Hrvatska nema novih proizvoda za strana tržišta

15. svibnja 2019.

Foto: HUB/Nikola Kurti

GEM istraživanje u 2018. godini potvrdilo je do sada prepoznate trendove i obrasce poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj, ali je upozorilo i na neke nove pojave. Percepcija o prilikama stagnira, a očekivanja novog zapošljavanja od 10+ zaposlenika među „odraslim“ poduzećima pesimistična su: percepcija o prilikama u 2018. godini zadržava se na 33,1 posto, nakon porasta sa 24,6 posto u 2016. godini na 33,6 posto u 2017.

Razlika između Hrvatske i EU još uvijek je vrlo velika - 33,1 posto prema 44,2 posto, što govori i o znatnoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje. Istovremeno, Hrvatska je u vrhu EU prema iskazanim poduzetničkim namjerama - u 2018. i 2017. godini na prvom je mjestu, u 2016. godini na drugome mjestu, što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike. Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. U 2018. godini prvi put se u GEM istraživanju koristi kompozitni indeks snage poduzetničke okoline - NECI.

NECI se sastoji od 12 komponenti, a Hrvatska se pozicionira kao najlošija u EU u čak njih sedam: porezi i regulativa, vladini programi, obrazovanje za poduzetništvo, transfer R&D, poslovne usluge, prepreke ulasku na tržište, kulturne norme. Hrvatska je na posljednjem mjestu od 18 zemalja na NECI skali, uz Mozambik, Panamu i Portoriko, dok je najbolje ocijenjena poduzetnička okolina u Nizozemskoj.
Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja "Global Entrepreneurship Monitor -GEM za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?", koje je danas predstavljeno na riječkom Kampusu, u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Hrvatske udruga banaka.

"Najveće prepreke su u nečinjenju, i to u području radikalnih intervencija u regulatorni okvir, u eliminiranju barijera ulaska na tržište, u obrazovanju za poduzetničke kompetencije i u stvaranju uvjeta za suradnju istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Hrvatska ima relativno dobru tehnološku opremljenost poduzeća, ali nema novih proizvoda s kojima se konkurira na tržištu, pa se guši u 'crvenom oceanu' s brojnim konkurentima sličnih proizvoda“, istaknula je Slavica Singer, voditeljica tima istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koja je istaknula da nakon 17 godina sudjelovanja u GEM-u nitko u Hrvatskoj ne može reći da ne znamo zbog čega ne uspijevamo stvoriti bolju poduzetničku i investicijsku klimu.

U EU ima u prosjeku pet puta više onih koji u poduzetničku aktivnost ulaze zbog uočene prilike, a u Hrvatskoj je tek 1,9 puta više takvih poduzetnika. Istovremeno, Hrvatska u razdoblju 2016. - 2018. zadržava gustoću „odraslih“ poduzeća na razini od 4,2 posto što je tek 62 posto od EU prosjeka. Ovako niska razina prisutnosti „odraslih” poduzeća dugotrajna je karakteristika hrvatskoga gospodarstva, što i dalje upozorava na nisku osnovicu generiranja nove vrijednosti, naglašava se u istraživanju.

U 2018. godini nastavljaju se već uočene pojave: Hrvatska ima znatno više poduzeća koja ulažu u najnovije tehnologije, ali ima manje poduzeća s novim proizvodima, zbog čega su na tržištu izložena većoj konkurenciji. Pokazatelj konkurentnosti pozicionirao je Hrvatsku malo ispod EU prosjeka. Zbog nedostatka novih proizvoda većina poduzeća još uvijek ne može izaći iz domaćeg tržišta "crvenog oceana".

U 2018. godini 9,6 posto zaposlenika u Hrvatskoj ima poduzetničku aktivnost u svojoj tvrtki, dok je prosjek za EU zemlje koje su sudjelovale u GEM istraživanju 7,6 posto. Iako se visoka razina poduzetničke aktivnosti zaposlenika ponavlja iz godine u godinu, još uvijek nije prepoznata kao važna komponenta poduzetničkoga kapaciteta Hrvatske.

Hrvatska je još uvijek značajnije „muška“ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti, na razini prosjeka EU zemalja. Razlika u poduzetničkoj aktivnosti ne proizlazi iz razlika u motivaciji ili iz razlika u uočavanju prilika, nego je rezultat kombinacije majčinstva, organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom su na ženi) i kulturološkoga konteksta.

Ulazak u poslovne vode 

Ljudi s višom razinom obrazovanja češće vide prilike, uvjereniji su da imaju potrebna znanja i vještine za pokretanje poslovnog pothvata, bolje su umreženi s poduzetnicima i namjeravaju pokrenuti poslovni pothvat u iduće tri godine.

Najintenzivniji rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija te Istra, Primorje i Gorski kotar. Najveći je pad poduzetničke aktivnosti u Lici i Banovini, gdje je i razina poduzetničke aktivnosti najniža, ali istovremeno se poboljšava motivacijski indeks. U cijelome promatranom razdoblju najniža je pozitivna percepcija o prilikama u regijama Lika i Banovina te Slavonija i Baranja, a najviša u Istri, Primorju i Gorskom kotaru te Dalmaciji.

U 2018. godini prvi put su analizirani i uspoređeni odgovori ispitanika o tome što misle o podjednakome životnom standardu za sve ljude: Hrvatska i Slovenija imaju podjednaku razinu odgovora koji podržavaju takvo stajalište i u usporedbi sa šest zemalja dijele prvo i drugo mjesto, zatim slijedi Njemačka, Čile, Meksiko i na kraju Poljska. Istovremeno, OECD-ove analize o povezanosti jednakosti i rasta bruto domaćeg proizvoda pokazuju da kada se nejednakost u primanjima povećava, ekonomski rast pada.

Daljnja istraživanje potrebna su za bolje razumijevanje povezanosti kulturoloških vrijednosnih odrednica te poduzetničkih namjera i aktivnosti, a time i ekonomskog rasta zemlje.
Promjenu stanja mogu osigurati usklađene, istovremene i dosljedne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline, obrazovne institucije, poslovni, istraživački i financijski sektor i pojedince, koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike.

P.hr/I.G.