući pristiglu ili poslanu e-poštu. Stoga, postavlja se pitanje gdje se ti podaci nalaze, tko ih sve može vidjeti i na koji način se o njima brine? Odgovor je vrlo jednostavan – u virtualnom poslužitelju koji je, zapravo, internetska platforma iza koje stoji fizički, 'ovozemaljski' podatkovni centar.          

Ako se, pak, tome doda činjenica kako živimo u vrijeme digitalne transformacije čija glad za golemim količinama podataka ne jenjava, ne čudi pojava novih farmi, upravo onih poslužiteljskih.

Te skupine međusobno umreženih računalnih servera koji su smješteni u podatkovnim centrima koriste se za pohranu, obradu ili distribuciju velikih količina podataka i jedan su od infrastrukturnih stupova koji drže digitalno društvo. Bez njih mobilno poslovanje, tehnologije za analizu sve veće količine podataka (Big Data), društvene mreže te IoT (Internet of Things) ne bi mogli hvatati korak s brzim tržišnim kretanjima i sve većim korisničkim zahtjevima.     

U podatkovnim centrima koji mogu narasti i do veličine desetak nogometnih igrališta svoje podatke čuvaju tvrtke različitih veličina i profesionalnih orijentacija – banke, telekomi, farmaceutske i IT kompanije te, među ostalim, priređivači igara na sreću. Brigu o važnim dokumentima podatkovnim centrima povjeravaju i razne institucije. 

U Hrvatskoj je izgrađeno nekoliko podatkovnih centara među kojima se ističu Datacross Jastrebarsko (Podatkovni centar Križ), oni tvrtki Altus IT i Megatrend te Hrvatskog telekoma i A1.

'In-house' data centar

Goran Đoreski, direktor tvrtke Altus informacijske tehnologije čiji data centar ima 630 četvornih metara iskoristivog prostora, ističe kako trenutačno u Hrvatskoj postoje četiri telekomunikacijski neovisna data centra i dva telekoma koji značajnije sudjeluju u pružanju usluga IT infrastrukture. „Osim ovih, profesionalnih, postoji i čitav niz manjih, ‘in house’ data centara, najčešće serverskih soba ne naročito visoke kvalitete. Kapacitet profesionalnih data centara u Hrvatskoj danas je u okvirima do najviše osam tisuća četvornih metara iskoristivog prostora. Za potrebe industrije 4.0 raspoloživa količina data centara svakako neće biti ograničavajući faktor, dokle god potreba postoji, postojat će i dobavljači usluga koju će tu potrebu moći i zadovoljiti“, objašnjava on.

Prema istraživanju tvrtke TeleGeography iz 2018. godine samo London ima oko 850.000 četvornih metara podatkovnih centara, što je oko 100 puta više nego što ih ima Hrvatska. “Amsterdam ima oko 310.000 četvornih metara data centara. Dakle, po svim kriterijima mi smo iznimno maleno i nerazvijeno tržište”, napominje on, dodajući kako, ipak, Hrvatska ne zaostaje po kvaliteti usluge i sigurnosnim standardima. “Naši snažniji data centri drže razinu usluge vrlo sličnu međunarodnima“, naglašava. 

Đoreski dodaje kako je Altus IT-u podatkovni centar osnovna djelatnost. „Ulagat ćemo i dalje u njega, budući da je zamah ovog tržišta u Hrvatskoj zapravo tek počeo. Ulagat ćemo u sve segmente poslovanja, i u kapacitete i u usluge, a sukladno potrebama tržišta“, kaže.

Količina serverske snage

Osim po veličini, kapaciteti podatkovnih centara mogu se mjeriti po više parametara. No, ističu u Hrvatskom Telekomu, ključno je ustanoviti koju količinu serverske snage može podržati određeni data centar. U HT-u kažu i kako svi pružatelji data centar usluga planiraju daljnja ulaganja u infrastrukturu kako bi podržali sve brže rastuću potražnju, jer pravo vrijeme Industrije 4.0 tek stiže.

Hrvatska, nastavljaju u HT-u, svakako prednjači u odnosu na susjedne zemlje, dok na razini EU je u većini segmenata u skladu sa zahtjevima industrije. „HT je izgradio data centar sukladno najvišim svjetskim standardima što znači pouzdanost i autonomnost energetsko rashladne infrastrukture koja bitno nadilazi zahtjeve Tier3 standarda. Navedena razina standarda zapravo pokriva sve ključne segmente jednog podatkovnog centra od napajanja, hlađenja, povezivosti, fizičke i IT sigurnosti“, napominju.  

Podatkovni centar je Hrvatskom Telekomu bitan i za, među ostalim, daljnju strategiju širenja na regionalno ICT tržište. „Na gotovo 2000 četvornih metara serverskog prostora nalazi se nekoliko stotina serverskih ormara. Riječ je o velikoj skupini umreženih računalnih servera, koji se koriste za daljinsko skladištenje, preradu ili distribuciju velikih količina podataka“, kažu.

HT namjerava i dalje ulagati u podatkovne centre. „Konstantno ulažemo u modernizaciju i stvaranje mobilne mreže budućnosti u Hrvatskoj – samo u 2018. i 2019. godini bit će uloženo preko milijardu kuna. Plan je i dalje ulagati u naše podatkovne centre jer oni su temelj ne samo za realizaciju novih usluga nego i za omogućavanje veće sigurnosti, skalabilnosti, povezivanja putem virtualnih mreže i općenito jednostavno upravljanje infrastrukturnim resursima na jednom mjestu. To podrazumijeva ulaganje i razvoj u konvergentna rješenja koja zahtijevaju infrastrukturu, opremu, usluge, servise, povezivost i sigurnu okolinu“, kažu.

Blockchain tehnologija

Također, A1 Hrvatska ulaže u sigurnosna rješenja, usluge podatkovnog centra te ujedno gradi nadzorni centar sljedeće generacije za svoje poslovne korisnike. „Najsuvremeniji nadzorni centar bit će smješten na Žitnjaku u kojemu će automatski alarmi i parametri sustava ICT korisnika biti nadzirani 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, a omogućit će pružanje novih razina usluga te preuzimanje nadzora i nad sigurnosnim informacijskim incidentima. Također, investiramo u novi podatkovni centar na 1800 četvornih metara koji bi trebao biti dovršen 2020. godine, a koji će predstavljati najmodernije postrojenje takve vrste u Hrvatskoj“, napominju u A1 dodajući kako će taj data centar podržavati i, među ostalim, blokchain tehnologiju.

 

I poslužitelj može grijati zgradu

Podatkovni centri, nije novost, veliki su potrošači električne energije koju ponajviše koriste za hlađenje. Primjerice, oni veći troše struje kao i milijunski grad. 

Nadalje, procjenuje se kako data centri emitiraju jednaku emisiju CO2 kao i zrakoplovna industrija, a na njihovu potrošnju razvijene zemlje troše dva do tri posto ukupno proizvedene električne energije.  

Stoga se prilikom njihove gradnje sve veća pozornost posvećuje energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. A dobrih primjera korištenja čiste energije sve je više. Jedan od njih dolazi iz Yahoo-a čiji podatkovni centar koristi struju dobivenu iz hidroelektrane koja je smještena na slapovima Niagare.  

EcoDataCenter u švedskom gradu Falunu, pak, povezan je s regionalnim hidroelektranama i, među ostalim, obližnjim vjetroelektranama. Tako ukupna električna energija koja je potrebna za njegov rad dolazi iz obnovljivih izvora. Posebice je zanimljivo istaknuti kako se toplina koju proizvode serveri u tom podatkovnom centru koristi i, među ostalim, za grijanje zgrada.