Hrvati se teško nose sa stresom

7. svibnja 2019.

Foto: Shutterstock

Čak 90 posto Hrvata smatra kako su pod srednjom ili visokom razinom stresa, pokazuju to obrađeni podaci istraživanja Branke Novosel, direktorice tvrtke Littera, koja posljednjih godina u hrvatska poduzeća i ustanove uvodi tehnike za upravljanje ljudskim potencijalima, a koje se primjenjuju u svijetu. U istraživanju je sudjelovalo 1000 zaposlenika, a gotovo trećina ispitanih osjeća visoku razinu stresa, što stanovnike Hrvatske u usporedbi s onima drugih zemalja prema doživljaju stresa stavlja negdje u zlatnu sredinu.

"U istraživanju su korištene provjerene znanstvene metode, no razina stresa subjektivna je. Najveći izvor stresa nije izvan nas, nego u nama. To su naše misli i način na koji doživljavamo te interpretiramo događaje i ljude oko sebe. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj odraz je stanja nacije. Posebno nas treba zabrinuti činjenica da su pod najvećim stresom generacije X i Y, tj. ljudi u dobi od 18 do 49 godina – oni koji su sada najproduktivniji i koji bi trebali imati najveći utjecaj na društvo”, rekla je Branka Novosel.

Branka Novosel (foto Niko Goga)
Najveći stres osjećaju stanovnici Grčke. Tamo visoku razinu stresa doživljava čak 59 posto ljudi. Pri neslavnom su vrhu i Albanija te Sjedinjene Američke Države. U tim zemljama visoku razinu stresa osjeća čak 55 posto ljudi, otkriva Gallupovo istraživanje za prošlu godinu.

Čitav niz negativnih učinaka

Stres ima niz negativnih učinaka. Loše utječe na zdravlje, a na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluke i negativno se odražava na međuljudske odnose.
"Stres se preslikava i na privatan život. Kada smo u društvu osobe pod stresom, posebice ako je to netko nama blizak, zahvaljujući zrcalnim neuronima, taj stres prelazi na nas. To znači da stres zaposlenicima i osobama u njihovoj obiteljskoj i radnoj sredini uzima veliki danak na mentalnoj, fizičkoj i emocionalnoj razini. Cijena stresa koju plaća društvo u cjelini, previsoka je i nužno je nešto poduzeti", smatra Branka Novosel.

Glavnim čimbenicima stresa smatraju se mnogo prekovremenog rada, malo mogućnosti za osobni i poslovni rast te razvoj, nejasna očekivanja i upute nadređenih, loši odnosi u radnoj sredini, niska plaća i posao bez izazova.

"Nekadašnja preporuka 'Ostavi posao pred vratima kuće' više ne funkcionira. Digitalno radno okruženje dokinulo je nekada jasne granice privatnog i poslovnog života. Trebamo se ugledati na poduzeća koja imaju chief happiness officera i stvarati tzv. sretna poduzeća u kojima ćemo razvijati zadovoljstvo zaposlenika i smanjivati razinu stresa. Sretnu tvrtku možemo kreirati samo ako zaposlenike promatramo kao ljudska bića u cjelini, dopuštamo im više slobode i bolju usklađenost poslovnog i privatnog života. No, uz poslodavce, u taj proces trebaju biti uključeni i zakonodavci. Kako bi mogli ulagati u rast i razvoj zaposlenika, poslodavce bi trebalo rasteretiti nepotrebnih davanja i nameta te im pomoći da ta sredstva preusmjere u zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika”, ističe Branka Novosel.

P.hr/I.Grgić