Erste banka: Pozitivni trendovi obilježili 2018.

Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank bez ovisnih društava, neto dobit u 2018. iznosila je 829,7 milijuna kuna, što je 27,7 posto više u odnosu na u 2017. Najznačajniji utjecaj na porast neto dobiti imali su niži troškovi rezervacija u odnosu na 2017., što jednim dijelom proizlazi iz općenito pozitivnih trendova kretanja portfelja, smanjenja udjela NPL plasmana te činjenice da su u 2017. godini troškovi rezervacija bili povećani zbog situacije u kojoj se nalazio koncern Agrokor i s njime povezana društva.

"Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2018. Stabilno operativno poslovanje, rast novih kreditnih plasmana u oba segmenta, građanstvu i gospodarstvu, te odgovorno upravljanje politikama rizika potvrda su ispravnosti našeg poslovnog modela. Zadržavanje vodećih pozicija prema kriteriju zadovoljstva klijenata, stabilni parametri adekvatnosti kapitala te balansirani omjer kredita i depozita, daljnja su obilježja uspješnog poslovanja banke u protekloj godini“, istaknuo je predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank Christoph Schoefboeck, komentirajući poslovni rezultate.

Kamatni prihodi stabilni 

U 2018. godini neto kamatni prihod zadržao je stabilan trend te je bio viši od 1.6 milijardi kuna, 0,3 posto manje u odnosu na 2017., dok se neto prihod od naknada i provizija povećao za 4,6 posto, s 444,7 milijuna kuna na 464,9 milijuna kuna. U 2018. godini banka je nastavila bilježiti pozitivne trendove u segmentu novog kreditiranja. U poslovanju s građanima ostvaren je rast novih plasmana za oko 21 posto s oko 4,25 milijardi kuna u 2017., na oko 5,14 milijardi kuna u 2018. Novi kreditni plasmani mikro poduzećima u istom razdoblju porasli su oko 24 posto, s 350,2 milijuna kuna u 2017., na 434,9 milijuna kuna u 2018. U poslovanju s gospodarstvom također su zabilježeni pozitivni trendovi novog kreditiranja, pri čemu je ostvaren rast od oko 20 posto, s oko 7,21 milijardi kuna tijekom 2017., na oko 8,65 milijardi kuna novih plasmana u 2018. 

U prošloj smo godini bili svjedoci prvih konkretnih odgovora na rastuće izazove digitalizacije. Ubrzavanje tzv. time-to-marketa, češće promjene i prilagodbe postojećih proizvoda, odnosno svojevrsna obuhvatna digitalna transformacija poslovanja svoj će proces nastaviti i u 2019., i to ubrzanom dinamikom“, rekao je Schoefboeck, koji je pozitivnim  ocjenio zadržavanje trendova na strani fiskalne konsolidacije, kao i daljnje najave hrvatskog puta prema euro zoni, posebno u kontekstu jačeg uključivanja u prostor europskih integracija, dugoročne stabilnosti gospodarstva te smanjenja valutnog rizika za građane i tvrtke.

"Međutim, uvođenje eura nije i ne treba biti svrha samo sebi, već mora biti u funkciji jačanja prosperiteta hrvatskog društva u cjelini. U tom smislu još važnijim postaju provođenje istinskih strukturnih reformi, pronalaženje adekvatnog odgovora na problem iseljavanja, jačanje pravne i političke stabilnosti te veća razina investicijske sigurnosti", naglasio je Schoefboeck.