Prihodi vam nisu dovoljni? Treba vam drugi dohodak

15. veljače 2019.

Ako imate stalni posao no želite i možete još dodatno zaraditi taj drugi prihod zove se druga plaća. No taj drugi prihod ima određena pravila i obaveze

Shutterstock

Ako tražite dodatni posao ili želite angažirati nekoga tko je već zaposlen, plaća za to obavljeno djelo zove se drugi dohodak. Razlika između prvog i tog takozvanog drugog dohotka je u tome što je prvi dohodak plaća ostvarena nesamostalnim radom, a drugi dohodak je sve ono što se zove samostalnim radom.

Ugovor o djelu je ujedno i praktičan alat za kratkotrajno zapošljavanje na projektnoj bazi i kako je riječ o fleksibinom ugovoru pogodan je za mnoge poslodavce.

Drugi dohodak je prihod koje ostvaruju trgovački putnici, akviziteri, osobe koje rade na ugovor o djelu, naknadama koje ostvaruju članovi skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, primicima koje ostvaruju članovi povjerenstava i sličnih tijela, sudski vještaci, suci porotnici, sportaši, novinari, prevoditelji, turistički vodiči, konzultanti, autori, umjetnici te svim drugim primicima koje fizičke osobe ostvaruju izvan radnog odnosa i mimo samostalne djelatnosti.
Drugi dohodak još se naziva honorar pa one koji rade takav posao zovu i honorarcima. Pravilo drugog dohotka bi trebali biti takvo da svi oni koji rade honorarno odnosno dobijaju drugi dohodak samostalno obavljaju određeno djelo i da taj njihov posao ne bi smio imati karakter trajnog rada. Ako netko svaki dan dolazi u nekakav ured ili na nekakav posao i to radi u prostoru poslodavca na njihovim sredstavima i to čini stalno onda je to rad, a ne djelo. Ako je taj posao povremen, traje koliko i neki projekt, ima određeni rok za njegovo obavljanje i osoba ga radi samostalno, koristeći vlastite resurse onda je riječ o djelu i za njega se dobija honorar odnosno drugi dohodak. U praksi poslodavci dobro razlikuju Ugovor o djelu i nesamostalni rad, no zbog krivih tumačenja poslodavaca vrlo često dolazi do kazni pri nadzoru koji provodi inspekcija rada.

Takozvani Autorski honorari se isplaćuju za autorska djela prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim djelatnostima. Autorska djela su originalna, duhovna (intelektualna) ostvarenja iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo. Autorska djela su osobito: jezična djela u koje spadaju pisana djela, govorna djela, i računalni programi, glazbena djela, s riječima ili bez riječi, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela likovnih umjetnosti, djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnom fotografskom, audiovizualna djela, kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi, skice, tablice i druga djela.

Tako u praksi autorska djela mogu biti računalni programi, no korištenje ili održavanje računalnih programa kojeg radi isti IT stručnjak ipak nije autorsko djelo.

Ugovor o djelu je jedini dokument koji uređuje odnos između naručitelja i izvršitelja određenog posla. Po završetku dogovorenog posla i ispunjenju ugovorenih obveza sve pretpostavke međusobnog odnosa prestaju i nakon toga naručitelj, a ni izvršitelj nemaju daljnjih međusobnih obveza.

Velike razlike očituju se i kod prava i obveza pri za vrijeme obavljanja posla. Tako kod Ugovora o djelu troškovi koji nastaju u izvršavanja usluge su troškovi izvršitelja. To se odnosi na dnevnice, putne troškove i slično dok su kod rada prema Ugovoru o radu - odnosno nesamostalnog rada to troškovi koje snosi poslodavac. Ugovor o radu regulira i pitanje godišnjih odmora, plaćenog dopusta, nemogućnosti obavljanja posla radi bolesti i čega kod kod Ugovora o djelu nije slučaj.

Ugovorom o radu radnik dobiva i pravo na naknadu za bolovanje, i aktivno mu teče i radni staž. Što se tiče poreza kod drugog dohotka koji se dobiva temeljem Ugovora o djelu nema poreznih olakšica te se na razliku primitaka obračunava porez standardnom stopom od 24 posto plus prirez.

Obveze državi

Autori su obveznici poreza na dohodak od drugog dohotka, prireza porezu na dohodak, doprinosa za mirovinsko osiguranje te poreza na dodanu vrijednost ako su u protekloj godini zaradili više od 300 tisuća kuna. Obračun ovoh honorara radi isplatietlj i on izračunava i uplaćuje obustave, porez i prirez. Autro plaća porez na dohodak od 24 posto i to na ukupni primitak umanjen za 30 posto priznatih izdataka i 10 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje. Prirez se plaća prema prebivalištu, a mirovinski doprinos je 10 posto.

Trgovački putnik, agent, akviziter, tumač, prevoditelj, turistički djelatnik, konzultant, sudski vještak i slične djelatnosti su obveznici istih poreza, prireza i obavezni su upisati se u obveznike PDV-a ako zarađuju više od 300 tisuća kuna godišnje. Plaćaju Porez na dohodak od drugog dohotka prilikom svake isplate po stopi od 24 posto i to na ukupni primitak umanjen za doprinos za mirovinsko osiguranje, no nemaju pravo na olakšicu za izdatke. Prirez plaćaju prema prebivalištu, a mirovinski doprinos od 10 posto.. Ako je obveznik PDV-a mora izdavati račune s iskazanim Porezom na dodanu vrijednost po stopi 25 posto, i uplaćivati porez u državni proračun, voditi knjige i prijavljivati porez.

Umjetnici koji primaju naknade za isporučena umjetnička djela, a nisu osigurani po osnovi obavljanja umjetničke djelatnosti, obveznici su poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza porezu na dohodak, te PDV-a ako zarade više od 300 tisuća kuna. Porez na dohodak od drugog dohotka plaćaju po stopi od 24 posto na ukupni primitak umanjen za 55 posto. Mirovinski doprinos iznosi 10 posto. Umjetničko djelo se dokazuje potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije prema popisu Ministarstva kulture. Prirez plaćaju prema boravištu.

Članovi skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, vijeća ili sličnih tjela i članovi povjerenstava i odbora obveznici su poreza na dohodak od drugog dohotka, prireza porezu na dohodak, doprinosa za mirovinsko osiguranje. Porez na dohodak od drugog dohotka plaćaju na ukupni primitak umanjen za doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 24 posto. Prirez plaćaju prema prebivalištu, a mirovinski doprinos iznosi 10 posto.

Krešimir Sočković