e-Privredni

A+ A A-
Filter
  • Obnova poplavljenih područja: za prvu ruku 200 milijuna kuna

    Država će u obnovu poplavljenih područja u istočnoj Slavoniji krenuti odmah s oko 200 milijuna kuna, koliko je dosad prikupljeno u državnom proračunu od naknada za legalizaciju bespravne gradnje. To je samo početni iznos, s obzirom da će prihod od naknade i dalje pristizati, a Hrvatska će obnovu javne infrastrukture kandidirati i za EU fondove, najavila je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Legalizacija bespravne gradnje na poplavljenim područjima je obustavljena, a dvjema županijama – Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj – poslan je naputak da će sve predmete legalizacije s tih područja preuzeti nadležna državna Agencija.

    Kada se voda povuče, Ministarstvo će poslati timove koji će provjeriti stanje svih poplavljenih građevina, nakon čega će se odlučiti o daljnjim mjerama sanacije, a u nekim slučajevima vjerojatno i rušenja te potom izgradnje novih kuća. Taj će dio posla voditi zamjenik ministrice Željko Uhlir, koji ističe da će se koristiti iskustva iz poratne obnove kuća. Uhlir je pozvao sve hrvatske tvrtke koje imaju strojeve za isušivanje zidova i podova da je se jave Ministarstvu, kako bi država kupila što manje novih strojeva, s obzirom da jedan košta oko 8000 kuna.

    Nakon povlačenja vode, timovima Ministarstva trebat će desetak dana da obiđu sve građevine i procijene stanje. Potom slijedi čišćenje i isušivanje, što bi moglo trajati još petnaestak dana, što znači da se većina stanovnika poplavljenih sela neće moći vratiti kućama još barem mjesec dana. Oni čije su kuće u takvom stanju da im slijedi temeljita obnova ili čak rušenje i ponovna izgradnja, mogu računati na višemjesečni smještaj izvan svojih domova.

    (PV)
    21. svibnja 2014.

  • Osam pisama namjere za kupnju Imunološkog zavoda

    Ministarstvo gospodarstva zaprimilo je osam pisama namjere za kupnju dionica i dokapitalizaciju Imunološkog zavoda. Rok za podnošenje pisama namjere istekao je danas u 15 sati

    Nakon što se donese konačna odluka o početnoj cijeni, uvjetima i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujućih ponuda, samo investitori koji su u roku dostavili pisma namjere, bit će pisanim putem pozvani na podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju dionica i dokapitalizaciju Imunološkog zavoda, ističu iz Ministarstva gospodarstva.

    (PV)
    16. svibnja 2014.

  • Točna informacija je najbolji poslovni poticaj

    Hrvatski poduzetnici, bez banaka i osiguranja, u prošloj su godini ostvarili ukupni prihod od 612,4 milijarde kuna i neto dobit od 3,5 milijardi kuna. Prihod je veći za 1,7 posto, a dobit za čitavih 27 posto nego u 2012., što potvrđuje da i u uvjetima recesije još uvijek ima dovoljno poduzetnika koji dobro posluju. Prema podacima Fine, predstavljenima na dodjeli već tradicionalnih nagrada Zlatna bilanca, ukupno 101.196 poduzetnika zapošljavalo je prošle godine 830.928 radnika, što je za 22.235 više nego 2012. godine. Iako mali poduzetnici čine veliku većinu po broju tvrtki, financijski je naše gospodarstvo visoko koncentrirano: 100 najvećih tvrtki (jedan posto ukupnog broja) zajedno ostvaruje 35,2 posto ukupnih prihoda. Ipak, i za male poduzetnike stižu bolji dani, što potvrđuje podatak da su u prošloj godini ostvarili 165,7 milijuna kuna neto dobiti, dok su godinu ranije završili s gubitkom.

    Ekipiranost varira

    Da bi ova i sljedeće godine bile uspješnije od prethodnih, poduzetnicima su potrebne kvalitetne informacije kako bi donijeli prave odluke. Fina im nudi spektar takvih informacija, a najviše se koriste one koje su prezentirane u obliku web servisa, kazala je predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta. Jedan od najpopularnijih je servis Transparentno.hr, lansiran u srpnju 2013. godine, a od tada ga je koristilo 240.000 korisnika koji su napravili više od milijun pregleda stranica. Odnedavno je dostupna i nova verzija servisa, s unaprjeđenom tražilicom i uključenim podacima o poslovanju tvrtki u 2013. godini.

    Kvalitetne informacije od velike su važnosti i jedinicama lokalne samouprave, osobito ako se žele natjecati za sredstva iz EU fondova. Koliko su općine i gradovi za to ekipirani, jako varira, a jedan od najpozitivnijih primjera je Grad Ivanec, koji je dobio i međunarodni BFC certifikat za gradove s povoljnim poslovnim okruženjem. Do toga se došlo, prema riječima gradonačelnika Milorada Batinića, dugotrajnom reformom gradske uprave još od 2005. godine, unatoč prvotnim otporima zaposlenika koji su navikli raditi na stari način.

    Općina nije samo komunalac

    Iako je važno podatke staviti na web stranice, investitorima je još važnije da su svi ti podaci točni i ažurni, pa upravo u sveobuhvatnom ažuriranju Batinić vidi najveći izazov kvalitetnog informiranja. U nekim drugim općinama i gradovima stanje je s informacijama kaotično, posvjedočio je dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Heri Bezić, navodeći primjer općine u kojoj su mislili da imaju 40 poduzetnika, a imali su ih 160. Ima i općina, najčešće na obali, u kojima ne znaju ni koliko imaju stalnih stanovnika, zbog čega im je vrlo teško planirati kapacitete vodovoda i kanalizacije. Problem je što su općine i gradovi dosad bili naviknuti samo na rutinske komunalne poslove, a sada se moraju baviti i razvojnim projektima, za što najčešće nemaju ni ljude ni iskustvo ni podatke, upozorila je ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović. U skupljanju podataka mogle bi im pomoći akademske ustanove i instituti, ali za dodatne poslove, osobito u pripremi EU projekata, trebali bi se i dodatno ekipirati. No, to je teško ako općina nema novca da bi platila dodatne zaposlenike ili vanjske stručnjake, stoga treba ozbiljnije poraditi na okrupnjavanju jedinica lokalne samouprave, zaključeno je za okruglom stolu Fina foruma.

    Dobitnici nagrada Zlatna bilanca za 2013. godinu

    Najuspješniji poduzetnik prema financijskom rejtingu u 2013. godini: ZAGREBINSPEKT, Zagreb

    Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS, Nova Gradiška
    Rudarstvo i vađenje: ANTENAL, Novigrad
    Prerađivačka industrija: YTRES, Donji Kneginec
    Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: TERMOPLIN, Varaždin
    Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: UNIJA NOVA, Zagreb
    Graditeljstvo: FORSET, Zagreb
    Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla: ABBOTT LABORATORIES, Zagreb
    Prijevoz i skladištenje: VIATOR & VEKTOR PROJEKTI, Zagreb
    Pružanje smještaja te priprema i usluživanja hrane: NEWREST DUBROVNIK
    Informacije i komunikacije: PET MINUTA, Zagreb
    Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: ZAGREBINSPEKT, Zagreb


    (PV)
    14. svibnja 2014.

  • Najboljima najveće potpore

    Ministarsto gospodarstva ove će godine raspodijeliti 132 milijuna kuna bespovratnih potpora za ulaganje u strojeve i opremu za proizvodnju, putem natječaja koji traje do 16. lipnja. Potpora po pojedinom poduzetniku može iznositi najviše dva milijuna kuna. Dodjeljivat će se za pokretanje nove proizvodne djelatnosti i za značajno poboljšanje i modernizaciju već postojećih proizvoda ili proizvodnih procesa.

    Iz ministarstva je najavljeno i da će ove godine biti proširen program izdavanja jamstava za kredite tvrtkama iz prerađivačke industrije. Prošle godine jamstva su se dodjeljivala u 11 županija, a ove godine će u tom procesu sudjelovati 18 županija, koje su se odazvale javnom pozivu za sudjelovanje u programu. Koprivničko-križevačka nije dobila pravo sudjelovanja jer nije dostavila sve dokumente, a Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska i Požeško-slavonska županija nisu se ni prijavile za sudjelovanje, kažu u Ministarstvu gospodarstva. Jamstva će se dodjeljivati preko županijskih institucija (razvojnih agencija i drugih institucija za potporu gospodarstvu). Jamstva će se koristiti za kredite koji se podižu za modernizaciju tehnoloških procesa ili, primjerice, komercijalizaciju inovacija. Najviši iznos jamstva iznosi 1,5 milijuna kuna za kredite s rokom otplate od pet godina.

    Korisnici - dobre kompanije

    Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, korisnici potpora i jamstava trebale bi biti dobre kompanije, kojima taj novac može dodatno pomoći u razvoju novih proizvoda. Nastoji se napustiti ranija praksa po kojoj je više poduzetnika dobivalo male, gotovo socijalne iznose. Već su u prošle godine među korisnicima potpora bile i vrlo snažne tvrtke poput Coca-Cole, Leda i sličnih. No prošlogodišnji korisnici ove godine prema pravilima ne mogu sudjelovati u natječaju. Potpore ne mogu dobiti ni poduzetnici koji su u predstečajnoj nagodbi ili imaju nepodmirene dugove prema državnim institucijama ili zaposlenicima.

    (PV/I.V.)
    14. svibnja 2014.

  • Danska Xellia proširuje svoj istraživački centar u Zagrebu

    Xellia Pharmaceuticals, danska farmaceutska tvrtka specijalizirana za protuupalne lijekove, uložila je dva milijuna dolara (oko 11,5 milijuna kuna) u proširenje svog Centra izvrsnosti za istraživanje i razvoj proizvoda i inovacija u Zagrebu. Dio je to daljnjeg ulaganja u Hrvatskoj te posljednja faza aktualnih globalnih planova širenja tvrtke Xellia.
    Ova investicija, kako su priopćili iz danske kompanije, omogućuje proširenje postojećeg namjenski izgrađenog objekta za istraživanje i razvoj u Zagrebu na površinu od preko 1250 četvornih metara, uključujući dodatne najmodernije laboratorije površine 650 četvornih metara. Očekuje se da će radovi biti dovršeni u lipnju 2014.

    Istraživački tim u Zagrebu nedavno je ojačan s dodatnih 18 zaposlenika specijaliziranih za farmaceutske i analitičke znanosti, klinički razvoj, upravljanje projektima, kvalitetu u istraživanju i razvoju te intelektualno vlasništvo. Centar izvrsnosti za istraživanje i razvoj usmjeren je na razvoj protuupalnih lijekova i inovativnih farmaceutskih tehnologija za borbu protiv teških bakterijskih i gljivičnih infekcija, uključujući bakterijske sojeve otporne na većinu antibiotika.

    Aleksandar Danilovski, generalni direktor Xellijine tvrtke u Zagrebu, istaknuo je da su od 2011. godine u Hrvatskoj uložili preko pet milijuna dolara (oko 30 milijuna kuna). „Uz to smo tijekom tog razdoblja zaposlili 40 nadarenih kolega usmjerenih na izvrsnost i inovativnost, te primjenu modernih farmaceutskih tehnologija u razvoju zahtjevnih i raznovrsnih injekcijskih lijekova za globalno tržište farmaceutskih proizvoda“, rekao je Danilovski.

    (PV)
    14. svibnja 2014.

  • Halal certifikat Podravkinim tvornicama

    Centar za certificiranje Halal kvalitete uručio je u Koprivnici Halal certifikate za četiri Podravkine tvornice. Riječ je o tvornicama Vegeta i juhe, Dječja hrana i kremni namazi, Voće te Kalnik. Certifikatima se potvrđuje da su proizvodi u tim tvornicama proizvedeni sukladno zahtjevima i mjerama Halal normi te su primjereni za konzumaciju osobama muslimanske vjeroispovijesti.

    „Prošle godine povećali smo izvoz za šest posto i napravili iskorake na tržišta gdje je preduvjet da bi se naši proizvodi prodavali upravo Halal certifikat. Riječ je o tržištima koja su u porastu, a i struktura potrošača je poželjna za kompaniju poput Podravke. Želimo postati značajan ponuditelj na tim tržištima, unaprijediti kvalitetu života kroz prehranu te dati neke nove okuse i načine pripreme, ponuditi raznovrsnost marki proizvoda i učiniti Podravku u cjelini prepoznatljivu na tim tržištima“, istaknuo je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.

    O kakvom potencijalu je riječ govori činjenica da čak 70 posto muslimanske zajednice širom svijeta živi i hrani se u skladu sa Halal standardom, tako da svjetsko Halal tržište čini populacija od 1,6 milijardi muslimana u svijetu.

    „Vrlo dobro znamo što Podravka znači na ovim područjima i koliko je značajno da se Podravkini proizvodi plasiraju na Halal tržišta. Asortiman Podravkinih proizvoda koji je uspješno završio Halal proces je vrlo velik. Naš Centar nastoji biti most između naših proizvođača, turizma i investitora sa novim tržištima te smo zbog toga i pokrenuli Halal certificiranje u Hrvatskoj, jer želimo od nje napraviti Halal trajnu destinaciju“, naglasio je Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje Halal kvalitete.

    Halal proizvode certificira i periodički provjerava Centar za certificiranje Halal kvalitete koji djeluje u sklopu Islamske zajednice u Hrvatskoj, a certifikati koje izdaju vrijede za čitav svijet.

    Uz Aldina Dugonjića, delegaciju Centra za certificiranje činili su Nermin Merdžanović, predsjednik Uprave Centra, Nedim Omerović, voditelj edukacijskog odjela Centra te Avdo efendija Imsirović, glavni imam Varaždinski.

    (PV)
    12. svibnja 2014.

  • Javna rasprava o izravnim plaćanjima u poljoprivredi

    Javna rasprava vezana za utvrđivanje hrvatskog modela izravnih plaćanja u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2015. do 2020. započet će sutra i trajati do kraja svibnja, najavili su iz Ministarstva poljoprivrede. Napominju kako će se kroz javnu raspravu i konzultacije sa svim dionicima pokušati odabrati najbolji modeli izravnih plaćanja, a rok za donošenje pojedinih ključnih odluka u odabiru nacionalnog modela izravnih plaćanja koje je potrebno prijaviti Europskoj komisiji je 1. kolovoza.

    Za proizvodnu 2015., prema prvim grubim projekcijama Ministarstva poljoprivrede, osnovno plaćanje po hektaru moglo bi iznositi 1400 kuna, potpora za okolišno korisne mjere ili tzv. 'zeleno plaćanje' 420 kuna po hektaru, a za prve hektare 350 kuna (pravo imaju sva gospodarstva za prvih sedam hektara), što znači da bi ukupna potpora mogla iznositi 2.170 kuna po hektaru.

    Mladi poljoprivrednici, tj. oni do 40 godina dobili bi još 350 kn/ha, što bi u konačnici značilo ukupno 2520 kn/ha za 2015. godinu. Plaćanje za mlade poljoprivrednike, kako su pojasnili u resornom ministarstvu, predviđeno je kako bi se potaknula generacijska obnova u sektoru poljoprivrede. Naime, u Hrvatskoj je, kako su naveli, samo 8 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava u dobi do 40 godina. Istodobno je više od 50 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava starije od 60 godina.

    Potpora mladim poljoprivrednicima dodjeljuje se u razdoblju od najviše pet godina, a mladi poljoprivrednik je fizička osoba koja nije starija od 40 godina u godini u kojoj prvi put podnosi svoj zahtjev za plaćanjem, i koja po prvi put osniva poljoprivredno gospodarstvo kao nositelj ili je već osnovala poljoprivredno gospodarstvo unatrag pet godina prije podnošenja prvog zahtijeva za osnovnim plaćanjem.

    (PV)
    12. svibnja 2014.

  • Javni poziv za Fond za razvoj turizma u 2014. godini

    Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora pod nazivom „Fond za razvoj turizma u 2014. godini“. Riječ je o izvanproračunskom prihodu Ministarstva turizma od uplata za privremene koncesijske naknade za turističko zemljište.

    Sredstva iz Fonda namijenjena su javnom sektoru, i to za izradu projektne dokumentacije, pripremu ostale natječajne dokumentacije koja je neophodna za kandidiranje projekata za Strukturne fondove EU te za investicije. Dakle, uz pripremu dokumentacije, programom će se financirat projekti izgradnje, uređenja i obnove višenamjenskih objekata, objekata sportsko-planinskih odredišta, prirodnih i uređenih plaža, turističkih informativnih centara, centara za posjetitelje, tematskih parkova, vinskih i drugih tematskih cesta te objekata devastirane kulturne i povijesne baštine koji će se valorizirati kao objekti javne turističke infrastrukture, odnosno muzeji, javni prostori za događanja i slično.

    „Ulaganjem u projekte javne turističke infrastrukture, poput plaža, muzeja ili tematskih parkova ojačat će se atraktivnost pojedine destinacije, a samim time i konkurentnost cjelokupnog turizma. Sredstva iz programa dodjeljivat ćemo kontinuirano tijekom čitave godine, a sve kako bi uplaćeni novac od koncesija bio konstantno usmjeren na jačanje kvalitete proizvoda i ponude domaćeg turizma“, naglasio je ministar turizma Darko Lorencin.

    Ministarstvo sufinancira do 80 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta. Minimalni iznos odobrenih sredstava je 100.000 kuna, a  maksimalni iznos po pojedinom korisniku, odnosno projektu je dva milijuna kuna, osim za trgovačka društva. Ukupna vrijednost projekta koji se kandidira za korištenje sredstava iz fondova EU, ne smije biti manja od 7,5 milijuna kuna.

    Javni poziv otvoren je do 31. listopada 2014. godine. Više informacija o uvjetima, uključujući potrebne obrasce objavljeni su na službenim web stranicama Ministarstva turizma, pod kategorijom Potpore i krediti (http://www.mint.hr/default.aspx?id=7936), gdje će biti objavljeni i rezultati javnog poziva.
     
    Na isti javni poziv u prošloj godini javilo se oko 400 projekata. Početkom travnja ove godine, Ministarstvo turizma donijelo je odluku o odabiru 40 projekata javne turističke infrastrukture i očuvanja resursne osnove kojima je dodijeljeno oko 20 milijuna kuna bespovratnih potpora. Ostatak projekata koji su kandidirani, a za koje nisu odobrena sredstva prethodnom odlukom, smatraju se kandidiranima za ovaj javni poziv. Kako bi dokumentacija bila usklađena s ciljevima Strategije razvoja turizma do 2020. te napravljena na temeljima financijske održivosti, stručne službe Ministarstva turizma analizirati će i usmjeriti predlagatelje na doradu projekta, u onim slučajevima gdje to smatraju opravdanim.

    (PV)
    8. svibnja 2014.

  • Prisilna prodaja plina se nastavlja

    U tijeku je novi otvoreni postupak prodaje nepovučenog plina u vlasništvu Prirodnog plina, koji se trenutno nalazi u podzemnom skladištu, s početnom cijenom od 1,71 kuna za prostorni metar, priopćeno je iz Ine. Prodaja se nastavlja u više krugova, pa bi tako u zadnjem krugu cijena mogla iznositi samo 0,43 kn/m3, odnosno šestinu trenutačne veleprodajne cijene u zemlji.

    Šteta za Inu/Prirodni plin u oba postupka prisilne prodaje plina mogla bi ukupno iznositi oko 340 milijuna kuna. Riječ je o iznosu, pojašnjavaju iz Ine, kojim bi se moglo modernizirati dodatnih stotinu benzinskih postaja, odnosno koji predstavlja ukupna godišnja primanja više od 2000 Ininih zaposlenika.

    Tvrtka PSP, dodaje se u priopćenju, nije bila obvezna provesti niti ovu niti prethodnu prisilnu prodaju, jer je plin mogao privremeno ostati u skladištu dok se u potpunosti ne povuče, korištenjem dostupnih skladišnih usluga povlačenja plina. Time se ni na koji način ne bi oštetili drugi korisnici skladišta, a sama tvrtka PSP zaradila bi više na takvoj skladišnoj usluzi nego na naknadi za prisilnu prodaju plina koja iznosi 10 posto od prodajne cijene.

    Ovakvo neodgovorno i neracionalno  postupanje PSP-a ne uzrokuje samo financijsku štetu Ini/Prirodnom plinu već negativno utječe na Inine mogućnosti ulaganja u ključne projekte u istraživanju i proizvodnji te rafinerijskom i maloprodajnom poslovanju, a direktno ugrožava postojeća radna mjesta. Nije zanemarivo i da se cijeli postupak odvija u trenutku u kojem se zbivanja u Ukrajini mogu ozbiljno odraziti na stabilnost europske i regionalne opskrbe plinom. Slijedom svega toga, upitno je u čijem interesu PSP postupa u ovom procesu, pitaju se iz Ine.

    Ina/Prirodni plin je ponovno zatražila produženje roka za zbrinjavanje plina kako bi spriječila daljnju štetu koja se nanosi kompaniji. U međuvremenu tvrde da poduzimaju sve moguće korake te povlače plin iz skladišta u maksimalno mogućim količinama. Tijekom travnja uspjeli su povući i na tržištu prodati oko 20 milijuna prostornih metara plina, a u svibnju bi ta količina mogla biti i daleko veća. Time Ina dodatno naglašava kako argument tvrtke PSP da se plin iz  skladišta ne može povući, ne stoji.

    HUP podržava Inu

    Hrvatska udruga poslodavaca stala je na stranu Ine u sporu s Ministarstvom gospodarstva oko prisilne prodaje plina, izrazivši zabrinutost zbog neprihvatljivih i nepovoljnih okolnosti za poslovanje i gospodarstvo uopće. U HUP-u smatraju da je za štetu koju je pretrpjela Ina/Prirodni plin odgovorno vodstvo državne tvrtke PSP, koje upravlja skladištem plina u Okolima.

    „Od ulaska Hrvatske u EU, umjesto poticanja tržišnog natjecanja i slobode u poslovanju, država se upliće izravnim odlukama i regulativom, na štetu jednog poslovnog subjekta, a u korist drugog“, tvrdi se u priopćenju iz HUP-a i dodaje da takvo postupanje ne samo da nije u skladu s tržišnom praksom EU-a, nego nije viđeno niti na hrvatskom tržištu, a definitivno je negativno i u suprotnosti s već postignutim statusom slobode tržišnog poslovanja.

    (PV)
    5. svibnja 2014.

  • Prihodi Adrisa manji za šest posto, TDR u oštrom padu

    Adris grupa je u 2013. godini ostvarila ukupni prihod u iznosu od 3,16 milijardi kuna, što je za 6,3 posto manje nego u prošloj godini. Poslovni prihod iznosio je 2,81 milijardu kuna i za 5,3 posto manji je od prošlogodišnjeg. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 2,71 milijardu kuna. Na domaćem tržištu ostvareno je 1,39 milijardi kuna, a na inozemnim 1,32 milijarde kuna, što je na razini prošle godine. Adris gotovo polovicu prihoda od prodaje roba i usluga ostvaruje na inozemnim tržištima, od čega oko 60 posto na vrlo konkurentnom EU tržištu. U razdoblju od 2007. do 2013. godine Adris je ostvario prosječnu godišnju stopu rasta izvoza od šest posto. Dobit prije oporezivanja iznosi 485 milijuna kuna, a neto dobit 386 milijuna kuna.

    Duhanski dio Adrisa (TDR) pod snažnim je pritiskom velikog broja negativnih trendova. Prosječan rast poreznog opterećenja na Ronhillu na ključnim je TDR-ovim tržištima u posljednje četiri godine iznosio oko 50 posto. Proces usklađivanja trošarina sa smjernicama EU-a i proračunski manjkovi u zemljama regije najčešći su razlozi rasta poreza. Potrošač je u škarama između rastućih maloprodajnih cijena i manjeg raspoloživog dohotka. U posljednjih nekoliko godina na regionalnim tržištima prosječan godišnji pad prodaje iznosi pet do deset posto. Osim pada legalne potrošnje, postoji i snažan pomak potražnje prema nižim cjenovnim segmentima te rast potražnje rezanih duhana čiji je udio u potrošnji na ključnim tržištima u rasponu od 10 do 17 posto. Gotovo tri četvrtine rezanih duhana čini tzv. neoporezovana potrošnja, čime najviše gubi državni proračun - u Hrvatskoj, primjerice, to godišnje iznosi oko 400 milijuna kuna, kažu u Adrisu.

    TDR je u 2013. godini ipak zadržao lidersku poziciju na tržištima Hrvatske te Bosne i Hercegovine s prosječnih 62, odnosno 30 posto tržišnog udjela. Na ostalim regionalnim tržištima i nadalje ima stabilne tržišne pozicije. TDR traži nove izvore rasta izvan regije, stoga je svoje napore usmjerio na odabrana europska i azijska tržišta. Jedno od najperspektivnijih je iransko, s godišnjom ukupnom prodajom većom od 70 milijardi cigareta. Važan iskorak napravljen je u rujnu 2013. otvaranjem tvornice u Sariju, glavnom gradu pokrajine Mazandaran. Tvornica je izgrađena u suradnji s Iranian Tobacco Company. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a kapacitet nove tvornice je šest milijardi cigareta godišnje.

    Ukupna prodaja TDR-a u 2013. godini iznosila je 9,5 milijardi cigareta, pri čemu je 65 posto ostvareno u izvozu. Prodaja cigareta u 2013. je za 17,8 posto manja u usporedbi s prošlogodišnjom. U 2013. godini TDR je ostvario ukupni prihod u iznosu od 1,44 milijarde kuna. Ostvareni poslovni prihodi iznose 1,35 milijardi kuna i za 17,4 posto manji su od prošlogodišnjih. Operativna dobit u 2013. godini iznosila je 172 milijuna kuna.

    U 2013. godini Hrvatski duhani ostvarili su 3,3 milijuna kuna neto dobiti, ali još uvijek nisu pokriveni gubici iz prethodnih razdoblja. U 2013. godini ostvaren je dvadesetak posto niži otkup duhana od standardnog. Manja proizvodnja duhana na selu posljedica je najvećim dijelom vremenskih nepogoda.

    Istragrafika je u 2013. godini ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 118 milijuna kuna. Rast u izvozu iznosi pet posto, najvećim dijelom u prehrambenoj, farmaceutskoj i industriji kristala. Ulazak u EU smanjuje administrativne procedure te ubrzava i pojednostavljuje procese upravljanja kupcima iz EU. S druge strane, veći je pritisak i snažniji ulazak konkurencije na hrvatsko tržište. Izlazak Hrvatske iz CEFTA-e povećao je carine na tržištima regije što smanjuje konkurentnost i dobit. Cijela industrija pod snažnim je pritiskom zbog stagniranja potražnje i rasta cijena kartona kao ključne sirovine.

    Protekla 2013. godina za Opresu, distributera cigareta i najvećeg lanca kioska u BiH, bila je razdoblje preobrazbe poslovnog modela. Cilj je postati nacionalni lider u četiri područja kojima se Opresa bavi: maloprodaji, distribuciji digitalnih roba i usluga, distribuciji tiskovina te distribuciji cigareta. Za svako od područja osnovana je posebna tvrtka kako bi se odvojili odgovornost i resursi te postigla fleksibilnost.

    Turistički dio poslovanja Adris grupe (Maistra) ostvario je 2,95 milijuna noćenja, što je za tri posto manje nego u 2012. Unatoč vrlo blagom oporavku gospodarstava glavnih emitivnih tržišta, ostvaren je rast cijena noćenja od šest posto, što je rezultat nove ponude u višem cjenovnom segmentu. Uz to, daljnji rast udjela direktnih kanala prodaje pozitivno je utjecao na rast prosječnih cijena. I u 2013. godini  nastavljen je intenzivan proces investiranja  te je završen niz investicija koje poboljšavaju kvalitetu i repozicioniraju proizvode u viši cjenovni segment: druga faza investicije u turističko naselje Amarin, zaokruženje sadržaja i infrastrukture u zoni Monte Mulini, izgradnja wellness centra hotela Eden te ulaganja u kampove Polari i Valkanela. Investicije su vrijedne više od 220 milijuna kuna.

    U 2013. godini turizam je ostvario poslovni prihod u iznosu od 714 milijuna kuna, što je za četiri posto više od prošlogodišnjeg, pri čemu su prihodi od prodaje porasli sedam posto. Operativna dobit iznosila je 130 milijuna kuna, što je 39 posto više od prošlogodišnje dobiti. Vidljivo je da su rast cijena i troškovna efikasnost nadoknadili pad noćenja.    

    Cromaris je u  2013. godini ostvario brojne aktivnosti u marketinškom, prodajnom i proizvodnom smislu, a s radom je počela i tvrtka Cromaris Italia. Cromaris je u Italiji učinio ključni marketinški potez cjenovnim odvajanjem od jeftinije grčke i turske ribe. Tijekom 2013. godine kupljeno je novo uzgajalište kapaciteta 1000 tona te je pokrenut projekt potpune rekonstrukcije mrijestilišta i sustava predrasta. Omogućen je brz i kontroliran rast i razvoj, skraćuje se trajanje proizvodnog ciklusa, a time i troškovi proizvodnje. Cromaris je u 2013. ostvario prodaju od 3773 tone, što je rast od 38 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Izvoz je količinski porastao za 63 posto. Ostvaren je rast cijena od šest posto, poboljšani su parametri preživljavanja za više od deset postotnih bodova. No, ulazak u EU doveo je do gubitka izravnih subvencija, što je utjecalo na poslovni rezultat za više od 12 milijuna kuna. Cromaris je u 2013. godini ostvario pozitivan rezultat iz operativnog poslovanja.

    Jedan od velikih iskoraka koji je Adris grupa napravila u protekloj godini je priprema akvizicije Croatia osiguranja, koja je formalno završila u travnju 2014. godine. Ulaskom u djelatnost osiguranja Adris diversificira svoj ulagački portfelj, čime je započelo strateško restrukturiranje. Tom akvizicijom nije, međutim, iscrpljen ulagački potencijal Adrisa, ističe se u priopćenju rovinjske kompanije.

    (PV)
    30. travnja 2014.

  • Još 150 milijuna eura zajma od Svjetske banke

    Ministar financija Slavko Linić i voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo Hahm potpisali su u Zagrebu ugovor o drugom zajmu od 150 milijuna eura za razvojnu politiku gospodarskog oporavka. Zajam je odobren uz šestomjesečni Euribor uvećan za kamatnu maržu od 1,2 posto i jednokratnu otplatu glavnice nakon 15 godina. Pregovori o zajmu vodili su se dvije godine, a odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio ga je dan prije potpisivanja.

    Za Linića je zajam dokaz da Vlada uspješno provodi reforme, jer je odobren temeljem učinjenoga, a ne obećanoga. „Zajam Svjetske banke nije značajan samo zbog iznosa i niske kamate, nego je i potpora Vladi u nastavku pregovora s Europskom komisijom u proceduri prekomjernog deficita“, rekao je Linić, ističući da su dosadašnje uštede u proračunu realno velike, kada se uračuna inflacija. Ministar očekuje da će Svjetska banka i dalje djelovati u Hrvatskoj, bez obzira na naš ulazak u EU, te sudjelovati u financiranju razvojnih projekata na području prometa i energetike. Uz osnovni zajam od 150 milijuna eura tri ministarstva (zdravlja, pravosuđa i graditeljstva) još će dobiti po 75 milijuna eura za svoje posebne projekte.

    Pregovori o novom, trećem zajmu za nastavak reformi već su započeli, dodao je Linić, dok je Hahm citirao staru afričku poslovicu „kad hodaš sam, ideš brzo, ali kad hodaš s drugima, ideš daleko“.

    (PV)
    30. travnja 2014.

  • HUP: čuvat ćemo radna mjesta u outsourcingu

    Hrvatska udruga poslodavaca reagirala je na, kako ih nazivaju, populističke teze koje se šalju u medije posljednjih dana na temu izdvajanja uslužnih djelatnosti. U postupku izdvajanja uslužnih djelatnosti, koje su dio nužnih reformi države, privatne tvrtke okupljene u HUP-u su više puta javno izrazile spremnost na očuvanje radnih mjesta svih zaposlenih i njihovih radnih prava te pružanje više kvalitete usluge uz niži trošak poslovanja.

    U neosnovnim djelatnostima država zapošljava 26.500 ljudi, a ukupan trošak obavljanja tih djelatnosti iznosi 3,4 milijarde kuna na teret proračuna, odnosno, građana. Privatni poslodavci ističu kako nude bolje upravljanje tim poslovima, zadržavajući pritom sve zaposlene i oslobađajući ta sredstva državi za podizanje kvalitete ustanova, poput bolnica, škola, vrtića, domova zdravlja ili ureda javne uprave. Prigodno se zaboravlja, podsjećaju iz HUP-a, činjenica da je pružanje tih usluga u državnom i javnom sektoru prisutno u Hrvatskoj već 20 godina i ne postoji tijelo državne ili javne uprave koje nema izdvojen dio servisa, a što je ujedno i svjetska uobičajena praksa.

    U trenutcima kada nam je javni dug prevelik i u proceduri smo prekomjernog deficita, a milijun građana Hrvatske radi za preostalih tri milijuna, poslodavci se čude sindikatima i opoziciji koji se kroz populističke izjave poigravaju s ljudskim emocijama, izazivajući strah od gubitka posla. Posebno zabrinjavajućim smatraju to što se direktno pridonosi stvaranju neutemeljene atmosfere da je nepoželjno raditi sa privatnim tvrtkama i kod privatnih poslodavaca, dok se s druge strane naglašava kako jedino privatne investicije mogu državu izvući iz krize.

    Navode i da se u samo procesima izdvajanja uslužnih djelatnosti planira investirati oko 100 milijuna kuna godišnje te zaključuju kako je „Trebamo više radnih mjesta, više poslova i investicija“ očito tek puka fraza, jer se ne pokazuje spremnost stvoriti preduvjete i nužne reforme da frazu pretvorimo u realnost.

    (PV)
    30. travnja 2014.

  • Končar: pad prihoda i rast novih poslova

    Grupa Končar je u prvom kvartalu 2014. ostvarila konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga od 471,3 milijuna kuna, što je 13,3 posto manje nego u istom razdoblju 2013. godine. Pad prihoda rezultat je, pojašnjavaju iz Končara, ponajviše neravnomjerne dinamike isporuka po kvartalima. Prema procjenama društava koja ostvaruju značajnije iznose prihoda od prodaje proizvoda i usluga (Končar–Inženjering za energetiku i transport, Končar -Distributivni  i specijalni transformatori, Končar-Generatori i motori) u drugom i trećem kvartalu ove godine očekuje se da će prihodi od prodaje proizvoda i usluga dostići planirane veličine.

    Poslovni prihodi iznose 510,2 milijuna kuna, što je 9,2 posto manje od ostvarenog u prvom kvartalu 2013. Poslovni rashodi iznose 502,6 milijuna kuna i 8,5 posto su manji od ostvarenja za isto razdoblje 2013. Dobit iz poslovnih aktivnosti iznosi 7,6 milijuna kuna. Dobit nakon oporezivanja iznosi 13,4 milijuna kuna, u čemu manjinskom interesu pripada 5,1 milijun kuna, a vlasnicima dionica matice Grupe 8,3 milijuna kuna.

    Na domaćem tržištu Končar je ostvario prihod od prodaje od 237,1 milijun kuna, a na inozemnom tržištu 234,2 milijuna kuna. Najznačajniji izvoz ostvaren je u Italiju u iznosu od 16,1 milijuna kuna, Austriju 15,8 milijuna kuna, Nizozemsku 14,9 milijuna kuna, Njemačku 14,6 milijuna kuna, Dansku 13,8 milijuna kuna te Rusiju 13,8 milijuna kuna.

    Tijekom prvog kvartala 2014. društva Grupe Končar ugovorila su novih poslova u vrijednosti od 2,12 milijardi kuna. Od ukupnog iznosa ugovorenih poslova 1,63 milijarde se odnosi na ugovor Končar-Električnih vozila sa HŽ Putničkim prijevozom za isporuku 44 putnička vlaka. Na domaćem tržištu s Inom je potpisan i ugovor za Projekt Međimurje čiji je cilj eksploatacija triju plinskih polja.

    Od novih poslova u inozemstvu iz Končara izdvajaju ugovor za isporuku metalom oklopljena plinom izolirana postrojenja za Saudijsku Arabiju, sklopnih postrojenja za Ujedinjene Arapske Emirate kao i ugovor za isporuku strujnih, kapacitivnih i induktivnih mjernih transformator u Alžir.

    Stanje ugovorenih poslova na kraju ožujka 2014. godine iznosi 3,94 milijarde kuna što je 72 posto više od stanja ugovorenih poslova na početku 2014. godine, kaže se u priopćenju iz Končara.

    (PV)
    30. travnja 2014.

  • Hoće li (pre)živjeti III. mirovinski stup?

    Reforma mirovinskog sustava koja je započela još prije 14 godina na temelju tri mirovinska stupa, namjerava se i dalje razvijati, no za to je potrebno nacionalno suglasje, poručio je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava na konferenciji Zdrava i sigurna budućnost - kako je osigurati, u organizaciji Večernjeg lista. Na konferenciji je Mrsić predstavio projekcije razvoja mirovinskog sustava do 2050. godine pri čemu je naglasio kako je štednja u II. mirovinskom stupu osobna i sigurna. Do 2015. godine država namjerava povećati izdvajanja u II. mirovinski stup od sedam do devet posto.

    “Iako bi idealno bilo povećanje od devet posto, nastojat ćemo izdvajanja povećati na najmanje sedam posto”, rekao je Mrsić. No, ni približno takva dobra situacija nije sa III. mirovinskim stupom jer Vlada planira ukidanje poticaja za taj stup.

    “Nismo zadovoljni razvojem III. mirovinskog stupa jer se, nakon analiza, zaključilo kako u njemu štede samo građani bolje platežne moći. Poticaji nisu uspjeli osigurati da zaživi taj mirovinski stup. No, i dalje podržavamo razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, a željeli bismo da III. mirovinski stup bude dostupan i ostalim građanima što znači i onima sa slabijim mjesečnim primanjima kako bi oni time dobili dodatak koji će im kasnije povećati mirovinu”, istaknuo je Mrsić. Dodao je kako će Vlada nakon detaljne analize o tome kakvi su rezultati iz III. mirovinskog stupa, odlučiti hoće li i dalje podržavati taj stup poreznim olakšicama, na neki drugi način ili pak skroz ukinuti poticaje.

    Trebaju nam svi mirovinski fondovi

    U mirovinskoj reformi otegotna je okolnost nepovoljna demografska struktura što znači da je sve više hrvatskih stanovnika treće životne dobi. Tome treba pridodati i nepovoljan odnos radnika i umirovljenika koji se sve više približava omjeru 1:1. Mrsić je naglasio kako bi trebalo biti zaposleno ukupno 2,5 milijuna ljudi kako bismo došli do odnosa jedan umirovljenik na dva zaposlenika. Međutim, prema njegovim riječima, to je nerealno i taj cilj vjerojatno nikada nećemo ispuniti jer da bi se to ostvarilo trebalo bi napraviti neke promjene. One bi, rekao je Mrsić, trebale omogućiti održivost mirovinskog sustava. “To bi značilo da bi 2030. godine mirovine iznosile između 60 i 70 posto prosječne plaće”, dodao je on. No, kako bi mirovine dosegnule taj postotak, potrebno je povećati izdvajanja za sedam do devet posto u II. mirovinski stup. U mirovine koje će se isplaćivati iz I. i II. stupa trebat će se uključiti i dodatak između šest i 27 posto koji je do sada bio uključen u I. mirovinski stup tj. koji se isplaćivao na mirovine samo iz toga stupa. Mrsić je izrazio nadu kako više neće biti državnih intervencija u II. mirovinski stup poput nedavne Vladine odluke o povlačenju u proračun cijele štednje osiguranika s beneficiranim radnim stažom.
    Govoreći detaljnije o III. mirovinskom stupu, Mrsić je rekao kako se u tom stupu nalazi šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 186.000 članova te 11 zatvorenih mirovinskih fondova sa 18.000 članova. Dodao je kako je većina europskih zemalja prepoznala značaj pojedinaca u izdvajanjima za mirovinske fondove pri čemu država ima vrlo mali utjecaj.

    Na konferenciji su, među ostalima, sudjelovali predstavnici obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova koji su se složili da su im upravo državni poticaji bili glavni argument pred klijentima za izdvajanje u takve oblike štednje te da država njihovim ukidanjem nanosi veliku štetu povjerenju u mirovinsku štednju. U ukidanje poticaja ne vjeruje
    Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje Raiffeisen obveznim mirovinskim fondom, već smatra kako će država tijekom sljedeće dvije godine pronaći neko rješenje kako zadržati takvu vrstu poticaja.

    (PV/S.P.)
    28. travnja 2014.

  • Za dobro upravljanje moramo znati što imamo

    Početkom veljače Upravno vijeće Agencije za poljoprivredno zemljište imenovalo je novu ravnateljicu. Između šest prijavljenih na natječaj za to radno mjesto, izabrana je
    Blaženka Mičević koja je prije radila na mjestu zamjenika ravnatelja Državne geodetske uprave. Ova magistra geodezije radno iskustvo je stekla u Državnoj geodetskoj upravi u Područnom uredu za katastar Slavonski Brod, a s praktičnim problemima sa zemljištem i nekretninama susretala se i radeći na geodetskim poslovima u privatnom sektoru. I odmah je po dolasku u Agenciju, kako kažu sami zaposlenici, nametnula ozbiljan tempo rada. To zapravo ne bi trebalo čuditi jer ta državna institucija, unatoč tome što je prema starom zakonu još prije četiri godine trebala imati sve podatke o poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništu - te podatke još uvijek nema.

    Kako riješiti glavni problem Agencije i objediniti sve podatke o poljoprivrednom zemljištu?
    - Fokus našeg sadašnjeg rada je upravo na uspostavljanju jedne sustavne evidencije u kojoj će se naći svi podaci u brojčanom ali i u grafičkom obliku, a uključivat će i podatke o stanju, kvaliteti zemlje, povijesti njegovim upravljanjem zajedno s ugovorima kojima je dano na upravljanje. Kada to napravimo, stvorit ćemo mogućnost za razvoj i nadogradnju sustava upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Prema podacima jedinica lokalne samouprave, koji su prema starim podacima napravljeni za ranije programe, država ima oko 550.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. No taj podatak nije cjelovit jer 75 jedinica lokalne samouprave nikada nije dostavilo podatke. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2005. godine država je imala 890.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. No ni na te podatke ne možemo se osloniti jer se među tom zemljom nalazi i privatna zemlja, a i načini prikupljanja podataka ovisili su o samim anketarima i onome što je njima rečeno, odnosno što su unijeli u svoje podatke na samom terenu. Vjerujem da je prava brojka čak nešto i viša od ovih gotovo 900.000 hektara koji se spominju.

    Kada će Agencija imati točne podatke?
    - Prvu bazu podataka - takozvani Geografski informacijski sustav (GIS) - očekujemo s 1. srpnja. Do tada ćemo objediniti podatke Državne geodetske uprave s posjedovnim listovima zemljišta koje je upisano na Republiku Hrvatsku. Te podatke ćemo uskladiti s podacima koje će nam dati jedinice lokalne samouprave. U ožujku smo imali sastanke s predstavnicima lokalnih vlasti i od tada nam sustavno dostavljaju podatke kojima raspolažu. Do početka studenoga povezat ćemo i druge podatke s podacima o zemljištu. U početku, portal će izgledati slično kao što izgledaju internetske stranice katastra gdje se za svaku česticu dobije i prostorni podatak, dakle podatak o tome gdje se ona nalazi i kako izgleda. To ćemo nadograditi tako da ćemo po pojedinim katastarskim općinama lako moći uočiti državno zemljište.

    Hoće li ovo skupljanje podataka značiti digitalizaciju rada Agencije?
    - Kao i većina državnih institucija, i naša agencija je unatoč uvođenju računala ostala zatrpana papirima. Računala su samo zamijenila pisaće mašine, no do digitalizacije i objedinjavanja baza podataka nije došlo. Informatizacija nije značila pojednostavljenje poslovnih procesa kako je to bio cilj. U Agenciji upravo radimo na tome kako bismo uklonili hrpe papira i podjelili poslove kako ne bismo svi radili sve i kako bi se znalo tko što radi. Najgore što se nekoj administraciji može dogoditi je da se izgubi iz vida ono što se radi, a stalno se priča o tome tko koliko radi i s koliko se tko papira bavi.

    Hoće li ovi podaci postati javni?
    - GIS portal će biti od 2015. godine otvoren za javnost sa svim svojim podacima. Portal ćemo do kraja godine napuniti i s mnogim drugim podacima. Dio naše Agencije nalazi se u Osijeku jer smo preuzeli Zavod za tlo od Hrvatskog centra za hranu, poljoprivredu i selo. Oni između ostalog rade analize i stanje tla. Zahvaljujući njihovim podacima svaka čestica na našem objedinjenom portalu imat će, kako mi to volimo reći, svoju ‘krvnu sliku’. Kada kliknete na neku česticu dobit ćete sve podatke, od stanja, zakupa, ugovora, koliko taj ugovor traje i kolika je cijena zakupa, analiza tla, kada je napravljena ta analiza pa čak i za koje nasade je zemljište korišteno. Rokovi su kratki, a planovi veliki, no to se mora napraviti.

    Kako će se u budućnosti kontrolirati korištenje državnog zemljišta?
    - Svaki ugovor u zakupu ima uvjete njegova raskida. No nećemo ići u provjeravanje cijene korištenja zemljišta ili pravne ispravnosti tih dokumenata jer su prije njihova potpisivanja kontrolu napravili u Državnom odvjetništvu. Naša nadležnost je da provjerimo kako se to zemljište koristi, je li ono u upotrebi, ili je li možda dano nekome u podzakup i naplaćuje li to korisnik državnog zemljišta. Ako se zemljište uopće ne obrađuje ili se ne obrađuje prema planu koji je predložen za njegovo korištenje, to je također razlog za raskid ugovora. Trenutačni nam je prioritet rješavanje evidencije i raspisivanje poziva za zakup. Nakon toga ćemo raditi na sustavu kontrole. Trenutačno je situacija takva da nemamo sustav kontrole naplate ugovora ni evidenciju o naplaćenome.

    (PV)
    25. travnja 2014.

  • Hrvatskim inovatorima deset medalja u Iranu

    Deset inovacija i deset medalja rezultat je nastupa hrvatskih inovatora na Međunarodnom festivalu izumitelja, pokretača i inovatora koji se ovog tjedna održavao u Shirazu u Iranu. Hrvatski inovatori ondje su osvojili čak pet zlata, tri srebra i dvije bronce. Ovo je drugi veliki uspjeh hrvatskih inovatora ovog mjeseca, nakon nedavno osvojenih nagrada na poznatom ženevskom salonu inovacija. Nagrađene inovacije primjenu nalaze u svakodnevnom životu i gotovo svim djelatnostima, a među njima su jednostavni i praktični proizvodi kakve se dosad nitko nije sjetio napraviti, ali i vrlo specifični visokotehnološki patenti.

    Zlatnu medalju osvojili su bioreaktorsko postrojenje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca, inovativni madrac Thermocare tvrtke Bernarda iz Nedelišća, telemetrijski hidrant zagrebačkih inovatora Igora Ignaca i Bore Markića, mljekomat tvrtke Letina inox iz Čakovca i električni motor sa višeslojnim permanentnim magnetima, ugrađenim u rotorski laminat, pulskog inovatora Branimira Ružojčića.

    Eterik - mobilna destilerija za preradu aromatičnog bilja u eterično ulje zagrebačke tvrtke Altpro i  Farmakol ljekoviti sirupi tvrtke PIP iz Pisarovine te Fitoaromini – novi prirodni osvježivači i dezodoransi tvrtke Svijet biljaka iz Vodnjana nagrađeni su srebrnom medaljom. Brončanu medalju dobili su Rovinjanin Klaudijo Šturman za stroj za višerednu proizvodnju ćevapčića i keksa te Karlovčanin Vladimir Tudić za inovaciju Arhes – ventilacijski rekuperator zraka sa inovativnim bežičnim sistemom za nadzor i upravljanje.

    Ovo je prvo sudjelovanje hrvatskih inovatora na iranskom sajmu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Na njemu je ove godine predstavljeno ukupno 467 inovacija iz 19 zemalja, a ocjenjivalo ih je 40 članova međunarodnog stručnog ocjenjivačkog suda.

    (PV)
    25. travnja 2014.

  • OTP banka kupila Banco Popolare za 107 milijuna kuna

    OTP banka Hrvatska završila je preuzimanje Banco Popolare Croatia. Nakon što je 31. siječnja 2014. potpisan ugovor kojim je OTP banka stekla 98,37 posto udjela u Banco Popolare Croatia, u četvrtak je izvršena transakcija kojom je okončan postupak preuzimanja.

    Savjet Hrvatske narodne banke 18. travnja je odobrio OTP banci stjecanje više od 50 posto udjela u temeljnom kapitalu Banco Popolare Croatia te dao suglasnost za imenovanje Zorislava Vidovića predsjednikom Uprave te banke. OTP banka je 10. travnja dobila i pozitivnu odluku Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o dopuštenosti tržišne koncentracije. Time su se stekli potpuni preduvjeti za pripremu završetka preuzimanja BPC, koje je zaključeno provedbom transakcije vrijedne 107 milijuna kuna.

    „U sljedećim mjesecima bit ćemo usredotočeni na provedbu postupka integracije koju namjeravamo većim dijelom završiti do kraja ove godine,“ rekao je Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke. “Pripreme se odvijaju u skladu s planovima i uskoro ćemo imati novosti za klijente. Prvo što je u planu jest uvođenje korištenja bankomata OTP banke za klijente BPC bez naknade, što vjerujemo da ćemo ostvariti tijekom svibnja. Integracijom ćemo ostvariti proširenje mreže i univerzalnih financijskih usluga te zadržati naš fokus na segmentu stanovništva.”

    Na čelo Uprave BPC dolazi dosadašnji član Uprave OTP banke Zorislav Vidović.  Uz njega, u upravi BPC ostaje i dosadašnja članica Mirjana Vidan. Ovom akvizicijom broj klijenata OTP banke će dosegnuti gotovo 440.000, mreža će imati 130 poslovnica te više od 250 bankomata u cijeloj Hrvatskoj.

    (PV)
    25. travnja 2014.

  • U zdravstvenom turizmu potencijal veći od milijardu eura

    U Hrvatskoj se trenutačno ostvari oko 300 milijuna eura prihoda od usluga u zdravstvenom turizmu bez uključene vrijednosti noćenja, no procjene pokazuju da je potencijal te turističke grane i veći od milijardu eura godišnje, naglasila je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore na panel diskusiji održanoj u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić Gradu.

    „Institucionalni ustroj specijalnih bolnica je takav da su one trenutno između privatnog i javnog sektora, s uspješnim rezultatima na tržištu i taj segment treba poticati jer smo upravo u ovom tržišnom dijelu prepoznali potencijal razvoja zdravstvenog turizma. Naftalan, primjerice, može postati znanstveni referentni centar za psorijazu i slične bolesti i to je sigurno jedan od smjerova budućeg razvoja bolnice“, rekao je Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma. Istaknuo je i da već postoje brojni prijavljeni projekti segmenta zdravstvenog turizma za financiranje iz EU fondova koji bi se vrlo skoro mogli početi realizirati.

    „Mi imamo projekt proširenja kapaciteta Naftalana vrijedan gotovo 10 milijuna eura, a koji se odnosi na proširenje smještajnih kapaciteta, podizanje njihove kvalitete na razinu 4 zvjezdice te izgradnju novih bazena i ostalih sadržaja za koje vidimo da ima potražnje na tržištu. Taj projekt je u fazi ishođenja građevinske dozvole i prijavili smo ga za financiranje iz EU fondova“, izjavio je Goran Maričić, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan.

    Pitanje opravdanosti ostanka sadašnjeg načina financiranja specijalnih bolnica otvorio je Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za osiguranje.
    „Bitno je odrediti koliko je oportuno na ovaj postojeći način financirati specijalne bolnice, jer sva pozitivna inozemna iskustva pokazuju da se takve bolnice bolje, brže i kvalitetnije razvijaju što su više na tržištu. Zato se i domaćim bolnicama treba to u većoj mjeri dopustiti“, izjavio je Varga.
    Otkrio je i da u HZZO-u rade na procesu izdvajanja dopunskog osiguranja u osiguravajuće društvo, a već imaju spremne i proizvode iz domene dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koji bi trebali omogućiti građanima da uz minimalan trošak ostvare veću lagodnost u korištenju dodatnih usluga zdravstvenih ustanova. To će u velikoj mjeri animirati i ustanove na modernizaciju kapaciteta i na povećanje kvalitete i opseg usluge, a veliku korist od tih izmjena trebala bi se ostvariti upravo u domeni specijalnih bolnica, smatra Varga.

    „Specijalne bolnice, osim zdravstvenih usluga kao osnovne djelatnosti, pružaju i čitav niz drugih usluga koje su više vezane uz turizam. Zbog zakonskih ograničenja one su još uijek dijelom u sivoj zoni i vrlo sam zadovoljan što smo danas čuli da će se to vrlo brzo izmijeniti“, zaključio je Marcel Medak, predsjednik Zajednice za zdravstveni turizam pri HGK i ravnatelj Daruvarskih toplica.

    (PV)
    24. travnja 2014.

  • Rohatinski predlaže reprogram javnog duga

    Bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji je sada savjetnik predsjednika Uprave Agrokora Ivice Todorića, ponudio je na okruglom stolu magazina Banka novi recept za izlazak Hrvatske iz recesije. Mjerama na otvorenom tržištu  moglo bi se, tvrdi Rohatinski, reprogramirati dio javnog duga i time osloboditi prostor za jeftinije kreditiranje privatnog sektora. Naglašava, međutim, da je za to potrebno nekoliko preduvjeta kao što su racionalizacija i stroga kontrola neinvesticijskih stavki proračuna, spremnost banaka i mirovinskih fondova da zadrže oslobođenu likvidnost u zemlji i supstituiraju sigurne plasmane državi mnogo rizičnijim plasmanima privatnom sektoru, fleksibilnija prudencijalna politika središnje banke, odustajanje od apriori definirane rigidnosti nominalnih plaća, te sposobnost poduzetništva da osmisli i realizira konkurentne proizvodne programe.

    Rohatinski je svjestan da svaka od navedenih pretpostavki zadire u separatne interese pojedinih struktura ekonomije i društva i znači za njih preuzimanje određenog rizika, a da pri tome ne može biti nikakvih čvrstih garancija uspješnosti takvog pristupa. No, očito je da uz sve parcijalne različitosti treba konsenzusom brzo uspostaviti zajednički presjek interesnih i rizičnih skupova bez kojeg zemlja ne može suštinski izaći iz postojeće krize, zaključio je bivši guverner.

    U panel diskusiji koja je uslijedila rečeno je da je javni dug Hrvatske sada na 70 posto BDP-a, po novoj metodologiji bit će 85 posto, a nastavi li rasti ovim tempom za tri bismo godine mogli doći i do 100 posto, kada ćemo morati dogovoriti reprogramiranje javnog duga s Bruxellesom.

    (PV)
    24. travnja 2014.

  • Farmaceuti između čekića i nakovnja

    Sukob hrvatske farmaceutske industrije i njihova najvećeg pojedinačnog kupca, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) još je jednom potencirao problem slabe komunikacije između gospodarstva i državnih tijela. Priznaju to i u Ministarstvu gospodarstva, zbog čega je nakon javne razmjene optužbi brzo organiziran sastanak čelnika farmaceutskih tvrtki i ravnatelja HZZO-a Siniše Varge. Na tom je sastanku, kaže pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, načet problem cijene generičkih lijekova te su dogovoreni prvi koraci njegova rješavanja kroz institucije. Namjera je, dodaje Sabina Škrtić, domaćoj farmaceutskoj industriji dati vjetar u leđa, ali istodobno i pomoći zdravstvu.

    To svakako neće biti lako, s obzirom da se farmaceutska industrija sada osjeća kao da je između čekića i nakovnja, ističe Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke, u čijem sastavu posluje i Belupo, jedan od najvećih hrvatskih proizvođača lijekova. Ministarstvo gospodarstva farmaceutiku promiče kao jednu od strateških grana u novoj Industrijskoj strategiji, a s druge strane je Ministarstvo zdravlja, preko HZZO-a, guši rušenjem cijena generičkih lijekova. Drastično snižavanje cijena izravno smanjuje profitabilnost, a time i investicije, za koje je farmaceutska industrija dosad jasno pokazivala i volju i spremnost. Stoga Olivija Jakupec apelira da se uspostavi ravnoteža u djelovanju različitih ministarstava prema farmaceutskoj industriji.

    Prema računici HUP-ove Udruga proizvođača lijekova (čiji su članovi Pliva, Belupo, JGL, Krka, Hospira, Pharmas, Farmal i Imunološki zavod), domaća je farmaceutska industrija u manje od godinu dana zdravstvenom sustavu kroz sniženje cijena poklonila 285 milijuna kuna, a u ukupnim uštedama na lijekovima (koje iznose 480 milijuna kuna) sudjelovali su sa 59 posto. Smatraju to nesrazmjernim, s obzirom da je udjel domaćih farmaceuta na tržištu manji od 29 posto. Uz kronično duge rokove plaćanja, koji idu i do 270 dana, konačni ishod takve politike HZZO-a, pribojavaju se farmaceuti, bit će zatvaranje pogona i otpuštanje radnika, što su dvije domaće kompanije već morale učiniti. Hrvatska farmaceutska industrija trenutačno izravno zapošljava 4500 radnika, a neizravno oko 10.000.

    U HZZO-u, očekivano, cijelu stvar vide bitno drugačije. Kažu da su cijene generičkih lijekova već godinama previsoke, pa je nužno njihovo usklađivanje s usporedivim državama. HZZO ističe da nije njih posao podržavati domaću farmaceutsku industriju, već samo osigurati najvišu moguću razinu zdravstvenih usluga u sve užim okvirima državnog proračuna. Stoga bi domaćim farmaceutima, zaključuju iz HZZO, trebalo pomoći ne kupnjom lijekova po povoljnijim cijenama, nego nekim oblikom poticaja ili subvencija. A to je posao za Ministarstvo gospodarstva.

    (PV)
    23. travnja 2014.

  • U Luci Rijeka promet povećan za dva posto

    U prva tri mjeseca 2014. godine ukupni promet suhih tereta ostvaren u Luci Rijeka iznosio je 993.000 tona. U odnosu na isto razdoblje 2013. godine promet je povećan za dva posto, objavljeno je iz Luke Rijeka.

    Gledano prema strukturi tereta, generalni teret je povećan za 10 posto, promet drva za 15 posto, dok je promet rasutih tereta niži za 9 posto. Sukladno ugovorenoj dinamici za 2014. godinu, u ovoj grupi tereta se očekuju značajniji pomaci u narednim mjesecima, osobito u teretima za terminal rasutih tereta u Bakru. Na njemu je prije nekoliko dana završen iskrcaj 86.456 tona željezne rudače za novog partnera, a u tijeku je iskrcaj 90.500 tona ugljena za dugogodišnjeg partnera iz Mađarske.

    U prvom tromješečju promet kontejnera iznosio je 44.131 TEU i povećan je za 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.
    Proteklih mjeseci, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, vidljivo je, kažu u Luci Rijeka, veliko zanimanje potencijalnih novih partnera koji ispituju komercijalne i tehničke mogućnosti riječke luke kao alternativnog logističkog pravca za EU tržišta.

    (PV)
    22. travnja 2014.

  • Sanel Volarić na čelu Croatia osiguranja

    Glavna skupština Croatia osiguranja na sjednici održanoj u Zagrebu, izabrala je članove novog Nadzornog odbora. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe, dok je zamjenik predsjednika Mladen Blažević. Članovi Nadzornog odbora su i Josip Tica, Plinio Cuccurin, Branko Zec, Roberto Škopac, te Miroslav Hrašćanec kao predstavnik radnika.

    Nadzorni odbor potom je imenovao novu Upravu društva, koju čine  Sanel Volarić, Nikola Mišetić i Andrej Koštomaj. Dosadašnji predsjednik Uprave Krešimir Starčević i član Ivan Fabijančić sporazumno odlaze iz tvrtke.

    Sanel Volarić je poslovno iskustvo stjecao u Privrednoj banci  Zagreb i Allianzu Zagreb. Posljednje četiri godine obnašao je funkciju zamjenika regionalnog člana Uprave za operacije Allianz SE sa sjedištem u Munchenu.
    Andrej Koštomaj je radio u McKinseyu, a posljednje dvije godine obnašao je funkciju izvršnog regionalnog direktora marketinga Googlea za jadransku regiju.
    Nikola Mišetić radio je u bankarskom sektoru, a potom od 2005. do 2011. u McKinsey&Company. Od 2011. zaposlen je u Adrisu, gdje je obnašao funkciju izvršnog direktora razvoja.

    (PV)
    22. travnja 2014.

  • Zagrebačka banka otvara vremensku kapsulu za građane

    Povodom obilježavanja 100 godina poslovanja Zagrebačka banka od danas za sve građane (bez obzira posluju li sa Zagrebačkom bankom) otvara Vremenski trezor, odnosno vremensku kapsulu - mjesto u koje bez naknade mogu spremiti svoje uspomene, predmete, fotografije ili poruke za koje žele da ih banka čuva sljedećih 100 godina.

    Predmeti se mogu pohraniti u vremensku kapsulu od 17. travnja do 17. srpnja ove godine. Nakon što se 30. rujna 2014. zatvore vrata Vremenskog trezora, Zagrebačka banka će na adrese građana koji su predali paket poslati poseban certifikat o primitku predmeta na čuvanje. Vremenska kapsula otvorit će se za 100 godina – 2114. godine - kada će se svi predmeti ponovno postati dostupni javnosti, a čuvani paket će se predati nasljednicima, odnosno osobi koja na uvid donese certifikat.

    Za potrebe detaljnijeg izvještavanja o kapsuli/trezoru, ali i mogućnosti pohranjivanja te pregleda spremljenih materijala Zagrebačka banka pokrenula je internetsku stranicu www.vremenskitrezor.hr. Na toj adresi građani mogu ispuniti prijavnicu i izravno pohraniti fotografije. Također, građani koji žele spremiti neki predmet ili razne dokumente, na www.vremenskitrezor.hr mogu isprintati prijavnicu te pronaći sve informacije o potrebnim karakteristikama predmeta koji se predaje. Paket, za koji je potrebno da može stati u kutiju veličine 30x20x10 cm, može se osobno donijeti u bilo koju poslovnicu Zagrebačke banke ili predati u poštanskim uredima Hrvatske pošte (u tom slučaju građanin Hrvatskoj pošti plaća naknadu za uslugu dostave paketa). Svaka osoba može u Vremenski trezor spremiti jednu digitalnu fotografiju i jedan paket.

    Na www.vremenskitrezor.hr nalazi se i galerija u kojoj se mogu pogledati fotografije svih predmeta pohranjenih u vremensku kapsulu.

    U Vremenskom trezoru mogu se ostaviti razni fizički predmeti ili fotografije istih, a neće se primiti opasni, lomljivi, eksplozivni, radioaktivni, infektivni ili lakozapaljivi predmeti, kvarljiva roba, predmeti koji sadrže govor mržnje ili druge neprimjerene sadržaje.

    Pravi, fizički Vremenski trezor formirat će se u središnjoj zgradi Zagrebačke banke na Trgu bana Jelačića 10 u Zagrebu gdje je smještena najpoznatija poslovnica banke - Gradska štedionica, prethodnica Zagrebačke banke koja je počela s poslovanjem u ožujku 1914.

    (PV)
    17. travnja 2014.

  • Tetra Pak: prihodi od prodaje veći 3,5 posto

    Neto prihodi Tetra Paka, globalnog proizvođača sustava za preradu i ambalaže za prehrambene proizvode, u 2013. su godini iznosili 11,1 milijardu eura, što je za 3,5 posto više nego u 2012. godini.

    U području sustava za pakiranje Tetra Pak je ostvario neto prihode od prodaje u iznosu od 9,6 milijardi eura. Količina materijala za pakiranje porasla je za tri posto u usporedbi sa 2012. godinom, a isporučeno je više od 178 milijardi komada ambalaže klijentima diljem svijeta. Ostvaren je i snažan rast u kapitalnoj opremi, gdje je prodaja porasla za 15 posto u usporedbi sa 2012. godinom, i to zahvaljujući činjenici da je isporučeno više od 580 novih strojeva za punjenje diljem svijeta – u potražnji su prednjačili klijenti iz Kine te Srednje i Južne Amerike.

    Prodaja u području sustava za preradu dosegla je iznos od 1,5 milijardi, što je porast od 16 posto u usporedbi s godinom prije. Snažan rast ostvaren je na svim tržištima, a izuzmu li se akvizicije, rast je iznosio 13 posto. Poslovanje koje se bavi preradom prošle je godine učvrstilo svoju poziciju tržišnog predvodnika na području filtracijskih sustava za aplikacije kod mlijeka, sira i sirutke, i to zahvaljujući akviziciji danske tvrtke DSS Silkeborg, specijalizirane za tehnologiju membranskog filtriranja.

    Tetra Pak je globalna kompanija s više od 23.000 zaposlenika u 85 zemalja, koja svoje proizvode i usluge plasira u više od 170 zemalja širom svijeta.

    (PV)
    17. travnja 2014.

  • Deseta godišnja međunarodna konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina

    Deseta godišnja međunarodna konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina održana je dana 09. i 10. travnja 2014. godine u hotelu Esplanade Zagreb. Na Konferenciji je sudjelovalo preko 550 sudionika, uključujući 102 hrvatska i međunarodna predavača. Održano je 19 zanimljivih panela, a glavne teme konferencije bile su: Komercijalne nekretnine, Turizam, Stanovanje, Urbana regeneracija, Obnovljivi izvori energije, EU fondovi te Zelena gradnja i energetska učinkovitost.

    Na otvaranju Konferencije govorili su David Slinn, Veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i Anka Mrak-Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja.

    Nakon uvodnih govora imali smo priliku čuti prezentacije nekih od najzanimljivijih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Predstavljeni su projekti: Zagreb na Savi, iznimno vrijedan projekt urbane regeneracije Liverpool Waters, najmoderniji podzemni vlak na svijetu – Inspiro, razvoj kampusa Borongaj u Zagrebu te suvremeni bečki Campus WU.
    Edward Jervis predstavio je MIPIM, najveći svjetski sajam nekretnina u Cannesu, koji je ove godine proslavio svoje 25. izdanje. Zatim je Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, govorio o potrebi razvoja industrijske strategije Hrvatske.

    Nakon službenog dijela prvog dana Konferencije za sve predstavnike zemlje partnera, institucionalnih pokrovitelja, pokrovitelja, sponzora, za sve predavače, sudionike konferencije te goste, upriličen je gala prijam u Hrvatskom glazbenom zavodu. Gala prijam počeo je kratkim, ali iznimno profinjenim, koncertom mladih hrvatskih glazbenika. Nakon glazbenog užitka, poslužena je elegantna večera s vrhunskim delicijama uz glazbeni aranžman DJ-a.

    Organizatori se posebno zahvaljuju Zemlji partneru – Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Glavnim Institucionalnim Pokroviteljima – Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvu turizma, Pokroviteljima – Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj i Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu, Institucionalnom partneru  – Europskoj banci za obnovu i razvoj, Industry partneru – MIPIM-u, Tehnološkom partneru – Siemensu i Agenciji Partneru – Agenciji za investicije i konkurentnost. Također, veliko hvala svim predavačima, sponzorima, sudionicima i medijskim partnerima koji su svojim osobnim pristupom i angažmanom dali doprinos ukupnom uspjehu Konferencije.

    (PV)
    17. travnja 2014.

  • IN2 kupio tvrtku u Srbiji

    IN2 Grupa, jedna od vodećih softverskih grupacija u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, kupila je softversku tvrtku Actavia u Srbiji koja je specijalizirana za Microsoft Dynamics rješenja. Ta tvrtka će se sada zvati IN2 Dynamics. Grupa ovom akvizicijom širi poslovanje na tržištu Srbije gdje je prisutna već sedam godina s tvrtkom IN2 u Beogradu, i jača prisutnost u regiji.

    Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, kaže kako akvizicija većinskog udjela ove beogradske tvrtke i njenih 18 zaposlenika nije bila u planu. "Jednostavno se pojavila prilika. Riječ je o relativno maloj tvrtki čiji su vlasnici inzistirali na tome da vrijednost akvizicije ostane poslovna tajna. Također, Actavia je prva tvrtka koju smo akvizirali izvan Hrvatske", ističe on dodajući kako se nada da je ova kupnja samo početak. Naime, Grupa želi dalje rasti, zapošljavati te akvizirati tvrtke u Hrvatskoj i izvan nje.

    Ove pozitivne najave zasnovane su na dobrim poslovnim rezultatima iz 2013. godine. Naime, u toj godini IN2 Grupa ostvarila je 167 milijuna kuna prihoda, što je rast od 14 posto u odnosu na 2012. godinu. Grupa je ostvarila i operativnu dobit od 22,5 milijuna kuna što je za 65 posto više u usporedbi s 2012. godinom. "Tvrtka se tijekom kriznih godina, točnije od 2008. godine, udvostručila. To pokazuje da je otporna i žilava", naglašava Mandić.

    Nadalje, IN2 Grupa lani je uložila 10 milijuna kuna u postojeći softver, razvoj novih proizvoda, infrastrukture i nove tehnologije, kao i u razvoj infrastrukture za preuzimanje IT odjela drugih društava kojima to nije core business.

    Valja naglasiti i to da je tijekom 2013. povećavala broj zaposlenih na 425, što je 5,2 posto više u odnosu na 2012. godinu. Rast se nastavio i u 2014. godini te IN2 Grupa već sada ima 456 zaposlenih. Do kraja godine pak su u planu dodatna zapošljavanja. Štoviše, naglašava prvi čovjek kompanije, tada se planira premašiti brojka od 500 zaposlenih.
    Najbrže rastući sektori IN2 Grupe, zdravstvo te IT sigurnost i forenzika, preuzimaju sve veći udio u poslovanju. Ipak, javni sektor je još uvijek zadržao najveći udio u ukupnim prihodima grupe, a slijede ga financije i gospodarstvo.

    Tanja Pušelj Ostroški, članica Uprave, ističe kako se među poznatijim projektima IN2 mogu pronaći temeljni državni registri poput sudskog ili onoga za zemljišne knjige. "A jedan od najvećih projekata bila nam je informatizacija državne granice", naglašava Pušelj Ostroški.

    (PV/B.O.)
    16. travnja 2014.

  • Njemački Ergo snažnije ušao na hrvatsko tržište osiguranja

    Njemački Ergo novi je igrač na sve pretrpanijem tržištu osiguranja u Hrvatskoj. Riječ je o jednoj od najvećih osiguravajućih grupacija u Europi, prisutna i u više od 30 zemalja svijeta. Ukupna premija grupacije je veća od 18 milijardi eura, a upravljaju s preko 126 milijardi eura investicija, rekao je Thomas Schöllkopf, član Uprave ERGO Internationala za srednju i istočnu Europu. Oko tri četvrtine premije ostvaruju u Njemačkoj, no ubrazno rastu i na novim tržištima, među kojima su i Kina i Indija. Do 1997. Ergo se zvao Victoria i pod tim je imenom u Hrvatskoj poslovao do 2012.

    S novim imenom došlo je i do promjene portfelja i marketinške strategije. Uz obvezno autoosiguranje, oko kojega u Hrvatskoj upravo traje velika tržišna bitka, Ergo nudi i kasko te osiguranje imovine i osiguranje od nezgode. Dosad su im glavni kanal prodaje bile banke (Zagrebačka i Sberbank), a sada su krenuli u razvoj vlastite mreže poslovnica, pri čemu su prve četiri otvorili u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Puno su uložili i u kvalitetan IT sustav, a predsjednik Uprave Žarko Fatović najavljuje i širenje palete proizvoda na ostale vrste osiguranja.

    (PV)
    16. travnja 2014.

  • Ina traži hitnu obustavu aukcije plina iz skladišta Okoli

    Uprava Ine uputila je otvoreno pismo Vladi i ministru gospodarstva, tražeći brzu reakciju kojom bi se zaustavila neodgovorna i štetna aukcija plina iz skladišta Okoli te da se barem privremeno dodijele dostatni kapaciteti skladišta Prirodnom plinu/Ini kako bi mogli uredno povući i prodati plin po realnim tržišnim uvjetima.

    Kako pojašnjavaju iz Ine, tijekom priprema za proteklu zimsku sezonu, Ina je je putem svoje tvrtke  Prirodni plin napunila jedino domaće skladište plina s preko 550 milijuna kubičnih metara prirodnog plina i time se pobrinula da nijedno kućanstvo ili industrijski potrošač ne ostane bez adekvatne opskrbe, pa čak ni tijekom najnižih zimskih temperatura. Postupali su, kažu u Ini, u dobroj vjeri i odgovorno u skladu s dugogodišnjom ulogom na tržištu tijekom koje su uvijek osiguravali sigurnu i neprekinutu opskrbu naših potrošača.
     
    Zbog blage zime i niske potrošnje Ina je završila zimsku sezonu sa značajnom zalihom plina u skladištu, što je uobičajen slučaj za ovakvu vrstu podzemnih skladišta i naročito važno za sigurnost opskrbe. Krajem zime dogodile su se promjene regulative vezane za tržište plina te od 1. travnja 2014. Ina i Prirodni plin prestaju biti zaduženi za opskrbu kućanstava, a tu ulogu preuzima Hrvatska elektropriveda, koja je u državnom vlasništvu. Vlada je isto tako svojom Odlukom HEP-u dodijelila većinu kapaciteta skladišta i ujedno Ini ostavila nerealno kratko prijelazno razdoblje da proda svoje preostale količine iz skladišta koje su krajem veljače, kada je Vlada donijela svoje odluke, još uvijek činile više od 40 posto ukupnog volumena skladišta.

    Iako je Ina putem Prirodnog plina na temelju stvarnih poslovnih potreba vlastite  proizvodnje i preostalih  komercijalnih aktivnosti podnijela zahtjev u namjeri da zadrži dovoljno kapaciteta skladišta, Podzemno skladište plina (PSP ), još jedna tvrtka u državnom vlasništvu, nije odobrila dostatne skladišne kapacitete. Svi ti faktori zajedno spriječili su Inu da na uobičajen način povuče i proda velik dio svog plina, gotovo 200 milijuna kubičnih metara. Navedena količina plina usporediva je s godišnjom potrošnjom kućanstava u Gradu Zagrebu.

    PSP trenutačno obavlja prisilnu prodaju nepovučenih zaliha plina u vlasništvu Prirodnog plina/Ine, pozivajući se na primjenu najbolje europske prakse. To je, prema mišljenju Ine, ne samo štetno i nekorektno zbog manjka stvarne konkurencije za ove količine plina, već je gledajući iz perspektive opskrbe tržišta i usluge skladištenja i nepotrebno, jer se sve relevantne usluge drugim korisnicima skladišta mogu  ispuniti i bez prisilne prodaje plina u vlasništvu Prirodnog plina. U prva dva kruga ovog „otvorenog“ postupka prodaje, u kojem, prema definiranim pravilima natječaja, mogu sudjelovati jedino HEP, Prvo plinarsko društvo (PPD) i MET Croatia Energy Trade (MET) te kupiti plin po cijeni od 25 posto tržišne vrijednosti plina, još uvijek nije zaprimljena nijedna ponuda, tako da cijena u postupku prodaje i dalje pada. Ako se postupak prodaje nastavi, prodaja bi mogla nanijeti Prirodnom plinu/Ini štetu od približno 350 milijuna kuna, omogućujući pri tome prijenos tog iznosa tvrtkama u vlasništvu države, ali i privatnim tvrtkama. Na taj način PPD ili MET, na primjer, u spomenutom otvorenom postupku prodaje mogu kupiti plin za manje od 60 lipa po kubičnom metru, dok se istovremeno plin prodaje zagrebačkim kućanstvima za pet puta veći iznos.
     
    Gubici prihoda, koji bi mogli dosegnuti iznos veći od 20 posto ulaganja u Hrvatskoj prošle godine, u velikoj će mjeri utjecati  na Inina dostupna sredstva za ulaganja u Hrvatskoj i ugroziti velik broj radnih mjesta. Obrativši se svim relevantnim regulatornim institucijama, tijelima Vlade i tržišnim sudionicima, Uprava Ine je napravila sve što je u njenoj moći kako bi spriječila prisilnu prodaju, bilo nastojeći prodati plin ili pokušavajući osigurati dostatne skladišne kapacitete barem na privremenoj osnovi. Odgovori su ili bili negativni ili su izostali, stoji u otvorenom pismu Uprave Ine.

    Zahtjev Uprave Ine podržao je i sindikat INAŠ, koji također smatra da bi značajna financijska šteta nanesena Ini prodajom plina ispod 25 posto tržišne cijene ugrozila radna mjesta zaposlenih u Prirodnom plinu, ali i utjecala na sigurnost radnih mjesta svih radnika Ina Grupe.

    (PV)
    16. travnja 2014.

  • Croatia uvodi osiguranje od ozljede sportaše

    Croatia osiguranje prvo na hrvatskom tržištu profesionalnim sportskim klubovima nudi osiguranje primanja sportaša ukoliko zbog nezgode, ozljede ili bolesti privremeno ne mogu nastupati za svoj klub.

    Osiguranje sportaša do sada je u Hrvatskoj pokrivalo isključivo opasnost od smrti, trajni ili djelomični invaliditet zbog nezgode, kao i bolničko liječenje. No, trošak sportskih povreda u pravilu uključuje i  izgubljenu zaradu za klub i za sportaše te otežava financijske uvjete za angažman zamjenskih igrača. Prvom ovakvom policom u Hrvatskoj zaštićena je glavna postava igrača košarkaškog kluba Cedevita,  čime je klub zaštitio neometani rad na vrhuncu sezone, završnice prvenstva Hrvatske i regionalne lige.

    Prema statistikama Hrvatskog olimpijskog odbora u Hrvatskoj je registrirano 3765 profesionalnih sportaša, 7616 olimpijskih i 4593 neolimpijskih sportskih udruga.  Većina njih nema niti osnovno grupno osiguranje od nezgode, a kamoli zaštitu prihoda klubova i životnog standarda sportaša. Naime, Zakon o sportu ne nalaže klubovima i igračima bilo kakvu obvezu ugovaranja osiguranja, koje je u velikom broju razvijenih zemalja obvezno, kao i savjetovanje igrača u vezi mogućnosti osiguranja.

    Europske statistike govore o čak 30 milijuna sportskih povreda godišnje, dok američki osiguravatelji trošak sportskih povreda profesionalnih klubova procjenjuju na preko milijardu dolara godišnje.

    Croatia osiguranje je lider na tržištu osiguranja od nezgode sa 32,5 posto udjela krajem 2013. godine.  U svojoj ponudi ima programe namijenjene rekreativcima svih dobnih skupina, amaterima i profesionalnim sportašima, s pokrićem od privremene do trajne nesposobnosti.

    (PV)
    16. travnja 2014.

  • Jadrolinija kreće u prodaju karata za dužobalnu liniju

    Jadrolinijin brod „Liburnija“ i ove će godine kroz turističku sezonu prevoziti putnike i vozila od Kvarnera do krajnjeg juga Hrvatske. Naime, Jadrolinija će uvrstiti dužobalnu liniju u red plovidbe za sezonu 2014. te se kreće s prodajom karata, pojačanim promotivnim aktivnostima i pripremom „Liburnije“ za plovidbu od Rijeke do Dubrovnika. Linija će se, kao i proteklih godina, održavati od početka lipnja do kraja rujna i to dva puta tjedno s polaskom iz Rijeke ponedjeljkom i petkom odnosno iz Dubrovnika četvrtkom i nedjeljom.

    Dužobalna linija zbog svoje tradicije i jedinstvenog ugođaja putovanja ima neosporni turistički značaj i prepoznatljiv je brend na tržištu emitivnih turističkih zemalja. Istovremeno, održavanje ove linije omogućit će kontinuitet plovidbe kako bi se zadržala morska povezanost sjevera i juga Hrvatske cjelovitom prometnom vezom, ali i iskorak prema kojemu ova linija ima budućnost posebice u smjeru transformacije u novi turistički proizvod.

    U međuvremenu održan je niz sastanaka između Jadrolinije i predstavnika Grada Splita, Rijeke, Dubrovnika, Korčule, Hvara i Starog Grada, te županija Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske i Općine Mljet. Definiranje konačnog oblika ekonomskog modela još uvijek je u tijeku, no pozitivan ton pregovora pokazuje kako je lokalna uprava i samouprava svojim uključivanjem prepoznala važnost ove linije sa stoljetnom tradicijom.

    U 2013. godini dužobalnom je linijom prevezeno ukupno 41.100 putnika i 6830 vozila. Održavanjem dužobalne linije osigurat će se puna zaposlenost i realizirati plan zapošljavanja Jadrolinije za sezonu 2014., ističe se u priopćenju iz te tvrtke.

    (PV)
    16. travnja 2014.

  • Više od 24 milijuna kuna za male potpore

    U Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljen je natječaj iz Europskog fonda za regionalni razvoj pod nazivom „Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa“, iz kojega će se dodjeljivati potpore male vrijednosti. Sufinancirat će se analiza postojećih poslovnih procesa, kao i njihovo osuvremenjivanje, inovacije i digitalizacija, te izdatci za informatičku opremu i softver. Natječaj se otvara 22. travnja, a prijave projekata spremnih za provedbu šalju se Ministarstvu poduzetništva i obrta.

    Ukupan iznos potpore male vrijednosti, koja se dodjeljuje jednom poduzetniku, ne smije prelaziti 200.000 eura u razdoblju od tri fiskalne godine. Najniže pojedinačne potpore iznose 150.000 kuna, dok su najviše 750.000 kuna. Nema gornjeg ograničenja vlastitog financiranja. Ukupna sredstva za Hrvatsku iznose 3,14 milijuna eura (24,06 milijuna kuna).

    Projektne prijave se obrađuju i ocjenjuju prema redoslijedu po kojem su predane, a tim se redoslijedom potpisuju i ugovori za dodjelu bespovratnih sredstava, pojasnio je Igor Bobek iz Centra za EU. Poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 30. lipnja 2015. godine. Maksimalno trajanje projekta je 18 mjeseci, a sve projekte potrebno je dovršiti do 31. srpnja 2016. Potpore će se dodijeliti pod uvjetom da provedba projektnih aktivnosti nije počela prije 1. siječnja 2014. godine. Najviši intenzitet potpore određuje se prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Tako za prvu skupinu jedinica lokalne samouprave intenzitet potpore iznosi 85 posto, dok je za četvrtu i petu skupinu 70 posto.

    Bespovratna sredstva dodijeljivat će se pravnim ili fizičkim osobama koje ispunjavaju sve uvjete. Mikro, male i srednje tvrtke koje konkuriraju za potporu moraju biti osnovane prije 1. siječnja 2013., da nisu bile u blokadi ukupno više od 20 dana, od toga ne više od pet dana u kontinuitetu u zadnjih šest mjeseci prije dana podnošenja prijave te da imaju najmanje jednog zaposlenog u godini koja prethodi prijavi. Kod podnošenja projektnih prijava i tijekom provedbe projekata korisnici se moraju pridržavati postupka nabave za subjekte koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi.  

    Osobito je važno ne učiniti grešku kod podnošenja prijave, istaknuo je Bobek. Projektne prijave podnose se u zatvorenoj omotnici ili paketu isključivo preporučenom poštanskom pošiljkom ili osobnom dostavom na adresu Ministarstva poduzetništva i obrta u ulici grada Vukovara 78 u Zagrebu. Na zatvorenoj omotnici mora biti navedena referentna oznaka Poziva - RC.2.1.11 s naznakom „Ne otvarati prije službenog otvaranja prijava“ te puni naziv i adresa prijavitelja. Dodatne informacije se mogu dobiti u Ministarstvu poduzetništva i obrta do 18. travnja na adresi: eupotpore@minpo.hr, ili na broj faksa 01 610 6498, a odgovori će se objavljivati na mrežnoj stranici www.strukturnifondovi.hr. Podrobnije informacije o samom natječaju su na adresi: http://www.strukturnifondovi.hr/contest/open/primjena-informacijske-i-komunikacijske-tehnologije-za-poboljsanje-poslovnih-procesa.

    Na predstavljanju su sudjelovale tvrtke iz turističkog sektora, pa se govorilo i o očekivanjima za ovu turističku sezonu, koja su poprilično dobra. Tradicionalna tržišta kao što su Češka i Poljska bilježe rast, a i određeni je rast vidljiv na tržištu Njemačke i Slovenije. U prvom kvartalu 2014. Hrvatska je na petom mjestu ljestvice popularnosti kod njemačkih gostiju, a ističu se aktivnosti kao što je krstarenje, aktivni odmor, te kulturni turizam. Tijekom održavanja Svjetskog prvenstva u nogometu u lipnju ove godine moguć je i određeni pad turističkih rezultata.

    Dovršena je prva faza projekta Rute rimskih careva u vrijednosti od 180.000 eura, a Europska je komisija odobrila i drugu fazu projekta vrijednu preko 200.000 eura za marketinške aktivnosti, od čega je za Hrvatsku predviđeno oko 30.000 eura. U projektu sudjeluju četiri podunavske zemlje, a u Hrvatskoj projekt predviđa sudjelovanje 45 smještajnih objekata, 38 ugostiteljskih objekata, 26 turističkih agencija, desetak muzeja te 11 destinacija na obali i kontinentu.

    Daljnje korake u izmjeni turističkog zakonodavstva, posebice zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, te Zakona o pružanju usluga u turizmu članovima Vijeća predstavile su u ime Ministarstva turizma Božica Lapić, pomoćnica ministra, i Senka Janjanin-Krklješ, načelnica Sektora za normativne poslove. Posebno su istaknuta pitanja kongresnog turizma, aktivnosti turističkog vođenja, ali i problematika Zakona o boravišnoj pristojbi i način naplate boravišne pristojbe.

  • Frani Milošu zlato za ulje u New Yorku

    Drugu godinu zaredom ekstra djevičansko maslinovo ulje Frane Miloša osvojilo je zlato na globalno vodećem događanju ove vrste, Međunarodnom ocjenjivanju maslinovih ulja u New Yorku (New York International Olive Oil Competition). Uljar i jedan od vodećih dalmatinskih vinara, Miloš je zlatnu medalju za maslinovo ulje na istom natjecanju osvojio i prošle godine. Ovog je puta nagrada i značajnija, jer je dodijeljena u kategoriji „robusnih“ ulja sjeverne hemisfere, čime je Miloš dokazao vrijednost podneblja i za ulja tog aromatskog profila, s naglašenom svježinom i složenošću.

    Miloševo ulje priznanje je osvojilo u konkurenciji 651 uzorka iz 25 zemalja. Od ukupnog broja pristiglih uzoraka, odličja su dodijeljena za njih 254 – manje od pola. Sva kušanja bila su provedena na slijepo. Ulje Frane Miloša, inače mješavinu sorti, ocjenjivački je sud opisao riječima: "Arome zelenog i egzotičnog voća, zelene trave, začina, cvijeća i rajčica. U ustima je puno voćno, slatko, gorko, srednje oštro i s elementima crvenog papra, badema, banane te iznimne harmonije, visoke složenosti i trajnosti."

    Obitelj Miloš berbu maslina radi ručno iz stoljetnih maslenika na Pelješcu, u općini Ston, nedaleko njihovih vinograda. Iako je obitelj primarno usmjerena na proizvodnju vina, maslinarstvo je njihova komplementarna aktivnost u nastojanju da se na najbolji način izrazi pelješko podneblje u stvaranju dalmatinskog proizvoda visoke kvalitete. Ulje se proizvodi hladnim prešanjem, što mu daje svježe i voćne arome obogaćene aromama zelene makije. Proizvodnja je ograničena i usmjerena, prije svega, na kvalitetu.

    "Izuzetno smo ponosni što zlato osvajamo drugu godinu zaredom jer to znači da smo iz godine u godinu spremni proizvesti kvalitetan i relevantan proizvod. No, ono što je možda i bitnije je činjenica kako smo zlato osvojili u kategoriji robusnih ulja, što dokazuje pogodnost ovog južnog podneblja za ulja naglašene svježine i elegancije", ocijenio je Frano Miloš.

    Najviše nagrada na ocjenjivanju u New Yorku dodijeljeno je uljima iz Italije i Španjolske. Ove su zemlje, zajedno s Grčkom, imale i najveći broj prijavljenih uzoraka.
    Osim kao potvrda kvalitete, korist za sudjelovanje u natjecanju proizlazi i iz pozornosti nagrađenih ulja u vodećim američkim i svjetskim medijima. Dodatno, u sklopu posebnog programa, organizatori natjecanja spajaju proizvođače s distributerima, čime se olakšava ulaz proizvoda na tržište SAD-a.

    (PV)
    14. travnja 2014.

  • HPB ulaže 64 milijuna kuna u razvoj

    Hrvatska poštanska banka otvorila je svoju prvu poslovnicu u Požegi i Požeško-slavonskoj županiji nastavljajući širenje poslovne mreže koju danas čini 61 vlastita poslovna jedinica i 350 bankomata te više od 1000 poštanskih ureda, gdje također nudi svoje usluge. Banka je u posljednje četiri godine otvorila 14 novih poslovnica.   

    Tijekom 2014. HPB će uložiti 64 milijuna kuna u razvoj, odnosno unapređenje kvalitete svojih servisa i širenje poslovne mreže, čime nastavlja investicijske aktivnosti nakon 2013. kada su zbog najavljene privatizacije kapitalna ulaganja bila zaustavljena.

    HPB je u posljednje četiri godine, od 2010. do 2013., generirala više od 275 milijuna kuna dobiti kojom je uvećala svoje kapitalne rezerve te stvorila pretpostavke za daljnji rast i razvoj. U tom je razdoblju tržišni udjel banke mjeren aktivom povećan sa 3,6 posto na 4,6 posto, a planirano je daljnje jačanje tržišnog položaja u skladu s poslovnom strategijom.

    (PV)
    14. travnja 2014.

  • HUP poziva Vladu da odustane od novih trošarina

    Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) apelirala je na Vladu da se pri kreiranju daljnjih mjera za uravnoteženje proračuna i smanjenje proračunskog deficita snažnije usmjeri na rashodovnu stranu i smanjivanje troškova države. Najava uvođenja novih trošarina za goriva i telekomunikacijske usluge  izaziva ozbiljnu zabrinutost HUP-a.
    Uvođenje trošarina na gorivo, pojašnjavaju poslodavci, izravno će utjecati na novo povećanje troškova poslovanja kao i na daljnje urušavanje standarda građana što će imati izravne negativne posljedice na ukupna gospodarska kretanja. Najava rasta naknada na telekomunikacijske usluge za HUP je još jedan primjer izrazite nesigurnosti i nepredvidljivosti hrvatskog tržišta te nepovoljnih uvjeta za investicije i poslovanje.

    Naime, u slučaju ponovnog razmatranja uvođenja posebne naknade na usluge telekom operatera u pitanje neće doći samo nastavak planiranih investicija definiranih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u razdoblju od 2012. do 2015. te dostizanje ciljeva Digitalne agende za Europu koja obvezuje Hrvatsku kao članicu EU-a, već će u pitanje doći opstojnost brojnih tvrtki iz ICT sektora.

    „Izrazita nesigurnost i nepredvidljivost uvjeta poslovanja te promjena uvjeta doslovce od danas do sutra jedne su od glavnih prepreka za nova ulaganja i privlačenje investitora. Poslodavce se proziva da ne investiraju, a osnova za svako ulaganje je stabilnost okruženja koje u Hrvatskoj nema. Nedavno je opet povećan zdravstveni doprinos za dva postotna boda, sada se najavljuju  nove trošarine na gorivo i telekomunikacijske usluge. Govorimo o milijunskim investicijama koje su u tijeku. Kakvu točno poruku šaljemo poduzetnicima i potencijalnim investitorima?“, pita se Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.  

    HUP kao socijalni partner smatra nužnim pozvati Vladu i nadležna državna tijela da u cilju stvaranja konkurentnijeg gospodarstva i društva zauzme aktivnu ulogu u stvaranju poduzetničke klime te odustane od dodatnih naknada koje će zasigurno onemogućiti aktivno sudjelovanje ključnih industrija u planiranim gospodarski značajnim projektima.

    (PV)
    11. travnja 2014.

  • Istraturist povećao dobit za 53 posto

    Glavna Skupština Istraturista Umag prihvatila je revidirani godišnji financijski izvještaj za 2013. godinu, prema kojemu su poslovni prihodi Grupe Istraturist iznosili 467,8 milijuna kuna, uz rast od 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto dobit Grupe Istraturist ostvarena je u iznosu od 72,4 milijuna kuna, što je povećanje od 53,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

    U 2013. godini, u kojoj Istraturist slavi 50 godina rada,  ostvaren je rast poslovnih prihoda, povećana je operativna efikasnost poslovanja, smanjeni su financijski rashodi te je ostvareno pravo korištenja poreznih poticaja na investicije, što je u konačnici rezultiralo ostvarenjem 25,2 milijuna kuna veće neto dobiti u odnosu na prethodnu godinu.

    Poslovni prihodi Grupe Istraturist povećani su za 14,2 milijuna kuna kao rezultat rasta prihoda od prodaje za 15,7 milijuna kuna. Ostvareni rast prihoda prvenstveno je generiran povećanjem obujma poslovanja u segmentu kampova i rastom prosječnih cijena smještaja radi poboljšanja kvalitete i povećanja direktne prodaje. Troškovi poslovanja Grupe Istraturist iznosili su 386,2 milijuna kuna, a u odnosu na 2012. godinu povećani su za 6,7 milijuna kuna ili 1,8 posto.

    U 2013. godini uloženo je 139 milijuna kuna u projekte unaprjeđenja kvalitete smještaja i razvoja destinacijskih proizvoda. Obnovljena je depandansa Sol Umag na 4* i poboljšana je kvaliteta smještaja u kampu Park Umag. Pokrenuti su i destinacijski projekti s ciljem podizanja kvalitete destinacije i produljenja turističke sezone: Umag Tenis akademija, Istria Experience usluge, sustav automatskog iznajmljivanja bicikala te ulaganja u plaže.

    (PV)
    11. travnja 2014.

  • Guest Request pobjednik Microsoftove StartUp akademije

    Na finalnom danu Microsoftova natječaja Software StartUp Academy, zahvaljujući svojem rješenju Guest Request, pobijedio je mladi bračni par Tajana i Ivan Milanović. Pobjednici su dobili 40.000 kuna za implementaciju svog rješenja sustava za hotele, koji poboljšava uslugu u sobi.

    „Svojim rješenjem želimo poboljšati uslugu unutar hotela, nadamo da će i hoteli prepoznati Guest Request kao kvalitetan i koristan te ga implementirati u svoje poslovanje“, izjavili su pobjednici Tajana i Ivan.

    Drugu godinu za redom Software StartUp Academy privukla je brojne mlade poduzetnike koji su predstavili svoje ideje široj publici na WinDays14 tehnološkoj konferenciji.
    „Ove godine je kvaliteta izvedbe bila nešto bolja nego prošle, jer i sama akademije je startup projekt koji se svake godine dorađuje“, ustvrdio je Draško Ivanišević, direktor Odjela za promociju razvojne platforme i poslovnih rješenja u Microsoftu.

    Pet timova finalista odabrano je 14. ožujka, između 15 koji su predali završnu dokumentaciju. Timovi koji su se ove godine imali priliku predstaviti na WinDaysima sa svojim rješenjima su: Assemblio iz Splita, BlindBook iz Zagreba, GuestRequest iz Osijeka, Halycon iz Varaždina i I.C.U. iz Zagreba.

    (PV)
    9. travnja 2014.

  • Zagrebačka banka predstavila e-poslovnicu

    Od ovog tjedna Zagrebačka banka svim klijentima, korisnicima e-zabe za građane, omogućuje korištenje e-poslovnice koja prva u Hrvatskoj nudi izravan pristup i individualno savjetovanje s bankarom te ugovaranje i realiziranje transakcija putem najnovije dostupne tehnologije, koristeći postojeći sigurnosni kanal internetskog bankarstva Zagrebačke banke - e-zabu za građane.

    Ulaskom u e-poslovnicu kroz autorizaciju putem e-zabe, klijenti mogu dobiti konkretnu informaciju i savjet prema individualnoj potrebi gdje god se nalazili -  u svom domu, u hotelu ili na aerodromu, u vrijeme koje im odgovara, telefonom, e-mailom, videopozivom i chatom. Stručni bankar s dugogodišnjim iskustvom vodi s klijentom dijalog uvidom u njegovu konkretnu financijsku potrebu i financijske mogućnosti. Jedini preduvjet za korištenje e-poslovnice, za koju se ne naplaćuje naknada, je aktivirana usluge e-zabe, a na računalu koje je priključeno na internet nisu potrebne dodatne programske instalacije.

    “S obzirom na stalni rast internetskog bankarstva u Hrvatskoj, a samo u Zagrebačkoj banci ga koristi 440 tisuća građana, e-poslovnica je početak nove ere bankarstva”, naglasila je članica Uprave Zagrebačke banke Daniela Roguljić Novak.  “Uslugu smo pripremali temeljito i uz jednogodišnji testni rad jer smo se rukovodili ciljem da klijent neovisno o vremenu i što nije u poslovnici, dobije on-line kvalitetan individualiziran, stručan bankarski savjet s potpunom uslugom, u skladu s najvišim standardima sigurnosti i primjene moderne tehnologije. Time smo, nakon uvođenja Financijskog planera, u potpunosti iskoristili mogućnosti naše e-zabe”, zaključila je Danijela Roguljić Novak.

    Uvođenjem e-poslovnice klijent više ne mora dolaziti u klasičnu poslovnicu kako bi razgovarao i pregovarao o konkretnim uvjetima za pojedini kredit, ulaganjima, načinu korištenja svih vrsta usluga. Za komunikaciju s e-bankarom, klijent može odabrati na koji način želi stupiti u kontakt – putem video ili audio linka, chata, maila ili telefona. Tijekom razgovora postoji mogućnost slanja dokumenata klijentima putem chata, arhiviranja chata po želji klijenta kao i snimanja te arhiviranja svih kontakata u skladu sa zakonskim odredbama. 

    U slučaju potrebe za odlaskom u fizičku poslovnicu e-bankar ugovara sastanak u terminu i u poslovnici po odabiru klijenta. “Iako bi bilo idealno da klijentu možemo pružiti potpunu uslugu u e-poslovnici, zbog zakonskih propisa dio ugovaranja usluga i proizvoda još traži fizičko prisustvo klijenta, odnosno klijent mora potpisati ugovor u njemu najbližoj poslovnici. Međutim i taj dio e-bankar rješava na način da se klijent što manje vremena zadrži u poslovnici – s kolegama u poslovnici iskomunicira se zahtjev klijenta i pripremi rješenje”, objašnjava Danijel Miletić, direktor ZABE24.

    Takav će vid usluge biti posebno koristan za klijente koji nemaju mogućnost koristiti klasične poslovnice Zagrebačke banke u okviru njihovog radnog vremena, za građane koji žive na otocima ili često putuju, ali i za invalide i slabo pokretne osobe. Poslovnica potpunu uslugu (chat, video, audio, telefon, e-mail, kontakt putem obrasca na e-zabi) ima na raspolaganju od ponedjeljka do petka od 8:00 do 21:00, dok su izvan tog vremena, odnosno od 0 do 24 sata bankari dostupni putem telefona, e-maila i putem kontakt obrasca na e-zabi. To znači da ako se netko javi u 03 sata ujutro e-mailom, telefonom ili putem obrasca na e-zabi, dobit će promptni odgovor.

    Do sada je kroz testni rad od lipnja prošle godine prednost ovog načina komuniciranja i poslovanja s upoznalo više od 57.000 klijenata, a s obzirom na pozitivne reakcije korisnika usluge u Zabi su uvjereni smo da će se broj korisnika višestruko povećavati.

    (PV)
    9. travnja 2014.

  • Plivina investicija najbolja u Istočnoj Europi

    Pliva je osvojila nagradu za najbolji investicijski projekt u Istočnoj Europi za 2013. Godinu, u sklopu jedne od najvećih svjetskih investicijskih konferencija Annual Investment Meeting (AIM), koja se održava u Dubaiju. Plivu je nominirala Agencija za investicije i konkurentnost, uz podršku Ministarstva gospodarstva. Uz Plivu, koja posluje u sastavu Teva grupe, u konkurenciji su bile i investicije iz Poljske, Češke, Slovačke, Turske i Srbije.

    “Ovo je još jedna potvrda da u Hrvatskoj postoje znanja i sposobnosti da uspješno konkuriramo na najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Vjerujem da će ovo biti dodatni poticaj i drugima u okruženju da  prepoznaju stručnost i profesionalizam u Hrvatskoj", izjavio je Tihomir Orešković, predsjednik uprave Plive Hrvatska.

    Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić dodao je da je ovo jedna od najvećih nagrada koja se mogli osvojiti i jedna od najboljih potvrda da se u Hrvatskoj može uspješno investirati. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je kako je neosporna činjenica da je danas lakše investirati u Hrvatsku u odnosu na samo godinu dana ranije.

    „Osim što samo promijenili zakonodavni okvir, imamo poticaje i olakšice za ulagače, ali što je još i važnije - promijenili smo i investicijsko okruženje te konkurentnost zemlje. Na sve moguće načine želimo dokazati koliko nam je važna proizvodnja, izvoz i svako novo radno mjesto, a posebno ona u visokotehnološkoj proizvodnji. Rezultate napora poboljšanja poslovanja u našoj zemlji  prepoznale su i tvrtke koje već godinama uspješno posluju u Hrvatskoj, ali i one koje tek investiraju. U prilog tome govori činjenica da svaka od njih ulazi u novi investicijski ciklus, baš poput Plive, ali to rade i mnoge druge iz toga, ali i ostalih sektora, posebno industrije. Te tvrtke, upravo zato što vrlo dobro poznaju uvjete poslovanja u Hrvatskoj, nastavljaju s novim, vrlo ozbiljnim investicijskim projektima“, zaključio je Vrdoljak.

    Na AIM-u je 2013. godine po prvi puta organizirana dodjela nagrada za najbolja izravna strana ulaganja, a koje se dodjeljuju nacionalnim agencijama za privlačenje investicija s ciljem promicanja doprinosa navedenih agencija u gospodarskom razvoju svojih zemalja. Nagrade se dodjeljuju u pet kategorija po geografskim regijama: Afrika, Bliski istok i Sjeverna Afrika, Azija, Latinska Amerika i Karibi te Istočna Europa.

    Investicijski projekti na natječaj su se mogli prijaviti isključivo na poziv organizatora, koji je unaprijed analizirao cijelo globalno tržište te velike investicijske projekte koji su realizirani ili su započeti u 2013. godini. Nakon ulaska u uži izbor zemalja i na poziv organizatora, Agencija za investicije i konkurentnost prijavila je projekt Plive, na kojem je uspješno surađivala. Kriteriji prema kojima su se vrednovali projekti su visina investicije, broj ukupno novozaposlenih, izvoz, supstitucija uvoza, lokalni utjecaj investicije, održivi razvoj te ekološki odgovorno poslovanje.

    PLIVA je u protekle dvije godine investirala oko 200 milijuna dolara u nove proizvodne pogone u Savskom Marofu i Zagrebu. To je jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti ove kompanije i jedno od najvećih privatnih ulaganja u Hrvatskoj u posljednje dvije godine. Investicija će rezultirati značajnim povećanjem proizvodnje gotovih oblika lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija, porastom izvoza, ali i čistijom proizvodnjom i novim zapošljavanjem.

    Investicija vrijedna više od 100 milijuna dolara na proizvodnoj lokaciji u Zagrebu sastoji se od novog pogona za  proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, preseljenja postojećeg pilot postrojenja za proizvodnju tableta u novi objekt, te značajnog povećanja kapaciteta za proizvodnju sterilnih oblika lijekova. Osnovna obilježja pogona su inovativna tehnologija i trenutno najmodernija i najsofisticiranija oprema dostupna u svijetu. Investicija u Savskom Marofu obuhvaća izgradnju vlastitih pogona za obradu otpadnih voda, pogona za obradu procesnih plinova te proširenje kapaciteta dogradnjom novog pogona za višenamjensku sintezu, odnosno proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija za sva svjetska tržišta. U nova postrojenja ugrađene su najbolje raspoložive tehnologije prema uvjetima iz Objedinjene okolišne dozvole. Sve to bitno će pridonijeti čistijoj proizvodnji i smanjenju štetnog utjecaja emisija na okoliš. Samo ulaganja u postrojenja i opremu namijenjenu zaštiti okoliša veća su od 20 milijuna dolara.

    Ulaganja se ne odnose samo na proizvodne pogone. Financijski centar  za Tevine europske lokacije s radom je započeo krajem veljače 2014. godine i prvi je uslužni centar jedne multinacionalne tvrtke u Zagrebu i Hrvatskoj osnovan radi unaprjeđenja kvalitete usluga i učinkovitosti financija. Novi će centar dobiti svu potrebnu podršku zajedničkog IT centra u Zagrebu, koji ima razvijen financijski modul i procese i koji već nekoliko godina pruža podršku raznim Tevinim lokacijama u Europi i drugim dijelovima svijeta.

    (PV)
    9. travnja 2014.

  • Končar: rast prodaje 2,8 posto

    Društva Grupe Končar u 2013. godini ostvarila su konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 2,509 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.
    Poslovni prihodi iznose 2,736 milijardi kuna, što je na razini ostvarenog u 2012. godini. Poslovni rashodi iznose 2,62 milijarde kuna i 1,1 posto su manji. Razlika između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda daje dobit iz poslovnih aktivnosti od 116,1 milijuna kuna što je 21,9 posto više od ostvarenja za 2012. godinu.

    Dobit nakon oporezivanja iznosi 163,7 milijuna kuna u čemu manjinskom interesu pripada 28,6 milijuna kuna, a vlasnicima dionica matice Grupe 135,1 milijuna kuna.

    Na domaćem tržištu tijekom prošle godine KONČAR je ostvario prihod od prodaje u iznosu od 1,25 milijardi kuna, što je 1,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na inozemnom tržištu prihodi od prodaje roba i usluga u 2013. godini iznose 1,225 milijardi kuna.

    Najznačajniji izvoz ostvaren je u Njemačku i to u iznosu od 128,1 milijuna kuna,u BiH u iznosu od 108,5 milijuna kuna, Švedsku u iznosu od 89,8 milijuna kuna, Češku 80,7 milijuna kuna, Austriju 66,6 milijuna kuna i Sloveniju 42,8 milijuna kuna.  

    Tijekom prošle godine društva Grupe Končar ugovorila su novih poslova u iznosu od 2,677 milijardi kuna, što je 9,9 posto više od ugovorenog u istom razdoblju prethodne godine. Od novih poslova 43 posto je ugovoreno za domaće, a 57 posto za inozemno tržište. Stanje ugovorenih poslova na kraju prosinca 2013. iznosi 2,37 milijardi kuna, što je osam posto više od stanja ugovorenih poslova na početku 2013.

    Stanje ukupnih konsolidiranih sredstava i izvora sredstava na dan 31. prosinca 2013. godine iznosi 3,467 milijardi kuna. U strukturi izvora sredstava, upisani kapital, rezerve, zadržana dobit, dobit tekuće godine i kapital koji pripada nekontrolirajućem interesu iznose 2,175 milijardi kuna, što je 107,6 milijuna kuna više u odnosu na stanje 31. prosinca 2012. godine.

    Dugoročni izvori sredstava veći su za 786,5 milijuna kuna od dugotrajne imovine i prosječnog stanja zaliha što ukazuje na dobru ročnu strukturu izvora sredstava. Kratkotrajna imovina u odnosu na kratkoročne obveze veća je tri puta, što ukazuje na dobru likvidnost sustava, priopćeno je iz Končara.

    (PV)
    7. travnja 2014.

  • Ruđeru preko 700.000 kuna za inovativne projekte

    Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković Ivica Rubelj, Ivan Halasz i Zoran Ereš dobili su preko 700.000 kuna za suvremena istraživanja u biomedicini, kemiji i ekologiji. Sredstva su odobrena u sklopu POC programa Poslovne-inovacijske agencije BICRO koja je ove godine dodijelila ukupno 15 milijuna kuna za 50 inovativnih projekata.
    Riječ je, kako pojašnjavaju iz Instituta, o inovativnim i visoko komercijalnim projektima koji bi trebali pridonijeti  razvoju novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa kao što su razvoj pouzdane genske terapije, novih ekonomičnijih i ekoloških metoda kemijskih reakcija ili proizvodnji inovativnih ćelija za razvoj novih materijala.

    Ivici Rubelju iz Laboratorija za molekularnu i staničnu biologiju tako je odobreno 349.000 kuna za projekt 'Konstrukcija genetičkih alata za sigurnu integraciju strane DNA u genom čovjeka'. Naime, današnji način življenja, stres, prehrana i različiti vanjski čimbenici dovode do brojnih promjena u ljudskom organizmu pa tako i do različitih promjena u DNA zapisu. Te promjene mogu dovesti do pojave određenih bolesti zbog gubitka funkcije pojedinih gena npr. za imunološki odgovor. Znanstvenici danas istražuju kako nadomjestiti izgubljenu funkciju gena, a jedna od metoda koja se danas primjenjuje jest ubacivanje i ekspresija  zdravih gena u ljudske stanice. Međutim ta je metoda nasumična i nekontrolirana te postoji opasnost od pogrešnog ugrađivanja strane DNA, što može dovesti do oštećenja postojećih gena stanice ili pak ugrađivanja strane DNA u dijelove genoma nepovoljne za njenu funkciju.

    "Upravo zato je cilj ovog projekta upotrijebiti neutralne dijelove genoma za ugradnju strane DNA čime bi se izbjegao taj problem te razviti genetičke alate za ciljanu i pouzdanu ugradnju željenih gena u stanicu. To će značajno poboljšati npr. gensku terapiju ili kreiranje zdravih genetički modificiranih organizama“, pojašnjava Rubelj.

    Ivanu Halaszu iz Laboratorija za sintezu novih materijala na raspolaganju je 243.000 kuna za projekt 'Razvoj bezotopinske sinteze farmaceutski djelatne tvari'. Cilj ovog istraživanja je razviti bezotopinsku, ekološki prihvatljiviju i ekonomski isplativiju sintezu farmaceutski djelatne tvari iz skupine metalolijekova, a koja se koristi kao antiseptik, najviše u kremama za olakšavanje simptoma opeklina.
    Tradicionalno se kemijske reakcije izvode pomoću otapala. Čest nusproizvod ovakvih reakcija su otpadne vode koje mogu sadržavati velike količine toksičnih tvari.  U ovom projektu znanstvenici će ukloniti otapalo iz cjelokupnog sintetskog procesa tako što će željenu reakciju provesti u čvrstom stanju uporabom mehanokemijskih tehnika.
    ''Razvojem sinteze u čvrstom stanju i mogućom proizvodnjom na velikoj skali, na tržištu bi se našao  jeftiniji i stoga konkurentniji proizvod. Osim toga, sintetski put u čvrstom stanju je zanimljiv i zbog svoje čistoće i minimalnog utjecaja na okoliš. Upravo zato se u posljednje vrijeme sve više važnosti pridaje zelenim procesima u kemijskoj industriji i proizvodnji finih kemikalija. Razvojem sinteze farmaceutski djelatne tvari u čvrstom stanju na samom smo vrhu visokotehnoloških istraživanje koja stvaraju temelj za daljnja istraživanje reakcija u čvrstom stanju“, naglasio je Halasz.

    Zoranu Erešu iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša odobreno je 180.000 kuna za projekt 'Visokotemperaturna ćelija za optička mjerenja u agresivnim atmosferama'. Ova ćelija će omogućiti optičko promatranje tijeka sinteze novih materijala. Otkrivanje novih materijala preduvjet je za razvoj novih tehnologija koje unaprjeđuju kvalitetu života na Zemlji. Suvremena eksperimentalna i komercijalna proizvodnja takvih materijala vrši se uglavnom naslijepo - proizvođač ne zna što se točno događa s materijalom tijekom njegove proizvodnje te dobiva gotov proizvod na uvid tek nakon gašenja proizvodnog pogona. Ovo rezultira različitom kvalitetom novonastalog materijala, a razlog tome često nije poznat. Zato istraživanja ovakvih materijala napreduju usporeno. Cilj je razviti novo rješenje ćelije koja omogućuje in-situ promatranje tijeka nastajanja novih materijala u agresivnim atmosferama na visokim temperaturama koristeći metode poput optičke mikroskopije i Ramanove spektroskopije. Komercijalni potencijal ovog projekta je velik jer je naglasak suvremenih istraživanja stavljen na nove tehnologije. 
    ''Osim za razvoj inovativnih ćelija, dobivena sredstva iskoristit ćemo i za patentnu zaštitu tehničkog rješenja. Ako se prototip pokaže uspješan pokrenut ćemo  tvrtku koja bi navedenu ćeliju proizvodila i distribuirala po cijelom svijetu čime bi se pomoglo hrvatskom gospodarstvu, ali i hrvatskoj znanosti budući da će navedena ćelija biti dostupna za eksperimentiranje svim hrvatskim znanstvenicima'', objasnio je Ereš.

    Na 5. krug natječaja Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) zaprimljene su 362 pretprijave, 226 natjecatelja zadovoljilo je uvjete za prezentiranje BICRO evaluacijskim odborom, od čega je 50 projekata odobreno za sufinanciranje. Program provjere inovativnog koncepta podupire pred-komercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

    (PV)
    7. travnja 2014.

  • Hrvatska preuzela prvih 30 američkih borbenih vozila

    U vojarni Croatia u Zagrebu obavljena je primopredaja MRAP (Mine Resistant Ambush Protected Vehicle) vozila, koje je američka vlada donirala Hrvatskoj. Hrvatske oružane snage preuzele su prvu skupinu od 30 doniranih vozila tipa MRAP MaxxPro logističke namjene.
    Predviđeno je da će se vozila koristiti u manjim borbenim operacijama u urbanim i skučenim područjima uključujući patrole, osiguranja konvoja, izviđanje, evakuaciju ozlijeđenih, transporta postrojbi i tereta te kao zapovjedno vozilo. MRAP vozila težine su oko 18 tona, dužine oko 6, 8 metara, širine 2,7 m i visine 3,3 m, prosječne potrošnje oko 50 litara na 100 km.
    Američka vlada donijela je odluku o donaciji ukupno 212 MRAP vozila, što uključuje 162 vozila tipa MRAP M-ATV (borbena terenska vozila), 20 vozila tipa MRAP HAGA (sanitetska vozila) te 30 vozila tipa MRAP MaxxPro.

    Načelnik Glavnog stožera, general zbora Drago Lovrić, zahvalio je američkoj vladi na vrijednoj donaciji, koja je samo jedna u nizu pomoći koju Hrvatska prima od Vlade SAD-a.
    „MRAP vozilima osigurat ćemo pripadnicima hrvatskih Oružanih snaga balističku i protuminsku zaštitu, čime ćemo povećati operativnu sigurnost i zaštitu tijekom provedbe zadaća, što će nam omogućavati spremnije suočavanje s novim izazovima i ugrozama koje nam donosi nepredvidiva budućnost“, istaknuo je Lovrić.

    Američki veleposlanik u Hrvatskoj Kenneth Merten rekao je da u ovom slučaju materijalna vrijednost donacije nije toliko važna, koliko je važno istaknuti da ova donacija pokazuje kako su Sjedinjene Američke Države i Hrvatska dio istog tima.  „Zajedno školujemo vojnike i časnike, zajedno sudjelujemo u mirovnim misijama i sada ćemo voziti istu opremu“, naglasio je Merten.

    Svoja iskustva u voženju MRAP vozila u misiji ISAF u Afganistanu iznio je nadnarednik Ivica Gogić, naglasivši kako su se vozila pokazala vrlo učinkovitima, te da pružaju maksimalnu zaštitu svim sudionicima u konvoju.
    Donirana vozila bit će raspoređena u postrojbe Hrvatske kopnene vojske (HKoV), Zapovjedništva za potporu (ZzP) i u Bojnu za specijalna djelovanja (BSD).

    (PV)
    7. travnja 2014.

  • CEMEX Hrvatska četiri godine bez ozljede na radu

    Prema rezultatima iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ostvarenim u prošloj godini, CEMEX Hrvatska proglašena je najuspješnijom tvornicom CEMEX grupacije u svijetu, dok je po komercijalnoj logistici ova tvrtka osvojila treće mjesto postigavši najbolji rezultat u upravljanju sigurnosti u prometu, odmah nakon Španjolske i Kostarike.
    Međunarodni ocjenjivački sud sastojao se od 14 osoba, imenovanih iz šest CEMEX-ovih regija širom svijeta, čiji zadatak je bio razmotriti i ocijeniti čak 122 prijave. S obzirom na jaku svjetsku konkurenciju, kvalitetu ulaznih podataka te zaprimljene dokaze, ostvareni uspjeh svrstao je poslovanje CEMEX Hrvatske na sam vrh europske i svjetske scene po pitanju brige za zaposlenike i provedbu projekata zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

    CEMEX Hrvatska zabilježila je gotovo 1500 dana bez teške ozljede na radu. Točnije, od travnja 2010. nijedan zaposlenik ove tvrtke nije imao ozljedu na radu koja je uzrokovala bolovanje, pa je time ujedno i ostvaren cilj od nula ozljeda na radu, koji je CEMEX postavio još 2005. godine.

    „Već četiri godine za redom ostvarujemo cilj od nula ozljeda na radu, dok je stopa bolovanja u istom razdoblju smanjena za 42 posto. CEMEX ima i najmanju stopu bolovanja u kategoriji industrijskih tvrtki na razini Hrvatske. Rezultat je to višegodišnjih napora uloženih u zaštitu zdravlja i sigurne uvjeta rada“, izjavio je Fabjan Ruščić, voditelj zaštite na radu i sigurnosnih poslova CEMEX Hrvatske.

    „Interno provodimo brojne treninge i stručna osposobljavanja za rad na siguran način, no za postizanje rezultata važna je i kontinuirana eksterna edukacija, počevši od mijenjanja radnih navika kooperanata, dobavljača, kupaca i ostalih koji su u doticaju s našim poslovanjem. Zbog toga su i svi vozači naših ugovornih prijevoznika educirani o sigurnoj vožnji“, nadodao je Ruščić.

    Osim obuke vozača, CEMEX-ovi standardi o sigurnosti na radu nalažu da svi kamioni ugovornih prijevoznika trebaju biti opremljeni dodatnim retrovizorom na desnoj strani, imati istaknuto upozorenje za motocikliste i bicikliste s porukom o opasnosti pretjecanja kamiona ili miksera. Moraju biti i u sustavu sigurne vožnje „Kako vozim?“ s navedenim besplatnim telefonskim brojem, kako bi građani mogli tvrtku obavijestiti o vozačima koji ne voze u skladu s prometnim pravilima i uvjetima na prometnicama.

    CEMEX provodi raznovrsne programe očuvanja zdravlja i povećanja standarda zaštite na radu. Svi zaposlenici imaju preventivne besplatne zdravstvene preglede, a kroz poseban se program poticanja zdravlja nagrađuje radnici s najboljim rezultatima iz zaštite na radu. Kontinuirano se odvija interna kampanja savjeta za zdrav život koja ima za cilj senzibilizirati, osvijestiti i podučiti zaposlenike o glavnim čimbenicima koji utječu na njihovo zdravlje, poput cijepljenja, stresa, zaštite sluha, čuvanja leđa, zaštite od vrućina i ostalih s predloženim mjerama prevencije.

    (PV/J.V.)
    4. travnja 2014.

  • Deveti Biser mora popularizira kuhare, ali i konobare

    Ovogodišnji deveti Biser mora održat će se u Supetru na otoku Braču od 9. do 13. travnja. Riječ je, prema riječima Mira Bogdanovića, predsjednika Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija, o najvećoj gastronomskoj manifestaciji u regiji. Ove godine na Biseru mora  sudjeluje 150 natjecatelja, od kojih čak 50 glavnih kuhara iz 15 zemalja.
    Organizator, Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER), priprema bogat program s nizom natjecanja, enoloških radionica, cooking showova, degustacija, prezentacija strane i domaće kužine, predavanja, gastro tura, te zabavnog programa.

    „Od kuhara smo stvorili brand, u čemu nam donekle zamjeraju ugostitelji, jer kuhari sada postižu odličnu cijenu za svoj posao. Ta činjenica je rezultirala i sve većim interesom mladih za ova zanimanja. Kuhari su toliko popularni da se za tu profesiju sada odlučuju i odlikaši. Od ove godine započinjemo proces  podizanja kvalitete konobarske profesije, koja je u popriličnom zaostatku.“, izjavio je Miro Bogdanović.

    U programu su predviđene razne gastro aktivnosti, predavanje na temu Mediteranske prehrane i zdravlja,  susreti ugostitelja i proizvođača, organiziranje kuharske i konobarske modne revije na supetarskoj rivi, prezentacije izlagača i sponzora te međunarodna kuharska malonogometna utakmica. Prvi dan manifestacije počinje natjecanjem juniora, drugi dan je posvećen zdravoj prehrani, uz predavanja, radionice i prezentacije na tu temu. Petak će biti usmjeren na proizvođače i one koji djeluju u HoReCa segmentu te suradnji njih i ugostitelja. Subota je rezervirana za prezentacije nacionalnih kuhinja te program na supetarskoj rivi. U sve dane Bisera mora održava se i natjecanje seniora po kategorijama.

    (PV/J.V.)
    4. travnja 2014.

  • Osijek i Poreč prve laste strukturnih fondova

    U ministarstvu poljoprivrede potpisani su ugovori o sufinanciranju i dodjeli bespovratnih sredstava za vodnogospodarstvene projekte na području Osijeka i Poreča. Dva projekta zajedno su vrijedna gotovo 140 milijuna eura, odnosno više od milijardu kuna.

    Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je da je to trećina ukupnih sredstava koja su u strukturnim fondovima namijenjeni za razvoj vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Osijek i Poreč su prva dva projekta, čime se otvara put i svim ostalim projektima iz EU fondova, dodao je Grčić. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je kako se ovim projektima pridonosi strateškim ciljevima vodnog gospodarstva preuzetima članstvom Hrvatske u EU-u, a u tu svrhu nedavno je povećana i naknada za korištenje voda, koju Jakovina naziva razvojnom.

    Projekt u Osijeku ukupne je vrijednosti 72,5 milijuna eura, a uz grad Osijek obuhvaća i općinu Čepin te naselja Briješće i Tenja. EU sufinancira projekt sa 73 posto, odnosno gotovo 53 milijuna eura. Svrha projekta je poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području s oko 135.000 stanovnika. Projekt u Poreču vrijedan je 67,2 milijuna eura, a uz sam Poreč obuhvaća i općine Funtana, Tar-Vabriga i Vrsar. EU ga sufinancira sa 74 posto, odnosno 50 milijuna eura. Uz 24.000 stanovnika tog područja, novi sustav vodoopskrbe bit će dimenzioniran i za tri puta više turista, dakle ukupno 100.000 ljudi. Oba projekta bi trebala biti završena do kraja 2016.

    (PV)
    3. travnja 2014.

  • Sajmovi BIAM/Zavarivanje od 9. do 12. travnja

    Bienalni sajmovi BIAM/ZAVARIVANJE održat će se u terminu od 9. do 12. travnja na Zagrebačkom velesajmu u paviljonima 8 i 8a te na otvorenom prostoru uz paviljone.

    Sajmovi su idealna prigoda da se poslovnim posjetiteljima i partnerima predstavi najnovija ponuda, posljednja tehnološka dostignuća i tehnologija s područja alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite. Zbog toga su postali nezaobilazno mjesto intenzivnih poslovnih susreta proizvođača, stručnjaka i poslovnih ljudi na ovom području. Očekujemo poseban interes poslovne publike ne samo iz Hrvatske, nego i iz zemalja u okruženju.

    Nova tehnološka rješenja prezentiraju se uz sadržajan i profesionalno aktualan stručni program:
    - lasersko rezanje lima strojem TRULASER 5040 FIBER 5 kW - savijanje lima strojem TRUBEND 7036 - prvi stroj s certifikatom ergonomije
    - vakuum pumpe 0,2-630 m3/h; tlačne vakuum pumpe 16-250 m3/h; vijčane vakuum pumpe do 1500 m3/h; turbinske vakuum pumpe do 1080 m3/h; nova generacija vakuum pumpi s 20.000 sati rada bez servisa; ORPU pumpe za pročišćavanje otpadnih i fekalnih voda; vijčani kompresori, odvajanje tekućina u vakuum sistemima, ciklonski filtri
    - strojevi i alati za limarske radove - poprečno i uzdužno rezanje te ravnanje; okruglo i uglato savijanje; obrubljivanje; izrada klima kanala; oblikovanje; zavarivanje vrućim zrakom: Jorns, Forstner, Schlebach Machinen, Schechtal, Prinzing, RAS, Schwartmanns Machinen, Tormec, Leister, Herz
    - 3D CAD/CAE/CAM/PDM sustavi - nova verzija 3D CAD programa SolidWorks 2014; nova verzija programa CAMWorks 2014 s AFR-Automatic Feature Recognition i IFR-Interactive Feature Recognition
    - nova generacija elektromotornih lančanih dizalica Columbus McKinnon - Yale -uređaji za mjerenje tvrdoće: nova generacija prijenosnih i stolnih uređaja za precizno mjerenje tvrdoće različitih materijala prema UCI HV, Vickers, Brinell i Rockwell metodi - ostali strojevi za metalstvo, razni alati i pribor, radionički i skladišni metalni namještaj

    Ove godine sve posjetitelje očekuje i posebna atrakcija – robotska košarka. Riječ je natjecanju u igranju košarke između robota i čovjeka. Ideja o robotskoj košarci stvorena je krajem 2012. u Sloveniji kao svojevrsna najava Eurobasketa koji se održavao 2013. Ovo je prvi puta da se robotska košarka predstavlja u Hrvatskoj odnosno prvi puta da se uopće predstavlja izvan Slovenije. Robotska košarka održat će se na atraktivnom prostoru u paviljonu 8. Osim profesionalnih košarkaša svi zainteresirani posjetitelji moći će odigrati s robotom košarku. Spretni i sretni osvojit će i nagrade.

    U sklopu sajma, u godini u kojoj Hrvatsko društvo za zaštitu materijala obilježava 60 godina kontinuiranog rada na promicanju struke, najavljeno je 21. međunarodno savjetovanja o zaštiti materijala i industrijskom finišu „KORMAT 2014“ koje će se održati 10. travnja u dvorani Zimski vrt na Zagrebačkom velesajmu. Zaštita konstrukcija od korozije jedna je od najvažnijih zadaća inženjera i tehničara različitih struka koje se bave projektiranjem, izradom, vođenjem i održavanjem uređaja i postrojenja, a kako bi se ostvarila veća trajnost i povećanje pouzdanosti same konstrukcije i ujedno spriječilo onečišćenje proizvoda i zagađenje okoliša. Korozijski procesi izazivaju propadanje konstrukcija i velike materijalne gubitke u gospodarstvu svake zemlje, stoga je konstrukcije potrebno štititi od korozije te istovremeno voditi računa o utjecaju postupaka zaštite materijala na okoliš. Cilj savjetovanja je prikaz suvremenih dostignuća u području zaštite od korozije konstrukcijskih materijala, metoda prevlačenja, primjene inhibitora korozije, katodne zaštite, te korozijskog menadžmenta. Stručnjaci će na ovom savjetovanju unaprijediti znanje o konstrukcijskim materijalima i suvremenim metodama zaštite od korozije. Uz uvažene hrvatske stručnjake s fakulteta i industrije na savjetovanju će gostovati i predavač iz Njemačke Johann Wilhelm Erning, iz Berlinskog instituta za istraživanje i ispitivanje materijala (BAM). U okviru savjetovanja održat će se redovna Skupština Hrvatskog društva za zaštitu materijala i izložba tvrtki koje se bave zaštitom od korozije.

    Najvažniji seminar iz područja stručnog usavršavanja je seminar „Koordinatori zavarivanja“ koji će se održati 11. travnja u dvorani Zimski vrt na Zagrebačkom velesajmu u sklopu sajmova BIAM-ZAVARIVANJRE. Seminar organizira Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja u suradnji s FSB – zavarene konstrukcije.

    Radno vrijeme sajma je od 10 do 18 sati, osim u subotu, 12. travnja kada je sajam otvoren do 17 sati.

    (PV)
    3. travnja 2014.

  • Proizvodnja konoplje lani u Hrvatskoj povećana 65 posto

    Predstavnici Ministarstva poljoprivrede održali su sastanak s potencijalnim danskim investitorima koji su iznijeli svoje planove za moguća ulaganja u proizvodnju industrijske konoplje u Slavoniji, te farmersku proizvodnju svinja na hrvatskim farmama.

    Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić upoznala je predstavnike danskih investitora sa zakonodavnim okvirom vezano za proizvodnju industrijske konoplje, kao i zakonskim ograničenjima u proizvodnji, koja su utvrđena Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga. Iznijela je podatak da je do 31. ožujka 2014. godine podnijeto ukupno 65 zahtjeva i izdane 33 dozvole, te se očekuje da bi ove godine industrijskom konopljom moglo biti zasijano na oko 456 hektara. Tijekom 2013. godine proizvodnja konoplje povećana je za 65 posto, a Hrvatska se po površinama svrstava među vodeće proizvođače u Europi. Naime, konoplja se u Europi u prošloj godini proizvodila na ukupno 12.507 hektara. 

    Mogućnosti upotrebe konoplje u različitim granama gospodarstva su vrlo velike te se Ministarstvo poljoprivrede zalaže da se proizvođačima konoplje omogući proizvodnja ne samo za prehrambene proizvode već i za građevinske, u kozmetičke svrhe, za potrebe tekstilne industrije, proizvodnju bioenergije i slično. 

    Ministarstvo poljoprivrede ističe da je spremno podržati sve investicije koje mogu pomoći pokretanju poljoprivredne proizvodnje, a kako trenutačno postoje zakonska ograničenja u dijelu proizvodnje, danski su investitori zamoljeni da dostave cjeloviti poslovni plan svojih ulaganja u proizvodnju industrijske konoplje, temeljem kojeg bi se vidjelo u kom smjeru žele investirati i koje proizvode od industrijske konoplje proizvoditi. S obzirom da potencijalni danski investitori, prema njihovim najavama, žele uložiti preko 20 milijuna eura, razgovaralo se i o tome da se sve buduće aktivnosti odvijaju u dogovoru s danskim veleposlanstvom, s kojim Ministarstvo poljoprivrede ima dobru suradnju, jer su već zajedno surađivali na otklanjanju prepreka kod nekih drugih danskih ulaganja u Hrvatsku.

    Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je odgovorne kontakt osobe za ulaganje u proizvodnju industrijske konoplje, s obzirom na specifičan način proizvodnje i zakonsku regulativu, te za provođenje investicije u proizvodnju svinja u kojoj postoji veliki potencijali i interes danskih investitora, ali i domaćih proizvođača.

    Danski su investitori, kako je priopćeno iz Ministarstva poljoprivrede, upoznato i sa zakonskom regulativom vezano za velike strateške investicije koje premašuju  20 milijuna kuna u poljoprivredi, te spadaju u red strateških investicija za koje postoji posebna procedura, zakonski okvir te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost. Ministarstvo poljoprivrede najavljuje da će biti uključeno u sve buduće investicijske aktivnosti, nakon što danski investitori, kao što su najavili, dostave svoje investicijske projekte.

    (PV)
    1. travnja 2014.

  • Javna nabava kao potpora društvenim poduzetnicima

    Nova EU direktiva o javnoj nabavi 2014/24, koja je stupila na snagu krajem ožujka, mogla bi dati snažan poticaj razvoju društvenog poduzetništva, upravo dok traje javna rasprava o prijedlogu hrvatske Strategije društvenog poduzetništva. Direktiva, naime, sadrži odredbu prema kojoj države članice EU-a mogu neke postupke javne nabave rezervirati samo za poduzetnike kojima je glavni cilj integracija osoba s invaliditetom ili teško zapošljivih radnika, ako u ukupnom broju zaposlenih imaju najmanje 30 posto takvih osoba. Tu će direktivu u sljedeće dvije godine morati primijeniti i Hrvatska, najavila je Katarina Ivanković-Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava na okruglom stolu o društvenom poduzetništvu, koji su organizirali magazin Banka i Zagrebačka banka. Nenad Mećava iz Zagrebačke banke poručio je da su za društvene poduzetnike spremni donekle olabaviti kriterije za kreditiranje, jer uspješni društveni poduzetnici mogu svojim djelovanjem rasteretiti i javni sektor. No, bankarima je najvažnije da društveni poduzetnik ima održiv financijski plan, u izradi kojega mu može pomoći i banka, pri čemu Mećava obećava maksimalnu kooperativnost Zabe prema takvim poduzetnicima.

    Jedna od njih je Melita Filipec, direktorica tvrtke Hedona iz Križevaca, koja proizvodi čokolade i praline. Osnivač tvrtke je Udruga invalida Križevci, kojoj je početnu pomoć pružila jedna zadruga iz Italije, a potom su se prijavili na IPA program za potporu. Nisu je, međutim, dobili, ali su potom ipak dobili potporu u prošlogodišnjem programu Poduzetnički impuls Ministarstva obrta i poduzetništva. S tom potporom i uz vlastita ulaganja iz sredstava Udruge invalida pokrenuli su proizvodnju i zaposlili šest osoba, od čega četiri osobe s invaliditetom. Iako su zadovoljni poslovanjem u prvih godinu dana, Melita Filipec ipak ističe da još uvijek traže svoju tržišnu nišu, pa razmišljaju o zapošljavanju još jedne osobe koja bi se bavila isključivo marketingom. Hedona svoje čokolade zasad prodaje samo u trgovačkom centru i još jednom malom prodajnom mjestu u Križevcima, te u jednoj trgovini u središtu Zagreba. Upravo na primjeru Hedone Andreja Rosandić, regionalna menadžerica u hrvatskoj ispostavi međunarodne neprofitne organizacije NESsT, vidi ključni problem, ali i prostor za razvoj društvenog poduzetništva. Kad neprofitne udruge izađu na tržište, potrebno im je poslovno savjetovanje kako bi se održale i napredovale, a u tome bi važnu ulogu mogle odigrati upravo poslovne banke. Za društveno poduzetništvo, kao i za svako drugo poduzetništvo, svjedoči Melita Filipec, treba biti malo hrabar, ali i malo lud. U Hedoni bi željeli da zapošljavanje invalida postane standard, a ne iznimka, te da kupci njihove čokoladne praline kupuju zato što su kvalitetne, a ne zato što ih proizvode osobe s invaliditetom.

    Potpora Zabe 37.500 eura

    Zagrebačka banka objavila je i dobitnike pet donacija društvenim poduzetnicima u pojedinačnom iznosu od 7500 eura. Udruga za održivi razvoj iz Koprivnice potporu je dobila za projekt teretnog bicikla za odvoz otpadnog papira, u kojem su zaposlili tri osobe, a planiraju zaposliti još dvije. Udruga za mlade Alfa Albona iz Labina novac je dobila za prenamjenu bivšeg učeničkog doma u hostel za mlade s dodatnim sadržajima, a Autonomni centar Čakovec za restoran, catering i trgovinu domaćom ekološkom hranom pod nazivom Domače jelo. Socijalna zadruga Pružimo ruke Bjelovar dobila je 7500 eura za projekt izrade cekera za laptop, u kojem je zaposleno 15 žena žrtava obiteljskog nasilja, dok je Društvo distrofičara Čakovec isti iznos dobilo za osnivanje poduzeća koje će proizvoditi kožnu galanteriju i zaposliti šest osoba s invaliditetom.

    (PV)
    1. travnja 2014.

  • Prihodi Peveca porasli za 13,4 posto

    Trgovački lanac Pevec je u 2013. godini ostvario prihode od prodaje u iznosu od gotovo 724 milijuna kuna, što je za 13,4 posto više nego godinu dana ranije. Neto dobit za prošlu godinu iznosi gotovo 15 milijuna kuna, što je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu (u 2012. neto dobit je iznosila oko šest milijuna kuna). Sve profitne marže tijekom 2013. godine bilježe rast.

    Pevec je tijekom 2013. nastavio proces konsolidacije poslovanja, unapređenje poslovnih procesa i organizacije te razvoj informatičke strukture, što će se kontinuirano provoditi i tijekom ove godine, kaže se u priopćenju iz te tvrtke.

    Prošle godine otvorena su dva nova prodajna centra, u Novom Zagrebu i Makarskoj, a broj zaposlenih povećan je za 79, pa je lanjsku godinu Pevec zaključio s 956 zaposlenih. Tijekom ove godine otvoren je prodajni centar u Kaštel Sućurcu, a u svibnju Pevec otvara novi, četvrti prodajni centar u Zagrebu na istočnom ulazu Zagreb-Sesvete, odnosno 14. u Hrvatskoj. Broj zaposlenih premašit će tisuću.

    Predsjednik Uprave Darko Šket ističe da su u 2013. unatoč padu kupovne moći i lošoj gospodarskoj situaciji ostvarili dobar rezultat. „S našim poslovnim partnerima, dobavljačima roba i usluga, stvorili smo i stvaramo međusobno povjerenje na zdravim osnovama te zajednički kreiramo najbolji prepoznatljiv asortiman roba iz naše ponude. Rezultati za 2013. nas obvezuju da budemo još bolji, energičniji i kreativniji te tijekom ove godine zacrtane planove uspješno realiziramo“, zaključio je Šket.

    (PV)
    31. ožujka 2014.

  • Metro Hrvatska otvara tri distributivna centra, širi se na Istru i otoke

    Veleprodajni trgovački lanac Metro Cash & Carry Hrvatska predstavio je svoju novu poslovnu politiku na hrvatskom tržištu, koja uključuje investicije, promjene u prodajnoj strategiji, ali i nova zapošljavanja.

    Ovih dana Metro otvara tri distributivna centra, a 15. travnja i novi prodajni centar u Puli. Sve to skupa znači zapošljavanje oko 140 radnika, uz 1200 koliko ih već radi u sedam postojećih objekata Metroa Hrvatska. rekao je predsjednik Uprave Marc Carena. Među njima je više od 100 prodajnih predstavnika koji su u stalnom kontaktu s kupcima. Nova tri distributivna centra otvaraju se u Sesvetama, Rijeci i Splitu, a prodajni centar u Puli bit će specijaliziran za svježu hranu za turistički sektor. Uz Istru, Metro se planira više posvetiti otocima i Dubrovniku, gdje dosad nisu bili prisutni u znatnijoj mjeri. Mali i srednji poduzetnici osnovna su im ciljna skupina, jer žele podržati njihovu njihovu neovisnost i opstanak. Stoga planiraju nastaviti i jačati i svoj program Moj Dućan, kroz koji daju podršku malim trgovcima, sektoru koji je u značajnom padu. Metro ima više od 150.000 poslovnih kupaca, a izdali su preko 650.000 Metro kartica, što znači da su povezani s većim dijelom hrvatskog poslovnog sektora, ističe direktor odjela za odnose s kupcima Vladimir Gnjidić.

    No, u zadnjih tri godine udjel na tržištu veleprodaje im je lagano padao, što žele preokrenuti novom poslovnom politikom. Ona uključuju i orijentaciju na domaće proizvođače, a dosad je njih 50 uključeno u proizvodnju hrane pod brendovima Metroa. U prehrambenom dijelu asortimana Metro ima 60 posto lokalne proizvodnje, a 15 domaćih proizvođača svoju je robu uspjelo preko Metroa plasirati u izvoz. Prednjači proizvođač svježe ribe Cromaris, koji preko Metroa izvozi u Italiju, Austriju, Poljsku i Češku, a uskoro će i u Njemačku i Francusku. Tu je i Badel 1862, koji istim putem izvozi u Srbiju i Poljsku, kao i istarski vinar Franco Cattunar sa svojom malvazijom i Zigante sa svojim tartufima. Iako su prihodi Metroa u prvih devet mjeseci prošle godine u padu za 2,5 posto, udjel u HORECA sektoru im raste, stoga Carena i Gnjidić očekuju da će rezultat za cijelu poslovnu godinu biti pozitivan.

    (PV)
    31. ožujka 2014.

  • Porast proizvodnje plastike i gume

    Proizvodnja proizvoda od plastike i gume u Hrvatskoj u 2013. bilježi porast u odnosu na 2012. godinu, i to za 1,5 posto. Tako je ukupno aktivnih 628 poduzeća te djelatnosti, koja zapošljavaju 6974 radnika, lani proizvelo 116.403 tone proizvoda, ostvarivši pritom prihod veći od 539 milijuna eura. Time ta industrija ostvaruje 1,2 posto hrvatskog BDP-a.
    Porast proizvodnje bilježi se u zadnje tri godine, od 2011. naovamo, nakon pada u 2009. i 2010. uzrokovanog ponajprije gospodarskom krizom.

    Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore, napominje da je proizvodnja plastike i gume lani nadmašila proizvodnju iz 2008. godine koja se bilježi u statistikama kao jako dobra godina.

    Iako najveći porast bilježi proizvodnja proizvoda od plastike, nakon mnogo godina stagnacije oporavak je evidentiran i u proizvodnji proizvoda od gume. Kod proizvoda od plastike najveći rast zabilježen je u proizvodnji plastičnih cijevi, filmova i folija, potom slijedi proizvodnja ambalaže koja je neznatno manja nego 2012., dok pad bilježi proizvodnja ostalih proizvoda od plastike te proizvoda za građevinarstvo. U segmentu gume rast bilježi protektiranje guma za autobuse i kamione, dok je proizvodnja proizvoda od gume nešto manja u odnosu na 2012. Najveći izvoz proizvoda od plastike ostvaruje se kroz izvoz plastičnih dijelova za autoindustriju koji, usput rečeno, nije evidentiran u ovoj grani industrije, zatim slijedi ambalaža, proizvodi za građevinarstvo, plastične cijevi te ostali p roizvodi. Potencijal prerade plastike je velik. Naime, proizvodi od plastike i gume su nezamjenjivi u gotovo svim granama industrije od ambalaže do dijelova za transport, medicine, sporta i obnovljivih izvora energije. Razvoj novih, naprednih materijala je budućnost na globalnoj i EU razini pa taj trend ne može zaobići ni Republika Hrvatska, a napredni materijali su upravo oni od plastike.

    Hrvatski proizvođači se trebaju više pozicionirati prema proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti za što je potrebna povezanost sa znanstvenim institucijama koja bi se trebala ostvariti kroz za to predviđene resurse i poticaje iz EU fondova. U Hrvatskoj, ističu hrvatski proizvođači, postoji tradicija u ovoj grani industrije što znači da postoje dostatni ljudski i materijalni resursi koji, naravno, zahtijevaju kontinuirano usavršavanje i napredak. Proizvodnja proizvoda od plastike u EU-u bilježi kontinuiran rast te svojim suficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni pripada najznačajnijim industrijskim granama. Potrošnja plastike raste po godišnjoj stopi od pet posto, što je brže od rasta svjetskoga BDP-a, a potrošnja prirodnog i sintetskoga kaučuka raste po godišnjoj stopi od 3,8 posto. Rast plastičarske industrije u EU-u je za dva do tri posto viši od prosjeka rasta ukupne industrije.

    Članice Udruženja pri HGK-u smatraju da bi veći udio domaće proizvodnje na hrvatskom tržištu mogao pridonijeti smanjenju uvoza proizvoda od plastike i gume, čija je kvaliteta često i sumnjiva. Primjerice, rekordne 2008. godine u Hrvatsku je uvezeno različitih proizvoda od plastike i gume u vrijednosti većoj od milijardu dolara. Uslijed krize brojka se u 2009. smanjila na 806,6 milijuna dolara, dok je u 2012. uvoz proizvoda od plastike i gume dosegnuo 614,2 milijuna eura. Istodobno izvoz takvih proizvoda u 2012. iznosio je 167 milijuna eura, što čini oko 1,7 posto vrijednosti ukupnog hrvatskog izvoza.

    (PV/D.B.)
    28. ožujka 2014.

  • Početak temeljite reforme i korjenitih promjena u HGK

    Hrvatsku gospodarsku komoru očekuju korjenite reforme, a temeljne postavke te reforme sadržane su u Clean start analizi i preporukama koje je Skupštini podastrijela vršiteljica dužnosti predsjednice HGK Sabina Škrtić. Članovi Skupštine jednoglasno su razriješili v.d. predsjednicu, na njezin vlastiti prijedlog, kako bi od 1. travnja dužnost mogao preuzeti novoizabrani predsjednik Luka Burilović, čiji mandat traje četiri godine.

    Na prvom mjestu preporuka koje je Sabina Škrtić predala Buriloviću nalazi se sveopći preustroj Komore, ali ne napamet, nego uz definirane ciljeve i strategije ostvarenja tih ciljeva. „HGK je u krajnjoj liniji kvalitetan sustav koji se mora u što kraćem vremenu redefinirati i početi odgovarati na potrebe gospodarstva. Od promjene organizacije do promjene poslovnih procesa, preko uspostavljanja suvislog informacijskog sustava i jedinstvene baze podataka, do uvođenja funkcije interne revizije, kontrolinga i izvješćivanja, sve je to potrebno odraditi kako bi se osigurala ukupna transparentnost poslovanja. Što će napraviti novi predsjednik, ovisi o njegovim ciljevima, viziji i strategiji koju definira“, istaknula je Sabina Škrtić.

    U analizi koja je napravljena u suradnji s tvrtkom BDO Savjetovanje, identificiran je niz područja u kojima HGK može i treba poboljšati svoj rad. U sadašnjoj sistematizaciji nisu jasno definirana radna mjesta, sustava interne kontrole i revizije nema, kao ni kontrolinga. Komora će morati razmotriti i ulazak u sustav PDV-a za sve usluge koje naplaćuje, a nisu javne ovlasti. Sredstva koja se raspoređuju županijskim komorama nisu vezana za konkretne projekte, nema projektnog planiranja, a ogroman je prostor i za unapređenje sustava korporativnih komunikacija. U operativnom preustroju treba duboko zahvatiti u organizaciju, implementirati jedinstvenu bazu podataka, ali i ojačati kadrovske kapacitete u administraciji, gdje nema dovoljno adekvatnih znanja i vještina. Prvi korak u financijskom preustroju trebao bi biti privremeni plan poslovanja do lipnja ove godine, do kada bi trebalo donijeti rebalans proračuna Komore. Jedna od mjera uštede bio bi otkaz svih ugovora o najmu za prostore koji nisu u funkciji gospodarstva. Treba razmisliti, preporučila je Sabina Škrtić, i o regionalizaciji, pri čemu nije nužno ukidanje županijskih komora, već njihovo okupljanje oko projekata. HGK ima kapacitete u segmentu stručnih znanja, koji omogućuju širenje raspona usluga koje bi se nudile gospodarstvu na tržišnom principu, kako bi se u srednjoročnom razdoblju došlo do toga da HGK do 30 posto svojih prihoda osigurava obveznim članarima, a najmanje 70 posto zarađuje na tržištu. Komora mora svojim primjerom pokazati dobru praksu za sve gospodarske subjekte, treba razmisliti i o privremenom zapošljavanju po projektima te redefinirati platne razrede. Dobro bi bilo, poručila je Sabina Škrtić, razmisliti i o uvođenju samostalne naplate članarine, jer to sada za HGK radi Porezna uprava, koja za to naplaćuje i naknadu. Dosadašnje upravljanje imovinom HGK Sabina Škrtić je ocijenila nedopustivo šlampavim, stoga treba uspostaviti model upravljanja imovinom, kako bi se ona stavila u funkciju gospodarstva, a ne poslovnih procesa Komore. To može značiti i prodaju dijela imovine, kao i stavljanje brojnih umjetnina u Zakladu, koja bi ih potom mogla komercijalizirati kroz izložbe i tako osigurati sredstva za stipendiranje učenika i studenata. Dio umjetnina je popisan i procijenjen, ali dio nije, pa i to ostaje zadaća novog vodstva Komore. Od četiri povezana društva, sporna je jedino tvrtka Meranija, za koju Sabina Škrtić kaže da je čudnovata, jer ima visoku imovinu, a nije jasno što radi ili što bi trebala raditi. O sudbini Meranije razgovara se s Primorsko-goranskom županijskom komorom, s obzirom da se tvrtka nalazi u Opatiji.

    Vrijednost izgrađenih objekata u vlasništvu HGK nešto je veća od 232 milijuna kuna, ali na popisu nisu sve nekretnine, pa tako nisu upisana četiri stana i 60 garažnih mjesta u zgradi na Novoj cesti u Zagrebu. Upitna je opravdanost ulaganja u neke nekretnine, a neizvjesna je i naplata potraživanja od 16,4 milijuna kuna, koje je predmet stečajnog postupka Komercijalne banke Zagreb. Uočena je i neusklađenost podataka o dionicama i udjelima između poslovnih knjiga i sudskog registra, što je nekim slučajevima već korigirano. U sklopu reforme trenutačno nepovezane ICT podrške, potrebno je ažurirati i registar aktivnih članica, s obzirom da se u registru pojavljuje i znatan broj neaktivnih tvrtki. Najveće mogućnosti za smanjenje rashoda Sabina Škrtić vidi u području materijalnih rashoda i rashoda promidžbe, koji se već znatno smanjeni. Loše je što pada broj objavljenih publikacija i izdanih javnih ovlasti, ali dobro je što raste broj edukacija za poduzetnike, a to je područje rada u kojem HGK ima konkurentnu prednost. Inventurom je u županijskim komorama utvrđeno znatno odstupanje stvarnog stanja imovine od evidencije, stoga će biti angažirana vanjska kuća koja će utvrditi točno stanje. U procesu odabira ponuđača za telefonske i podatkovne usluge već se došlo do mogućih ušteda od oko tri milijuna kuna godišnje.

    Burilović: moramo s manje ljudi raditi više

    Novi predsjednik HGK Luka Burilović zahvalio je dosadašnjoj vršiteljici dužnosti Sabini Škrtić i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku na potpori koju su dali u teškim trenucima za Komoru. „Imajući u vidu važnost institucija, iznimno sam zadovoljan što smo sačuvali ovako važnu instituciju kao što je HGK. Od svih nas, a posebno od dužnosnika, očekuje se da štitimo institucije, jer koliko su jake institucije, toliko je jaka i naša država“, rekao je Burilović. U Skupštini HGK sjede predstavnici najuspješnijih poduzeća koja će, vjeruje Burilović, potaknuti oporavak sveukupnog gospodarstva. „Upoznat s teškoćama realnog sektora, iz kojega dolazim, bit ću vođen jedino interesima članica Komore, s ciljem da ona postane još bolji i kvalitetniji servis i pomoć u poslovanju svih naših članica“, obećao je novi čelni čovjek HGK. Dodao je da je pred Komorom puno posla te najavio korjenitu reformu. „Komora se mora mijenjati, prilagođavati vremenima u kojima živimo. Morat ćemo s manje ljudi raditi više i na taj način ostvarivati svoju primarnu ulogu zaštitnika i promicatelja hrvatskoga gospodarstva“, rekao je. Podsjetivši da 96 posto članica Komore plaća članarinu od 42 kune, oko tri posto plaća 1083 kuna, a preostalih jedan posto najvećih tvrtki plaća 3973 kune, Burilović je zaključio da Komora mora dati kvalitetnu protuuslugu za svaku kunu i opravdati svaku potrošenu kunu. „To je ono čime ću se voditi u budućnosti“, poručio je novi predsjednik HGK.

    (PV)
    27. ožujka 2014.

  • Interligo, Split: Samo oglas nije dovoljan

    Nakon velikog broja turističkih agencija i golemog broja apartmana, vila, kuća za odmor, hostela i općenito smještajnih kapaciteta, automatski se rodila ideja da se u Hrvatskoj treba otvoriti i prvo savjetovalište za obiteljski smještaj.

    Tvrtku Interligo, čija je osnovna djelatnost upravo savjetovanje vezano za obiteljski smještaj, osnovala je Anamarija Cicarelli. To je savjetovalište mjesto na kojem svaki vlasnik takvog smještaja može u svakom trenutku dobiti odgovore na pitanja vezana uz svoje smještajne kapacitete, a najčešće je riječ o načinima oglašavanja.

    “Nije dovoljno znati na koji web oglasnik postaviti oglas. Da bi oglas bio učinkovit, postoji niz pravila koje treba ispoštivati. Tako, primjerice, treba znati tko su potencijalni gosti, prilagoditi im smještaj i pravilno ga prezentirati. Također, treba znati kako i kada odgovoriti na upit, postaviti i održavati oglas, primiti gosta, primiti dobre recenzije... Riječju, potrebno je zadovoljstvo gosta pretvoriti u dodanu vrijednost apartmana. Potencijalni gost tijekom zime gleda brojne destinacije, kuće, apartmane. Što će od ponuđenog izabrati, odlučit će niz stvari na koje iznajmljivač možda i ne obraća pažnju”, kaže Anamarija Cicarelli, vlasnica Interliga.

    U ponudi niz usluga

    Interligo radi i usluge oglašavanja apartmana i kuća za odmor. “Oglašavamo objekte i apartmane na besplatnim oglasnicima, portalima, plaćenim portalima u zemlji i inozemstvu,
    online rezervacijskim sustavima od kojih je najpoznatiji booking.com. Također, pružamo usluge edukacije o vođenju svakog pojedinog portala te pripremamo prezentaciju objekta koja se šalje turističkim agencijama”, ističe Anamarija Cicarelli.

    Tvrtka nudi niz usluga počevši od klasičnih, kao što je izrada web stranica, foto i videoprezentacija, virtualne šetnje, upisivanje na Google Maps, pa sve do uređenja interijera i hortikulture. Za internetske početnike nude uslugu otvaranja e-mail adrese i Facebook stranice, a za naprednije Foursquarea, Twittera, AdWordsa...
    “Nakon što smo nekom otvorili Facebook profil ili stranicu, pružamo im uslugu vođenja stranice i profila ili, pak, iznajmljivača educiramo kako to sam može raditi”, pojašnjava vlasnica Interliga.
    Anamarija Cicarelli je jedini zaposlenik Interliga, no tvrtka ima pet vanjskih suradnika koji su iskusni u marketingu obiteljskog smještaja. Također, surađuje i sa 16 tvrtki koje obavljaju usluge content menadžera, fotografiranja, prezentiranja, hortikulture...
    Anamarija Cicarelli uskoro izdaje i knjigu Vodič za vlasnike obiteljskog smještaja koja bi trebala biti objavljena potkraj travnja.

    (PV/J.V.)
    17. ožujka 2014.

  • EUROCHAMBRES: Komorski sustav treba snažnije iskoristiti za jačanje europske gospodarske diplomacije

    Koncept podrške razvoju privatnog sektora,  te angažman privatnog sektora za razvoj u trećim zemljama može i treba biti povezan s programima internacionalizacije europskih poduzeća, jer se te inicijative međusobno nadopunjuju. Stoga je neophodan  sveobuhvatni i integrirani pristup kako bi se razvoj privatnog sektora uklopio u kontekst jačanja europske gospodarske diplomacije, ističe se u stajalištu kojega je objavio Eurochambres, a na čijoj su izradi aktivno sudjelovali i eksperti Hrvatske gospodarske komore.

    Stvaranje takve jedinstvene europske inicijative podržavaju već postojeće strukture ili udruženja koje je potrebno međusobno uvezati na kvalitetan način, kroz EU platformu.  Na taj bi se način izgradio učinkovit instrument osiguranja angažmana privatnog sektora i provela učinkovita podrška razvoju istog.

    Naime, u zemljama u razvoju, europske tvrtke su ključni partneri domaćih tvrtki, uglavnom malih i srednjih poduzeća, kada je riječ o izgradnji kapaciteta, transfera tehnologije i znanja, povećanje poslovnih tijekova i integracija u globalne lance vrijednosti.

    Uloga lokalnih posrednika, kao što su organizacije za podršku poslovanju, su presudne, jer one mogu ispuniti funkcije zastupanja, pružiti usluge za izgradnju kapaciteta i davati savjete u vezi transformacije gospodarstva. Takve akcije rezultirale bi poticajnim poslovnim okruženjem, osnažile  privatni sektor, što bi posljedično dovelo do dugoročnog održivog  rasta. Iskustvo i kapacitet komorske mreže u podupiranju takvih lokalnih posrednika mora se priznati i uključiti u europske inicijative.

    Eurochambres i njezine članice, aktivno će podupirati suradnju s poslovnim subjektima posredničkih organizacija u trećim zemljama, često kroz lokalnu prisutnost u podršci struktura i zajedničkih inicijativa.

    Hrvatska gospodarska komora snažno podupire provođenje ovog stajališta i na nacionalnoj razini u RH u projektu izgradnje održivog sustava gospodarske diplomacije, neophodnog za poticanje izvoza i internacionalizaciju domaćih tvrtki.

    Dokument stajališta EUROCHAMBRES-a u cijelosti možete preuzeti putem http://goo.gl/ZN5i7o

    Izvor: HGK, Služba za odnose s javnošću i izdavaštvo, 24.03.2014.

  • Ina: ulaganja upitna zbog povećanja naknade

    Ina je objavila da će morati razmotriti svoje planove za daljnja ulaganja, nakon povećanja naknade za eksploataciju ugljikovodika, prema uredbi koju je Vlada donijela 19. ožujka. Iako ne osporava da je naknada za eksploataciju ugljikovodika od 10 posto u skladu s većinom stopa u Europi, Ina pojašnjava da je, kao i svi ulagači, svoje razvojne planove temeljila na predvidljivim regulatornim okvirima, što je ključno u ovakvim industrijama u kojima se intenzivno ulaže. Prethodna uredba iz 2011. postavila je stopu naknade za eksploataciju na pet posto, na čemu je Ina, kako se kaže u priopćenju, temeljila svoje planove.

    Povećanjem visine naknade za eksploataciju ugljikovodika na postojećim poljima za 100 posto Ina će u 2014. morati platiti 250 milijuna kuna više u usporedbi s dosadašnjim iznosima, dok će u narednim godinama povećanje iznositi oko 400 milijuna kuna.
     
    Ova regulativa primjenjuje povećanje na svim poljima, kao i na onima koja su osjetljivija na promjene u cijenama – za kompleksne projekte poput Ininog EOR projekta, koji se provodi na poljima Žutica i Ivanić.
     
    Nakon retroaktivnog poreza za rafinerije te nedavnog produžavanja regulirane cijene plina za kućanstva, a čija je posljedica prenošenje između 250 i 350 milijuna kuna godišnje HEP-u, ova odluka je treća značajna negativna promjena u regulatornom okruženju u kratkom vremenskom razdoblju, ističu u Ini.

    (PV)
    21. ožujka 2014.

  • Mirenje umjesto suđenja: brzo, jeftino i beskonfliktno

    Mirenje je alternativni način rješavanja sporova, koji pridonosi ne samo smanjenju broja sporova, nego i razvija prijateljsko okružje i omogućuje nastavak poslovne suradnje među strankama, rečeno je na drugom okruglom stolu o mirenju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Stranke koje su svoje iznimno složene dugogodišnje sporove riješile u svega nekoliko dana, redovito u svojim pravnim poslovima ugovaraju mirenje kao način rješavanja sporova. Ušteda vremena, ali i troškova u postupku, od iznimne su važnosti kako za poduzetnike tako i za potrošače. Sve češće uvrštavanje klauzula o mirenju u ugovore, čime mirenje postaje obvezno, pokazuje da su hrvatski poduzetnici sve više informirani o prednostima alternativnih rješavanja sporova.

    Unatoč brojnim prednostima mirenja, ovaj institut se još uvijek nedovoljno ugovara i koristi, što je vjerojatno posljedica nedovoljne informiranosti, pa HGK kontinuirano promovira mirenje kako bi što veći broj poslovnih subjekata i potrošača prepoznao njegove prednosti. Centar za mirenje HGK-a neprestano radi na poboljšanju svojih usluga kako bi pridonio razvoju mirenja kao učinkovitog izvansudskog rješavanja sporova koje štedi vrijeme i novac i na taj način povećava konkurentnost i doprinosi razvoju društva kao cjeline, istaknula je tajnica Centra Mirjana Košec.

    Dobrovoljni postupak

    Budući da je mirenje dobrovoljan postupak, a sadržaj nagodbe su stranke same dogovorile, u praksi vrlo rijetko dolazi do neispunjenja nagodbe. Osim sklapanja nagodbe, mirenje se može dovršiti i ako je jedna stranka odustala od postupka mirenja, ako su stranke uputile izmiritelju izjavu o dovršetku postupka, te odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja jer nema izgleda za nagodbu. Mirenje se smatra dovršenim i ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, no ovaj se rok može produžiti sporazumom stranaka.

    Troškovi mirenja višestruko su manji od troškova sudskog postupka. U Centru za mirenje HGK-a upisna taksa za provođenje postupka mirenja između poslovnih subjekata iznosi 120 eura u kunskoj protuvrijednosti, a nagrada za svakog izmiritelja koji sudjeluje u postupku iznosi za svaki započeti dan mirenja 1200 kuna bruto. Administrativni troškovi iznose 20 posto nagrade izmiritelja, a ako mirenje provodi više izmiritelja, troškovi su 10 posto ukupne nagrade izmiritelja.

    Većina postupaka mirenja provede se u jednom danu, a za mirenja koja traju dulje od jednog dana stranke plaćaju dodatnih 1200 kuna bruto dnevne nagrade izmiritelju i administrativni trošak, što po stranci iznosi dodatnih 720 kuna. U sudskim postupcima veće vrijednosti nerijetko samo troškovi odvjetnika premašuju 100.000 kuna.

    (PV/D.Ž.)
    21. ožujka 2014.

  • Zagrebačka pivovara predstavila Ožujsko Super Dry

    Zagrebačka pivovara predstavila je u novootvorenom japanskom restoranu Akamaru novu dry verziju Ožujskog piva, prvo hrvatsko pivo takve vrste.
    Dry je pivska kategorija iznimno popularna u svijetu, a karakteriziraju je posebna filtracija i produljeno odležavanje, čime se osigurava pročišćen okus i dobiva učinak brzog nestanka gorčine. Takav pažljiv postupak primijenjen je i kod Ožujsko Super Dry piva, čime je osigurano osvježenje sa svakim gutljajem, bez zaostale gorčine u ustima, uz optimalnih četiri posto alkohola.

    Doživljaj novog iskustva Ožujsko Super Dry piva upotpunila je atmosfera za koju su bile zaslužne glazbenica Mirela Priselac Remi te mlada glumica Iva Mihalić u ulozi moderatorice.

    (PV)
    21. ožujka 2014.

  • Franck predstavio svoju novu kavu

    U Francku je predstavljena nova mljevena kava za domaćinstvo – Franck 100% Arabica - nastala mješavinom zrna isključivo sorte arabica. Riječ je premium kavi koja se prodaje po pristupačnoj cijeni od 19,99 kuna za pakiranje od 250 grama. Odlikuje se aromatskim bogatstvom, slatkoćom i blagošću, uz dominantnu aromu čokolade prožetu notama lješnjaka i badema.

    Može se pripremati na nekoliko načina - u džezvi, kafetijeri, kao filter kava ili pomoću metode french pressa. Poseban način mljevenja daje optimalan omjer grubih i finih čestica što jamči jednako bogat okus bez obzira na način pripreme, tvrde u Francku.

    Ivica Srakočić, marketing menadžer za kategoriju kave i kavovina, podsjetio je da Franck već ima u ponudi dvije 100 % Arabica kave – Guatemala i Costa Rica – ali one su znatno skuplje.  „Želja je Francka bila potrošačima ponuditi vrhunski premium proizvod po vrlo pristupačnoj cijeni te im tako pružiti priliku da uživaju u okusima koji su do sada bili prilično nedostupni prosječnom potrošaču“, dodao je Srakočić.


    Vesna Mihatov, master cupper iz Francka, pojasnila je da je nova kava po svom okusu nadogradnja na Franckovu Jubilarnu, stoga se svjesno išlo na čokoladni okus. Kava je, tvrdi Vesna Mihatov, dovoljno slatka po sebi, pa ne traži dodavanje šećera niti mlijeka. Dobivena je blendiranjem više različitih kava sorte arabica iz nekoliko zemalja, što je razlikuje od Guatemale i Costa Rice, koje su isključivo od kave iz tih zemalja.

    Podrijetlom s planinskih masiva središnjeg dijela Afrike, arabica je prva kultivirana sorta kave koja je zahvaljujući svojoj kvaliteti, brzo osvojila i obronke ostalih dijelova tropskog pojasa. Uzgaja se na većim nadmorskim visinama, u klimatskim uvjetima čestih kišnih razdoblja, što omogućuje razvoj aroma u plodovima kave, pa arabicu odlikuje kompleksnost i bogatstvo okusa.

    (PV)
    20. ožujka 2014.

  • Maroko poziva hrvatske građevinare

     Graditeljstvo u Maroku čini šest posto BDP-a, od čega 4,5 posto otpada na stanogradnju. Maroko godišnje gradi 150.000 novih stanova, a da bi se zadovoljile tržišne potrebe nedostaje još otprilike 600.000 stanova, istaknuo je marokanski ministar stanovanja, urbanizma i politike grada Mohamed Nabil Benabdallah na susretu s predstavnicima hrvatskog graditeljskog sektora u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

    Benabdallah je uputio poziv hrvatskim tvrtkama da posjete Maroko i osobno se uvjere u tržišne potencijale i mogućnosti, posebice imajući na umu strateško partnerstvo između dviju država, ali i činjenicu da je Maroko također strateški partner Europske unije. Naše je tržište otvoreno i također pod budnim okom EU-a, a volio bih da ne robujete mitovima kako su poslovi rezervirani za španjolske ili francuske tvrtke, naglasio je ministar. To, kazao je, najbolje potvrđuje Gredelj, koji je isporučio 30 lokomotiva u izrazito konkurentskim uvjetima.

    Ministar Benabdallah informirao se u HGK o potencijalima hrvatskog graditeljskog sektora koje su mu predstavili stručnjaci Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK, Hrvatske komore inženjera građevinarstva te Hrvatske komore arhitekata. Iskoristio je prigodu najaviti kako Maroko u narednih deset godina planira izgradnju još 600 kilometara autocesta, zatim izgradnju nekoliko morskih luka,  te modernizaciju nekolicine zračnih luka. Također, najavio je veliki projekt izgradnje električne željezničke mreže za koju se još čeka politička odluka kao i premošćivanje Atlasa velikim tunelom, no to će ovisiti o financijskim mogućnostima.

    Delegaciju u pratnji marokanskog ministra, čiji su domaćini dva dana bili predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, u HGK je primila potpredsjednica Vesna Trnokop-Tanta s timom iz Sektora za međunarodne odnose. Obje strane složile su se kako je potrebno vrlo skoro organizirati gospodarsku delegaciju koja bi posjetila Maroko.

    (PV)
    20. ožujka 2014.

  • Erste banka: 50 mikrokredita u 2013.

    Erste banka je u okviru projekta mikrofinanciranja tijekom prošle godine plasirala 3,7 milijuna kuna kredita te je na taj način samostalno podržala ukupno 50 poduzetničkih inicijativa. Riječ je projektu koji Erste banka provodi posljednje tri godine, a namijenjen je poduzetnicima početnicima s kvalitetnom poslovnom idejom te poduzetnicima koji uspješno posluju unatrag dvije godine, ali su im za razvoj poslovanja potrebni dodatni izvori financiranja. Ukupno su u razdoblju od tri godine mikrokreditima podržana ukupno 84 poduzetnička projekta u iznosu od preko 6,1 milijun kuna.

    Prošlogodišnji projekt je proveden u sedam županija: Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na četiri županije u području Slavonije i Baranje odnosi se 27 poduzetničkih inicijativa podržanih s više od 2,1 milijun kuna, dok se na preostale tri županije odnosi 1,6 milijuna kuna kojima je podržano 23 poduzetnička projekta. Riječ je o raznovrsnim poduzetničkim projektima od trgovine, usluga graditeljstva, turizma i poljoprivrede.
     
    Projekt mikrofinanciranja namijenjen je malim poduzetnicima-početnicima, koji ili pokretanjem poslovanja žele realizirati svoju poduzetničku ideju, ili posluju unutar dvije godine, ali im uobičajeni modeli bankovnog financiranja nisu dostupni. Tako su poduzetnicima za pokretanje poslovanja odobreni mikro-krediti u kunskoj protuvrijednosti do 10.000 eura, dok su postojećim poduzetnicima odobreni iznosi u kunskoj protuvrijednosti do 15.000 eura. Rok povrata je do pet godina uz mogućnost ugovaranja počeka otplate do 12 mjeseci, a kamatna stopa iznosi tromjesečni (3M) EURIBOR + 5 p.b. Instrumenti osiguranja kredita su povoljniji od redovnih poduzetničkih kredita, a obuhvaćaju različite instrumente od mjenica, zadužnica, jamstva, depozita i polica životnog osiguranja.

    Važna faza projekta je obavezna edukacija polaznika kroz koju polaznici stječu osnovna poduzetnička znanja potrebna za samostalno obavljanje posla, a koju banka organizira u suradnji s lokalnim partnerima. Treća faza projekta je mentorska podrška poduzetnika od strane banke, tijekom koje banka poduzetnicima nastoji pomoći svojim znanjem i iskustvom.

    Erste banka projekt samostalno financira i realizira ga u suradnji s lokalno odabranim partnerima, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te uz potporu tijela državne uprave i samouprave. Projekt je inicijalno razvijen u suradnji s Good.bee Holdingom, članicom međunarodne Erste grupe koja ima za cilj pružanje financijskih usluga onima kojima standardno financiranje nije dostupno.

    (PV)
    20. ožujka 2014.

  • Još tri milijuna eura za razminiranje iz EU fondova

    Osigurano je novih tri milijuna eura, koji će biti iskorišteni za razminiranje 3,4 četvorna kilometra u općinama Draž, Šodolovci i Darda u Osječko-baranjskoj županiji. Ugovorom između Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) i Hrvatskog centra za razminiranje dogovoreno je financiranje prema programu IPA 2010. Za razminiranje su dodijeljena sredstva u iznosu od 3.038.309 eura, od čega iznos od 2.500.661 eura čine bespovratna sredstva EU-a.

    Dosadašnjom realizacijom programa IPA 2010 ostvareno je financiranje projekata razminiranja na području Osječko-baranjske županije u ukupnom iznosu od četiri milijuna eura.

    Postupak javne nabave radi ustupanja poslova razminiranja na područjima općina Draž, Šodolovci i Darda, procijenjene tlocrtne površine 3,4 četvorna kilometra, planira se pokrenuti do kraja ovog mjeseca, priopćeno je iz Vlade.

    (PV)
    19. ožujka 2014.

  • GEN-I osvojio pet posto hrvatskog tržišta

    GEN-I Zagreb je u 2013. godini ostvario 701 milijun kuna (90 milijuna eura) poslovnih prihoda, od toga 180 milijuna kuna (19,7 milijuna eura) od prodaje električne energije poslovnim partnerima i kućanstvima na domaćem tržištu, što je čak četiri puta više u usporedbi s 2012. godinom. Dobili su 968 novih poslovnih korisnika te od tržišnog udjela od jedan posto u siječnju 2013. godine skočili na pet posto hrvatskog tržišta električne energije krajem prosinca prošle godine.

    Uz to, GEN-I Zagreb izabran je na javnom natječaju za opskrbljivača električnom energijom za cijelu javnu upravu Republike Hrvatske na razdoblje od dvije godine, rečeno je u Krškom, na 7. Susretu partnera Grupe GEN-I, na kojem su prvi put prisustvovali partneri iz Hrvatske.

    Ove godine je 115 velikih korisnika iz Hrvatske i Slovenije imalo priliku od predstavnika Grupe GEN-I čuti procjene trendova budućih kretanja cijena energenata, kao i novosti u ponudi uključujući i mogućnost kupovine po proizvodima. Ovaj novitet, koji će GEN-I Zagreb uskoro ponuditi velikim korisnicima iz Hrvatske, omogućit će im fleksibilnu i prilagođenu kupovinu energije i za nekoliko godina unaprijed te tako osigurati stabilnost povoljnih cijena u određenom razdoblju.

    Predsjednik uprave Grupe GEN-I Robert Golob izjavio je: „Naše prednosti su prepoznali naši partneri i korisnici, što je rezultiralo time da je više od 120.000 korisnika u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji, Srbiji i Makedoniji prešlo na GEN-I. Zahvaljujući tome, Grupa GEN-I je u 2013. godini ostvarila 74 milijuna kuna (9,8 milijuna eura) čiste dobiti, što je porast od 18,8 posto u usporedbi s 2012. godinom. Tijekom prošle godine prodali smo 24,3 TWh električne energije i 0,9 TWh prirodnog plina te ostvarili 9,8 milijarde kuna (1,28 milijarde eura) prihoda.“

    Prošla godina bila je iznimno značajna i uspješna za GEN-I na hrvatskom tržištu, gdje je GEN-I Zagreb prvi i najveći alternativni opskrbljivač električne energije krajnjim korisnicima. U lipnju 2013. Grupa je napravila važan iskorak započevši s opskrbom kućanstava i malih poduzeća električnom energijom u sklopu ponude Jeftina struja.

    Zamjenik predsjednika uprave Grupe GEN-I, Martin Novšak, zaključio je: „Grupa GEN-I radi stabilno i s dobitkom, a financijski rezultati ukazuju na ekonomsku učinkovitost i dobro poslovanje. Kako bismo mogli odgovoriti na nove poslovne izazove i osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom u regiji, planiramo niz važnih investicija, među kojima je svakako najvažnija izgradnja Nuklearne elektrane Krško 2.“

  • Češka J&T banka dokapitalizira Vaba banku

    Sukladno najavama, J&T banka a.s. iz Češke uputila je Upravi Vaba banke Varaždin ponudu za dokapitalizaciju u iznosu od 75 milijuna kuna, po cijeni od 10 kuna po dionici.

    Ovaj je korak nastavak već prije iskazanog interesa J&T banke za Vaba banku. Kako na sjednici Povjereničkog odbora Alternative Private Equity FGS-a održanoj 28. veljače nijedna prispjela ponuda nije dobila potrebnih minimalno 75 posto glasova Povjereničkog odbora Fonda, zaključeno je da se svi zainteresirani investitori upućuju na Upravu banke, koja će s istima nastaviti razgovore oko dokapitalizacije banke.

    Po razmatranju ponude i svih potrebnih parametara, Uprava banke izvijestit će javnost o svim detaljima navedenih, sukladno zakonskoj regulativi i pravilima Zagrebačke burze.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • Brodosplit gradi blokove za mega kruzere

    Brodosplit i grupacija Fincantieri potpisali su Ugovor za izgradnju opremljenih sekcija (grand blokova) za mega kruzer dužine 321 metar i 133.500 GT. Riječ je o jedinstvenom projektu za splitske brodograditelje, koji su na ovaj način postali ravnopravan poslovni partner jedne od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, grupacije Fincantieri, u zajedničkoj izgradnji luksuznog putničkog kruzera.

    Brodosplit je ugovorio izgradnju sekcija pramčanog dijela trupa broda, više od 2000 tona čelika opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama kao i elektrotrasama. Radi se vrlo zahtjevnom dijelu brodskog trupa, dijelu pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera.

    Ovaj ugovor rezultat je dugih pregovora u kojima je Brodosplit dokazao kvalitetu i po prvi puta u svojoj povijesti uspostavio suradnju sa jadranskim susjedom koji ima preko 20.000 zaposlenih širom svijeta. Početak rezanja čelika najavljen je za svibanj ove godine, a  isporuka za studeni. Četiri izgrađena bloka biti će ukrcana na baržu te otegljena u brodogradilište Monfalcone, gdje će se montirati na brod koji se gradi u suhom doku.

    Paralelno s ovim ugovorom, u Brodosplitu se nastavlja i odlična suradnja sa domaćim naručiteljima iz Krila Jesenice, sa kojima su potpisani novi ugovori za gradnju čeličnog trupa i nadgrađa mini-kruzera dužine 42,36 metara i ugovor za gradnju mini-kruzera dužine 40,87 metara.

    Brodograditelji škverske 'specijalne' izgradili su za domaće naručitelje u prošloj i ovoj godini četiri broda pa su novi ugovori nastavak serije brodova za nautički turizam.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • Agencija intervenira na tržištu vodoopskrbe

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je temeljem inicijative tvrtke Brunata donijela odluku o pokretanju postupka po službenoj dužnosti protiv Vodoopskrbe i odvodnje iz Zagreba. Također, Agencija je donijela i privremenu mjeru kojom su na šest mjeseci stavljene izvan snage sporne odredbe Općih i tehničkih uvjeta Vodoopskrbe i odvodnje.

    U postupku će Agencija utvrditi predstavljaju li određene odredbe Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga koje je Vodoopskrba i odvodnja donijela u srpnju 2013., zlouporabu vladajućeg položaja tog poduzetnika na mjerodavnom tržištu pružanja usluge javne vodoopskrbe, s učinkom na tržištu usluga ugradnje internih vodomjera i telemetrijskog očitanja i obračuna tako očitane potrošnje vode na području gradova Zagreb, Samobora i Svete Nedjelje te općine Stupnik.

    U sklopu postupka, Agencija će prije svega analizirati odredbe Općih uvjeta kojom se uvodi obveza povezivanja postojećih internih vodomjera starih zgrada s AWMR mrežom. AWMR je sustav daljinskog očitanja koji Vodoopskrba tek uvodi u stare zgrade odnosno riječ je o tržištu na kojem Vodoopskrba dosad uopće nije djelovala.

    Uvođenjem AWMR sustava je poduzetnicima koji su se do sada bavili ugradnjom telemetrijskih vodomjera, očitanjem i obračunom na taj način prikupljenih podataka o potrošnji, od 1. siječnja 2014. zabranjena ugradnja internih telemetrijskih vodomjera u starim zgradama, a potencijalnim novim konkurentima onemogućen je pristup tržištu. Osim toga, od toga dana počinje teći prijelazno razdoblje od pet godina tijekom kojeg ti poduzetnici još mogu obavljati daljinska očitanja iz lokalnih mreža. Istekom toga roka za to će biti ovlaštena isključivo Vodoopskrba i odvodnja.

    S aspekta politike tržišnog natjecanja, nije preporučljiva i opravdana praksa kojom se jednom liberalizirano tržište ponovno zatvara i ograničava bez konkretnih pokazatelja o objektivno opravdanim razlozima takvog postupanja.

    Zbog svega toga je, zajedno sa zaključkom o pokretanju postupka, Agencija donijela rješenje o privremenoj mjeri kojom se Vodoopskrbi i odvodnji nalaže da privremeno izvan snage stavi opisane sporne odredbe Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga kojima su poduzetnici onemogućeni u pružanju usluga koje su pružali do stupanja na snagu spornih odredbi, a krajnji korisnici su onemogućeni u odabiru pružatelja usluge i ugradnje vodomjera.
    Uz to se Vodoprivredi i odvodnji nalaže da nastavi izdavati suglasnosti za ugradnju internih vodomjera u starim zgradama koje se priključuju na sustav daljinskog očitanja, a koji nije povezan s AWMR mrežom te također, da omogući da se na sustav daljinskog očitanja, a koji nije povezan s AWMR mrežom, može priključiti minimalno jedan stan s internim vodomjerom.

    Agencija je privremenu mjeru izrekla na šest mjeseci, odnosno do donošenja konačne odluke u tom predmetu, a Vodoopskrba i odvodnja ju je dužna objaviti na vidljivom mjestu na svojoj početnoj internetskoj stranici.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • Hrvatska IT tvrtka Banksoft sklopila posao u Azerbajdžanu

    Zagrebačka informatička tvrtka Banksoft, specijalizirana za softverska rješenja za bankarstvo, sklopila je ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom, tvrtkom za stručnu bankarsku uslužnu podršku koju je osnovalo 18 tamošnjih banaka, ali i Europska banka za obnovu i razvoj. Rezultat sklapanja posla o prodaji suvremenog  softverskog rješenja za mobilno bankarstvo posljedica je nastupa hrvatskih tvrtki na  regionalnom tehnološkom sajmu u Azerbajdžanu, BakuTel 2013. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

    Predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK te predsjednik Uprave IN2 grupe, najvećeg hrvatskog neovisnog proizvođača softvera s podružnicama u cijeloj regiji, Ante Mandić na tržištu Azerbajdžana vidi iznimne potencijale za hrvatske IT tvrtke

    „Udruženje za informacijske tehnologije je prepoznalo potencijale tamošnjeg tržišta te se odlučilo za nastup na sajmu Bakutel, na koji nas je pozvalo Ministarstvo komunikacija i informacijskih tehnologija Azerbajdžana. Sklopljen posao Banksofta pokazuje da je naša odluka da izlažemo na tom sajmu bila ispravna te da moramo biti uporni pa nastaviti s nastupima na Bakutelu“, rekao je Mandić.

    „Posao dobiven u ovakvoj velikoj tržišnoj konkurenciji još je jedna potvrda kvalitete naših proizvoda i usluga“, kazao je predsjednik Uprave Banksofta Zoran Brkić. Dodaje da Banksoft nakon 20 godina uspješnog rada u corebanking rješenjima i uslugama za domaće i internacionalne banke na području Hrvatske i BiH, ima odličnu paletu rješenja za banke i kapacitete za širenje na inozemno tržište.


    Važan temelj za samopouzdanje za širenje u druge zemlje i dokaz kvalitete proizvoda i usluga, su vrlo dobre i dugogodišnje reference u bankama u našoj regiji. Bankarska industrija je uglavnom konzervativna pri izboru dugoročnih partnera, pogotovo kada se radi o rješenjima kakva razvija, isporučuje i održava Banksoft, tako da je za prodaju potencijalnom kupcu vrlo važno pokazati odgovarajuće iskustvo uz dobar proizvod. Uz recesijske trendove u Hrvatskoj koji na žalost još ne popuštaju, pokazuje se ispravnom Banksoftova strategija od prije dvije godine za jačanje najnovijih tehnologija u bankarstvu i širenje posla u nove zemlje, a što su potvrdili novi ugovori i klijenti u BiH i Hrvatskoj prošle godine te u Azerbajdžanu ove godine.  Azerbajdžan je bogat energijom, što se pokazalo kao odličan pokretač gospodarstva u kriznim vremenima tako da tržište nudi veliki potencijal.

    Banksoft je osnovan 1993. godine, u privatnom je vlasništvu troje vlasnika s četrdesetak zaposlenih i ukupnim prihodom za 2013. godinu više od 11 milijuna kuna. Od osnivanja do danas je specijaliziran za informatička rješenja i usluge za banke i financijske institucije s tridesetak klijenata u više od 20 godina uspješnog poslovanja.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • Neživotna osiguranja padaju, životna rastu

    Ukupna bruto premija koju je u veljači zaračunalo 26 osiguravajućih društava iznosila je 1.620.508.173 kune, što je pad od 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje.

    Ukupna zaračunata bruto premija siječanj-veljača 2014.

    U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 73,35 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 1.188.651.954 kune i niža je 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
    Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 400.748.926 kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 24,73 posto te 33,72 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja.
    U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila,najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 393.666.684 kune i niža je 7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupno je tijekom siječnja i veljače sklopljeno 260.694 polica odnosno 2,4 posto više nego u istom razdoblju 2013.
    Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1.510,07 kn te je 9,15 posto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

    Premija neživotnih osiguranja siječanj-veljača 2014.

    Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 431.856.220 kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji za ovaj period iznosi 8,5 posto.U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 26,65 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 24,09 posto).
    U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijomu iznosu od 392.116.405 kuna, odnosno premijom višom 11,12 posto u odnosu na prethodnu godinu,a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje s 90,8 posto, te u ukupnoj premiji s 24,2 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom bruto premijom od 24.417.680 kuna i udjelom u ukupnoj premiji 1,51 posto, ali uz pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od 4,57 posto; Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 11.840.018 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 0,73 posto i padom od 30,25 posto; Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 2.412.274 kune i porastom od 71,04 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 1.069.844 kune i padom od 11,92 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

    Premija životnih osiguranja za siječanj-veljača 2014.

    (PV)
    14. ožujka 2014.

  • HBOR: Osniva se fond od milijardu kuna za "spašena poduzeća"

    Hrvatska banka za obnovu i razvoj inicirala je osnivanje fonda kojim će se pratiti poslovanje poduzeća koja su uspješno prošla predstečajne nagodbe. U taj novi Razvojni investicijski fond HBOR će uplatiti početnih 100 milijuna kuna, a već je pozvao domaće i strane investitore da se pridruže. "Očekujemo da ćemo prikupiti najmanje milijardu kuna, a budu li se stvari dobro odvijale, moguće je da ukupan iznos dosegne i dvije milijarde kuna", rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, na prošlotjednom predstavljanju rezultata te banke u 2013. godini.

    Ukupan iznos novca ovisit će o reakciji međunarodnih razvojnih institucija. One su sklone tome da podrže takve inicijative na međudržavnoj, regionalnoj razini pa će stoga i HBOR najvjerojatnije fond razvijati u suradnji sa Slovenskom izvoznom bankom.

    Kovačev kaže da će na kredite iz fonda moći računati ponajprije mala i srednja poduzeća. Mnoga od njih su uspješno prošla kroz predstečajne nagodbe, ali potom teško dolaze do novca za nova ulaganja. Često su i poslovne banke zbog svojih internih pravila ograničila ulaganja u "spašena poduzeća". Suradnjom s fondom te će tvrtke dobiti priliku za novi razvoj.

    HBOR je u prošloj godini odobrio 1256 kredita, u iznosu od 7,8 milijardi kuna. U prethodnoj, 2012. godini, vrijednost ukupnog broja dodijeljenih kredita bila je veća, dodijeljena su 1662 kredita vrijedna 10,2 milijarde kuna. Kovačev je objasnio da su se postupno smanjili zahtjevi tvrtki za kredite za obrtna sredstva. Udjel tih kredita narastao je nakon izbijanja krize, a prošle ih je godine bilo manje i zbog brojnih predstečajnih nagodbi koje su usporile poslovanje. Od ukupne vrijednosti kredita u 2013. godini, oko pet milijardi se odnosi na nove investicije, čime se udjel investicijskih kredita vratio na razinu od prije krize.

    Odobravani su krediti s nižim kamatnim stopama, a ta mjera vrijedi još do sredine ove godine. Radi poticanja poslovnih banaka na povećanje kreditnih plasmana realnom sektoru, HBOR je nastavio i s provedbom modela podjele rizika u suradnji s poslovnim bankama.

    U 2012. i 2013. godini HBOR je odobrio više od 10 milijardi kuna kredita za izvoznike. Osigurao je izvozne poslove u visini od 9,6 milijardi kuna te izdao 350 milijuna kuna izvoznih garancija. Ukupno je u dvije godine podržao izvoznike sa 20 milijardi kuna što predstavlja 14,5 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza.

    HBOR je u 2013. godini i sam preuzimao nešto više rizika. Oko 44 posto kredita odobrio je bez sudjelovanja poslovnih banaka. Kovačev ističe da unatoč tome nije bitno oslabljena kvaliteta kreditnih plasmana banke. I dalje se u rizičnoj skupini A (potpuno nadoknadivi krediti) nalazi više od 85 posto dodijeljenih kredita. Dospjela nenaplaćena potraživanja činila su na kraju 2013. godine 5,2 posto ukupnog portfelja banke. To je znatno niže u odnosu na poslovne banke iako predstavlja rast sa 3,2 posto na kraju prethodne godine. Kovačev objašnjava da je i taj rast loših kredita jedna od posljedica predstečajnih nagodbi. Završetkom procesa nagodbi taj bi se postotak trebao opet smanjiti. Stabilnu kreditnu politiku HBOR-a Kovačev je ilustrirao i podatkom da je u 22 godine poslovanja banka pratila više od 50.000 projekata s iznosom od čak 124 milijarde kuna. Do sada su morali otpisati samo 336 milijuna kuna.

    Kovačev odlazi

    Anton Kovačev neće se kandidirati za novi mandat na čelu HBOR-a. Tu instituciju vodio je od 1993. godine, a sadašnji mandat istječe mu u svibnju. Rekao je da je HBOR posve nepotrebno došao u središte javnih polemika jer je izvrsno obavljao svoju ulogu određenu zakonom. "Osoba na čelu HBOR-a mora imati povjerenje i podršku svih uključenih u taj posao, a ja ne želim ni na koji način otežati rad HBOR-a", rekao je Kovačev. Dodao je da već ima dosta ponuda za novi posao iz Hrvatske i iz inozemstva, uglavnom u bankarskom sektoru. I još je jednom ponovio da je kredit tvrtki Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra financija, dodijeljen u skladu s propisima i bez pogodovanja.

    (PV/Igor Vukić)
    12. ožujka 2014.

  • Ericsson Nikola Tesla: dividenda 320 kuna

    Nadzorni odbor i Uprava Ericssona Nikola Tesla predložile su Glavnoj skupštini usvajanje odluke o isplati redovne dividende u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredne dividende od 300 kuna po dionici. Glavna skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla planirana je za 27. svibnja.

    Pravo na dividendu imaju dioničari koji su sedmog dana prije održavanja Glavne skupštine, tj. na dan 20. svibnja 2014. godine, evidentirani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD). S obzirom da cjelokupni postupak prijeboja i namire te registracije dionica traje tri radna dana, da bi dioničar bio registriran u depozitoriju SKDD-a na dan 20. svibnja 2014. zadnji dan za kupnju dionica na Zagrebačkoj burzi je četvrtak 15. svibnja 2014. godine.

    Dioničari društva koji prodaju svoje dionice nakon 15. svibnja 2014. zadržavaju pravo na dividendu.

    Dividenda će biti isplaćena najkasnije do 26. lipnja 2014. godine. Primici od dividendi podliježu oporezivanju sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, podsjećaju iz Ericssona Nikola Tesla.

    (PV)
    12. ožujka 2014.

  • Zagrebačka pivovara i dalje sponzor HNS-a

    Zagrebačka pivovara potpisala je ugovor o pokroviteljstvu s Hrvatskim nogometnim savezom, čime je nastavljena tradicija koja traje još od 1998. godine.

    Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker ocijenio je prikladnim da najveća hrvatska pivovara i najpopularnija hrvatska reprezentacija budu partneri. „Ovaj novi ugovor produbljuje snažne veze između dviju organizacija i veselim se što ćemo zajedno slaviti buduće uspjehe Hrvatske, vjerujem već na Svjetskom prvenstvu u Brazilu“, rekao je Šuker prilikom potpisivanja ugovora.


    Sergej Jeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, naglasio je ulogu svoje kompanije kao istinskog prijatelja nogometa. „Mnogobrojne kampanje, reklame i razna organizirana događanja dokaz su dugogodišnjeg ulaganja u hrvatski nogomet i čvrste prijateljske veze s Hrvatskim nogometnim savezom i reprezentacijom“, dodao je Jeskov.

    Direktor marketinga Zagrebačke pivovare Darko Ivančević predstavio je povijest ove suradnje te su novinari na konferenciji imali priliku pogledati neke od najzapaženijih TV spotova Ožujskog piva i reprezentacije.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Difuzni i integralni hoteli - nove vrste smještaja

    Ministar turizma Darko Lorencin predstavio je inovativni turistički proizvod smještajne ponude – difuzni i integralni hotel, čije je stvaranje omogućeno izmjenama i dopunama Pravilnika o kategorizaciji objekata iz skupine Hotela. Detalje novog Pravilnika, uz ministra je predstavio i načelnik Sektora za standarde u turizmu Željko Cvrtila.


    Izmjenama i dopunama Pravilnika broj hotelskih vrsta povećan je tako sa šest na osam, odnosno uz postojeći hotel baština, hotel, aparthotel, turističko naselje, turistički apartman i pansion, dodani su difuzni hotel i integralni hotel. Postojeći hotel baština predstavlja dio, jednu ili najviše dva objekta u pretežito starim, tradicijskim strukturama, dok je nova vrsta, difuzni hotel, objekt sastavljen od tri i više građevine, također u starim i tradicijskim strukturama, uz preduvjet da su obje vrste uređene i opremljene na tradicijski način. Druga nova vrsta - integralni hotel - smještajni je oblik sastavljen od tri i više objekata u jednom naselju, koji nisu vezani uz tradicijsku baštinu, ali isto kao i prije navedene vrste, trebaju imati zajednički hol s recepcijom, zajedničke smještajne jedinice, zajednički sanitarni čvor te druge turističko ugostiteljske sadržaje. Posebnost integralnog hotela jest i mogućnost da usluge pružaju i vanjski subjekti, odnosno registrirane pravne i fizičke osobe te lokalna zajednica koja integralnom hotelu može ponuditi, odnosno dati na raspolaganja svoje sadržaje i usluge u funkciji turističko-ugostiteljske potrošnje.

    Povećanje kvalitete i profesionalizacija obiteljskog smještaja, odnosno udruživanje obiteljskog smještaja u kućanstvima jedan je od ključnih ciljeva Strategije razvoja turizma do 2020. Upravo zbog toga u izradi je i Nacionalni program unaprjeđenja obiteljskog smještaja, a ovo je jedna od prvih aktivnosti koja se provodi s ciljem stvaranje novih i inovativnih turističkih proizvoda u destinaciji, razvoja i unaprjeđenja kvalitete smještajne ponude, zajedničkog nastupa na tržištu i profesionalizacije privatnog smještaja. Sve to zajedno će  u konačnici dovesti do jačanj potražnje u pred i post sezoni te podizanja konkurentnosti turizma.

    „Smještaj u kućanstvima čini gotovo polovicu ukupnog smještajnog kapaciteta RH i stoga je taj segment smještajne ponude itekako značajan za cjelokupan turizam. Sukladno Strategiji razvoja turizma, za dodatno jačanje konkurentnosti turizma naše zemlje do 2020. godine je neophodno podići ukupnu razinu kvalitete tzv. obiteljskog smještaja, a što će se između ostaloga postići kroz udruživanje i pretvaranje dijela kapaciteta u različite oblike kolektivnog smještaja. Stvaranje novih i inovativnih oblika smještajne ponude, odnosno udruživanje iznajmljivača omogućiti će profesionalizaciju i podizanje kvalitete ponude, a slijedom toga doprinijeti jačanju konkurentnosti destinacije i cjelokupnog turističkog sektora Hrvatske.“, komentirao je ministar turizma Darko Lorencin.

    Uz uvođenje novih vrsta, Pravilnikom je omogućeno da se svi objekti iz skupine Hoteli, u kojima ugostiteljske usluge pruža zdravstvena ustanova ili druga pravna i fizička osoba koja se bavi zdravstvenom djelatnošću, mogu nazivati lječilišnom vrstom, odnosno nositi oznaku lječilišni (SPA) – primjerice Lječilišni hotel, Lječilišni aparthotel, Lječilišni difuzni hotel.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Belgijski poduzetnici u ZŠEM-u

    Zagrebačka škola ekonomije i managementa ugostila je trideseta belgijskih gospodarstvenikana kojima je predstavljen pravni okvir Hrvatske te prilike i izazovi koji očekuju inozemne kompanije kada prvi puta dolaze na hrvatsko tržište. Susret je organiziran u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Belgije te Gospodarskim i trgovinskim uredom u Zagrebu (Brussels Invest & Export Office).

    Marjeta Tomulić Vehovec, predavačica na Katedri za pravne discipline ZŠEM-a, objasnila je zakone vezane za otvaranje novih tvrtki, Zakon o radu te poreznu regulativu. Makroekonomsku situaciju Hrvatske predstavila je Martina Dalić, predavačica na Katedri za ekonomiju na ZŠEM-u, koja je dala i pregled poticaja koje strani investitori mogu dobiti od države pri ulaganju u projekte koji će otvoriti nova radna mjesta, pogotovo ako je riječ o slabije razvijenim dijelovima zemlje.

    Prodekan za međunarodne odnose ZŠEM-a Mate Njavro istaknuo je i mogućnosti akademske razmjene dviju zemalja te suradnju na zajedničkim istraživačkim projektima.

    „Zagrebačka škola ekonomije i managementa zahvaljujući svojem uredu za Međunarodne odnose kontinuirano radi na povezivanju sa sveučilištima i poslovnim školama u Europi jer smatramo kako je razmjena znanja i iskustva vrlo važna za akademsku zajednicu u Hrvatskoj. Često organiziramo gostovanja profesora s prijateljskih sveučilišta u Europi poput St. Gallena u Švicarskoj i SDA Bocconi u Italiji, a jednako tako naši profesori odlaze u inozemstvo“, rekao je Njavro.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Hrvatski obrtnici na sajmu u Münchenu

    Na Međunarodnom sajmu obrtništva (IHM), koji se održava od 12. do 18. ožujka 2014. godine u Münchenu, nastupaju hrvatski obrtnici u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK). Ovogodišnji nastup Hrvatske obrtničke komore je 22. uzastopni nastup na ovom najvećem međunarodnom sajmu obrtništva u Europi.  Na izlagačkoj površini od 20 četvornih metara, uz financijsku potporu Hrvatske obrtničke komore, nastupit će 25 izlagača, od čega sedam izlagača nastupa prvi put.

    Svoje proizvode izravno će na izložbenom prostoru HOK-a predstaviti 21 izlagač, 15 izlagača predstavit će se uzorcima svojih proizvoda u zajedničkoj vitrini Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, ostali putem promotivnih materijala.

    Prvim nastupom na sajmu u Münchenu, strojobravarski obrt Lamela iz Macinca, jedan od vodećih proizvođača frikcijskih proizvoda u Hrvatskoj, predstavit će svoju ponudu lamela kvačila. ADRINAUT, obrt za brendiranje i trgovinu iz Pule, predstavlja se prvi put na sajmu inovativnim, modernim i zabavnim poslovnim poklonima, suvenirima, dječjim igrama i edukativnim materijalima, čiji je cilj prezentacija Hrvatske kao turističke destinacije.
    Ručno rađene unikatne suvenire od kamena, kao što su stare kamene kućice - istarski kažuni, vaze, posude i reljefi, na müchenskom sajmu prezentirat će Ugostiteljstvo i izrada unikata Kažeta iz Poreča.
    ALFA-KOV iz Kašine, putem promotivnih materijala, na sajmu će predstaviti niz mehaničkih i elektroničkih uređaja najnovije tehnologije koji služe za podizanje te prenošenje vozila i opreme za ispitivanje vozila.
    Potencijalne distributere i kupce za svoj moderan i funkcionalan namještaj, na sajmu u Münchenu, pokušat će pronaći tvrtka  INTERIOR-ARS iz Samobora, osnovana još 1973. godine, koja se bavi izradom namještaja i opreme za uređenje interijera.
    Putem promotivnih materijala novu paletu metalnih proizvoda i metalnih dijelova predstavit će PROMEGA, metaloprerađivačka i trgovačka radnja iz Radoboja.

    Na ovogodišnjem MOS-u u Münchenu ponovno će se predstaviti tvrtka Roto kruna iz Velike Gorice sa svojom inovacijom „roto rašpom“, a ljevaonica obojenih metala DUNI iz Kumrovca novim programom proizvoda putem promotivnih materijala.  Posjetitelji sajma moći će po prvi put uživati i u keramičkim unikatnim ukrasnim predmetima proizašlih iz osječke obrtničke radionice Keramika Tomas.

    Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije na ovogodišnjem sajmu predstavit će 15 tradicijskih i umjetničkih obrta, uzorcima proizvoda u zajedničkoj vitrini. Naći će se tu bačvari, bravari, medičari, keramičari, lončari, staklopuhači, staklari, zlatari i drugi.

    Od 1995. godine do danas na münchenskom sajmu u organizaciji HOK-a izlagalo je gotovo 780 obrtnika, uz sufinanciranu cijenu troškova standardno uređenog izložbenog prostora, priopćili su iz obrtničke komore.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Pet novih tvrtki u MTP-u Zagrebačke burze

    Zagrebačka burza donijela je odluku o primanju u trgovinu na Multilateralnu trgovinsku platformu (MTP) društava Tehnomont, Kotka, Monter - Strojarske montaže, Grafičar i Mesna industrija Vajda. Njihovim dionicama trgovat će se na MTP – Fortis segmentu od 12. ožujka 2013.

    Uz uređeno tržište, Burza upravlja i Multilateralnom trgovinskom platformom (MTP), koja se sastoji od tri segmenta, svaki s različitim uvjetima za primanje financijskih instrumenata u trgovinu kao i obvezama nakon primanja:  MTP – Alter, MTP – Fortis, MTP – X. Sukladno pravilima Burze, financijski instrumenti mogu biti primljeni u trgovinu na MTP i temeljem odluke Burze.

    Financijski instrumenti kojima se trguje na MTP-u ne moraju ispunjavati uvjete za uvrštenje i obveze nakon uvrštenja propisane za izdavatelje financijskih instrumenata uvrštenih na uređeno tržište. Posljedično nižim zahtjevima koji se postavljaju pred financijske instrumente i izdavatelje, rizik investiranja u financijske instrumente kojima se trguje na MTP-u može biti veći od rizika investiranja u financijske instrumente kojima se trguje na uređenom tržištu.

    Ulagatelji trebaju posvetiti dužnu pažnju rizicima i obzirom na činjenicu da trgovanje financijskim instrumentom na MTP-u može prestati, između ostaloga, temeljem zahtjeva osobe koja je podnijela zahtjev za primanje u trgovinu, a dioničari nemaju pravo na pravičnu naknadu, kao što je slučaj prilikom izvrštenja s uređenog tržišta.

    Također, odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava od 29. studenoga 2013. ne odnose se na dionice kojima se trguje na MTP-u. Neovisno o tome, za instrumente primljene na MTP postoji minimum javno dostupnih informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje utemeljenih investicijskih odluka.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Sve o hrvatskom tržištu nekretnina

    Deseta godišnja međunarodna konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina, koja će se održati 9. i 10. travnja 2014. godine u hotelu Esplanade Zagreb, okupit će više od 100 predavača.
    Glavne teme konferencije, na kojoj će biti održano 20-ak panela, bit će Komercijalne nekretnine, Energetika, Infrastruktura, EU fondovi te Zelena gradnja i energetska učinkovitost.

    Na otvaranju Konferencije govorit će veleposlanik Ujedinjenog kraljevstva u Hrvatskoj David Slinn, kao i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja  Anka Mrak-Taritaš.

  • Maras: tvrtke će morati imati bar jednog zaposlenog

    Mali i srednji poduzetnici protekle su dvije godine ostvarili rast i time spriječili još veću gospodarsku krizu u Hrvatskoj. Kako bi se smanjila i nezaposlenost među njima, Vlada bi uskoro mogla donijeti zakon po kojem će u tvrtkama morati biti zaposlen barem jedan radnik, najavio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta na predstavljanju projekta Poslovni uzlet, kojim se želi promovirati i poticati malo i srednje poduzetništvo.

    Maras je poručio kako će se u Vladi uskoro razmatrati i zakon po kojem bi mali poduzetnici PDV plaćali tek po naplaćenoj, a ne po izdanoj fakturi.  Takav bi zakon na snagu mogao stupiti s 1. siječnja 2015. Maras je istaknuo da se Vlada trudi društvu ukazati na važnost malih i srednjih poduzetnika te ih kontinuirano potiče, subvencionira njihove projekte i širi pozitivne priče. Ministarstvo je stoga odlučilo podržati i projekt Poslovni uzlet, jer promiče dobre ideje i projekte koji mogu utjecati na poboljšanje, razvoj i rast u tom poduzetničkom segmentu.

    Osnovni cilj Poslovnog uzleta je predstaviti mala i srednja poduzeća koja su proteklih pet godina, unatoč izazovnim tržišnim okolnostima, ostvarivala rast poslovnih prihoda, broja zaposlenih te ocjene boniteta. Poslovni će uzlet filtrirati 500 poduzetnika koji zadovoljavaju sve kriterije izvrsnosti, a one najbolje među njima dodatno i nagraditi. No cilj projekta nije samo promicati one najuspješnije, već i svim ostalim poduzetnicima omogućiti da kroz edukacije i iskustva drugih i sami postanu bolji.

    Projekt je  pozdravio i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a te ostali partneri koji su zajedno s predstavnicima Poslovnog dnevnika i Ministarstva poduzetništva i obrta predstavili projekt. Jakelić je upozorio da država često donosi mjere koje poništavaju dobre efekte drugih mjera i da je zato izuzetno bitno da se osvijesti stanje u kojem se poduzetnici nalaze.

    Poslovni uzlet podržali su i Hrvatski telekom, Croatia osiguranje, Gebrüder Weiss i Privredna banka Zagreb.

    (PV)
    7. ožujka 2014.

  • Erste banka: rast depozita, pad dobiti

    Ukupna aktiva Erste banke na kraju 2013. godine iznosila je 60,1 milijardi kuna, što je 2,7 posto više u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 58,5 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke, udio aktive banke u ukupnoj aktivi hrvatskih banaka krajem 2013. iznosio je 14,8 posto, u odnosu na 14,4 posto, koliko je iznosio krajem 2012. Ukupni krediti na dan 31. prosinca 2013. iznosili su 39,9 milijardi kuna, što je za 2,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 38,8 milijardi kuna.

    Tržišni udio banke u ukupnim kreditima krajem 2013. iznosio je 15,3 posto, u odnosu na 14,8 posto godinu ranije. U ukupnom kreditiranju gospodarstva tržišni udio povećan je s 15,7 na 16,5 posto. U ukupnim kreditima stanovništvu, tržišni udio povećan je s 13,7  na 13,8 posto. Ukupni depoziti krajem 2013. iznosili su 34,2 milijardi kuna, što je za 8,1 posto više u odnosu na kraj 2012., kada su iznosili 31,6 milijardi kuna. Tržišni udio banke u tom segmentu povećan je s 12,5 na 12,9 posto, pri čemu su ukupni depoziti stanovništva ostvarili rast s 12,5 na 12,8 posto, a ukupni depoziti gospodarstva s 12,9 na 13,5 posto.

    Smanjenje neto dobiti, koja je u 2013. godini iznosila 68,4 milijuna kuna, rezultat je povećanja troškova rezerviranja kao posljedice objektivne gospodarske situacije i tržišnih uvjeta koji se općenito negativno reflektiraju na poslovanje tvrtki, prilagodbe novim regulatornim mjerama Hrvatske narodne banke koju je banka u potpunosti obavila u prethodnom razdoblju, kao i provođenja postupaka predstečajnih nagodbi. Međutim, postignuti financijski rezultat u skladu je s postavljenim ciljevima budući da je takav razvoj događaja bio ugrađen u poslovne planove za 2013. Prinos na aktivu u 2013. godini iznosio je 0,1 posto, povrat na kapital 1 posto, dok je omjer troškova i prihoda na dan 31. prosinca 2013. iznosio 34,3 posto.

     „U protekloj smo godini podijelili veliki teret cjelokupne ekonomske situacije, što je i vidljivo iz financijskih pokazatelja. Međutim, operativno poslovanje i pokazatelji rasta ukupnih kredita i depozita ukazuju na ispravnost našeg poslovnog modela i njegovu dugoročnu održivost, unatoč turbulentnom okruženju“, naglasio je predsjednik uprave Erste banke Petar Radaković.

    „Nadamo se da će se u budućem razdoblju stvoriti uvjeti koji će omogućiti jačanje realnog sektora i njegove konkurentnosti, čime će se otvoriti put otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju nove vrijednosti. Bankarski sektor dovoljno je kapacitiran za praćenje svih zdravih, održivih i isplativih projekata“,  zaključio je Radaković.

    Perspektivu za novo kreditiranje banka Erste banka i dalje vidi u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima u vezi s EU fondovima, turizmu i proizvodnji namijenjenoj izvozu. I 2014. Erste banka želi  završiti s porastom svojih tržišnih udjela, a poseban naglasak i dalje će se stavljati na unaprjeđenje kvalitete usluge, komunikaciju s klijentima i razumijevanje njihovih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju.

    (PV)
    7. ožujka 2014.

  • U pripremi projekti vrijedni 48 milijardi kuna

    Agencija za investicije i konkurentnost trenutačno prati 95 projekata u različitim fazama realizacije, ukupne vrijednosti oko 48 milijardi kuna, a budu li svi oni dovršeni, očekuje se otvaranje 12.500 radnih mjesta, otkrila je Melida Ivković iz Agencije na regionalnom poslovnom klubu Biznis plus u Zagrebu. Tome treba dodati još 36 projekata za koje Agencija traži strateške partnere, a njihova je ukupna vrijednost sedam milijardi kuna, uz očekivano zapošljavanje oko 700 radnika. Za status strateške investicije kandidirano je 15 projekata, od kojih je 10 privatnih, a pet javnih. Cijeli taj popis investicija treba dopuniti i ulaganjima koja se odvojeno prate preko Hamag investa i Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Za Agenciju, istaknula je Ivković, nema razlike između domaćih i stranih investitora, ali ipak se više pouzdaju u strane. Među njima je i papirna industrija Hamburger Recycling Ens, čiji direktor Zlatko Canjuga priželjkuje malo veća porezna rasterećenja za industriju, kako bi se potaknule nove investicije. Canjuga vidi velike poslovne prilike u reciklažnoj industriji, a najvećim preprekama smatra previsoke kamate i nesklonost banaka da s poduzetnicima podijele rizik.

    Ovu zadnju prepreku mogli bi preskočiti uz pomoć EU fondova, u kojima bi za hrvatske male i srednje poduzetnike do 2020. moglo biti na raspolaganju oko milijardu eura, prema procjeni Ružice Gelo, direktorice Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Otprilike trećina tog novca mogla bi završiti izravno kod poduzetnika, ali treba imati na umu kriterije veličine poduzeća, u koje ulaze i vlasnički povezane tvrtke, što se često zaboravlja, upozorila je Ružica Gelo. Stoga ne može jednostavno velika tvrtka osnovati malu i aplicirati za sredstva, jer se zbrajaju svi zaposleni i svi prihodi povezanih tvrtki. Ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Nataša Mikuš Žigman savjetuje poduzetnicima da svakako iskoriste usluge konzultanata, ali ne na način da im daju sve papire i prepuste sav posao, nego da cijelo vrijeme budu uključeni u pripremu projekta, jer će inače imati velikih problema tijekom provedbe. A kad je o provedbi projekta riječ, izvršna direktorica tvrtke Plavi partner Marija Tufekčić upozorava da kontrola korištenja novca iz EU fonda traje četiri, pet, pa i sedam godina nakon potpisivanja ugovora, pa treba itekako paziti na sve troškove.

    (PV)
    7. ožujka 2014.

  • Edukacija za izmiritelje s Liste izmiritelja Centra za mirenje pri HGK

    Arbitraža i mirenje alternativa su sudskom rješavanju privatno-pravnih sporova. Mirenje je važan institut, a sporovi se nastoje što više rješavati mirenjem, u posljednje vrijeme u Europi i u Hrvatskoj, a prije toga u SAD-u, istaknuo je prof.em.dr.sc Krešimir Sajko, predsjednik Centra za mirenje pri HGK otvarajući 5. ožujka u HGK edukaciju za izmiritelje s Liste izmiritelja Centra za mirenje pri HGK.

    Za razliku od procesnog građanskog prava i rješavanja privatno-pravnih sporova sudskim putem, u kojima je isključena autonomija stranaka, a zakonodavac propisima nameće rješenja, rješavanje sporova arbitražom ovisi o sporazumu stranaka, koje su suverene. Stoga, nema arbitraže bez sporazuma stranaka o rješavanju spora pred arbitražnim sudom, kazao je dr. Sajko dodavši kako kod mirenja još više dolazi do izražaja autonomija stranaka te također mirenja nema bez sporazuma stranaka. Stranke biraju osobu od povjerenja kojoj povjeravaju svoja otvorena privatno-pravna pitanja, istaknuo je dr. Sajko.

  • Luka Burilović izabran za predsjednika HGK

    Na 6. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore održanoj 3. ožujka u Vijećnici, u skladu s odredbama Poslovnika o radu Skupštine tajnim glasovanjem na glasačkim listićima za predsjednika HGK izabran je Luka Burilović koji je u drugom krugu izbora s 41 glas pobijedio Damira Kuštraka, za kojeg je glasalo 30 članova Skupštine Komore.

    Novi predsjednik HGK, koji će aktivno stupiti na tu poziciju 1. travnja, u svom je predstavljanju programa posebno istaknuo njegove četiri točke. Povjerenje, Komoru kao gospodarski servis, kao aktivnog sudionika gospodarskih procesa te ulogu gospodarske diplomacije. „Povjerenje Komore ozbiljno je narušeno te je prvi cilj vraćanje ugleda i povjerenja. Komora mora biti transparentnija, biti kvalitetniji gospodarski servis te pružati adekvatnu protuuslugu svojim članicama na način da stvori paletu novih usluga i poboljša postojeće.

  • BDP u 2013. pao jedan posto, Grčić nije iznenađen

    Hrvatski BDP pao je u 2013. godini za jedan posto, dok je u posljednjem tromjesečju 2013. zabilježen pad od 1,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema prvoj procjeni DZS-a, na pad BDP-a u četvrtom tromjesečju najviše je utjecalo smanjenje robnog izvoza. Pad je donekle ublažen manjim obujmom uvoza. U proizvodnom sektoru minus je nastao zbog slabije aktivnosti prerađivačke industrije, dok je blagi pozitivni doprinos dao promet u ugostiteljstvu.

    Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić ocijenio je da je pad BDP-a u 2013. u okviru očekivanja. "Dok privatni sektor ne ojača svoju investicijsku aktivnost, bit će jako teško ostvariti gospodarski oporavak", rekao je Grčić. Dodao je da optimizam pobuđuju posljednji podaci o rastu industrijske proizvodnje, što može biti dobar znak za iduću godinu. Pri tome će trebati posebnu pozornost usmjeriti na financiranje novih projekata i investicija, što je ključni preduvjet za ubrzanje rasta.

    Grčić je upozorio na to da će gospodarski oporavak otežati fiskalna konsolidacija i rezanje deficita koju Hrvatska mora provesti u skladu s europskim obvezama. "Osam milijardi kuna manji deficit znači isto toliko manje javne potrošnje, a to znači i manju potražnju i puno ozbiljnih zapreka za gospodarski oporavak u ovoj godini", rekao je Grčić.

    Istaknuo je da Vlada stoga računa na oporavak u Europi koji bi mogao potaknuti hrvatski izvoz. Snažnija robna razmjena bit će poticaj realnom sektoru, što bi moglo kompenzirati manjak javne potrošnje, zaključio je Grčić. (I.V.)

    (PV)
    28. veljače 2014.

  • Radnici HŽ Infrastrukture bez božićnice, regresa i s manje godišnjeg odmora

    Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić potpisao je s predstavnicima reprezentativnih sindikata 5. aneks Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture. Najvažnija izmjena je da će se, ako zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga prestane potreba za obavljanjem određenog posla, broj zaposlenika eventualno smanjivati isključivo sporazumnim raskidom radnog odnosa, uz isplatu poticajne otpremnine.

    Osim toga, radnicima HŽ Infrastrukture u 2014. neće biti povećane cijene sata rada za 6 posto kao što je to utvrđeno Kolektivnim ugovorom, neće biti isplaćeni regres i božićnica, ukupan broj dana godišnjeg odmora smanjuje se za dva dana, uvodi se dvomjesečna preraspodjela radnog vremena, iznos dnevnice za službeno putovanje smanjuje se sa 140 na 120 kuna te neće biti isplaćivane stimulacije. Također, u 2014. neće biti isplaćena sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika u iznosu od 1,2 milijuna kuna, koji su se inače raspoređivala za susrete radnika u organizaciji sindikata.


    Što se tiče naknade troškova prijevoza na posao ili s posla, minimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada mora iznositi dva kilometra (umjesto dosadašnjeg kilometra) i trajati najmanje pet dana (umjesto dosadašnjeg jednog dana) da bi radnik ostvario pravo na tu naknadu.

    Peričić je istaknuo da je bît ovog aneksa da se i dalje njeguje socijalni dijalog  te da je kod kolektivnih pregovora uvijek u pitanju kompromis s kojim nisu svi podjednako zadovoljni. No, u interesu zaposlenih je, rekao je Peričić, nastavak redovite isplate plaća i očuvanje radnih mjesta. Također je naglasio kako je uz ovaj investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu  važno napraviti iskorak prema operatorima, i domaćim i stranima, kako bi našim prugama vozilo više vlakova, što će kroz naplatu trasa donositi veća sredstva.

    Predstavnici sindikata zahvalili su na povjerenju te naglasili kako je sindikalna strana pokazala zrelost jer joj je stalo da se u tvrtki osjeća sigurnost, ponajprije sigurnost radnog mjesta, kako bi se radnici posvetili radu i održali sigurnost prometa, što je svima na prvome mjestu.

    (PV)
    28. veljače 2014.

  • Ina odabrala tehnologiju za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka

    Ina i tvrtka Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS) potpisale su ugovor o izradi baznog dizajna za postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka. Ova tehnologija, objavili su iz Ine, priznata je po odličnim ekološkim i ekonomskim pokazateljima na ekološki osjetljivim lokacijama, kao što je i Rijeka. Neke od tih lokacija su Kalifornija (SAD), Illinois (USA) i Američki Djevičanski Otoci. Bazni dizajn vrlo je važan element u studiji izvodljivosti na temelju koje će se, nakon njene izrade kasnije ove godine, donijeti odluka o investicijskom projektu u Rafineriji nafte Rijeka.

    Ugovor su potpisali Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine i Dan Olsen, predsjednik BHTS-a. Potpisivanju su nazočili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel, načelnica općine Kostrena Mirela Marunić, kao i brojni drugi predstavnici lokalne zajednice te Ininog menadžmenta.


    „Dosadašnja ulaganja u riječku rafineriju omogućila su proizvodnju goriva iznimno visoke čistoće i najviših europskih standarda kvalitete i znatno su unaprijedila ekološke standarde u rafineriji“, izjavio je Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine. „Odluku o daljnjem ulaganju očekujemo tijekom 2014. godine. Za to, studija koja će biti pripremljena kao rezultat danas potpisanog ugovora, biti će od ključne važnosti“, naglasio je.

    „Drago nam je što je INA izabrala ThruPlus koking tehnologiju. Korištenje ThruPlus tehnologije, uz naše poznavanje procesa prerade teških ostataka nafte povećat će efikasnost Rafinerije nafte Rijeka te istovremeno smanjiti proizvodnju mazuta”, izjavio je Dan Olsen, predsjednik Bechtel Hydrocarbon Technology Solutions, Inc. „Opsežno iskustvo koje smo stekli u projektiranju i izgradnji naftnih i plinskih postrojenja doprinijet će našoj suradnji s Inom s ciljem poboljšanja učinka Rafinerije“.

    Spomenuta tehnologija u skladu je s Ininim ciljem daljnjeg razvoja sustava riječke rafinerije, a to je povećanje udjela proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda, dok bi se u isto vrijeme smanjila proizvodnja i upotreba teškog loživog ulja s visokim udjelom sumpora. Postrojenje za obradu teških ostataka omogućilo bi  stoga, da se od teških ostataka, odnosno sirovine manje kvalitete, dobiju proizvodi visoke kvalitete i vrijednosti. Podjednako važan cilj, koji bi se ostvario ovom investicijom, je dodatno smanjenje utjecaja Rafinerije na okoliš.

    Tvrtka Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions pobijedila je na međunarodnom natječaju, na kojemu su sudjelovale tri tvrtke, a ugovor je vrijedan više milijuna kuna, prema priopćenju iz Ine.

    (PV)
    28. veljače 2014.

  • Rasvjeta i internet u jednom stupu

    Royal Philips i Ericsson lansirali su na Svjetskom kongresu mobilne industrije u Barceloni inovativni model povezane LED javne rasvjete Zero Site, u kojem se u rasvjetne stupove postavlja oprema za mobilnu širokopojasnu infrastrukturu.

    Philips gradovima nudi LED javnu rasvjetu, a mobilni operateri koji surađuju s Ericssonom moći će unajmiti prostor unutar stupova i tako unaprijediti podatkovnu pokrivenost i kapacitete namijenjene građanima, što će rezultirati boljim mobilnim širokopojasnim uslugama. Model također omogućuje brži povrat ulaganja u gradsku infrastrukturu smanjenjem inicijalnih troškova postavljanja i upravljanja sustavima, odnosno rasterećenjem gradskih proračuna.

    Philipsova LED javna rasvjeta može donijeti uštedu energije između 50 i 70 posto, a u kombinaciji s pametnim kontrolama i 80 posto, što je potvrdilo istraživanje koje je organizacija The Climate Group provela u 12 najvećih gradova na svijetu. Rezultati su pokazali da građani preferiraju bijelo svjetlo LED rasvjete, koje im daje veći osjećaj sigurnosti i bolju vidljivost u usporedbi s narančastim odsjajem tradicionalnih sustava koji se temelje na visokotlačnim natrijevim žaruljama.

    Novi povezani rasvjetni stup, izrađen po mjeri za Ericssonov najmoderniji asortiman proizvoda s malim ćelijama, mrežnim operaterima nudi nove mogućnosti pronalaska pravih lokacija za postavljanje. Također pomaže pri raspoređivanju mobilne širokopojasne tehnologije u odnosu na tradicionalne lokacije, što je ključni čimbenik za razvoj heterogenih mreža.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Zagreb postao europsko financijsko središte Teve

    U okviru Plive u Zagrebu je otvoren Centar financijskih aktivnosti za sve europske lokacije Teve, globalne farmaceutske kompanije u čijem sastavu posluje i Pliva. Riječ je o prvom uslužnom centru jedne multinacionalne tvrtke u Hrvatskoj, koji bi u konačnici trebao zapošljavati više od 100 ljudi, najavio je predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković.

    Prva zemlja koja je integrirana u Tevin zagrebački centar je Njemačka, odakle dolazi i direktorica Andrea Zanke. Centar blisko surađuje sa sličnim Tevinim centrima u Miamiju, Tel Avivu i Madridu, a informatičku podršku dobiva od zajedničkog IT centra, također u Zagrebu, koji već nekoliko godina pruža podršku raznim Tevinim lokacijama u Europi i drugim dijelovima svijeta.

    Teva je očito prepoznala konkurentnost Hrvatske, pa su Teva i Pliva pozitivna poslovna reklama za našu zemlju, ocijenio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Obećao je svu pomoć u daljnjim investicijama, izražavajući nadu da će i druge velike svjetske kompanije krenuti putem Teve.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Končar i Energoinvest sklopili sporazum o suradnji

    Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago i direktor sarajevskog Energoinvesta Enes Čengić potpisali su u Zagrebu sporazum o poslovnoj suradnji. Dvije tvrtke surađivat će na području inženjeringa, proizvodnje opreme i izvođenja projekata, i to prvenstveno na „trećim tržištima“, odnosno u zemljama izvan regije.

    Energoinvest je izvozno orijentirana inženjering tvrtka čije aktivnosti obuhvaćaju projektiranje i realizaciju složenih objekata na području elektroenergetike, hidrogradnje, građevinarstva, automatike, termoenergetskih i procesnih postrojenja i komunikacionih tehnologija.

    „Končar i Energoinvest imaju dugu i bogatu tradiciju u raznim područjima djelovanja. Sporazumkoji smo danas potpisali korak je više u suradnji na zajedničkim projektima i nuđenju na trećim tržištima. Očekujemo da će komplementarnost proizvodnog programa i prisutnost na pojedinim tržištima doprinijeti novim poslovima na obostrano zadovoljstvo“, rekao je Bago.

    „Moramo realno sagledati našu poziciju i ono što nude tržišta. Svjesni smo da su naše dvije kompanije u prošlosti predstavljale konkurenciju velikim svjetskim igračima, a danas se moramo okrenuti onome što Končar može ponuditi Energoinvestu i obratno, kako bi na tržištima mogli činiti uspješan tandem. Sami smo mali, ali s Končarom uvjeren sam da nam se otvaraju mogućnosti za nove poslove. I mi ćemo se za svaki posao boriti svojim znanjem i tehnologijama,a ova suradnja, ovaj moderan pristup, omogućava jaču poziciju i ponudu potencijalnim investitorima“, rekao je Enes Čengić.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Skupštini predložena četiri kandidata za predsjednika HGK

    Članovi Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore su na sjednici 21. veljače 2014. godine obavili razgovore s 15 osoba koje su dostavile kandidature za predsjednika HGK. Dva kandidata nisu se odazvala pozivu na razgovor.

    Kandidati za predsjednika HGK-a, koji su se javili na Javni poziv za izbor predsjednika HGK-a za razdoblje od 2014. do 2018. godine i koji su obavili razgovor s članovima Upravnog odbora HGK-a, su (abecednim redom): Vlado Adrić, Luka Burilović, Tihomir Domazet, Vladimir Ferdelji, Marko Grubišić, Zlatko Hodak, Željko Ivančević, Ante Jerković, Goran Jurum, Damir Kuštrak, Ivan Malić, Dalibor Marijanović, Marin Pucar, Milan Račić i Rudolf Stracaboško.
     
    Kandidati koji nisu pristupili po pozivu Upravnog odbora su Davor Poljak i Miodrag Radić.

    U nastavku sjednice 24. veljače Upravni odbor je utvrdio prijedlog kandidata za predsjednika HGK za iduće četverogodišnje razdoblje, koje prosljeđuje Skupštini HGK na odlučivanje.
     
    Upravni odbor predlaže Skupštini da o novom predsjedniku HGK-a odluči između četiri kandidata - Luke Burilovića, Vladimira Ferdeljija, Zlatka Hodaka i Damira Kuštraka - koji će javno predstaviti svoje programe na sjednici Skupštine HGK, na kojoj će se birati predsjednik.

    Sva četiri kandidata su istaknula da se kandidiraju za profesionalno obavljanje navedene funkcije, a plaću predsjedniku utvrdit će Upravni odbor Komore u skladu sa normativnim aktima i mjerilima u okviru institucije.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Atlantic Grupa: rast u skladu s očekivanjima

    Atlantic Grupa je u 2013. godini ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 5,05 milijardi kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 2,5 posto. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) u iznosu od 424,6 milijuna kuna porasla je 6,4 posto u odnosu na normalizirani EBIT u 2012., dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 194,9 milijuna kuna zahvaljujući, između ostaloga, značajno sniženim troškovima kamata nakon uspješnog refinanciranja krajem 2012.

    „Usprkos otežanim uvjetima poslovanja posljednjih nekoliko godina, osobito u regiji jugoistočne Europe gdje Atlantic Grupa ostvaruje najveći dio prihoda, i u 2013. godini nastavili smo s rastom, ispunjavajući već sedmu godinu za redom najavljena očekivanja. Rezultatima i rastom na tržištima ZND-a te ključnim europskim tržištima potvrđujemo stratešku orijentiranost kompanije na internacionalizaciju. Istovremeno, nastavljamo ulagati u razvoj brendova u vlastitom portfelju kao i u širenje i jačanje distribucijskog poslovanja. I u narednom razdoblju kompanija će biti fokusirana na razvoj, upravljanje rizicima, održavanje likvidnosti i upravljanje financijskim obvezama“, istaknuo je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe.

    U poslovanju Atlantic Grupe godinu je na samom početku obilježila implementacija novih komercijalnih uvjeta na hrvatskom tržištu, a u nastavku godine daljnje širenje distribucijskog portfelja okrunjeno u prosincu ugovorom o preuzimanju distribucije Unilevera za tržišta Hrvatske i Slovenije. Ugovor je, promatrajući ukupnu godišnju vrijednost prodaje, vrijedan 240 milijuna kuna. U trećem kvartalu Atlantic Grupa je potpisivanjem predugovora u Industrijskom parku Nova Gradiška započela ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Projekt ukupno vrijedan 120 milijuna kuna u prvoj će godini proizvodnje otvoriti 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta. Početak gradnje tvornice planira se u travnju 2014. godine, a prvi proizvodi s novih linija na tržištu se očekuju u prvom kvartalu 2015.

    Ukupnom rastu prihoda od prodaje Atlantic Grupe u 2013. najviše su pridonijela strateška poslovna područja Sportska i aktivna prehrana (rast od 14,9 posto) s najboljim rezultatima na tržištima Njemačke, Španjolske i Rusije, Zdravlje i njega (5,1 posto) koje bilježi rast na hrvatskom i ruskom tržištu, te Slatko i slano (2,8 posto) s rastom na tržištima Srbije, Makedonije i Hrvatske. Kava se s 21,5 posto udjela u ukupnim prihodima od prodaje ističe kao najveća pojedinačna kategorija sa 1,087 milijardi kuna prihoda od prodaje.

    Promatrano po tržištima, najveći rast ostvaren je u Rusiji i ostalim zemljama ZND-a (22,2 posto) čime ovo tržište ostvaruje 5,9 posto ukupnih prihoda od prodaje Grupe. Ključna europska tržišta (Njemačka, Velika Britanija, Italija, Švicarska, Austrija, Švedska i Španjolska), koja čine 11,7 posto ukupnih prihoda od prodaje,ostvarila su rast od 8,7 posto. Slovenija kao treće po veličini tržište bilježi 6,3 postotni rast. Hrvatsko tržište je najveće u ukupnom prihodu od prodaje s 24,8 posto, a slijedi ga tržište Srbije s 24,1 posto.
    Vlastite robne marke Atlantic Grupe sudjeluju u prodaji sa 72,5 posto, distribucija proizvoda robnih marki principala s 15,0 posto, ljekarnički lanac Farmacia sa 6,1 posto dok proizvodi koje Atlantic Grupa proizvodi kao privatne robne marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu u ukupnom prihodu od prodaje sudjeluju sa 6,4 posto.

    (PV)
    24. veljače 2014.

  • Hrvatskim inovatorima 18 nagrada u Maleziji

    U organizaciji Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore, organizirana je 4. inovacijska misija na najvećoj izložbi inovacija jugoistočne Azije, 13. MTE – Malaysia Technology EXPO, održanoj u Kuala Lumpuru od 20. – 24. veljače 2014. godine uz novi uspjeh hrvatskih inovatora.  MTE je okupio 490 inovacija iz Malezije i brojnih država jugoistočne Azije i Europe gdje je deset hrvatskih izložaka odlikovano s ukupno 18 nagrada.

    Najbolji hrvatski izlagači i ove godine bili su Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Ivana Stanimirović Žiljak i Klaudio Pap s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu koji su za inovaciju „Irdmark metoda zaštite ispisa dokumenata i poštanskih maraka“ nagrađeni s „Best Award“ (jedan od deset najboljih izložaka MTE 2014), novčanom nagradom i zlatnom medaljom.


    Dominaciju inovatora s Tehničkog veleučilišta nastavlja mladi student treće godine, Davor Gusić, koji je za inovaciju „Solarni svjetleći stol“ nagrađen brončanim odličjem. Niz uspjeha nastavio je i pobjednik Inove 2013. Slobodan Rajić sa zlatnom i srebrnom medaljom za „Gumeno cestovno željeznički prijelaz DR 1“. Veliki uspjeh postigao je i Radovan Marin sa zlatnim i dva brončana odličja, odnosno posebnom nagradom IIPNF (Međunarodni forum inovatora) za „Okomiti bicikl parking i stupić za parkiranje bicikla“ i „Dvonamjenska daska za jedrenje“. Roman Krunić je za „Roto i tračnu rašpu“, nagrađen srebrnom medaljom i posebnim nagradama IIPNF. Prestižne nagrade WIIPA (Svjetska Asocijacija Inovatora), uz brončanu medalju osvojili su Tomislav Bronzin i Anita Bušić za inovacije „C@N Motion“ i „BodyRecog“. Novi uspjeh u Maleziji i ove godine je ostvario Darko Dobošić, brončanom medaljom za „Detektor krvi“. Još jedno u nizu međunarodnih zlatnih odličja pripalo je Mirjani Brlečić za „NIKEL serum protiv proširenih bora“.

    Slogan Izložbe je bio “Usmjeravanje inovacije prema komercijalizaciji“, pa su organizatori sjajnom promidžbom osigurali brojnu posjetu više od 20.000 poslovnih posjetitelja. Svi su hrvatski izlošci, gotovi proizvodi temeljeni na inovacijama uspješnih inovatora poduzetnika, privukli veliki poslovni interes.

    Cilj je Inovacijske misije, koju su predvodili direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK Tajana Kesić Šapić i stručni suradnik Ivan Božac, organiziranjem izravnih sastanaka hrvatskih inovatora i azijskih poduzetnika, maksimalizirati poslovni učinak izlaganja na ovoj izložbi. Poslovni razgovori Slobodana Rajića s malezijskim kompanijama specijaliziranim za proizvodnju željezničke infastrukture i cestovne opreme i Romana Krunića s tvrtkom specijaliziranom za prodaju alata, temelj su očekivanja za skoru komercijalizaciju njihovih inovacija na azijskim tržištima. Izgledni su poslovni interesi iskazani iskazani i za „Detektor krvi“ i „C@N Motion i BodyRecog“.

    Hrvatski nastup na MTE 2014 nagrađen je kao najbolji ukupni nastup, a organizirali su ga Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba i Hrvatska gospodarska komora uz potporu Gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

    (PV)
    24. veljače 2014.

  • Kako nadomjestiti gubitak ruskog tržišta

    Opuzenski poduzetnik Strahimir Filipović nakon završetka studija u Sjedinjenim Američkim Državama te nakon zapošljavanja u nekoliko vodećih hrvatskih tvrtki i banaka odlučio se baviti poduzetništvom pa je osnovao tvrtku Mandarinko. Odlučio se za posao kojim se bavila i njegova obitelj te većina stanovništva u dolini Neretve, a to je uzgoj i otkup voća i povrća od kojih neretvanska mandarina zauzima najznačajnije mjesto.
    S Filipovićem smo razgovarali o stanju na hrvatskom tržištu te ostalim tržištima u vezi s plasmanom neretvanske mandarine koja je uz neke sorte jabuka jedino voće koje Hrvatska dostatno proizvodi. Razgovarali smo i o problemima proizvođača i otkupljivača mandarine, posljedicama zatvaranja moskovskih veletržnica, o učincima poticaja na razvoj ove voćke te perspektivi doline Neretve.

    Kakva je bila protekla godina za rod i plasman mandarine?
    - Mogu reći da se radilo o jednoj od najizazovnijih godina za mandarinu ali i ostalo voće i povrće koje se uzgaja u dolini Neretve. Konačnu ocjenu možemo donijeti nakon berbe proljetnih kultura, ali se trebalo dobro pomučiti da izvučemo godinu. Mandarinko je unatoč problemima završio godinu s dobiti sličnoj onoj prethodne godine unatoč padu prihoda za gotovo trećinu. Mi smo zahvaljujući dobroj organizaciji tvrtke postali puno efikasniji i zato nam je bilanca pozitivna, unatoč padu prometa.

    Što je utjecalo na pad prometa?
    - Glavni razlog je činjenica da se zbog iznenadnog zatvaranja veletržnica u Moskvi izgubilo rusko tržište. To nas je sve iznenadilo tako da zajednica otkupljivača i proizvođača mandarine u dolini Neretve nije ni mogla učinkovito reagirati. Rusko tržište je bilo probijeno prije četiri godine, a mi iz doline Neretve polovinu svog izvoza poljoprivrednih proizvoda, ponajviše mandarine, plasirali smo upravo na rusko tržište.

    Kako se odrazio gubitak tog tržišta na cijene?
    - U situaciji kada se stvori višak robe, dođe do stravičnog pritiska na cijenu. Tako je bilo i u ovom slučaju. Što se tiče mandarine, radilo se gotovo bez marže, samo da se spasi plod i da se ona plasira na tržište. Kada se tome pridoda činjenica da je i urod zbog proljetnih mrazova bio ispodprosječan, odnosno manji za četvrtinu, a ove godine je i kvaliteta ploda mandarine bila sporna jer je plod zbog oštećenja gradom bio lako kvarljiv, možemo reći da je godina bila loša. U takvim situacijama bi država trebala adekvatno reagirati i nekako zaštititi minimalne cijene. Primjera radi, naš direktan konkurent Turska stimulira svaki kamion izvezenih mandarina sa 2000 eura. Činjenica je da su se ove godine u pojedinim slučajevima mandarine otkupljivale za cijenu manju od jedne kune. Realna minimalna cijena otkupa bi trebala biti 2,2 kune po kilogramu. Rušenjem cijene smanjuje se i osnovica za PDV, a država u tom slučaju gubi prihod, ali gubi i zadovoljne poljoprivrednike.

    Što ste poduzeli da biste ublažili posljedice tih neočekivanih okolnosti?
    - Trudili smo se probiti na druga tržišta i na dobrom smo putu da to ostvarimo. Kada bi naredni urod bio solidan a mi sjedili skrštenih ruku, imali bismo velikih problema s plasmanom. Stoga smo počeli obrađivati češko i slovačko tržište. Moramo organizirati skladišni prostor i pokušati se približiti krajnjim kupcima. Ove sezone sam se dosta trudio upoznati tržište država nastalih raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza i mogu reći da nam tamošnja situacija ne ulijeva povjerenje, kako zbog blizine Turske tako i zbog nestabilne situacije, pogotovo u Ukrajini. Na zapadu Europe teško možemo nešto napraviti zbog blizine Španjolske, tako da su Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka i Austrija naša realnost i prigoda.

    Što se točno dogodilo u Moskvi?
    - Jednostavno su odlučili centralizirati nabavu i zatvorili najprije najveću veletržnicu koja je mogla odjedanput primiti 1500 šlepera, a ubrzo i još tri manje veletržnice. Cilj im je bio kanalizirati potrošače prema trgovačkim lancima. Drugi razlog je bio političko-sigurnosni jer je procijenjeno da se na tržnicama mogu okupljati potencijalni teroristi koji mogu ugroziti Olimpijske igre u Sočiju.

    Od prošle godine otkupljivači mandarina su ostali bez poticaja. Kako se to odrazilo na njih?
    - Činjenica je da su poticaji bili narasli, možda i nerealno, tako da su čak ugrožavali poslovanje nama otkupljivačima. Isto tako, ukidanje nije rješenje jer se mora imati određena zaštita u cijeni i postojati određeni impuls za proizvođače i otkupljivače. Rušenje cijena nije rješenje jer kada cijene jedanput padnu, one se doslovno zalijepe na duže razdoblje. U slučaju mandarina poticaji su bili opravdani jer je sustav poticaja rezultirao time da se u posljednjih osam godina udvostručila proizvodnja, a kada svi novi nasadi dođu na rod, moguće je da će se i upeterostručiti. Protekle sezone otkupljivači mandarina nisu imali poticaje od 80 lipa po otkupljenom kilogramu. Isto tako, ukinuta je minimalna zajamčena cijena od tri kune po kilogramu kakva je bila do sada. Cijenu je određivalo tržište. Kako se zbog pristupa Hrvatske Europskoj uniji morao napustiti sustav potpora u otkupu, ostao je poticaj po proizvodnoj površini za sve vrste voća u iznosu od 300 eura potpore po hektaru plantaže voća te dodatnih 50 eura ako se radi o integriranoj ekološkoj proizvodnji.

    Koja je vaša prednost u odnosu na konkurenciju?
    - Ulaganjem u modernu tehnologiju plasteničke proizvodnje pozicionirali smo svoje povrće na sva prodajna mjesta kojima je kvaliteta prioritet poslovanja. Cjelogodišnjom proizvodnjom jamčimo kvalitetu i kontinuitet isporuke. Kapilarnom dostavom svakodnevno opskrbljujemo maloprodajne objekte, hotele i restorane na jugu Hrvatske. Velikim kamionima opskrbljujemo velike trgovačke lance, a putem našeg skladišta koje smo otvorili 2008. u Zagrebu naše se robe nalaze na policama i drugih trgovina na malo. Izvozna tržišta na koja smo usmjereni su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Mađarska, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Češka, Poljska, Makedonija te donedavno Rusija koja nam je bila glavno inozemno tržište, a sada ćemo tamo moći prodavati samo u trgovačkim centrima. Naš tržišni udjel, što se tiče otkupa u Neretvanskoj dolini, kreće se oko šest posto. Uz Mandarinko je vezano oko 150 od ukupno 1200 poljoprivrednih gospodarstava u Neretvanskoj dolini. Zadovoljstvo mi predstavlja da naši partneri stalno ulažu i da se stalno šire.

    Što očekujete od naredne sezone?
    - Ako država nešto ne smisli kako bi potaknula proizvođače i otkupljivače mandarina i ako se sve bude prepustilo nemilosrdnim pravilima na tržištima na koja dolazi naša konkurencija stimulirana od svojih vlada, neće biti dobro. Moguće je da otkupljivači to ublaže ukoliko povrtnice i lubenice dobro plasiraju, ali mandarinu je teško nadomjestiti. Hrvatska kuna je precijenjena i poznato je da to ne ide na ruku izvoznicima. Isto tako, činjenica je da su tvrtke i građani prezaduženi i da bi diranje u tečaj imalo teške posljedice po njihov standard, ali se izvoznicima to može na druge načine nadoknaditi. Mandarinko će se iduće godine nastojati što je moguće bolje pozicionirati u Srednjoj Europi. Puno očekujemo od proboja na češko tržište. Prošle godine ostvarili smo promet od oko tri milijuna eura, a iduće godine očekujemo oko 3,5 milijuna eura i dobit od oko 15 posto. Očekujemo stabilizaciju poslovanja, porast prihoda te povrat dobiti na očekivanu razinu. Nastojat ćemo smanjiti i sezonalnost poslovanja.

    Voće, povrće, ali i cvijeće

    Manadarinko zapošljava osam stalnih te oko 40 sezonskih radnika. Tvrtka se pozicionirala među vodeće na jugu Hrvatske u segmentu organiziranja proizvodnje, otkupa, skladištenja i prerade svježeg voća i povrća, a glavni proizvodi su manadarina, rajčica i lubenica. Mandarinko otkupljuje i kupusnjače, tikvice, papriku, krastavce, mladi luk, patlidžan, salatu, klementine, dinje, odnedavno i cvijeće. Mandarinko u vlasništvu ima poslovni prostor na atraktivnoj građevinskoj parceli uz glavne cestovne prometnice pokraj Opuzena, površine 5500 četvornih metara, moderan plastenik površine 8000 četvornih metara na vlastitom zemljištu, gdje hidroponskom tehnologijom proizvodi kvalitetno povrće. Vozni park od 12 voznih jedinica dopunjen je s još jednom novom IVECO/Kogel šleper-hladnjačom i s dva MB kamiona hladnjače.

    (PV/J. Vrdoljak)
    21. veljače 2014.

  • Potrošače se obmanjuje o kvaliteti nekih vina

    Piše: Bernard Kozina, predsjednik Hrvatskog društva enologa

    Službeno ocjenjivanje vina u Hrvatskoj za potrebe njegova stavljanja u promet, odnosno dobivanja dozvole da ono može na police, u trgovine, restorane i vinoteke, obavljaju isključivo certificirani degustatori koji su prošli propisanu obuku i položili testove kako bi postali to što jesu. Rješenje o stavljanju vina u promet izdaju komisije certificiranih degustatora Ministarstva poljoprivrede. Radi se o 50 stručnjaka koji su u svakom smislu educirani da mogu objektivno procijeniti stanje kvalitete pojedinog vina u tom trenutku. Prilikom ocjenjivanja nazočan je veći broj ocjenjivača, najmanje njih pet, a poželjno je da ih je sedam. Njihovo zajedničko stajalište o vrijednosti vina predstavlja doista pravo stanje kvalitete tog vina u tom trenutku. Naglasio bih još da treba jasno razlikovati stavljanje vina u promet od ocjenjivanja vina natjecateljskog karaktera. Natjecateljsko ocjenjivanje odnosi se na ocjenjivanje vina koja su dobila dozvolu stavljanja u promet i već se nalaze na tržištu. Na taj način se šalje poruka da se zainteresirani iz dobivenih ocjena mogu odlučiti u koja vina treba ulagati, a koja treba uskoro potrošiti jer po kvaliteti ulaze u silaznu fazu.

    Generalno moramo biti svi zadovoljni i sretni jer se podigla opća kakvoća vina. Taj trend je pogotovo izražen posljednjih 15 godina. No unatoč stručnom ocjenjivanju, na našem tržištu u velikoj mjeri ima i kaosa. Nažalost, zbog plasiranja nerealnih i nekritičkih napisa u pojedinim medijima naši potrošači, njima zavedeni, sve češće upadaju u zabludu i plaćaju puno veću cijenu za neka vina koja takvu cijenu niti približno ne zavređuju.

    Zato se definitivno mora nešto poduzeti. Nikome nije dopustivo da vino koje je objektivno u problemima, koje ima ozbiljne mane i u degradacijskim je procesima, proglašava velikim vinom. Stoga nije prihvatljivo da pojedinci koji se u takve stvari ne razumiju imaju prostor i pišu kako su takva vina najbolja i da u njih vrijedi ulagati. To je najobičnija prevara. Pogotovo je nedopustivo i obmana je potrošača kada se takve osobe predstavljaju enolozima, vrhunskim vinskim znalcima, a niti su školovani za to niti, pak, imaju praktično iskustvo. Kod nas je vidljivo da si nekoliko takvih međusobno dijele takve atribute, a stvarnog znanja o kvaliteti vina nemaju. Njih je lako prepoznati jer nikada nisu napisali lošu kritiku o nekom vinu, a sustavno izbjegavaju ocjenjivati pojedina vina i vinare koji su nezaobilazni u stručnim krugovima i prepoznati na tržištu. Mogu reći da je takva pojava izražena u posljednjih desetak godina, kada se u vinskom svijetu pojavila grupa ljudi koji misle da novcem mogu kupiti baš sve. Nažalost, jedan dio stručnjaka im daje potporu. Vlasništvo nad vinarijama ne daje nikome pravo da se predstavlja stručnjakom za kvalitetu vina. Ono što još više zabrinjava jest činjenica da se iz tih krugova pokušavaju nametnuti određeni standardi koji su u suprotnosti sa zdravim razumom i osnovnim pravilima struke.

    Pričati o tome kako se vinograde treba tretirati kamilicom da bi funkcionirali u nedostatku vode ili nametati tezu da se vrhunski plavci ne mogu proizvoditi ako u grožđu ima prosušenih bobica neprihvatljivo je kao i to da su hlapljivi fenoli i mirisi štale prirodno prihvatljiva stvar. Sve je to suprotno interesima struke ali i vinskog biznisa jer takva vina ne prolaze nigdje u svijetu.Uspoređivati takve pojave s trendom proizvodnje tzv. narančastih vina pokušaj je stvaranja zablude jer protiv proizvodnje narančastog vina nitko nema ništa u stručnim krugovima. Narančasta vina su pokušaj određenih proizvođača da stvore proizvod koji je drugačiji od konvencionalnih vina. Mada se i tu mora biti oprezan jer to, iako su prihvatljiva, ne moraju biti najbolja ili najzdravija vina.

    (PV)
    21. veljače 2013.

  • Ministarstvo financija: prijedlog nagodbe za Mirnu bio je protuzakonit

    Ministarstvo financija objavilo je da je uložilo sve napore kako bi se postupak predstečajne nagodbe rovinjske tvornice ribe Mirna pozitivno okončao, ali nije moglo sudjelovati u glasovanju temeljenom na zahtjevu koji nije u skladu sa Zakonom. Uz to, pojašnjavaju iz Ministarstva, tvrtka Geneza, koja je navedena kao strateški partner, nije dostavila nikakvu garanciju banke niti pismo namjere iz kojega bi bilo razvidno da može izvršiti dokapitalizaciju kako je navedeno u dopuni izmijenjenog plana.


    Iznoseći kronologiju predstečajne nagodbe Mirne, Ministarstvo navodi da je postupak otvoren još 19. srpnja 2013. godine, ali Mirna u sljedećih 210 dana nije poduzimala sve potrebne radnje kako bi se restrukturirala, odnosno, kako bi se predstečajna nagodba završila. Prvo i jedino ročište za glasovanje održano je tek 13. veljače 2014. godine, kada je predstavnik Ministarstva financija dao izjavu da će glasovati za prihvaćanje plana restrukturiranja na način da Hrvatska poštanska banka pretvara svoja potraživanja u iznosu od 4,5 milijuna u kapital Mirne te da dodatnu dokapitalizaciju predviđenu planom može izvršiti samo HPB. Predstavnik HPB-a podržao je stav Ministarstva financija, ali se dužnik (Mirna) usprotivio ostajući kod dopunjenog plana restrukturiranja u kojemu su Grad Rovinj i Geneza strateški partneri. Po tom planu, ulazak skupine financijskih institucija u temeljni kapital uvjetuje se na način da ga moraju odobriti Geneza i Grad Rovinj, što nije u skladu sa Zakonom, jer Geneza nije vjerovnik u postupku.

    Predsjednica Nagodbenog vijeća upozorila je da nikakve promjene nisu dopuštene na samom ročištu te da se glasuje za raniji plan. S obzirom na sve prethodno, a bez glasa Ministarstva financija, plan nije prošao.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • Ericsson Nikola Tesla: neto dobit 144 milijuna

    Ericsson Nikola Tesla zabilježio je u 2013. godini rast operativne dobiti od 9,1 posto, dok je neto dobit veća za 13,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bruto marža porasla je na 16,4 posto, prvenstveno zbog povoljnijeg asortimana prodanih proizvoda i usluga. Povrat od prodaje bilježi porast od 10,7 posto.

    Ukupna novčana sredstva uključujući kratkotrajnu financijsku imovinu krajem 2013. godine iznose 521,2 milijuna kuna. Novčani tijek od poslovnih aktivnosti iznosio je 141,2 milijuna kuna, a konverzija novca 98 posto. Kompanija ima stabilnu bilancu s ukupnom imovinom od 1,05 milijardi kuna te udjelom vlastitog kapitala u ukupnoj imovini od 64 posto.

    Osnovne značajke:
    • Prihodi od prodaje: 1,34 milijardi kuna
    • Bruto marža: 16,4 posto
    • Operativna dobit: 127,2 milijuna kuna
    • Neto dobit: 144,4 milijuna kuna
    • Novčani tok od poslovnih aktivnosti: 141,2 milijuna kuna

    Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle ističe da je unatoč izazovnom poslovnom okruženju na svim tržištima, kompanija u 2013. godini ostvarila odlične poslovne rezultate i osnažila svoju tržišnu poziciju.

    "Tijekom godine nastavili smo raditi na nizu strateških projekata i inicijativa oslanjajući se na tehnološko liderstvo, znanje naših zaposlenika te partnerstvo s kupcima. Dobrim rezultatima pridonijele su aktivnosti usmjerene na poboljšanje učinkovitosti i optimizaciju troškova, što je rezultiralo porastom profitabilnosti. Prihodi od prodaje bilježe pozitivan trend na gotovo svim tržištima. Na domaćem tržištu telekom operatori su nastavili ulagati u tržište elektroničkih komunikacija prvenstveno zbog prelaska na nove tehnologije. Tijekom 2013. godine ojačali smo tržišni udio na hrvatskom tržištu i ostvarili porast prihoda od prodaje unatoč neizvjesnoj ekonomskoj situaciji", dodala je Gordana Kovačević.

    Na tržištima u regiji Ericsson je također ostvario značajan porast prihoda od prodaje. Između ostalog, potpisan je strateški ugovor u području transformacijskih sustava za operativnu podršku (OSS) na bosanskohercegovačkom tržištu, radilo se na uvođenju 3G mreže na Kosovu, a puštene su u rad LTE mreže u Crnoj Gori. Na tržištima Zajednice Neovisnih Država kompanija se repozicionira kako bi se prilagodila izazovnom i dinamičnom tržišnom okruženju. Prihodi od prodaje bilježe pad u odnosu na prethodnu
    godinu, što je očekivano s obzirom na veliki ugovor s Rostelekom, koji je potpisan i gotovo u potpunosti realiziran u 2012. U tijeku su aktivnosti na projektima modernizacije i izgradnje mobilnih mreža s kupcima u Gruziji i Rusiji te na implementaciji pilot projekta informacijskog sustava zdravstvene skrbi u Armeniji.

    U 2013. godini Ericsson Nikola Tesla je zaposlio 160 novih stručnjaka, uglavnom za rad na poslovima istraživanja i razvoja te obilježio 60 godina partnerstva s korporacijom Ericsson.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • Neto dobit Ine 953 milijuna kuna

    Ina Grupa u 2013. godini ostvarila je EBITDA (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 3,7 milijardi kuna te neto dobit (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 953 milijuna kuna. Ukupni prihodi od prodaje iznosili su 27,4 milijardi kuna.

    Kapitalna ulaganja su i u 2013. bila vrlo intenzivna. Postignut je rast od 57 posto u usporedbi s 2012. te su ulaganja iznosila 2,013 milijardi kuna. Pri tome se više od 80 posto ulaganja odnosi na projekte u Hrvatskoj, uglavnom segmenta Istraživanje i proizvodnja. U tijeku je veći broj projekata čiji je cilj ublažavanje prirodnog pada proizvodnje, uključujući i nastavak projekta EOR u Ivanić-Žutici i projekt Međimurje, čime je razina domaćih ulaganja dosegla 1,655 milijardi kuna.

    Financijski položaj Ine dodatno je poboljšan, pri čemu se omjer duga i kapitala odnosno udio duga u kapitalu  smanjio sa 31 na 27 posto, a neto dug u iznosu od 4,761 milijardi kuna za 29 posto u odnosu na 31. prosinca 2012., osiguravajući Ini snažan financijski položaj i fleksibilnost za budući rast. Neto financijski rashodi također su smanjeni u 2013. na 246 milijuna kuna, u odnosu na 292 milijuna kuna u prethodnoj godini.

    Predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott rekao je da je 2013. za Inu bila teška godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja i nepovoljna kretanja potražnje na ključnim tržištima (Hrvatska, BiH, Slovenija), dok se situacija u Siriji također kretala u negativnom smjeru.

    „Unatoč tome, s ciljem osiguranja održivosti svih naših segmenata fokusirali smo se na ulaganja za buduća razdoblja, nastavili smo s internim poboljšanjima učinkovitosti te dodatno unaprijedili sigurnost našeg poslovanja. Rezultati se očituju u značajnom usporavanju stope pada proizvodnje na naftnim poljima na kopnu, povećanju tržišnog udjela motornih goriva na domaćem tržištu, kao i bitno nižoj vlastitoj potrošnji i gubicima u rafinerijama. Primijenili smo proaktivan pristup prema izvoznim tržištima ostvarivši solidan rast izvoza prema susjednim zemljama. Poboljšanja su također vidljiva i u segmentu maloprodaje, gdje je nastavak programa modernizacije (30 benzinskih postaja u 2013., čime se broj potpuno moderniziranih benzinskih postaja popeo na 160) podigao kvalitetu i poboljšao percepciju potrošača. Pokrenuli smo i pilot projekt uključivanja poduzetnika u poslovanje naših benzinskih postaja, s ciljem postizanja konkurentnih operativnih troškova i najviše razine kvalitete usluge. Na financijske rezultate prošle godine velikim su dijelom utjecali vanjski i izvanredni faktori. Izvršili smo ispravak vrijednosti sirijske imovine uzimajući u obzir produžene političke i sigurnosne rizike. Umanjenje je primijenjeno kako bi se osiguralo fer vrednovanje imovine u Siriji, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1,5 milijardi kuna, što ipak nije imalo direktan utjecaj na tijek novca. S obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja, umanjili smo vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna. Retroaktivni porezi vezani za vlastitu potrošnju rafinerija koje je donijela Porezna uprava, dodatno su opteretili rezultat za 220 milijuna kuna“, zaključio je Áldott.

    Pregled operativnih rezultata:
    - Neto prihodi od prodaje INA Grupe dosegnuli su 27,4 milijardi kuna
    - EBITDA INA Grupe (bez jednokratnih stavki) je iznosila 3,7 milijardi kuna
    - Dobit iz osnovne djelatnosti (bez jednokratnih stavki) iznosila je 799 milijuna kuna
    - Neto dobit iznosila je (bez jednokratnih stavki) 953 milijuna kuna
    - Kapitalna ulaganja dosegla su više od 2 milijarde kuna
    - Troškovi djelatnika, usluga i ostali materijalni troškovi smanjeni su za 0,5 milijardi kuna
    - Smanjeni troškovi financiranja i poboljšani omjer duga i kapitala
    - Ispravak vrijednosti imovine u Siriji i SD RiM u iznosu od 1,5 milijardi odnosno 738 milijuna kuna
    - Izostanak prihoda iz Sirije i amortizacija površinske imovine u iznosu od 547 milijuna kuna
    - Niža proizvodnja na plinskim poljima u Jadranu za 25 posto (djelomice kao kratkoročna posljedica povećanih ulaganja)
    - Otpis ulaganja u negativne bušotine uslijed povećane istražne aktivnosti u iznosu od 167 milijuna kuna
    - Negativno rafinerijsko okruženje, niža prosječna rafinerijska marža za 21 posto
    - Retroaktivna porezna opterećenje rafinerija u iznosu od 220 milijuna kuna
    - Gubici trgovine plinom i dalje visoki,
    - 775 milijuna kuna na EBTDA razini

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • JANAF: neto dobit u 2013. veća za 9 posto

    JANAF je u 2013. godini ostvario bruto dobit od 113,5 milijuna kuna, što je za 10,7 posto više od dobiti ostvarene u istom razdoblju prethodne godine, prema nerevidiranim i nekonsolidiranim financijskim izvještajima objavljenima na Zagrebačkoj burzi. Iskazana neto dobit u iznosu od 104,7 milijuna kuna veća je za 9,2 posto u odnosu na 2012. godinu.

    Ukupni prihodi iznose 475,8 milijuna kuna i veći su za 16,9 posto u odnosu na plan. Prihodi od transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata iznose 421,6 milijuna kuna i veći su za 6,6 posto od ostvarenja prethodne godine i za 9 posto od planiranih vrijednosti.


    Ostvareni prihodi od transporta nafte u iznosu od 287,4 milijuna kuna čine 68,2 posto prihoda iz temeljne djelatnosti, od čega je 82,3 posto ostvareno na inozemnom tržištu. Prihodi su povećani u odnosu na prethodnu godinu za 18,7 posto i to temeljem značajnog povećanja transporta na inozemnom tržištu.

    Prihodi od skladištenja nafte, u iznosu od 92,3 milijuna kuna, čine 21,9 posto prihoda iz temeljne djelatnosti, dok su prihodi od skladištenja derivata, u iznosu od 41,9 milijuna kuna, koji čine 9,9 posto prihoda od temeljne djelatnosti, veći za 2,4 posto od ostvarenja u prethodnoj godini, a približno toliko veći su i u odnosu na plan.

    U ovoj 2014. godini JANAF završava dva investicijska projekta u vrijednosti gotovo 380 milijuna kuna na terminalima Omišalj i Žitnjak, vezana uz skladištenje nafte i naftnih derivata. Njihovo puštanje u rad očekuje se u ožujku i svibnju ove godine.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • HPB: neto dobit 41,5 milijuna, rezervacije 219 milijuna

    Imovina Hrvatske poštanske banke 31. prosinca 2013. iznosi 18,4 milijarde kuna nakon godišnjeg rasta od 7,7 posto. Rast imovine HPB-a koji je započeo 2010. godine nastavljen je tijekom 2013. usprkos nepovoljnim gospodarskim kretanjima, zakonskim promjenama koje nisu išle u korist financijskoj industriji, snažnoj konkurenciji na bankarskom tržištu te neizvjesnosti koja je pratila proces priprema za privatizaciju banke.

    Banka nastavlja ostvarivati više stope rasta imovine nego hrvatski bankarski sektor što je u 2013.  rezultiralo rastom tržišnog udjela s 4,3 na oko 4,6 posto. Kao i ranijih godina, najveći dio rasta imovine banke odnosi se na kredite komitentima koji su porasli za više od milijardu kuna ili 8,7 posto te je kreditni portfelj krajem 2013. iznosio 13,0 milijardi kuna.

    Krediti trgovačkim društvima porasli su 9,1 posto, a sektoru stanovništva 9 posto gdje je i dalje naglašen rast stambenih kredita, čak 13,7 posto. Rast plasmana financiran je iz depozita koji su tijekom 2013. porasli više od 10 posto i dosegli 14,8 milijardi kuna.  

    Primarni pritisak na operativni rezultat banke u 2013. imalo je kretanje ukupnih kamatnih prihoda koji su smanjeni za 5 posto. Postupci predstečajnih nagodbi gdje banka sudjeluje kao vjerovnik rezultirali su nemogućnošću naplate kamate koja tijekom trajanja postupka zakonski nije dopuštena. Padu kamatnih prihoda doprinijelo je i snižavanje kamatnih stopa na kredite.

    Osim aktivnih kamatnih stopa, u 2013. blago su snižene i kamate na izvore zbog čega su kamatni troškovi manji za 6,4 posto unatoč rastu depozita za više od milijardu kuna. Neto kamatni prihod je manji za 3,5 posto u usporedbi s 2012. godinom.

    Uvođenje novih usluga, odnosno širenje bankarske ponude omogućili su rast neto prihoda od provizija i naknada u 2013. za 4,6 posto dok je manji volumen trgovanja derivativnim instrumentima rezultirao nižim prihodom od trgovanja.

    Banka je nastavila smanjivati troškove poslovanja koji su u usporedbi s 2012. godinom manji za 5,5 posto. Uštede u poslovanju ostvarene su unatoč nastavku širenja distributivnih kanala i ulaganjima u veću dostupnost klijentima.  Zahvaljujući spomenutim mjerama ostvarena je operativna dobit od 261 milijun kuna što je na razini rezultata iz prethodne godine.

    Novom HNB-ovom Odlukom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza, koja je stupila na snagu 1. listopada 2013. godine, pooštreni su kriteriji za formiranje rezerviranja. Sukladno tome, banka je formirala značajnije troškove rezerviranja, ukupno 84 posto ostvarene operativne dobiti, odnosno 219,2 milijuna kuna.  Zbog novih kriterija za formiranje rezervacija neto dobit banke je smanjena u 2013. i iznosi 41,5 milijuna kuna.

    Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosi 13 posto što znači da je i dalje iznad regulatornog zahtjeva.

    (PV)
    14. veljače 2014.

    v\:* {behavior:url(#default#VML);} o\:* {behavior:url(#default#VML);} w\:* {behavior:url(#default#VML);} .shape {behavior:url(#default#VML);}

  • Jeftinije autoosiguranje - pad ukupne premije

    U siječnju 2014. godine 26 društava za osiguranje zaračunali su ukupnu bruto premiju u iznosu od 871.777.194 kune, što je pad od 1,8 posto u odnosu na rezultate ostvarene u prethodnoj godini, prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje.

    Ukupna zaračunata bruto premija za siječanj 2014.


    Neživotna osiguranja

    U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 75,59 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 658.989.434 kuna i niža je 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.



    Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 208.484.555kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 23,91 posto te 31,64 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja.
    U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 204.678.233 kuna i niža je 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine; uz udio u vrsti rizika od 98,17 posto. Ukupno je tijekom siječnja sklopljeno 131.335 ovih osiguranja odnosno 2,1 posto više nego u istom razdoblju 2013.
    Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1.558,44 kn te je 5,73 posto niža u odnosu na isto razdoblje lanjske godine.

    Životna osiguranja

    Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 658.989.434 kune, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji je za siječanj 9,3 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 24,41 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 21,95 posto).

    U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom u iznosu od 193.065.611 kuna, odnosno premijom višom 12,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje s 90,73 posto, te u ukupnoj premiji s 22,15 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom bruto premijom od 12.145.245 kuna i udjelom u ukupnoj premiji 1,39 posto ali uz pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od 6,6 posto; Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 5.851.571 kunu i udjelom u ukupnoj premiji od 0,67 posto i padom od 36,7 posto; Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 1.138.860 kuna i porastom od 137,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 586.473 kune i padom od 12,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • Pliva otvorila predstavništvo u Prištini

    Pliva Hrvatska otvorila je predstavništvo u Prištini, kako bi kroz kroz suradnju s kosovskom agencijom za medicinske proizvode omogućila kvalitetnije odnose s kupcima, korisnicima i poslovnim partnerima unutar zdravstvenog sustava. Na otvaranju predstavništva, predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković najavio je da će aktivnosti na Kosovu obuhvaćati istraživanje tržišta, edukaciju, medicinski marketing i usluge.

    Kosovo je, kako kažu iz Plive, tržište s preko 1.800.000 stanovnika i više od 500 ljekarni, koje bilježi rast od prosječno šest posto od 2012. do 2013.

    Direktor Plive za Kosovo Parim Devaja rekao je da je Pliva na kosovskom tržištu prisutna već niz desetljeća, a novi tim će doprinijeti kvalitetnijoj suradnji s medicinskom zajednicom. „Pliva je svrstana među proizvođače koji ispunjavaju svjetske standarde kvalitete, pa će tako i pacijentima na Kosovu pružiti vrhunska terapijska rješenja", dodao je Devaja.

    Na Plivinom predstavljanju u Prištini prisutni su bili i ministar zdravstva Kosova Ferid Agani, ravnatelj Agencije za lijekove Arianit Jakupi, gradonačelnik Prištine Shpend Ahmeti te predstavnici medicinske zajednice. Plivini predstavnici naglasili su da je Pliva, danas članica Teva grupe, s više od 90 godina uspješnog farmaceutskog poslovanja, najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj i jedna od vodećih u Jugoistočnoj Europi.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • T-HT: manji i prihod i dobit

    T-Hrvatski Telekom u 2013. je ostvario prihod od 7,04 milijarde kuna, što je za 6,8 posto manje u odnosu na godinu ranije. Na prihode je snažno utjecala gospodarska kriza, kao i znatne promjene regulative zbog usklađenja s Europskom unijom, pogotovo kad je riječ o smanjenju naknada za roaming. Istovremeno, neto dobit T-HT-a iznosila je 1,44 milijarde kuna i bila je za 15 posto manja u odnosu na 2012. godinu.

    Usprkos tomu, T-HT je zadržao vodeću poziciju na telekomunikacijskom tržištu Hrvatske u svim segmentima poslovanja. Imao je više od 1,2 milijuna korisnika u nepokretnoj mreži, 2,3 milijuna korisnika u pokretnoj mreži, 628.414 širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija te je pružao televizijske usluge za 390.775 korisnika.
    Kapitalna ulaganja iznosila su 1,43 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 20,8 posto, priopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću te kompanije.
    Kako bi promijenio trend pada poslovnih rezultata i osigurao dugoročnu vrijednost za dioničare, T-HT namjerava intenzivirati ulaganja u razvoj kompanije – ulaganjem u razvoj infrastrukture i regionalnim širenjem poslovanja.

    Širenje na tržište Jugoistočne Europe

    Zato T-HT predlaže da se 736.961.436 kuna ostvarene neto dobiti isplati dioničarima kroz dividendu, što iznosi devet kuna po dionici. Tako se predlaže isplata 51,5 posto ostvarene dobiti dioničarima, dok se 48,5 posto dobiti reinvestira. Za reinvestiranje je tako predloženo 694 milijuna kuna, za što će se povećati temeljni kapital kompanije. Valja naglasiti kako je lani isplaćena dividenda od dobiti iz 2012. iznosila 20,51 kunu po dionici. Vlasnicima paketa od 69 dionica T-HT-a iz IPO-a (inicijalne javne ponude) tada je isplaćeno 1415,16 kuna. A prema prijedlogu, u ovoj godini će im kroz dividendu biti isplaćena 621 kuna.

    Davor Tomašković, predsjednik Uprave, izjavio je kako T-HT planira pokrenuti značajnija ulaganja u razvoj kompanije. “Intenzivirat ćemo ulaganja u razvoj infrastrukture i podizanje kvalitete usluga te realizaciju potencijalnih prilika za regionalno širenje poslovanja. Kako bismo snažnije iskoračili u regiju, uz razmatranje potencijalnih prilika za akvizicije, razmatramo i mogućnosti za iskorak i u ponudi naših usluga i proizvoda na tržištu Jugoistočne Europe”, naglasio je prvi čovjek T-HT-a.

    K tomu, T-HT pokreće i dodatnu internu transformaciju kako bi tvrtka postala još fleksibilnija i naprednija, te u potpunosti posvećena korisnicima i stalnom unapređenju ponude.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • Zagreb druga najbolja destinacija u Europi

    Na netom završenom elektronskom natjecanju za najbolju europsku destinaciju, koje je održao portal European Best Destinations, Zagreb je zauzeo drugo mjesto, iza Porta, a ispred Beča. U konkurenciji je bilo još 17 gradova: Amsterdam, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Nicosia, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Prag, Rim, Stockholm, Ženeva.

    European Best Destinations je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi. U partnerstvu s turističkim uredima angažirana je na promicanju boljeg razumijevanja bogatstva, raznolikosti i kvalitete među destinacijama u Europi, ali i njezina promoviranja kao najvažnije destinacije u svijetu. Organizacijom ovog natjecanja u kojem glasači elektronskim putem biraju najbolje potiče se izvrsnost, a dobitnicima podiže imidž pa te destinacije privlače znatno više gostiju.

    Turistička zajednica grada Zagreba iznimno je zadovoljna postignutim uspjehom i smatra ga priznanjem za trud i profesionalni rad uložen u promicanje Zagreba kao turističke i kongresne destinacije. Tome u prilog, kažu u Turističkoj zajednici, govore i rezultati za siječanj, kada je u našem gradu zabilježeno 6 posto više gostiju, točnije njih 33.548 od čega je stranih posjetitelja bilo za 4 posto više, odnosno njih  21.224. Najviše ih je došlo iz Italije, BiH te Njemačke.

    (PV)
    13. veljače 2014.

  • Hrvatska dobila novi sustav upravljanja zračnim prometom

    U noći s 12. na 13. veljače 2014. Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) uvela je u operativni rad novi sustav za upravljanje zračnim prometom temeljen na najnovijoj verziji COOPANS softvera, čime je Hrvatska dobila jedan od najmodernijih i najsigurnijih sustava za upravljanje zračnim prometom u Europi.

    Riječ je o projektu vrijednom oko 30 milijuna eura, koji HKZP najvećim dijelom financira zajmom Europske banke za obnovu i razvoj. Ovim projektom osigurana je stalna usklađenost s EU standardima, ali i konkurentnost HKZP-a na europskom tržištu usluga u zračnoj plovidbi. Operativni softver temelji se na Thalesovom sustavu TopSky i koristi se u sedam centara kontrole zračnog prometa u pet europskih zemalja.
    Realizacijom ovog projekta harmonizirani su sustavi za upravljanje zračnim prometom u pet članica COOPANS udruženja, čiji su članovi pružatelji usluga u zračnoj plovidbi iz Irske (IAA), Švedske (LFV), Danske (Naviair), Austrije (AustroControl) i Hrvatske (HKZP).

    Prelaskom na novi sustav omogućeni su kvalitetniji alati za rad kontrolora zračnog prometa i veća sigurnost zračnog prometa. Usklađeni sustav za upravljanje zračnim prometom u članicama COOPANS-a omogućit će i skraćivanje udaljenosti i trajanja leta, čime se ujedno doprinosi zaštiti okoliša kroz smanjenje potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova.

    Partneri ovim udruživanjem očekuju smanjenje troškova razvoja tehnologije za 30 posto, a u usporedbi s troškovima pojedinačnog razvoja ostvaruju i dodatne uštede zbog smanjenja operativnih troškova kroz zajedničke radne koncepte i ostala operativna poboljšanja koja se temelje na usklađenoj radnoj platformi.

    Novi HKZP-ovsustav upravljanja zračnim prometom, koji je instaliran u Zagrebu i na četiri terminala (Dubrovnik, Pula, Split i Zadar), ima ukupno 69 radnih pozicija, uključujući i najsuvremeniji simulator s 20 pozicija i dvije testne platforme. Prelazak na novi sustav proveden je bez kašnjenja ili drugih zastoja u zračnom prometu, a prije samog uvođenja u operativni rad HKZP je dobio odobrenje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, priopćeno je iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe.

    (PV)
    13. veljače 2014.

  • HŽ uvodi novi sustav prodaje karata

    U roku od 18 mjeseci u HŽ Putničkom prijevozu bit će implementiran novi integralni sustav prodaje i rezervacija karata. Uprava HŽ Putničkog prijevoza potpisala je ugovor s odabranom zajednicom ponuditelja koji se sastoji od tvrtki Scheidt & Bachmann iz Njemačke, KING ICT iz Zagreba i Četrta pot iz Slovenije. Investicija je vrijedna 43,3 milijuna kuna, a uključuje i stručni nadzor.

    Novi sustav obuhvaća uvođenje centralnog sustava za prodaju karata koji od 0 do 24 sata podržava online prodaju karata kroz internetski portal HŽ Putničkog prijevoza i kroz aplikaciju za pametne telefone koju će korisnici besplatno moći instalirati na svoje mobitele.


    Također, uvodi se prodaja karata na stabilnim automatima. Riječ je o bezgotovinskim automatima na kojima će korisnici u svako doba dana samostalno moći kupiti prijevoznu kartu koristeći kartični način plaćanja. Četiri stabilna automata bit će postavljena na Zagreb Glavnom kolodvoru, a po jedan automat u kolodvorima u Splitu, Osijeku, Vinkovcima, Rijeci, Varaždinu i Slavonskom Brodu. U planu je naknadno proširenje mreže stabilnih automata i na druga prodajna mjesta.

    Novi kanal prodaje uvodi se i kod konduktera koji će za kontrolu i prodaju karata u vlakovima koristiti 580 mobilnih terminala. Također, provest će se modernizacija postojećeg načina prodaje karata putem stabilnih terminala na blagajnama. Radi se o 222 terminala koji će biti postavljeni u službenim prodajnim mjestima (u kolodvorima i stajalištima).

    Uvest će se i 150.000 smart kartica koje će zamijeniti postojeće kartonske iskaznice za mjesečne, višemjesečne i godišnje karte. Također, smart kartice će se upotrebljavati i za kupnju pojedinačnih karata kao prepaid kartice kojima će korisnici moći kupovati karte na blagajnama, automatima ili od konduktera u vlaku.

    Dosadašnji koncept izdavanja prijevoznih karata nije prilagođen trendovima i zahtjevima tržišta. Danas postoji 196 prodajnih mjesta HŽ Putničkog prijevoza. Na njih 150 karte se prodaju putem stabilnih terminala, dok se na preostalih 46 prodajnih mjesta prijevozne karte ispostavljaju ručno. Na polovini prodajnih mjesta trenutačno je omogućeno kartično plaćanje karata.

    Novi sustav obuhvaća prodaju i rezervaciju karata u unutarnjem i međunarodnom putničkom prijevozu, i to isključivo izdavanjem elektroničke prijevozne karte. Osim prikupljanja niza podataka važnih za poslovanje Društva, cilj HŽ Putničkog prijevoza jest povećati poslovne prihode kroz podizanje razine kvalitete usluge uvođenjem više načina na koji korisnici mogu kupiti kartu, omogućavanjem kupnje karata od  0 do 24 sata, ponudom novih tarifnih modela, skraćenjem vremena potrebnog za ispostavljanje karte te automatizacijom cijelog poslovnog procesa.

    (PV)
    13. veljače 2014.

  • Gredelj završio posao za Talijanske željeznice

    Iz proizvodnih pogona Tvornice željezničkih vozila Gredelj otišla su posljednja dva putnička vagona rekonstruirana i modernizirana za talijanske državne željeznice Trenitalia. Time je Gredelj isporučio sveukupno 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za talijanske državne željeznice Trenitalia.

    „Ovaj izvozni projekt ponovni je dokaz naše sposobnosti i kvalitete za proizvodnjom i popravkom željezničkih vozila kao i konkurentnosti na zahtjevnom inozemnom tržištu. Talijansko tržište vrlo je veliko i važno tržište, pa sam osobito zadovoljan što smo uspjeli isporučiti 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za talijanske državne željeznice, te se iskreno nadam da će nam ova suradnja otvoriti vrata za neke nove poslove na tržištu Italije“, izjavio je stečajni upravitelj Gredelja Pero Hrkać.

    Trenitalia je dio Talijanskih državnih željeznica, zapošljava više od 47.000 ljudi, a bavi se putničkim i teretnim prijevozom. Godišnje preveze gotovo 500 milijuna putnika i oko 80 milijuna tona robe. Raspolaže željezničkom mrežom od 16.500 km, u svom voznom parku ima više od 2000 dizelskih i električnih lokomotiva, više od 1000 manevarskih lokomotiva,  gotovo 8500 putničkih i 41.300 teretnih vagona te 400 kompozicija vlakova.

    (PV)
    12. veljače 2014.

  • Adrisu odobrena kupnja Croatia osiguranja

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je namjeru provedbe koncentraciju koja nastaje  stjecanjem samostalne kontrole na trajnoj osnovi poduzetnika Adris grupe nad Croatia osiguranjem, i to stjecanjem većine udjela u temeljnom kapitalu Croatia osiguranja.

    Koncentracija će imati učinak na mjerodavnim tržištima životnog i neživotnog osiguranja te tržištu reosiguranja na teritoriju Hrvatske. Prije provedbe koncentracije na tim je tržištima bilo prisutno samo Croatia osiguranje, a Adris grupa na njih ulazi tek  stjecanjem kontrole nad Croatia osiguranjem.

    Agencija je temeljem potpune prethodne prijave koncentracije, utvrđene strukture mjerodavnog tržišta s obzirom na postojeće i potencijalne konkurente, postkoncentracijskog tržišnog udjela novog entiteta nastalog provedbom koncentracije, očekivanih učinaka koncentracije u smislu koristi za potrošače i drugih raspoloživih podataka i saznanja, ocijenila da u konkretnom slučaju nije riječ o koncentraciji koja bi mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje te se koncentracija smatra dopuštenom na prvoj razini.

    Odluku o prodaji Croatia osiguranja Adrisu Vlada je donijela sredinom prosinca 2013. Adris je za 39 posto dionica najvećeg hrvatskog osiguravatelja ponudio 905 milijuna kuna, odnosno 970,45 eura po dionici, uz dokapitalizaciju od 110 milijuna eura. Jedini konkurent, poljski PZU, za 44,27 posto redovnih dionica ponudio je 832 milijuna kuna ili 800 eura po dionici te dokapitalizaciju od 51 milijun eura.

    (PV)
    11. veljače 2014.

  • Predstavljene nove berbe malvazije, graševine i pošipa

    Zajedničko en primeur kušanje vina u organizaciji udruga Vinistra, Graševina Croatica i Vino Dalmacije održano je u zagrebačkom  hotelu Esplanade. Kušanje je okupilo sedamdesetak vinara Istre, Slavonije i Dalmacije koji su predstavili berbu 2013. triju najvažnijih bijelih sorti karakterističnih za regije iz kojih dolaze. Događanju koje je Vinistra započela prije tri godine, prošle se godine pridružila udruga Graševina Croatica, a ove godine predstavljanju nove berbe pridružila se i udruga Vino Dalmacije.

    Vinistra se ove godine predstavila s 41 vinarom, a istarsku berbu predstavio je Sandi Paris iz Hrvatskog sommelier kluba. „Klimatski hladnije proljeće i dosta hladan lipanj bili su pogodni za lozu jer se nisu razvijale bolest., a berba je bila redovita i počela je u rujnu, za razliku od 2012. godine kada je berba počela već sredinom kolovoza. 2013. godina bila je vinogradarski mirnija, a samim time vjerojatno mirnija i za podrum. Odnos mirisa i okusa je vrlo uravnotežen te garancija da će berba 2013. biti jedna od boljih za malvaziju“, rekao je Paris.

    Predsjednik Vinistre Ivica Matošević najavio je zajednički projekt Hrvatske i Slovenije pod nazivom „Putevima Malvazije istarske/Po poteh istrske malvazije“, koji je predstavila Sanja Radeka iz Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča.  Vinistra je partner u sklopu tog europskog projekta, uz Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča s hrvatske strane, te četiri partnera sa slovenske strane. Cilj projekta je zajednička identifikacija i definicija vrijednosti Malvazije istarske i njezino uključivanje u integralni turistički proizvod te razvoj strategije zajedničke promocije jedinstvene enogastronomske ponude hrvatske i slovenske Istre u svjetskim okvirima.

    Svoje graševine na događanju je predstavilo 16 vinara članova udruge Graševina Croatica. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, predstavljajući berbu graševina, rekao je: „2013. godina bila je dosta zahtjevna za vinifikaciju graševine, ali s druge strane izazov za enologa. Vina bi trebala biti primjerenija sortnim obilježjima, s karakteristikama na kakve smo ranije navikli. Vina će biti elegantnija i svježija, te  voćnija i bliža našem poimanju graševine kao sorte, s mogu s mogućnošću razvoja osobnosti proizvođača.“

    Prvi put na en primeuru, udruga Vino Dalmacije predstavila se s pošipom, okupivši 20 vinara iz Dalmacije. „Berba 2013. je u odnosu na 2012. godinu bila mnogo harmoničnija. Alkoholi su niži u odnosu na 2012. i 2011. godinu, a arome su bitno herbalnije. Vjerujem da je ova berba veoma pogodna i za odležavanje“, rekao je Saša Špiranec, predstavljajući dalmatinsku udrugu.

    En primeur degustacijama, tj. predstavljanjem mladih vina želi se profesionalcima u enogastronomiji prikazati potencijal berbe te im olakšati odluku o kupovini ili rezervaciji mladih vina, a zajedničkim nastupom vinara iz hrvatskih najznačajnijih vinskih regija želi se dodatno potaknuti  kultura konzumiranja vina.

    (PV)
    11. veljače 2014.

  • Končar na sajmu u Dubaiju

    Končar je objavio da i ove godine sudjeluje na međunarodnom sajmu energetike i energetske opreme Middle East Electricity (MEE) u Dubaiju, najznačajnijem sajmu energetike na području Srednjeg istoka. U svom 39. Izdanju MEE je na više od 50.000 četvornih metara okupio 1250 izlagača iz 54 zemlje. Sajam je otvoren do 13. veljače.
    Tema ovogodišnjeg nastupa je „Končar u energetici“, a na sajmu će biti izložen i kontroler sustava monitoringa transformatora, razvijenog u Končar-Institutu za elektrotehniku.

    Končar je godinama prisutan na tržištu Srednjeg istoka, a izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate proteklih godina iznosi, ovisno o investicijskom ciklusu, oko 30 milijuna kuna. Većina izvoza su proizvodi Končar–Distributivnih i specijalnih transformatora, a 2013. Končar–Sklopna postrojenja ugovorio je isporuku ukupno 642 zrakom izoliranih sklopnih blokova koji će se ugraditi u 21 transformatorsku stanicu u sjevernim i istočnim dijelovima sjevernih Emirata.

    „U posljednjih dvadesetak godina, koliko smo prisutni na tržištu Emirata, izvezli smo proizvoda u vrijednosti oko 100 milijuna dolara, a trenutačno imamo zaključenih poslova za više od 20 milijuna dolara za Emirate, ali i susjedne zemlje“, kaže Ivan Klapan, predsjednik Uprave Končar–Distributivnih i specijalnih transformatora.

    (PV)
    11. veljače 2014.

  • Brodosplit isporučio silose za Nigeriju

    U brodogradilištu Brodosplit je ukrcajem na brod za prijevoz teških tereta započela primopredaja osam silosa, zajednički projekt Brodosplita i Zagreb Montaže-Vikom za njemačkog naručitelja Loeche Gmbh.
    Riječ je o silosima zapremnina 50, 110 i 220 prostornih metara, namijenjenih cementarama u Nigeriji, a u Brodosplitu su od 320 tona čelika izveli čeličnu konstrukciju u skladu s nacrtima, antikorozijsku zaštitu, bojanje i ukrcaj na brod.

    Ugovor za gradnju silosa nastavak je suradnje između Brodosplita i Zagreb-Montaže Vikom, započete proljetos ugovaranjem izgradnje komponenti za najduži hrvatski most preko Drave u Osijeku.
    Naručitelj Loeche Gmbh je tvrtka sa dugom tradicijom i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području tehnologije za mljevenje minerala, ugljena, čelika i rudače.

    (PV)
    7. veljače 2014.

  • Od ideje do komercijalizacije inovacija

    Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore u suradnji sa Županijskom komorom Pula organizirao je panel raspravu „Od ideje do komercijalizacije inovacija“ u sklopu 21. izložbe hrane i pića HISTRIA 2014, u prostorijama Doma hrvatskih branitelja u Puli.


    Panel je na primjerima iz prakse dao konkretne odgovore na koji način zaštiti inovaciju, kako od ideje doći do gotovog proizvoda, na koji način financirati cjelokupni proces te kako komercijalizirati inovaciju na domaćem i stranom tržištu. Tatjana Kovač Klemar, načelnica sektora za inovacije, tehnološki razvoj i financijske institucije u MINPO, prisutne je obavijestila kako je Poduzetnički impuls za 2014. godinu upravo usvojen na Vladi. Novi je program namijenjen fizičkim osobama/inovatorima koji će moći koristiti bespovratna financijska sredstva u iznosu od 5000 do 50.000 kuna.

    Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK, predstavila je aktivnosti Centra vezano uz internacionalizaciju i komercijalizaciju hrvatskih inovacija. Posebno je istaknula kako je HGK u 2013. godini sufinancirala izložbeni prostor na šest inozemnih i tri domaća sajma što je inovatorima omogućilo izuzetno jeftiniji i povoljniji nastup na navedenim sajmovima. Također, predstavila je projekt Inovacijske misije koje za cilj imaju organizaciju poslovnih sastanaka i komercijalizaciju hrvatskih inovacija.

    Tajana Kesić Šapić je obavijestila nazočne i o programu Europske komisije Horizon2020. Poduzetnici će se na ovaj projekt moći prijaviti samostalno ili u konzorciju sa drugim partnerima, a projekt je osmišljen u tri faze. Prva faza i bespovratna potpora od 50.000 eura dodjeljuje se za koncept (ideju-poslovni plan) inovativnog projekta koji traje šest mjeseci. Druga faza je tzv. demonstracija komercijalnog potencijala, inovacija i sredstva od jedan do tri milijuna eura (70-postotno financiranje) dodjeljivat će se za izradu prototipa, testiranje, pilotiranje, razvoj aplikacija i slično. Ova faza traje od 12 do 24 mjeseca. Treća faza je komercijalizacija proizvoda i ona se ne financira u obliku bespovratne potpore već se nude različiti modeli financiranja, poveznica na Equity fondove, edukacije, treninge i slično. Ako se poduzetnik javlja samostalno mora dokazati da je njegova ideja inovativna i da će kreirati dodanu vrijednost na razini EU.

    Na panelu se predstavio i Roberto Legović, uspješan poduzetnik iz tvrtke Dermoestetik koji je pričao o sajmovima inovacija i o brojnim preprekama s kojima se susretao na putu do uspjeha. Priču o vlastitom početku i budućim planovima ispričala je i Neva Jurman, poduzetnica početnica iz tvrtke Helios Gea koju je posebno interesiralo što joj sve mogu pružiti prisutne institucije s obzirom na činjenicu da je inovator i da je razvila inovativni proizvod.

    (PV)
    7. veljače 2014.

  • Drugi Dani školjaka u sjeverozapadnoj Istri

    Ovogodišnji bogati gourmet program sjeverozapadne Istre počinje 10. veljače drugim Danima školjaka. Ova manifestacija posvećena istarskim školjkama u razdoblju njihova vrhunca održavat će se do 23. ožujka u deset biranih restorana i konoba područja, a tematski osmišljene menije po povoljnim cijenama pratit će vrhunska lokalna vina i maslinova ulja. Drugi Dani školjaka održavaju se u organizaciji turističkih zajednica Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja te su jedan od četiri ključna gastronomska događanja klastera, uz Dane istarskih šparuga, jadranskih lignji i švoja.

    Istarske školjke – kapešante (Jakobove kapice), pedoći (dagnje), dondole (brbavice), mušule (kunjke), kanaštrele (češljarke) i oštrige (kamenice) posebnog su okusa zahvaljujući čistom podmorju. Na tanjur stižu iz izlova i uzgoja čija tradicija seže u antičko doba, a kapešante se najčešće vade iz mora uz zapadnu obalu Istre, kraj izvora slatke vode, ponajprije na ušću Mirne, poznatom po vrhunskim primjercima.


    Dario Penco iz TZ Grada Umaga napominje: „Možda nije dovoljno poznato kako su školjke baš u ovom razdoblju najbolje jer dostižu optimumu punoće i zrelosti. Zato su Dani školjaka odličan povod za dolazak u sjeverozapadnu Istru tijekom veljače i ožujka.“

    Ovogodišnji Dani školjaka predstavljeni su u Hotel Villa Rosetta u Zambratiji gdje je sljedove na bazi školjaka pripremala Snježana Hosjak. Svaki slijed pratila su posebno odabrana vina Morena Degrassija i CUJ maslinova ulja, u prezentaciji Danijela Kraljevića.

    „Klasični recepti sa školjkama, poput buzare, pašte, rižota ili pak suvremenije kombinacije, koji god recept izabrali, nećete pogriješiti. Vrhunski šefovi kuhinja ovog područja zasigurno će vas oduševiti svojim posebno osmišljenih menijima“, istaknula je na prezentaciji Elena Prodan Savić iz Hotel Ville Rosetta.

    Svoje će umijeće u pripremanju školjaka uz Hotel Villu Rosetta pokazati i Badi, Melon, Nono i Vila Villola iz Umaga, Navigare i San Bendetto iz Novigrada, Astarea iz Brtonigle, Porto Salvore iz Savudrije i Stari Kaštel iz Buja.

    (PV)
    7. veljače 2014.

  • Javni poziv za iskazivanje interesa za Kupare

    Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Ministarstvo turizma na svojim su web stranicama objavili javni poziv za iskazivanje interesa za osnivanje prava građenja i prava služnosti nekretnina na lokaciji Kupari I. Objava poziva je neobvezujuća te će po okončanju postupka obnove zemljišne knjige, koji je u tijeku, Državni ured provesti postupak poziva za dostavu obvezujuće ponude. Izbor investitora očekuje se u prvoj polovici 2014. godine.

    „Od kompleksa Kupari očekujem da pronađu najboljeg mogućeg ulagača koji će u blizini Dubrovnika razviti cjelovit turistički proizvod na najvišoj razini, koji će doprijeniti daljnjem podizanju konkurentnosti destinacije, jačanju turističkog proizvoda na destinaciji i razvoju turizma u Hrvatskoj u cjelosti, naglašava ministar turizma Darko Lorencin.



    Predmet poziva za iskazivanjem interesa je sklapanje ugovora o osnivanju  prava građenja na katastarskim česticama na kojima prema važećim prostornim planovima bude predviđena izgradnja, na rok do 99 godina i sklapanje ugovora o osnivanju prava služnosti na katastarskim česticama na kojima prema važećim prostornim planovima ne bude predviđena izgradnja, na rok do 99 godina. Za nekretnine koje se nalaze na pomorskom  dobru, zainteresirani investitori moći će podnijeti zahtjev za dodjelom koncesije sukladno posebnom propisu.

    Pismo s iskazom interesa mogu predati domaće i strane pravne i fizičke osobe. Zainteresirani investitori mogu zatražiti dokumentaciju vezanu uz nekretnine na lokaciji Kupari I elektroničkim putem na e-mail: projekt.kupari@duudi.hr, a svoj iskaz interesa, u kojem će se predstaviti, trebaju dostaviti u pisanom obliku najkasnije u roku 30 od dana objave Poziva na adresu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Pismom zainteresirani investitor mora predstaviti svoje stručne sposobnosti u realizaciji i upravljanju sličnim projektima.

    Hotelsko-turistički kompleks Kupari je bivše vojno odmaralište smješteno u mjestu Kupari Općina Župa Dubrovačka, u blizini starog grada Dubrovnika (11 km) i međunarodne zračne luke Dubrovnik (16 km). Danas dio kompleksa (Kupari I) uključuje pet hotela koji nisu u funkciji Kupari, Pelegrin, Grand i Goričina I i II s pratećim sadržajima. Ukupni smještajni kapacitet svih pet hotela, smještenih uz morsku obalu iznosio je 1626 kreveta. Svi kapaciteti su u vrlo lošem stanju i trebaju značajnu rekonstrukciju ili ponovnu izgradnju.

    (PV)
    7. veljače 2014.

  • Javni poziv za izbor novog predsjednika HGK

    Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore (HGK) raspisao je 6. veljače Javni poziv za izbor novog predsjednika HGK, na koji se u roku od osam dana mogu javiti kandidati koji su ugledni gospodarstvenici ili gospodarski stručnjaci s iskustvom na rukovodećim mjestima.

    Javnim pozivom za podnošenje kandidatura za izbor predsjednika HGK u mandatnom razdoblju 2014. do 2018., koji je HGK objavio na svojim mrežnim stranicama i dnevnom tisku, određeno je da za predsjednika HGK može biti izabrana osoba koja je ugledni gospodarstvenik ili stručnjak iz područja gospodarstva.

    Uz to, kandidati moraju imati završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno visoku stručnu spremu, kao i najmanje 15 godina radnog staža od čega najmanje 10 godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu.

    Uvjet za novog predsjednika HGK je i aktivno znanje engleskog jezika, kao i da nije kazneno osuđivan za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak.

    Kandidat za funkciju predsjednika HGK uz prijavu treba dostaviti životopis u kojem je naznačeno da li se javlja kao volonter ili profesionalac te navodi opis dosadašnjeg tijeka karijere, posebno za zadnjih 10 godina na višim izvršnim ili strateškim pozicijama.

    Prijava mora sadržavati i program rada, odnosno "viziju budućeg rada HGK temeljeno na odredbama Statuta HGK". Nepotpune ili nepravovremene kandidature neće se niti razmatrati.

    (PV)
    6. veljače 2014.

  • Banke se kockaju s euriborom i liborom

    Euribor i libor nisu dobri parametri za određivanje kamate za kredite, ustvrdio je Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke. Korištenjem euribora i libora banke se kockaju i izlažu potencijalnim gubicima i sebe i svoje klijente, nekoliko je puta ponovio Šošić sudjelujući na okruglom stolu časopisa Banka pod nazivom Kako nastaju kamate.

    Euribor i libor u formulu za određivanje kamate uveo je Zakon o potrošačkom kreditiranju, zadnji put izmijenjen 2013. godine. Prema tom zakonu, banke moraju varijabilni dio kredita povezati s nekim vanjskim, nezavisnim parametrom. To može biti nacionalna referentna kamatna stopa ili libor i euribor, koji mjere prosjeke kamatnih stopa na međunarodnom tržištu.

    Euribor i libor su sada na povijesno niskim razinama. Mnogi analitičari, a posredno i viceguverner Šošić, ukazuju na mogućnost da njihova razina uskoro poraste i automatski dužnicima poveća mjesečne rate. Euribor bi tako mogao donijeti sličan efekt kao rast tečaja švicarskog franka.

    Prema podacima HNB-a, oko trećine stambenih kredita u Hrvatskoj sada je vezano uz euribor. Jedna trećina ima fiksnu kamatnu stopu (to su krediti u švicarcima, prema dogovoru banaka i Ministarstva financija). Kod trećine je za parametar odabrana "nacionalna referentna stopa" (NRS).

    Ali ni NRS nije idealni parametar, dodaje Šošić. Budući da je riječ o prosječnoj stopi na kredite, banke bi relativno lako mogle namještati njegovu visinu. Slično kao što se nedavno na međunarodnom tržištu dogodilo s liborom. Šošić je zato upozorio bankare neka se ponašaju odgovorno i ne igraju se s ugledom bankarskog sustava. Ugled i povjerenje važni su na ovom tržištu, podsjetio je Šošić. Ujedno je piscima Zakona poručio da nije moguće "začepiti svaku rupu", odnosno propisati baš svaku moguću tržišnu situaciju.

    Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, dodao je da nepotrebni regulatorni pritisak predstavlja i ideja Ministarstva financija da se propiše najviša kamata, a da zatezna kamata bude samo jedan postotni bod veća od najviše stope.
    Ograničavanje kamata u Velikoj Britaniji smanjilo je mogućnost mnogim dužnicima da dobiju kredit. Stoga su se u većem broju okrenuli sivom tržištu. Kad se kamate administrativno ograniče, onda se toj granici počnu približavati i niže kamatne stope. Tako na kraju izgube najbolji klijenti, jer i njima kapital postaje skuplji.
    Jedna od posljedica administriranja s kamatama je i skraćivanje kreditnih rokova. U ograničenim uvjetima banke se ne usuđuju davati dugoročnije kredite jer se boje gubitaka zbog promjena drugih tržišnih uvjeta. Među gubitnicima zbog kraćih kreditnih rokova u većini su poduzetnici, rekao je Bohaček.
    Propisivanjem da zatezna kamata bude samo malo veća od najveće kamatne stope gubi se kazneni efekt. I direktive EU-a predlažu da zatezna kamata bude barem osam postotnih bodova veća od prosječne, istaknuo je Bohaček.

    Kamate su regulirane s nekoliko zakona (o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, o obveznim odnosima, o kamatama, o potrošačkom kreditiranju...). Bohaček smatra da takva šuma propisa ometa pravnu sigurnost i načela slobodnog tržišta. Stoga pozdravlja najavu ujedinjavanja propisa u novi zakon o kamatama, ako taj zakon bude uklonio dosadašnje probleme i postavio zatezne i ugovorne kamate prema najboljoj praksi zemalja u Europskoj uniji.

    Predstavnici Arhivanalitike Milan Deskar-Škrbić i Velimir Šonje predstavili su rezultate istraživanja o kamatnim stopama u novim zemljama Europske unije. Pokazalo se da su kamatne stope u Hrvatskoj u većini kreditnih kategorija u prosjeku ili u donjem dijelu tablice. U nekim slučajevima kamate hrvatskih banaka povoljnije su čak i u usporedbi s kamatnim stopama u nekim razvijenijim članicama eurozone. "Kamatne stope određuju vrlo složeni odnosi i procesi koji se prelamaju preko tržišta depozita i kredita, a ne samo konkurencija i potražnja", primijetio je Velimir Šonje. Prema njegovim riječima, pogrešno se pretpostavlja da banke proizvoljno upravljaju kamatnim stopama i maržama. Situacija je puno složenija, no u Hrvatskoj još nedostaje temeljitih istraživanja svih elemenata koji određuju kamatne stope, zaključio je Šonje.

    Kako potaknuti potražnju za kreditima

    Banke često objašnjavaju da je kreditna aktivnost niska zbog slabe potražnje, a da su kamate određene cijenom novca. No možda bi trebalo utjecati na izvore novca i pokazati im da bi se nižom kamatom potaknula i potražnja, ocijenio je viceguverner HNB-a Vedran Šošić. Često se spominje i faktor rizičnosti. To možda vrijedi za stare klijente, ali novi potencijalni klijenti mogli bi biti otporniji kad su već uspjeli preživjeti šest godina krize, dodao je viceguverner.

    (PV/I.V.)
    4. veljače 2014.

  • Metro Hrvatska počinje s dostavom u Sloveniji

    Metro Cash & Carry Hrvatska najavio je širenje dostavne mreže u Sloveniju na sajmu Gast Expo održanom u Ljubljani prošli tjedan. Potencijalnim slovenskim kupcima Metro je predstavio asortiman svježe hrane te program vlastitih robnih marki koji nudi cjelovita rješenja za ugostitelje, hotelijere, trgovce, pekare te druge male i srednje tvrtke. Za uslugu dostave već se registriralo više od 500 vlasnika malih i srednjih slovenskih tvrtki, a najviše za dostavu svježeg voća, povrća, ribe i mesa.



    „Nakon brojnih upita iz Slovenije odlučili smo osigurati dostavu unutar 24 sata i za slovensko tržište. Sva naša hrana, uključujući i onu koja se dostavlja, provjerene je sljedivosti što znači da kupcima garantiramo sigurnost i kontrolu kvalitete proizvoda od polja do stola. Neprekinuti hladni lanac ključan je za sigurnu dostavu hrane jer osigurava potpuni nadzor i kontrolirane temperaturne uvjete tijekom trajanja prijevoza proizvoda“, izjavio je Robert Kuhta, direktor nabave svježeg i ultra svježeg asortimana.

    Više od 5000 hrvatskih profesionalnih kupaca trenutno koristi usluge dostave Metroa. Kako bi osigurali što bolju pokrivenost slovenskog tržišta i rastući interes hrvatskih kupaca, Metro Cash & Carry Hrvatska krajem 2013. zaposlio je dodatnih 50 djelatnika kao prodajne predstavnike za dostavu.

    U 50 godina iskustva u radu s više od 20 milijuna kupaca diljem svijeta, Metro svakodnevno stječe uvid u potrebe profesionalnih kupaca. Kao odgovor na potrebu kupaca da im rješenja i proizvodi budu dostupniji i bliži, Metro je kupcima u Hrvatskoj 2011. osigurao uslugu dostave, koja je dostupna i slovenskim kupcima.

    Metro Cash & Carry koristi HACCP sustav upravljanja sigurnošću hrane. HACCP sustav sigurnost hrane osigurava kroz analizu i kontrolu bioloških, kemijskih i fizičkih utjecaja ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i prodaje proizvoda krajnjem potrošaču. Cilj ovakvog pristupa je utvrđivanje preventivnih mjera kojima se identificirani rizici uklanjaju ili svode na prihvatljivu razinu. Ovaj sustav podrazumijeva proizvodnju i distribuciju zdravstveno ispravnih proizvoda preventivnim djelovanjem, a ne posljedičnim.

    (PV)
    4. veljače 2014.

  • Stara Magda, Osijek: Zdravo je zdravo, i tu nema varanja

    Magdalena Videković uspjela je ostvariti dugogodišnji san o vlastitom restorančiću u kojem bi se jelo domaće, toplo, što se kaže - žlicom. Krajem lanjskog svibnja Osijek je tako postao bogatiji za osebujan ugostiteljski objekt Stara Magda na čijem su jelovniku ćoravi paprikaš, sataraš, bijeli žganci, razljevača... Pored dvadesetak sjedećih mjesta, u Staroj Magdi obrok možete naručiti i dostavom, a odnedavno je u ponudi i pretplata već od 20 kuna po meniju.

    “Poticaj za otvaranje restorana zdrave i tradicionalne hrane bila su i brojna poljoprivredna gospodarstva u okolici Osijeka koja proizvode voće i povrće, mesne i mliječne proizvode, jaja... Ne pada mi na pamet kupovati namirnice u trgovačkim centrima iako su tamo jeftinije, ali su nerijetko sumnjiva uvoznog podrijetla i vrlo upitne kvalitete. Ako kažem da u Staroj Magdi pripremamo zdravu hranu, onda i sastojci moraju biti takvi i tu nema varanja. Stoga želim znati od koga kupujem sastojke, gdje su i kako proizvedeni ili uzgojeni, i tek onda gostima mogu jamčiti ponuđenu kvalitetu”, objašnjava 26-godišnja poduzetnica Magdalena Videković.

    Sustav za ubijanje poslovnog entuzijazma

    Put do pokretanja posla nije bio nimalo poticajan. “Na temelju iskustva mogu reći da je sustav doveden do savršenstva kad je riječ o ubijanju početnog entuzijazma poduzetnika. Održala me silna pomoć članova obitelji i prijatelja, kao i spoznaja da radim nešto dobro ne samo za sebe, nego i za one koje zapošljavam i od kojih svakoga tjedna kupujem sirovine. U nekim lošim situacijama jednostavno u glavi treba uključiti opciju ‘ignore’ i nastaviti dalje”, kaže Magadelena dodajući kako zapošljava dvoje ljudi uz povremeni angažman studenata za dostavu i slične jednostavnije poslove.

    Glavni adut Stare Magde je jelovnik koji ovisi o sezonskoj dostupnosti namirnica. Tako u ovo zimsko doba u Staroj Magdi ne vrijedi tražiti salatu od rajčica, svježih krastavaca ili pak sataraš. Ali zato itekako vrijedi potražiti variva od kelja, poriluka, leće ili blitve, kao i kiseli kupus s kobasicama, krumpir-salatu, ciklu, turšiju... Sve to možete obogatiti piletinom na žaru, faširkama, pečenom slaninom ili jetricama. Na izboru su i razne juhe, ali i šnita domaćeg kruha s masti i crvenom sitnom paprikom. Za desert se nude palačinke, griz, zobene pahuljice sa suhim voćem. Uz sendviče i šejkove (zeleni, voćni i veganski), Stara Magda svojim gostima i korisnicima uvijek nudi i vegetarijanski te veganski jelovnik.

    (PV/S.S.)
    8. siječnja 2014.

  • Studio Dizarre, Zagreb: Kreativna arhitektura za svakoga

    Arhitektonski studio Dizarre, koji je otvoren u ožujku 2013. godine, bavi se projektiranjem obiteljskih kuća, poslovnih i javnih zgrada te interijera. Hrvoje Pajk, koji je uz Marina Radojčinasuvlasnik studija, kaže kako je na hrvatskom tržištu u današnje vrijeme vrlo teško poslovati kao arhitekt, a najveći problemi su sporost i nelogičnost sustava. “Također, na donošenje nekih generalnih urbanističkih planova čeka se nekoliko godina. Svi govore o investicijama, ali ponajprije treba ubrzati javnu upravu i imati sluha za velike projekte. S bankama je vrlo slično - iznimno je teško ozbiljniji projekt odraditi u suvislom razdoblju”, objašnjava.



    Međutim, dodaje, ponosan je što je studio krenuo u samostalne vode baš u ovom teškom trenutku jer smatra kako i to govori o njihovu radu. “Mnogo je arhitektonskih ureda zatvoreno unazad četiri godine i to naravno nije nimalo ohrabrujuće, ali ne damo se. Borit ćemo se i pokušati pozicionirati i na stranim tržištima. Zadovoljni smo poslovanjem u prvoj godini i nadamo se rastu u narednim godinama”, ističe. Danas, nastavlja on, velik dio arhitekture otpada na projekte uređenja interijera. Stoga se nada širenju poslovanja upravo u tom segmentu. Dodaje i da je teško odrediti ciljanu skupinu klijenata studija. “Naime, možemo poslovati sa svakim tko želi graditi ili adaptirati postojeći interijer”, napominje.

    Prsti u dizajnu

    Ideja o vlastitom arhitektonskom studiju plod je višegodišnjeg poslovanja tijekom kojeg su ostvareni brojni kontakti i poznanstva. “Pokretanje vlastite tvrtke jednostavno se moralo dogoditi. Marin i ja stekli smo iskustvo radeći na velikom broju projekata za arhitekte. U jednom trenutku, kad je bilo dovoljno posla, odlučili smo krenuti u samostalne vode”, naglašava Pajk. Odnos s konkurencijom je vrlo dobar. “Arhitekti se dosta drže zajedno, često pomažu jedni drugima i uskaču kada treba crtati nacrte cijele noći prije predaje projekta”, kaže dodavši kako je vrlo zadovoljan što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. “Nadam se da će to napokon pokrenuti građevinu. K tomu, našoj struci uvelike se olakšalo poslovanje sa zemljama EU-a”, ističe.

    Među projektima, Pajk izdvaja nedavno potpisivanje ugovora za projektiranje staračkog doma te rad na projektu izgradnje luksuznih apartmana na Hvaru. “A kako arhitekti vole imati i prste u dizajnu, dizajnirali smo lampe koje bi uskoro trebale biti izrađene kao prototip. Potom se nadamo i njihovoj proizvodnji. A što ćemo imati više projekata, bit će i veća potreba za zapošljavanjem”, zaključuje Pajk.

    (PV/B.O.)
    8. siječnja 2014.

  • Poljoprivrednicima isplaćeno prvih 307 milijuna kuna

    Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju počela je s isplatom izravnih plaćanja poljoprivrednicima za ovu godinu. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je preuzela Zajedničku poljoprivrednu politiku, pa se poljoprivredne potpore od ove godine po prvi put isplaćuju dijelom iz proračuna Unije.

    Prije odobrenja europskog dijela izravnih plaćanja, koje započinje idući tjedan, Agencija je danas isplatila dio koji ide iz državnog proračuna. Ukupno je isplaćeno 307 milijuna kuna za posebno osjetljive sektore (šećernu repu, mliječne krave, rasplodne krmače i duhan) te za mjere ruralnog razvoja (ekološka i integrirana proizvodnja, teži uvjeti gospodarenja, izvorne pasmine i zaštićeni kultivari).



    Sukladno proračunu za 2014. godinu, za izravna plaćanja poljoprivrednicima predviđeno je 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a 1,7 milijardi iz državnog proračuna. Prema EU zakonodavstvu, isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima obavlja se dva puta godišnje. Prvi dio isplate od ukupno milijardu kuna (42 posto isplate za 2014.) počinje danas te će se odvijati u sljedećih nekoliko dana. Drugi dio isplate Agencija će obaviti do kraja lipnja ove godine.

    Nakon što završi isplata prvog dijela potpore, svi poljoprivrednici moći će putem AGRONET-a preuzeti informaciju o odobrenim sredstvima, gdje će pisati koliki ih iznos (uz ovaj isplaćeni) očekuje do lipnja, priopćeno je iz Agencije.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • OTP banka Hrvatska kupila Banco Popolare Croatia

    OTP banka Hrvatska kupila je Banco Popolare Croatia, potpisivanjem kupoprodajnog ugovora za stjecanje 98,37 posto udjela u banci.

    Banco Popolare Croatia ima udjel od 0,6 posto u tržišnoj aktivi, što je čini 14. bankom po veličini na hrvatskom bankarskom tržištu. Fokus poslovanja joj je na potrošačkom kreditiranju i u tom je segmentu njen tržišni udjel veći od dva posto. OTP banka Hrvatska je osmi najveći igrač na hrvatskom tržištu prema ukupnoj aktivi, također sa snažnim fokusom na segment stanovništva. Ovom akvizicijom će ojačati svoju tržišnu prisutnost i poslovanje u Hrvatskoj, i to primarno u poslovanju s građanstvom.



    Banco Popolare Croatia ima gotovo 54.000 klijenata te poslovnu mrežu koju čine 33 poslovnice i 30 bankomata. Kroz ovu će akviziciju broj klijenata OTP banke biti gotovo 440 tisuća, broj poslovnica će dosegnuti 130 te će imati više od 250 bankomata.

    Mreža poslovnica Banco Popolare Croatia pokriva čitav teritorij Republike Hrvatske, izuzev Like, Dubrovnika i južne Dalmacije. Preuzimanjem ove banke, OTP banka Hrvatska će povećati dostupnost svoje mreže, naročito u Zagrebu i Slavoniji, područjima u kojima je trenutno manje prisutna. S druge strane, bankarske će usluge ovim postati dostupnije klijentima Banco Popolare Croatia diljem Hrvatske.

    “OTP banka Hrvatska se u svom poslovanju fokusira na poslovanje s građanstvom. Naš je cilj osigurati financijske usluge visoke kvalitete našim klijentima, a to, između ostalog, znači i proširenje mreže i univerzalnih financijskih usluga. Ovom će akvizicijom OTP banka povećati svoj tržišni udjel u osobnim kreditima i ojačati poslovanje na hrvatskom tržištu. Vjerujemo da će naši sadašnji i budući klijenti u kratkom vremenu moći osjetiti poboljšanja koje će ovo spajanje donijeti“, rekao je predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska Balázs Békeffy.

    Proces spajanja označava i modernizaciju informatičkog sustava Banco Popolare Croatia, kao i poboljšanje upravljanja ljudskim potencijalima te financijskim uslugama.
     
    “Ovo je malen, ali važan korak u strategiji rasta OTP Grupe, kojim mađarska OTP banka potvrđuje svoju prisutnost na hrvatskom tržištu i povjerenje u menadžment svoje hrvatske podružnice. Naša se akvizicijska strategija ne mijenja; i dalje neprestano tražimo mogućnosti za akvizicije u regiji“, izjavio je László Wolf, zamjenik predsjednika Uprave mađarske OTP banke.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • Varteks izlazi iz predstečajne nagodbe

    Varteks je objavio da je sklopio predstečajnu nagodbu i zaključio sporazum s razlučnim vjerovnicima o uređenju međusobnih odnosa i dodatnom financiranju. Nagodba uključuje prodaju City centra Varteks na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, zatvaranje postojećih kredita Varteksa prema Zagrebačkoj banci i HBOR-u, te korištenje novog kredita Zagrebačke banke i HBOR-a u ukupnom iznosu od 10,9 milijuna eura.

    Prvo povlačenje sredstava iz odobrenog kredita je realizirano, iz čega će Varteks prioritetno podmiriti obveze prema svojim zaposlenicima.

    Nova likvidnost ujedno postavlja i temelj za provedbu zacrtanih razvojnih planova, među kojima je unapređenje prodajnog portfelja i prodajnog koncepta, priopćeno je iz Varteksa. Prvi novi shop koncept  predstavit će se već u ožujku ove godine,  na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje Varteks i dalje ostaje prisutan.

    Od 30. siječnja do 2. veljače Varteks je za svoje kupce pripremio na Trgu bana Jelačića totalnu rasprodaju zbog preuređenja. Već u ožujku, kroz novo lice samog centra, Varteks će prezentirati i otvoriti novu prodavaonicu Varteks i više.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • Nexus FGS i PharmaS žele investirati u Imunološki zavod

    Hrvatski fond rizičnog kapitala Nexus FGS i domaća farmaceutska kompanija PharmaS predstavili su nadležnim ministarstvima zajednički prijedlog investicije koja bi omogućila nastavak proizvodnje u dva od ukupno tri područja dosadašnjeg poslovanja Imunološkog zavoda: prerade krvne plazme i proizvodnje virusnih cjepiva.

    „Pripremili smo rješenje koje osigurava opstanak strateški važne proizvodnje krvnih derivata i virusnih cjepiva u Hrvatskoj, uz zapošljavanje većine radnika Imunološkog zavoda i zadržavanje suvlasništva Republike Hrvatske. U suradnji s domaćom farmaceutskom tvrtkom PharmaS spremni smo investirati 30 milijuna eura u obrtna sredstva i modernu opremu, a u cijelom procesu iznimno je bitna brzina donošenja odluka od strane države kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja“, izjavio je Marko Lesić, direktor Nexus Private Equity Partnera.

    Ovim prijedlogom proizvodnja bi ostala u Hrvatskoj i u djelomičnom vlasništvu države s obzirom da je 50-postotni ulagatelj u fond Nexus FGS upravo HBOR. Ubuduće bi se proizvodnja odvijala u PharmaSovim modernim pogonima u Popovači, čime bi se u konačnici zaposlilo između 150 i 180 radnika Imunološkog zavoda.

    U svojoj ponudi Nexus FGS i PharmaS su izrazili želju za hitnim početkom procesa dubinskog snimanja Imunološkog zavoda, nakon kojeg bi u vrlo kratkom roku donijeli odluku o pokretanju investicije i u skladu s njom dali obvezujuću ponudu za preuzimanje poslovanja prerade plazme i proizvodnje virusnih cjepiva.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • HŽ kupuje 44 nova vlaka od Končara

    Najveći posao u povijesti Hrvatskih željeznica – tako je nazvano potpisivanje ugovora o nabavi 44 nova motorna vlaka za HŽ Putnički prijevoz. Vlakove će proizvesti Končar – Električna vozila, a prvi bi trebao biti na prugama za 14 mjeseci. Nakon toga će svaki mjesec iz pogona Končara izlaziti jedan do dva nova vlaka, dok se ne dođe do ugovorenih 32 elektromotorna (16 gradsko-prigradskih i 16 regionalnih) i 12 dizel-električnih vlakova. Elektromotorni vlakovi dugački su 75 metara, maksimalna brzina im je 160 km/h, a kapacitet između 420 i 505 putnika. Dizel električni vlakovi dugački su 58,5 metara, maksimalna brzina im je 120 km/h, a primaju 323 putnika. Posao je ukupno vrijedan 1,63 milijarde kuna, a kada se tome doda i PDV, onda i preko dvije milijarde.

    Vozni park HŽ Putničkog prijevoza, kaže predsjednik Uprave Dražen Ratković, prosječno je star 30 godina, pa je bilo krajnje vrijeme za početak njegove obnove. Proizvodnja 44 vlaka za Končar je iznimno važna, jer će, prema računici predsjednika Uprave Darinka Bage, osigurati posao za 3000 radnika u sljedeće tri godine. Malo je poduzeća u svijetu, tvrdi Bago, koja su sposobna sama razviti i proizvesti vlastite vlakove, pa ovaj projekt dokazuje i vitalnost barem tog dijela hrvatske industrije.

    Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić najavio je da razvoj željeznice ne staje na kupnji novih vlakova, jer će uskoro biti potpisan i ugovor o razvoju informatičkog sustava, kako bi putnici HŽ-a mogli karte kupovati putem interneta i mobitela. Na potpisivanju ugovora bio je i premijer Zoran Milanović.

    (PV)
    30. siječnja 2014.

  • Radnicima Podravke 10 posto stimulacije

    Uprava Podravke donijela je odluku o isplati stimulativnog dijela plaće, zbog povećanog napora i doprinosa svih radnika Podravke tijekom 2013. godine, a u visini od dodatnih 10 posto.

    Ova odluka odnosi se na sve radnike Podravke, osim radnika na posebnim ugovorima kao i radnika koji u ugovorima o radu imaju već ugovorenu pojedinačnu stimulaciju odnosno proviziju.

    Stimulacija se primjenjuje za isplatu plaće za mjesec siječanj, a bit će isplaćena u veljači. Podravka je objavila da će za tu svrhu izdvojiti oko 1,2 milijuna kuna.

    (PV)
    22. siječnja 2014.

  • Croatia osiguranje snizilo cijenu autoosiguranja

    Prosječni vozač od 40 godina s automobilom snage motora od 50 kW i bonusom od 50 posto od danas će i u Croatia osiguranju plaćati policu obveznog autoosiguranja do 25 posto jeftinije nego do sada, objavili su iz tog osiguravajućeg društva. Nove police Croatia osiguranja nude vozačima mogućnosti dodatne zaštite od nezgoda, ali i brojne popuste za pojedine kategorije vozača te dobre i vjerne vozače.

    „Cilj nam je vozačima ponuditi maksimalnu sigurnost uz povoljnije cijene te individualni pristup prema svakom klijentu.  Vozači će na taj način imati mogućnost kreirati svoju policu maksimalne sigurnosti na koju se uz povoljne akcijske uvjete nadograđuje djelomični kasko. Time će, po procjeni naših stručnjaka, biti osigurana zaštita naših klijenata u čak 80 posto prometnih nezgoda koje se mogu dogoditi“, naglasio je Goran Radić, direktor Sektora za osiguranje motornih vozila.

    Novost uz policu obveznog autoosiguranja je i 50 posto popusta na ugovaranje osiguranja kaznenopravne zaštite i novčane naknade za ozljede vozača AO plus, fiksna cijena djelomičnog kaska za vjetrobranska stakla za 330 kuna ili zaštita od udara vozila sa životinjama za 225 kuna. Novost je i osiguranje od nezgode kojim je vozač do sada bio osiguran samo tijekom vožnje, a od sada vrijedi 24 sata dnevno i to po cijeni od tek desetak kuna mjesečno.

    Nove police su povoljnije za taxi vozila, rent-a-car i prijevoz opasnih tvari, kao i za građane koji automobile kupuju na leasing. Višestruko su smanjenje cijene autoosiguranja za sedlaste tegljače, čime je Croatia osiguranje udovoljila zahtjevima prijevoznika. Uvodi se i popust na plaćanje premije odjednom i za osiguranike s više vozila.

    „Preko 51 posto naših osiguranika ima policu autoosiguranja više od dvije godine, a više od 180.000 vozača ima pet i više godina neprekinutog osiguranja kod nas. Njihovu vjernost od danas dodatno nagrađujemo popustima na cijenu osiguranja“, ističe Goran Radić. 

    Croatia osiguranje na tržištu osiguranja motornih vozila ima 27 posto udjela u obveznom osiguranju i 37,8 posto udjela u kasko osiguranju.

    (PV)
    22. siječnja 2014.

  • HUP: Zakon o radu mora voditi brigu i o nezaposlenima

    Prijedlog izmjena Zakona o radu, zbog kojih su sindikati najavili generalni štrajk, minimum su promjena koji je Hrvatskoj potreban da bismo potaknuli stvaranje tržišta rada i investicije koje nam mogu donijeti nova radna mjesta, poručuju čelnici Hrvatske udruge poslodavaca.

    Radno zakonodavstvo trebalo bi voditi brigu ne samo o zaposlenima, nego i o svima koji su bez posla, ističe predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić, podsjećajući da je Hrvatska po Izvješću o globalnoj konkurentnosti na niskom 114. mjestu u kategoriji tržišta rada.

    Glavni direktor HUP-a Davor Majetić opovrgava tvrdnje sindikata da će radnici nakon ovih izmjena Zakona raditi duže i više. „Maksimalno radno vrijeme ostaje 40 sati tjedno, uz mogućnost osam prekovremenih. Izmjenama se predviđa mogućnost da se, ovisno o poslovnim potrebama, radi i duže od 40+8, maksimalno 56 sati. Ali, u prosjeku u razdoblju od četiri mjeseca ne možete raditi duže od 40+8 sati“, pojasnio je. I po sadašnjem Zakonu o radu može se legalno raditi 56 sati tjedno, ali to mora biti regulirano kolektivnim ugovorom sa sindikatom. Velika većina malih tvrtki nemaju kolektivne ugovore i zato ne mogu prilagoditi radno vrijeme tržišnim zahtjevima. „Radnici će raditi jednako dugo, razlika je samo u tome što sada za rad do 56 sati trebate ugovor sa sindikatom, a po izmjenama Zakona više vam to neće trebati“, dodaje Majetić. Ako ne napravimo promjene, predviđa, tržište rada i dalje će biti mrtvo, s vrlo malo zapošljavanja.

    Za predsjednika Udruge malih poduzetnika Petra Lovrića sadašnji je Zakon o radu policijski sat za poduzetništvo, jer polazi od pretpostavke da su svi kriminalci, a istodobno država priznaje da kriminalu ne može ništa. Veliku vrijednost u ovim izmjenama Zakona Lovrić vidi u uvođenju mogućnosti da inspekcija djeluje edukativno, odnosno da se ne kažnjava svaki uočeni nedostatak, nego se daje rok za ispravak nepravilnosti. One koji teško krše zakon, primjerice neisplatom plaća, Lovrić bi još žešće kažnjavao, ali istodobno upozorava da se godišnje donese čak 500 raznih novih propisa, što mali poduzetnici nikako ne mogu pratiti. Poslodavci žele Zakon o radu koji će u praksi moći primjenjivati, a država može radno vrijeme kontrolirati i putem fiskalizacije, kaže Lovrić.

    Predsjednik Nadzornog odbora HUP-a Branko Roglić pita se tko bi od najavljenog generalnog štrajka u ovakvoj situacij mogao imati koristi i odmah nudi odgovor: samo ljudi koji nisu prijatelji ove države. Za Roglića je Zakon o radu jedan od alata koji bi pomogao gospodarski preokret kroz otvaranje vrata onima koji će biti konkurentni. Zakon, naravno, nije jedini instrument gospodarske politike, priznaje Mudrinić, ali bez njegovih izmjena, tvrdi, sigurno neće biti pozitivnog preokreta, jer je ovakav kakav je ozbiljna prepreka stranim ulaganjima.

    Iako poslodavci snažno podržavaju postojeći prijedlog izmjena, to ne znači da su njime posve zadovoljni. Smeta im što Zakon još uvijek ne definira jednoznačno što je to plaća, a neisplata plaće u međuvremenu je postala kazneno djelo. Zalažu se i za promjenu odredbi o otpremninama, što ovaj put nije ušlo u prijedlog izmjena.

    Unatoč svemu, u HUP-u su ipak donekle optimistični. Lovrić tako očekuje da će ova godina zbog ulaska u EU donijeti oživljavanje nekih projekata, te da će se rast potaknuti stavljanjem u funkciju dijela ogromne državne imovine. „Ekonomska politika treba slati poruku optimizma“, poručuje Lovrić, navodeći primjer zadnjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića, koji je 1989. preko noći pobudio snažan rast optimizma, tako da su ljudi već sutradan, prisjetio se Lovrić, „hodali kao napušeni“.

    (PV/D.Ž.)
    21. siječnja 2014.

  • Ne budu li pekari jedinstveni, osuđeni su na polagano propadanje

    Suvlasnik i dugogodišnji predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova Stjepan Varga jedan je od vodećih mlinara i pekara na hrvatskom tržištu. S pozicije predsjednika novoosnovane udruge, Varga namjerava ojačati utjecaj branše na promjene koje su ih zadesile ili ih tek očekuju.

    Zašto ste krenuli u osnivanje ove udruge?
    - Zato što Europa u koju smo ušli funkcionira na takav način. Kad sam bio na skupštini Europskog udruženja mlinara, vidio sam da udruge poput naše vode politiku branše, nastojeći se lobiranjem izboriti kod Europske komisije za što povoljnije propise koji se odnose na branšu. Tako funkcioniraju i pekarska i ostale udruge u Uniji. EU i inače funkcionira na lobiranju. Koliko ste jaki, toliko vrijedite, jer broj glasova ovisi o broju stanovnika zemlje. Ako se mali ne udruže, veliki ih uvijek nadjačaju. Razgovarali smo o tome s Poljacima, Česima, Slovencima, Mađarima, svi nam kažu da ćemo si pomoći onoliko koliko budemo aktivni. Nitko nas neće gurati i voditi brigu o nama, to moramo sami.

    Članice nove udruge uglavnom su bile i članice Žitozajednice. Zašto Žitozajednica nije uspjela obraniti vaše interese u novim tržišnim uvjetima?
    - Zato što smo bili previše heterogeni. U Žitozajednici su bili i proizvođači žitarica, mlinari, pekari i slastičari. U tržišnim uvjetima to su suprotstavljene strane. Proizvođači žele što višu cijenu svoje sirovine, mlinari traže nižu cijenu žitarica, pekari nižu cijenu brašna, a na kraju potrošači traže što nižu cijenu konačnog proizvoda, kruha, koji je još uvijek u našem društvu socijalna kategorija.

    Kakvo je stanje na hrvatskom tržištu pekarskih i slastičarskih proizvoda nakon ulaska u EU?
    - Od 1. srpnja više ništa nije isto. Tržišni pritisak se povećava, sve je više kvadrata u vlasništvu velikih trgovačkih centara, od kojih su neki i multinacionalni europski igrači. Zabraniti uvoz više ne možemo, toga smo se odrekli čim smo potpisali da ulazimo u EU. Mislim da imamo maksimalno zaštićene radnike. Zakonodavac nam mora omogućiti da za povremene poslove i izvanredne situacije možemo na brzinu nekoga zaposliti i da ako se gospodarska situacija pogorša, možemo dio zaposlenih otpustiti da bismo spasili tvrtku. Zakonodavstvo mora biti elastično, a radnička prava time neće biti ugrožena, jer dobar radnik je dobrodošao svakom poslodavcu.

    Kakva je neposredna budućnost pekarsko-slastičarske djelatnosti?
    - Trgovački lanci su nas natjerali na velike rabate koji su možda uobičajeni na Zapadu, ali koji nama ovdje isprva nisu bili razumljivi. Cijena brašna je svega 22 do 25 posto prosječne cijene kruha. Najveći dio su rabati i cijena rada, slijedi povrat kruha, koji nam je propisan na samo sedam posto, te cijena kompenzacije, a energenti su na petom mjestu. Izloženi smo svim promjenama cijena, a onda nas razne udruge i političari napadaju da cijena kruha treba ići dolje. Još nismo ni upali u prave škare trgovačkih lanaca, a upast ćemo kad oni budu počeli otvarati vlastite pekare za profitabilni dio proizvodnje, a nama će ostaviti samo dnevnu proizvodnju s velikim povratom neprodanog kruha. Onda smo osuđeni na polagano propadanje, što prije desetak godina nitko nije vjerovao da će se dogoditi. Mlinska branša već se prorijedila, pekarska se polako prorjeđuje, s nestajanjem sive zone u malim trgovačkim obrtima gdje se plaćalo i ispod i iznad stola, a kod velikih taj način rada ne prolazi. Strani igrači su došli da u dvije godine, da budem slikovit, potanjuraju što se da potanjurati. Tko ne bude dovoljno žilav, taj će otpasti. Ako si budemo sami podmetali nogu, neće nas puno ostati.

    Kako se obraniti od takve crne budućnosti?
    - Moramo biti jedinstveni kao branša. To ne znači da budemo kartel koji se dogovara oko cijena, jer je to najstrože zabranjeno. Ali to znači da moramo osigurati stručnu radnu snagu, a ne da dobivamo ljude koji nigdje ne mogu naći posao pa zalutaju u pekarstvo. To znači da uvažavamo poduzeća koja imaju strpljenja odgajati kadrove, a ne da si međusobno preotimamo kadrove. Mi smo na natjecanju Zlatne ruke imali dva pobjednika koji su odmah dobili ponude za prelazak u druga poduzeća. Na sreću, ti ljudi su procijenili da su Čakovečki mlinovi tvrtka koju se ne isplati napuštati za 500 ili 1000 kuna veću plaću. Moramo utjecati i na promjene u zakonodavstvu, jer ako mi to ne budemo odradili, odradit će neki službenik u ministarstvu, a mi ćemo za to doznati tek kad se počne primjenjivati.

    (PV)
    23. prosinca 2013.

  • Pekarstvo: što požanjemo, pola bacimo

    Iako ga mnogi nutricionisti danas ne stavljaju među zdravstveno najpoželjniju hranu, kruh je još uvijek svagdašnja namirnica za veliku većinu ljudi. U Europskoj uniji prosječna potrošnja kruha je oko 60 kilograma po glavi stanovnika, a u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 68,5 kilograma, što daje godišnju proizvodnju od oko 300.000 tona. Vrijednost te proizvodnje procjenjuje se na oko 450 milijuna eura godišnje, što pekarstvo i slastičarstvo svrstava među velike gospodarske grane. Ipak, dosad se poslovne subjekte iz te grane nije puno čulo u javnosti, ponajprije zbog njihove brojnosti i razjedinjenosti. To bi se trebalo promijeniti nakon osnivanja Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda, koja okuplja dvadesetak uglavnom velikih proizvođača. Iako se to ne čini velikim brojem, težinu udruzi daje činjenica da su među članicama dvije od tri najveće pekarske industrije u Zagrebu - Klara i Pan Pek, dvije najveće u Istri - Radnik Opatija i Puljanka, potom Pekara Babić iz Zadra i Pogača iz Dubrovnika te Čakovečki mlinovi, čiji je suvlasnik i predsjednik Uprave Stjepan Varga izabran za predsjednika Udruge.

    Pritisci na cijenu

    Spojili su ih problemi komunikacije, kaže Vladimir Bulić, predsjednik Uprave Tim Zipa, proizvođača opreme za pekarstvo. Iako nitko ne zna koliko se točno poslovnih subjekata bavi pekarstvom i slastičarstvom, Bulić procjenjuje da ih je između 1400 i 1500 te da u njima radi oko 30.000 zaposlenih. Više je problema koji muče pekare i slastičare, a neki od njih pogoršali su se nakon ulaska Hrvatske u EU. Prvi je razlika u cijeni kruha, koji je u Hrvatskoj gotovo 50 posto jeftiniji nego u Austriji, Njemačkoj ili Sloveniji. S tako niskom cijenom naši pekari ne uspijevaju ostvariti prihode koji im omogućuju investicije, što ih čini preslabima za otpor nadolazećoj europskoj konkurenciji. Pritisci na cijenu kruha nisu samo tržišni, nego i politički i medijski. “Kad god su izbori, svatko si dopušta reći da kruh ne smije poskupjeti, iako poslujemo u slobodnoj tržišnoj utakmici. Ako hoćete jesti dobar kruh, morate ga i platiti”, poručuje Bulić. Kad poskupe energija, rad ili transport, pekarima se prigovara što podižu cijenu kruha, a kad se uvede PDV na kruh, opet se od pekara očekuje da progutaju taj trošak, iako im je prosječna stopa profitabilnosti samo 1,2 posto, a 60 posto ih je u gubitku, kaže Bulić.

    Muka s deklaracijama

    Drugi je veliki problem pekarstva kronični manjak stručne radne snage, jer školu za pekara i slastičara uglavnom upisuju učenici koji se nisu uspjeli upisati ni u jednu drugu školu. Nije ni čudo, jer kako kaže Bulić, “tko je lud raditi 363 noći u godini?” Zato je u pekarstvu i najveća fluktuacija radne snage, pekari brzo i lako mijenjaju radnu sredinu, čim im netko ponudi barem 500 kuna veću plaću. Treći je veliki problem pekara i slastičara inspekcija. Nije rijetkost da inspektori zbog razmjerno malih prekršaja zatvaraju pekaru na 30 dana. Nije isto, upozorava Varga, zatvoriti pekaru i zatvoriti, na primjer, ciglanu, koja može mjesec dana izdržati da svoj proizvod ne daje na tržište. Česte su kazne i zbog nepotpune deklaracije proizvoda, jer su kod nas zahtjevi za deklariranje previše detaljni, smatraju pekari. “U Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj jednostavno piše bijeli ili crni kruh, a kod nas deklaracija mora imati sedam redaka sa svim sastojcima u točnim postocima”, objašnjava Bulić, dok Varga vjeruje da se može naći kompromis s inspekcijom o minimalnom sadržaju deklaracije da bi potrošač bio obaviješten, a da pekarima to ne bude preopterećenje.

    Bogata smo zemlja

    Istovremeno, tvrdi Mile Turkalj, direktor Korduna Slunj, u slabije naseljenim područjima i dalje nije rijetkost prodaja kruha iz kamiona i kutija po selima, a česta je i praksa pečenja kruha po kućama. Turkalj se pita i zašto su još obvezni ručno evidentirati sve ulaze brašna odmah po zaprimanju u tzv. KEUB knjigu, kad im je evidencija ulaza i izlaza robe već odavno elektronička. Tek je zadnjim izmjenama Pravilnika o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda uvedeno elektroničko vođenje KEUB-a, ali samo za tvrtke kojima je ukupni godišnji promet od proizvodnje pekarskih proizvoda iznad pet milijuna kuna.

    Ipak, najveći problem pekarstva i slastičarstva je povrat kruha. Država im, naime, priznaje samo sedam posto neoporezivog povrata, a sve preko toga smatra se prihodom na koji moraju platiti PDV i na kraju godine porez na dobit. Neprodani kruh, pa i njegovo zbrinjavanje, odgovornost je pekara, pa trgovci mogu bez ikakvog rizika zahtijevati da pekari cijeli dan isporučuju kruh i peciva. Tako je stvarni povrat kruha često i 25-30 posto. Iako dio vraćenog kruha završi kao stočna hrana, velike se količine bacaju kao komunalni otpad. Godišnji gubitak pekara na povratu iznosi i preko 50 milijuna eura, odnosno oko 400 milijuna kuna, što je preračunato oko 100 tona kruha dnevno ili više od 10 posto ukupne vrijednosti proizvodnje. Godišnji otkup žitarica je oko 800 milijuna kuna, pa ispada da na kraju bacamo pola vrijednosti žitarica koje požanjemo. “I tko onda može reći da Hrvatska nije bogata zemlja?”, pita se Stjepan Varga.

    (PV)
    23. prosinca 2013.

  • Akciju „Kupujmo hrvatsko“ podržava tri četvrtine građana

    Odlična akcija, vrlo dobro organizacija, odlična komunikacija s izlagačima, izuzetni doseg na promotivnom planu, s akcijom treba nastaviti svake godine, štoviše treba što više akcija svake godine, samo su neki od komentara nakon provedenog istraživanja rezultata akcije „Kupujmo hrvatsko“ koju provodi Hrvatska gospodarska komora, sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem čiji je cilj promocija hrvatskih kvalitetnih proizvodai podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima.

    Čak 96 posto ispitanika čula je za akciju „Kupujmo hrvatsko“ te ju podržava, a 82 posto vidjelo je ili čulo reklamu kojom se akcija reklamira. Da će preporučiti prijateljima, poznanicima i članovima obitelji kupovinu hrvatskih proizvoda odgovorilo je 76,3 posto anketiranih. 75,6 ispitanika spremno je izdvojiti nešto više novaca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani, a čak 88,6 posto smatra da treba kupovati hrvatske proizvode kako bi se na taj način pomoglo hrvatskom gospodarstvu. Na važnost podrijetla proizvoda pozornost obraća 70,7 posto anketiranih, a 55,6 posto ispitanika obraća pozornost na znak „Hrvatska kvaliteta“.

    Istraživanje među građanima provedeno je na uzorku od 1001 građanina Hrvatske starijih od 15 godina korištenjem kvantitativne metode CATI (Computer Assisted Telephone Interviewing) telefonskog intervjuiranja. Uzorak je nacionalno reprezentativan prema regiji i veličini naselja, spolu i dobi ispitanika.

    Provedeno je istraživanje i među sudionicima akcije „Kupujmo hrvatsko“ – izlagačima od kojih je 90 posto njih akciju ocijenilo ocjenom odličan i vrlo dobar, a 93 posto ispitanika samu organizaciju akcije od strane HGK ocijenilo ocjenom odličan i vrlo dobar. Čak 96 posto anketiranih ponovno bi sudjelovalo u njoj, a 79 posto je odgovorilo kako je akcija ostvarila sva njihova očekivanja. Ispitani su izlagači u šest hrvatskih gradova, od 643 sudionika anketni je upitnik ispunilo njih 469.

    Svrha istraživanja bila je ispitati zamijećenost akcije „Kupujmo hrvatsko“ među građanima, ispitati svijest građana o potrebi kupovine hrvatskih proizvoda, podrijetlu proizvoda te lojalnost hrvatskim proizvodima i proizvođačima.

    Akcija Hrvatske gospodarske komore „Kupujmo hrvatsko“ počela je još 1997. godinesa željom da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatskih proizvodi. Takvim su se proizvodima počeli dodjeljivati znakovi „Izvorno hrvatsko“ i„Hrvatska kvaliteta“. U sklopu projekta vizualnog označavanja počela je i akcija „Kupujmo hrvatsko“u cilju nacionalne homogenizacije strateških gospodarskih interesa zemlje te podizanja nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima.

    (PV)
    23. prosinca 2013.

  • HPB snižava kamate na sve kredite građana

    Hrvatska poštanska banka od  1. siječnja 2014. snižava kamatne stope na sve postojeće i nove kredite građana s promjenjivom kamatom. Kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu bit će niže za 0,20, a za kredite u kunama 0,23 postotna poena. HPB snižava kamate na kredite nakon pada nacionalnih referentnih stopa za kune i eure te će na taj način olakšati otplatu kredita građanima. Svoje kredite HPB je vezala uz nacionalnu referentnu stopu, a ne uz EURIBOR, što je za klijente povoljniji, odnosno manje rizičan oblik zaduživanja.   

    Novi uvjeti za tri najtraženije vrste kredita građanima u HPB-u tijekom posljednje tri godine:
    Stambeni krediti: Kamatna stopa na stambene kredite uz valutnu klauzulu od 1. siječnja 2014. iznosit će 5,71% (sadašnja je 5,91%), a na kunske stambene kredite 6,22% (sadašnja iznosi 6,45%).  Stambeni zeleni krediti uz valutnu klauzulu odobravat će se uz 5,21% (trenutne kamate su 5,41%), dok će za zelene kunske kredite Banka primjenjivati kamate od 5,72% (sadašnja je 5,95%). 
    Nenamjenski krediti: Kamatna stopa na nenamjenske kredite uz valutnu klauzulu snižava se na 8,75% (sadašnja iznosi 8,95%) dok će se kunski krediti odobravati uz 9,26% (sadašnja stopa je 9,49%).  
    Umirovljenički krediti: Za umirovljeničke kredite uz valutnu klauzulu vrijedit će kamatna stopa od 8,25% (sad iznosi 8,45%), a za kredite u kunama 8,26% (sadašnja je 8,49%).
    Banka će od sljedeće godine sniziti kamatne stope i za sve ostale vrste kredita građanima - različite namjenske, potrošačke, VIP kredite kao i one za zatvaranje obveza. 

    U prvih deset mjeseci 2013. ukupni nenamjenski krediti HPB-a porasli su za 11%, stambeni za 12%, a umirovljenički krediti za 4,4%. Bruto kreditni portfelj građana krajem listopada dosegao je 4 milijarde kuna. HPB očekuje rast kredita građana i u 2014. kao nastavak trenda iz protekle tri godine kad je Banka imala veću stopu rasta kredita nego bankarski sektor, odnosno  ostvarivala je rast i u razdoblju kad je sustav padao.

    (PV)
    19. prosinca 2013.

  • Prodaja automobila manja za 13 posto

    U Hrvatskoj je od početka siječnja do konca studenoga bilo registrirano 26.080 novih osobnih vozila, što je za gotovo 13,2 posto ili 3949 automobila manje nego u istom razdoblju lani. Najprodavanija marka automobila u tom razdoblju, prema podacima agencije Promocija plus, bila je Volkswagen. U Hrvatskoj je do konca studenoga bilo registrirano 4422 primjerka novih VW osobnih vozila, pa je tako ovaj njemački proizvođač na našem tržištu imao udjel od gotovo 17 posto. Slijedi Opel, koji je prodao 2593 vozila te mu je tržišni udjel bio 9,9 posto. Na trećem mjestu nalazi se francuski Peugeot, koji je prodao 1902 nova osobna automobila s udjelom od 7,3 posto. Četveroplasirani je južnokorejski Hyundai s prodanih 1768 automobila, a slijede Renault (1631), Škoda (1626), Citroen (1596), Kia (1550), Ford (1101) i Chevrolet (964).

    Zanimljiv je podatak da je tijekom 11 mjeseci novoregistrirano 939 Audija, 713 BMW-a, 446 Mercedesa, 39 Porschea, 18 Lexusa te pet Jaguara i dva Ferrarija.
    Gledajući prema modelima, građani Hrvatske lani su na registraciju najčešće odlazili u Volkswagen Golfu (1621). Registrirano je i 1213 novih VW Pola, 957 Opel Astri, 830 Opel Corsi i 775 Hyundaija i30.

    Najviše metalnih ljubimaca novoregistrirano je Zagrebu i okolici (8509). Nadalje, u Primorsko-goranskoj (2443), Splitsko-dalmatinskoj (2231), Požeško-slavonskoj (1951) te Osječko-baranjskoj (1456) županiji. S druge strane, najmanje posla oko registracije novih vozila imali su djelatnici u stanicama za tehnički pregled u Ličko-senjskoj (132), Krapinsko-zagorskoj (354) i Koprivničko-križevačkoj (380) županiji.

    (PV/B.O.)
    17. prosinca 2013.

  • Veći prihod od autocesta

    Društva koja gospodare s oko 1250 kilometara autocesta u Hrvatskoj, Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC), do konca rujna ukupno su ostvarila nešto više od 1,8 milijardi kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina, što je bilo za 10,3 posto više nego u istom razdoblju lani.

    Pritom je važno naglasiti kako svako od tih društava bilježi rast prihoda. Tako je HAC od početka siječnja do kraja rujna ostvario oko 1,1 milijarde kuna prihoda od naplate cestarina ili za 9,4 posto više. Zatim, ARZ je uprihodio 400,6 milijuna kuna od cestarina, što je bilo za 5,6 posto više nego u istom razdoblju 2012. godine. Bina-Istra je namaknula nešto manje od 161 milijun kuna ili oko 18,2 posto više, a AZM 163,1 milijun kuna ili čak 22,3 posto više.

    Dok je istovremeno promet autocestama u Hrvatskoj bio veći za 1,7 posto (oko 52,7 milijuna vozila), ARZ ipak bilježi manji broj prometala na kilometrima pod svojom kapom.
    Nadalje, prema podacima Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), čiji su članovi ova četiri društva, na autocestama je u promatranome razdoblju bilo ukupno 1835 prometnih nezgoda ili više za 6,13 posto. U njima su smrtno stradale 23 osobe, što je za oko 32,4 posto manje nego od siječnja do kraja rujna 2012. godine.

    (PV/B.O.)
    17. prosinca 2013.

  • Končar isporučuje opremu za HE Brežice

    Konzorcij Litostroj Power i Končar – Inženjering za energetiku i transport (KET) ugovorio je isporuku elektrostrojarske opreme za hidroelektranu Brežice u Sloveniji. Ugovor vrijedan 36,5 milijuna eura u Sevnici su jučer potpisali Bogdan Barbič, direktor tvrtke Hidroelektrarne na spodnji Savi (HESS) te,u ime konzorcija, Drago Fabijan, direktor LitostrojPowera. HE Brežice bit će peta hidroelektrana na donjem toku Save, s instaliranom snagom od 50,7 MW te planiranom prosječnom godišnjom proizvodnjom od 168 GWh.

    Za HE Brežice Končar će proizvesti i isporučiti tri generatora pojedinačne snage 21,5 MVA s pripadajućim sustavima uzbuda i sustavima monitoringa. Ugovor uključuje isporuku, montažu i puštanje u rad, a osim KET-a u njemu će sudjelovati još i društva Končar – Generatori i motori, Končar – Elektronika i informatika te Končar – Institut za elektrotehniku.

    (PV)
    17. prosinca 2013.

  • Komora Zagreb dodijelila Plakete Zlatna kuna

    Hrvatska gospodarska komora Komora Zagreb dodijelila je svoje tradicionalno priznanje Plakete Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama Grada Zagreba i Zagrebačke županije u 2013. godini. U kategoriji velikih trgovačkih društava najuspješniji je Končar – Energetski transformatori, zajednička tvrtka Končar elektroindustrije i Siemensa, koja gotovo 90 posto svog prihoda većeg od milijardu kuna ostvaruje u izvozu. Najbolja velika tvrtka Zagrebačke županije je PIK Vrbovec, mesna industrija koja zapošljava preko 1600 radnika, ostvaruje prihod od oko dvije milijarde kuna i neto dobit od gotovo 100 milijuna.

    Plaketu Zlatna kuna za najbolju srednju tvrtku u Zagrebu dobio je Altpro, koji proizvodnjom opreme za željeznicu ostvaruje prihod veći od 40 milijuna, od čega preko 60 posto u inozemstvu, zapošljavajući preko 60 radnika. U Zagrebačkoj županiji najbolja srednja tvrtka je KFK Tehnika iz Rugvice, koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija, zapošljava 48 radnika i ostvaruje prihod od gotovo 200 milijuna kuna, uz dobit od 44 milijuna.

    U kategoriji malih tvrtki u Zagrebu najboljom je proglašen Ekobit, informatička tvrtka koja kao jedan od prvih partnera Microsofta zapošljava 30 ljudi, s prihodom od 13,7 milijuna kuna u 2012. godini. Plaketu Zlatna kuna za Zagrebačku županiju dobila je tvrtka OMV-INDOIL iz Gornjeg Stupnika, proizvođač cijevi i armatura za industrijska postrojenja, koji sa 58,3 milijuna kuna prihoda u 2012. zapošljava 33 radnika.

    Nagrađene tvrtke ipak su svijetle iznimke u sivilu zagrebačkog gospodarstva, koje je, prema podacima predsjednika Komore Zagreb Zlatana Fröhlicha, u prvih devet mjeseci zabilježilo pad BDP-a od 0,9 posto i porast nezaposlenosti za 17 posto u usporedbi s prosjekom zadnjih pet godina. Dobra vijest je povećanje izvoza zagrebačkih tvrtki za 1,5 posto u prvih šest mjeseci 2013., a još bolja snažan rast broja turista u prvih devet mjeseci za 14,7 posto, uz povećanje broja noćenja za 17 posto.

    Plakete Zlatna kuna uručila je vršiteljica dužnosti predsjednice HGK Sabina Škrtić, koja se, čestitajući dobitnicima, prisjetila izreke jednog od svojih mentora s početka karijere: „Neuspjeh vrišti, uspjeh šuti“. Najveće vrline nagrađenih su znanje, izvrsnost i etičke vrijednosti, a upravo to su vrijednosti čiji promicatelj može biti i Hrvatska gospodarska komora, istaknula je v.d. predsjednice Sabina Škrtić.

    (PV)
    17. prosinca 2013.

  • HUP ekonomiji dao jedinicu

    Za čak četiri petine članova Hrvatske udruge poslodavaca, stanje u gospodarstvu ove je godine bilo lošije nego u 2012. U anketi o poslovnim očekivanjima u idućoj godini, u kojoj je sudjelovalo 320 poslodavaca, opće stanje u ekonomiji u 2013. ocijenili su ocjenom 1,39, dok je prošle godine zabilježena „mršava dvojka“ (2,06). „Istraživanje i ove godine potvrđuje da su glavne prepreke u poslovanju visoki porezi i doprinosi, neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost", izjavio je Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a. Prema njegovim riječima, upravo su to područja u kojima HUP zagovara hitne i snažne reforme.

    Hrvatski poslodavci očekuju da će i 2014. biti još jedna u nizu teških godina. Pri tome njih 37,5 posto smatra da će biti malo lošije, a 6 posto da će biti još mnogo lošije. „Sve zajedno jasno pokazuje potrebu za dubokim promjenama i zaokretom u ekonomskoj politici. Jedino takvim mjerama, i odlučnošću Vlade, možemo zaustaviti negativne trendove u hrvatskom gospodarstvu“, dodao je Jakelić.

    Najlošiju ocjenu općeg stanja gospodarstva, kao i prošle godine, dali su predstavnici malih poduzeća (1,29), dok je po sektorima najlošija ocjena zabilježena među poduzećima iz usluga prijevoza. Nešto je bolja percepcija gospodarskog stanja među srednjim tvrtkama (1,41) te poslodavcima i poduzetnicima iz velikih tvrtki (1,47). Poduzetnici iz turističkog sektora bili su najblaži u ocjeni gospodarskog stanja ocjenjujući ga s prosječnom dvojkom, što je ujedno i najviša ocjena u istraživanju.
    Najkritičniji su dalmatinski poslodavci koji su stanje u gospodarstvu najčešće ocjenjivali iznimno lošim (1,22), dok su poduzetnici iz sjevernojadranske regije bili najmanje kritični, iako je i u toj regiji ocjena i dalje jedinica (1,45).

    Poduzetnici smatraju kako su najveće prepreke poslovanju previsoka davanja (porezi, doprinosi), neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo te nelikvidnost. Poslovni pesimizam u vezi je s veličinom tvrtke. Među vlasnicima malih tvrtki zabilježeno je 63 posto pesimista, među srednjim poduzećima ih je 50 posto, a baš kao i lani najmanji je udio pesimista zabilježen među velikim poslodavcima 20,7 posto.

    Ipak, 36,3 posto poduzetnika očekuje povećanje prihoda u idućoj godini. To je i najoptimističniji podatak iz cijelog istraživanja. Prihodi će se ostvariti uz smanjenje broja zaposlenih (60 posto ispitanih). Oko polovine ispitanika očekuje da će uvjeti za investiranje u idućoj godini biti približno isti kao i ove godine. Najveći investicijski potencijal zabilježen je u turizmu, među velikim poduzetnicima i u sjevernojadranskoj regiji.

    (PV)
    10. prosinca 2013.

  • Za 120 milijuna kuna 967 novih radnih mjesta

    Operativni program regionalnih potpora za ulaganja u opremu ove je godine urodio sa 110 projekata u čiju je realizaciju država uložila 120 milijuna kuna. To je nešto više od trećine ukupne vrijednosti svih projekata, koja je iznosi 387,6 milijuna kuna. Budu li svi ti projekti realizirani sukladno planovima, izravno će otvoriti 967 novih radnih mjesta, a pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić očekuje da će taj broj s multiplikativnim učincima biti i znatno veći. Na natječaj za potpore prijavilo se čak 475 tvrtki, a njihovi projekti procjenjivani su po načelima koja se inače koriste u sličnim programima Europske unije. Ocjena samog projekta donosila četvrtinu bodova, ocjena rizika također četvrtinu, dok se polovina ukupne ocjene dobivala ovisno o kvaliteti poslovanja tvrtke. To stoga što ideja ovoga programa nije, kako ističe ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, krpati rupe u problematičnim tvrtkama radi kupovanja socijalnog mira, već pomoć najboljim tvrtkama, koje najviše izvoze i zapošljavaju, a već su pomalo iscrpljene dugotrajnom krizom. Zato je od 475 prijava čak 120 odmah odbačeno, jer su ih podnijele tvrtke koje imaju dugovanja ili ne plaćaju radnike.

    Očekivano, po broju i vrijednosti projekata prednjače Zagreb i Zagrebačka županija, no po uspješnosti prva je Vukovarsko-srijemjska županija, gdje je 56 posto prijavljenih dobilo potpore. Najviše potpora dobile su tvrtke iz drvne (17) i metalske industrije (16), koje zajedno s prehrambenom industrijom prednjače i po ukupnom iznosu dobivenih potpora. Svaka druga potpora dodijeljena je srednjim poduzećima, dok su drugu polovinu ravnopravno podijelila male i velike tvrtke. Maksimalno je po projektu dodijeljeno dva milijuna kuna, odnosno 40 posto vrijednosti investicije. Svih 110 dobitnika potpora zajedno ine 16 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva, 18 posto ukupnog izvoza i 14 posto ukupnog broja zaposlenih. Nakon potpisivanja ugovora o potporama, Ministarstvo će objaviti i popis tvrtki koje su ih dobile. Kakvi su stvarni rezultati ovog programa znat ćemo sredinom 2015. godine, kada će ministarstvo krenuti u kontrolu provedbe. Utvrde li se nepravilnosti, zatražit će se povrat potpora, zbog čega će tvrtke koje su ih dobile prije potpisivanja morati predati bankovno jamstvo.

    Već u prvom tromjesečju sljedeće godine, najavio je Vrdoljak, Ministarstvo gospodarstva raspisat će novi natječaj za regionalne potpore, a na raspolaganju će biti 150 milijuna kuna. Iz dosadašnjih natječaja može se naslutiti i u kojem smjeru ide najavljena industrijska strategija, čiji je završetak Vrdoljak najavio do kraja godine.

    (PV)
    10. prosinca 2013.

  • Tomašković zamijenio Mudrinića na čelu HT-a

    Na sjednici Nadzornog odbora Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić dao je ostavku na mjesto predsjednika Uprave, kako bi prihvatio poziciju višeg potpredsjednika u Deutsche Telekomu zaduženog za stratešku potporu članu Uprave DT Europe i tehnologije i Upravi DT-a u Bonnu, priopćeno je iz HT-a. Nadzorni odbor na njegovo je mjesto imenovao Davora Tomaškovića, koji će dužnosti predsjednika Uprave HT-a preuzeti 1. siječnja 2014. s mandatom od četiri godine.

    Predsjednik Nadzornog odbora Mark Klein zahvalio je Mudriniću na svemu što je u dugih 15 godina na čelu kompanije napravio za HT, dodajući kako činjenica da sada ide u središnjicu DT-a najbolje pokazuje koliko se cijene njegovi uspjesi. „Uvjeren sam da je u ovim izazovnim vremenima obilježenim gospodarskom krizom Davor Tomašković najbolji mogući izbor za novog predsjednika Uprave HT-a i radujem se budućoj suradnji s još jednim odličnim hrvatskim menadžerom“, rekao je Klein

    Ivica Mudrinić zahvalio je svim kolegama i zaposlenicima HT-a na suradnji, kao i dioničarima kompanije koji su mi kontinuirano ukazivali povjerenje. „Siguran sam da će pod vodstvom Davora Tomaškovića, kojem želim ponovnu toplu dobrodošlicu u našu kompaniju, HT i dalje ostvarivati uspjehe koji su mu donijeli posebno mjesto“, rekao je Mudrinić.

    Davor Tomašković izrazio je zadovoljstvo što se pridružuje timu jedne od najuspješnijih i najuglednijih hrvatskih kompanija. „Pred nama je mnoštvo izazova jer industrija prolazi kroz značajne promjene koje u najkraćem roku zahtijevaju što efikasniju prilagodbu poslovanja. Siguran sam da ćemo na ove izazove znati odgovoriti, ostvariti dobre poslovne rezultate i nastaviti graditi uspješnu budućnost HT-a“, rekao je Tomašković

    Davor Tomašković rođen je 1969. godine u Vinkovcima. Diplomirao je 1994. godine elektrotehniku na Sveučilištu u Zagrebu, a 1997. stekao MBA diplomu na milanskom Bocconiju. Karijeru je započeo u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a nastavio je u konzultantskoj kući McKinsey&Company u Austriji. U Hrvatsku se vratio 2002. na poziciju direktora strategije i razvoja Hrvatskog telekoma, nakon čega je 2004. Preuzeo dužnost predsjednika Uprave Tiska. Zadnjih sedam godina bio je predsjednik Uprave TDR-a.

    (PV)
    9. prosinca 2013.

  • Vina Senjković, Dračevica-Nerežišća: Njihov izbor je vrhunska kvaliteta

    Donedavno vinarski zapostavljen otok Brač posljednjih godina doživljava pravi procvat. Nakon Bakovića, koji je dosta vremena uz Carića bio najpoznatiji vinar ovog otoka, velike investicije u ovu djelatnost ostvario je i Jako Andabak sa svojim brendom Jako vino. Međutim, u zadnje vrijeme vinoljupci se lako privikavaju na vrlo simpatične mlade vinare iz obitelji Senjković i njihova vrhunska vina koja su u kratkom roku osvojila hrvatsko tržište te polako privikavaju Nijemce i Austrijance na bračke okuse. Ove godine su Senjkovići zaustavili izvoz jer su uspjeli plasirati sve količine vina u Hrvatskoj. Kako su ispraznili bačve, nisu nastupili ni na Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Esplanadi.

    Dva brata Saša i Lari sa suprugama te njihov otac Tonči Senjković trenutačno obrađuju 12 hektara vinograda na kojima je zasađeno 60.000 loza od čega je 70 posto plavac mali, a ostalo su cabernet sauvignon i syrah. U novim vinogradima uzgajaju bijeli pošip

    “Ove godine planiramo zasaditi još nekoliko tisuća loza sorte pošip i na tome planiramo ostati još neko vrijeme. Kako imamo uglavnom mlade vinograde, proizvodnju ćemo povećavati sukladno prinosu. Sadnju novih vinograda ne planiramo jer je ovo točna količina koju možemo u potpunosti nadzirati. Isto tako, ne namjeravamo otkupljivati grožđe. Opredijelili smo se za kvalitetu i na tome ćemo ustrajati”, ističe
    Saša Senjković, direktor proizvodnje u vinariji Vina Senjković.

    Pokoja čaša, poneki stih

    U njihovoj vinariji zaposleno je njih petero, a uspjeh zahvaljuju i dobroj podjeli posla. Podrum im se nalazi u mjestu Dračevica u Općini Nerežišće, dok su im vinogradi, smješteni između Dračevice i Ložišća, na nadmorskoj visini između 220 i 350 metara.

    “Kako su nam vinogradi većinom mladi, ove godine smo na tržište izbacili 20.000 boca vina koja plasiramo pod tri brenda - ružičasto Spoža, zatim Bročka rič - kupaža plavca malog i cabernet sauvignona, te Bosso - čisti plavac mali, dozrijevan dvije godine u barriqueu. Iduće sezone na tržištu će se naći kupaža plavca malog, cabernet sauvignona i syraha, kojoj još nije određeno ime. Riječ je o vinu dobivenom iz probranog grožđa iz ovih sorti, koje odležava dvije godine u hrastovim bačvama”, govori Senjković.

    Senjkovići su napravili dobar posao s grupama turista koji posjećuju njihovu vinariju i njihovo je daljnje opredjeljenje, uz obradu tržišta, prodaja vina na kućnom pragu. Da turistima uz čašu vina bude servirana i pokoja dobra priča o Braču, pobrinut će se Sašina supruga Magdalena, uspješna čakavska pjesnikinja koja je u ovoj vinarskoj obitelji preuzela brigu o marketingu.

    (PV/J.V.)
    9. prosinca 2013.

  • Darrer, Zagreb: Kongresni centar za sve

    U moru poslovnih prostora koji zjape prazni, jedan od njih u centru Zagreba u svibnju je otvorio svoja vrata, ali ovaj put kao konferencijska dvorana Event Ilica 107.
    Sven Darrer, vlasnik tvrtke čija je dvorana, kaže nam kako je ideja o projektu zapravo rezultat vlastite potrebe za takvim prostorom u centru grada. “U potrazi za manjom konferencijskom dvoranom uspjeli smo pronaći tek hotelske koje su bile izvan grada i do kojih smo trebali doći vlastitim prijevozom, ili pak one kojima je cijena bila previsoka. Stoga smo odlučili svoj poslovni ured u Ilici 107 pretvoriti u novi, moderan, multifunkcionalan prostor za održavanje prezentacija, promocija, seminara, sastanaka, radionica, izložbi i druženja”, ističe.

    Prostor je površine 136 četvornih metara i kapacitet mu je oko 60 sjedećih mjesta. Dvorana je podijeljena u tri dijela. “Ulazi se u prijemni dio, a on se nadovezuje na središnji koji je predviđen za druženje i okrjepu uz šank, stolove i stolce te sofu s malim stolićem. Treći dio je ujedno i najveći, a on se otvara u seminarsku dvoranu opremljenu projektorom, računalom, platnom i pločom za pisanje”, napominje on.

    Snažnija promidžba

    Korisnici ove konferencijske dvorane su konzultanti, poslovne akademije, autoškole, škole stranih jezika, dječje igraonice, udruge, privatne tvrtke koje promoviraju svoje usluge i proizvode, sportski klubovi, centri za zdravlje i ljepotu i slično. “Napominjem kako je prostor multifunkcionalan s mogućnošću preoblikovanja za različite potrebe korisnika. Na taj način svakome poslovnom partneru po želji vrlo lako možemo prilagoditi prostor od dvorane za razne promocije do centra za tjelovježbu”, objašnjava dodavši kako je, kao u mnogim drugim poslovima, i ovome lokacija jedna od najvažnijih prednosti.

    Ulaganja i podrška u ovome projektu, nastavlja Darrer, ne bi bila moguća bez najuže obitelji. “Svatko od njih dao je dio sebe i svojih sredstava u konferencijsku dvoranu. Država, a posebice banka, u našem slučaju, na žalost, nisu prepoznale ovaj vid poduzetništva. Kredit nismo dobili, kao ni poticaje ni subvencije. Unatoč tomu, uspjeli smo sami svojim snagama i na to smo ponosni”, ističe.

    Od trenutačnih poslovnih poteza Darrer ističe usmjerenost na snažniju promidžbu tog prostora. “Stoga kontinuirano ulažemo u prostor kako bi bio udobniji i atraktivniji. Pratimo tehnološki razvoj i primjenjujemo ga. Poslovni plan nam je otvaranje sličnih prostora diljem zemlje, u Rijeci, Splitu, Puli, Zadru i Osijeku za sve one koji, kao i mi nekad, nemaju gdje po povoljnoj cijeni i u motivirajućem ambijentu pružati svoje usluge i okupljati se na seminarima i druženjima”, zaključuje Darrer.

    (PV/B.O.)
    9. prosinca 2013.

  • Manufaktura, Split: Sve za zadovoljne klijente

    Splitska tvrtka Manufaktura započela je s radom 2010. godine. Trenutačno ima pet stalno zaposlenih te koristi usluge desetak suradnika različitih struka. Riječ je o klasičnoj agenciji za tržišno komuniciranje koja se bavi strategijom razvoja brendova, istraživanjem tržišta, organizacijom događanja i kongresa, dizajnom proizvoda, odnosno grafičkim oblikovanjem, zakupom medijskog prostora i medijskim planiranjem. Tvrtka ima klijente iz različitih djelatnosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu. Neki od važnijih klijenata su CEMEX, Combis, Sardina, Ebur, Kuehne Nagel, Brachia, Uje, Aroma Mediterranea... Za njih je ova tvrtka provela kompletan proces brendiranja - od dizajna preko promotivnih kampanja pa sve do zakupa oglasnog prostora. Manufaktura ima i jedan vlastiti projekt koji radi već treću godinu, a riječ je o projektu Hrvatska - zemlja maslinovog ulja.

    “Ovaj projekt smo pokrenuli s ciljem promocije Hrvatske kao zemlje maslinovog ulja i povećanja potrošnje maslinovog ulja. Projekt uključuje organizaciju niza manifestacija u hrvatskim gradovima, ali i izvan Hrvatske. Da se radi o uspješnom projektu, potvrđuje to što su nas prepoznali mediji i sami proizvođači maslinovog ulja”, ističe Nelija Rudolfi, direktorica Manufakture.

    Dugotrajno stvaranje novog brenda

    Direktorica Manufakture ističe kako ova tvrtka razrađuje još nekoliko sličnih projekata. Vizualni identitet tvornice Sardina i razvoj brenda Adriatic Queen (AQ) te dizajn ambalaže dviju linija proizvoda veliki je projekt tvrtke Manufaktura na kojem se radi dulje od godinu dana.

    “Stvaranje novog brenda je dugotrajan proces koji smo, kao i uvijek, započeli istraživanjem tržišta. Rezultati istraživanja u sinergiji s razvojnim smjernicama klijenta uobličeni su u brend strategiji koja je polazna točka za daljnji razvoj svih proizvoda. Namjera nam je bila napraviti rješenje koje predstavlja odmak u vizualnom oblikovanju ambalaže konzervirane ribe te predstaviti moderan, distinktivan dizajn koji će se jednako dobro isticati na domaćem i stranom tržištu. Rezultat našeg rada je elegantan i suvremen brend Adriatic Queen. Rješenje je temeljeno na suvremenom stilu očišćenom od svih suvišnih elemenata, a akromatska podloga, čista bijela kod standard linije te crna kod premium linije, ističe fotografiju, brend i naziv proizvoda na upečatljiv način”, ističe Nelija Rudolfi.

    (PV/J.V.)
    2. prosinca 2013.

  • Obrt Radovan Petrović, Velika Gorica: Europska potpora apiterapiji

    Strastveni pčelar, začetnik apiterapije (primjene pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti) u Hrvatskoj i osnivač Pčelarske centrale Radovan Petrović davno je osmislio većinu proizvoda koje proizvodi istoimeni obrt iz Velike Gorice. Obiteljska tradicija duga je gotovo 60 godina, a već treća generacija Petrovića u proizvodnji koristi isključivo pčelinje produkte - med, propolis, cvjetni prah, vosak i matičnu mliječ. Sve su to 100 posto prirodni proizvodi, bez aditiva, konzervansa i sličnih sintetskih dodataka. Nedavno je obitelj Petrović dobila 170.000 eura nepovratnih sredstava iz EU programa IPA.

    “Novac smo dobili za projekt proizvodnje prirodne kozmetike na osnovi pčelinjih produkata. Želimo pokrenuti potpuno novu proizvodnju s kojom ćemo biti konkurentni na velikom tržištu. Projekt smo pripremali više od godinu dana, a njegova ukupna vrijednost iznosi 225.000 eura”, kaže Snježana Mašović Petrović, vlasnica obrta Radovan Petrović.

    Projekt oslobođen plaćanja PDV-a

    Istaknula je kako je želja obitelji Petrović i osnovni cilj projekta da proizvodnju podignu na višu tehnološku razinu. Zato su kupili potpuno nove strojeve, u koje su uložili više od 100.000 eura. Snježana Mašović Petrović je dodala kako je projekt oslobođen plaćanja PDV-a. U obrtu je trenutačno 11 zaposlenih. Samo za potrebe tog projekta putem stručnog osposobljavanja zaposlili su troje mladih ljudi, od kojih su dva inženjera prehrambene tehnologije, a jedan diplomirani ekonomist. Planiraju zaposliti još dvoje ljudi.
    Obrt Radovan Petrović surađuje sa 10 stalnih kooperanata u Hrvatskoj od kojih godišnje otkupljuju 35 tona meda. Snježana Mašović Petrović se nada da će njen obrt polučiti uspjeh i s proizvodnjom kozmetike na osnovi pčelinjih produkata i predviđa kako će se ti proizvodi naći na tržištu u lipnju 2014. godine.

    “Planiramo izradu pet novih proizvoda, kozmetičkih preparata na osnovi prirodnog pčelinjeg voska u kombinaciji s biljnim ekstraktima i eteričnim uljima. To će biti krema za normalnu, osjetljivu i masnu kožu, krema za tijelo te dvije maske - za suhu i osjetljivu kožu”, pojašnjava. No kao i ostali proizvođači prirodnih dodataka prehrani i kozmetike, i obitelj Petrović ima problem sa zakonskim usklađivanjem s EU-om. Naime, kaže Snježana Mašović Petrović, više se ne mogu boriti s farmaceutskom industrijom. “Njihovi lobiji su vrlo jaki, baš kao i njihove financijske mogućnosti.”

    (PV/S.P.)
    2. prosinca 2013.

  • Vladi niti dvojka, poduzetnici žele reindustrijalizaciju

    Prosječna ocjena koju su hrvatski menadžeri dali ekonomskoj politici Vlade iznosi 1,79, pokazalo je istraživanje koje je provelo Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA). Vladine smjernice ekonomske politike podržava tek četiri posto poduzetnika, a 67 posto smatra da one samo produbljuju negativne trendove. Većina od 730 ispitanih menadžera vjeruje da su glavni uzrok manjka investicija loši uvjeti poslovanja, dok ih 11 posto ipak priznaje da pesimizam investitora ima utjecaja. Čak 85 posto podržava reindustrijalizaciju kao put izlaska iz krize, 19 posto sklono je reprogramu dugova uz pomoć MMF-a, a gotovo 40 posto zalaže se za osnivanje ekspertne vlade, kazao je Esad Čolaković, glavni menadžer Crome, predstavljajući rezultate ankete na 3. Kongresu menadžera i poduzetnika u Zagrebu.

    Predsjednik Crome Vladimir Ferdelji poručio je da su svi recepti za izlazak iz krize već pobrojani u masterplanu koji je udruga menadžera predstavila prije dvije godine. Osnova je tog masterplana izvozno orijentirana reindustrijalizacija, bez koje će, tvrdi Ferdelji, ova zemlja i dalje propadati. „Posljedica rada ove Vlade je radikalno propadanje. Trendovi se ne mogu promijeniti nečinjenjem, tako se trendovi samo nastavljaju, i zato nam je permanentni pad jedina realnost“, oštar je bio Ferdelji.

    Dobitnik nagrade za menadžera godine u kategoriji velikih poduzeća, predsjednik Uprave Riviere Adria Edi Černjul istaknuo je da su u turizmu, koji je i u ovoj recesiji perjanica gospodarstva, uspjele tvrtke u privatnom vlasništvu, dok su one u državnom vlasništvu ili u stečaju ili na rasprodaji. Riviera Adria posluje u sastavu Valamara koji je dosad investirao 1,7 milijardi kuna, a ove zime planira ulaganja od dodatnih 400 do 450 milijuna kuna. Černjul se požalio na pravnu nesigurnost kao najveći problem, navodeći primjer upravne zgrade svoje tvrtke, u koju su investirali 30 milijuna kuna. Međutim, tri godine nakon izgradnje dobili su od Hrvatskih šuma zahtjev za povrat zemljišta na kojem se zgrada nalazi, jer se zemljište u katastru još uvijek vodi kao šumsko.

    Menadžer godine u kategoriji velikih poduzeća u inozemnom vlasništvu, Drago Čugura, predsjednik Uprave slavonskobrodske Bilfinger Đuro Đaković Montaže, rekao je da je njihov moto da ne mogu biti najjeftiniji, ali mogu biti pouzdani u kvaliteti i rokovima. „Uspjeli smo jer smo se razvukli od Finske do Južne Afrike. Morali smo izabrati kadar koji je fleksibilan, spreman na daleka putovanja. Zbog toga imam i rast prodaje i rast broja zaposlenih“, pojasnio je Čugura.

    Jedan od dvojice dobitnika nagrade za poduzetnika, vlasnik požeške tvrtke Alles i Poljoprivredne televizije Thomas Heinz Pandžić, svoj uspjeh objašnjava izbjegavanjem financiranja putem kredita. „Zaradili smo novac trgovinom i odlučili ga uložiti u turistički projekt Zlatni lug, vrijedan preko 10 milijuna eura. Projekt razvijamo na 70 hektara, imamo već 34 ležaja i 150 mjesta u restoranu i vinoteci“, pohvalio se Pandžić, koji je i vlasnik Poljoprivredne televizije. U taj je projekt, kaže, ušao ponajprije zbog marketinga, iako je svjestan da je televizija skupa igračka.
    Zajednički motiv dobitnika ovogodišnjih nagrada sažeo je Nikola Nemčević iz Spider grupe: pratiti promjene na tržištu, raditi na kvaliteti i kontrolirati proizvodnju. I uspjeh ne može izostati.

    MENADŽERI GODINE 2013.

    VELIKA PODUZEĆA
    Edi Černjul (Riviera Adria, Poreč)
    SREDNJA PODUZEĆA
    Tomica Belić (Tvornica stočne hrane, Čakovec)
    Davor Gečić (L&P tehnologije, Prelog)
    MALA PODUZEĆA
    Dušan Boras (Neograf, Kraljevica)
    Nataša Rakovac-Rustja (PK-Palfinger Kran, Škrljevo)
    MLADI MENADŽER
    Miha Akrapović (PAB-Plastika Akrapović, Buzet)
    Zvonimir Tudorović (Hoteli Njivice, Njivice)
    VELIKA PODUZEĆA U INOZEMNOM VLASNIŠTVU
    Drago Čugura (Bilfinger Đuro Đaković Montaža, Slavonski Brod)
    PODUZETNIK GODINE
    Nikola Nemčević (Spider grupa, Pitomača)
    Thomas Heinz Pandžić (Alles, Požega)
    PROJEKT MENADŽER
    Vjekoslav Majetić (DOK-ING, Zagreb)
    Vladimir Mozetič (Poliklinika Medico, Rijeka)
    NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
    Vidoje Vujić (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija)

    (PV)
    29. studenog 2013.

  • Bliski istok novo tržište za hrvatska goveda i ovce

    U Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, održan je sastanak s delegacijom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i zemalja Bliskog istoka. Na ovom inicijalnom sastanku, zemlje UAE i Bliskog istoka iskazale su veliki interes za uvozom iz Hrvatske živih goveda i ovaca, kao i za njihovim mesom, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede. Razmijenjene su informacije o kapacitetima kao preduvjetu  za ostvarivanje ovakve trgovine, što bi kroz dugoročnu suradnju uključivalo izvoz 150.000 goveda i  do 400.000 ovaca.

    Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane prihvatila je poziv delegacije da kroz nadolazeće razdoblje razmijeni i uskladi  veterinarsko-zdravstvene uvjete koji su potrebni  za ostvarivanje trgovine, te podrži sve hrvatske izvoznike koji su zainteresirani za otvaranje ovako velikog tržišta kao što su to zemlje Bliskog istoka.

    (PV)
    27. studenoga 2013.

  • Porezna nesigurnost nije hrvatska posebnost

    Hrvatska nije nikakav europski specifikum po problemima koje poduzetnici imaju s poreznicima, iako su neki aspekti tih problema kod nas nešto izraženiji, pokazalo je istraživanje konzultantske tvrtke Deloitte provedeno u lipnju i srpnju. U istraživanju su sudjelovali voditelji poreznih odjela gotovo 1000 tvrtki iz više od 25 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, gdje je svoje odgovore poslalo 18 tvrtki, uglavnom velikih.

    Na visok stupanj porezne nesigurnosti u Hrvatskoj se tako požalilo 72 posto ispitanika, dok je prosjek Europe 61 posto. Najpozitivniji su bili voditelji poreznih odjela iz Irske, gdje ih svega 11 posto (izuzetno malo čak i u odnosu na sve ostale europske zemlje) vjeruje da postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. S druge strane, Mađarska prednjači po udjelu ispitanika (81 posto) koji smatraju da u njihovoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti.

    Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su nedorečenost, manjkavost i često sporne javno dostupne upute Porezne uprave (92 posto) te česte zakonske promjene (53 posto). Vrlo je slično stanje i u ostalim zemljama, gdje se poduzetnici ipak najviše (74 posto) žale na česte zakonske promjene, kaže Natko Sertić, menadžer u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu.

    U čak 78 posto tvrtki iz Hrvatske koje su sudjelovale u istraživanju postoji zajednička služba financija koja se, između ostalog, bavi i poreznim pitanjima. S druge strane, udio ovakvih tvrtki u Europi je znatno manji te iznosi 52 posto. Prema tumačenju Dražena Nimčevića, partner zaduženog za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu, ovakav rezultat pokazuje da u Hrvatskoj ima još dosta prostora za razvoj poreznih odjela u tvrtkama. Više od 70 posto hrvatskih ispitanika smatra da je za uspješnost njihovog odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost s propisima. To pokazuje, prema Nimčeviću, da se kod nas o porezima još ne razmišlja strateški, od početka svakog poslovnog procesa, nego samo kada treba podnijeti poreznu prijavu. Rezultat je to i lošeg stanja u profesiji poreznih savjetnika, kojih u Hrvatskoj ima tek 200-injak, dok ih je u Slovačkoj, zemlji usporedive veličine, više od 4000.

    Voditelji poreznih odjela u Hrvatskoj, slično kao i njihove kolege u Europi, smatraju da imaju dobre odnose s poreznim vlastima. Čak polovica ispitanika iz Hrvatske smatra da se u proteklih godinu dana njihov odnos s poreznim vlastima popravio. S druge strane, u ostatku Europe visokih 84 posto ispitanika smatra da im je odnos s poreznim vlastima ostao jednak, a pet posto ih smatra da se pokvario. „Kao razlog popravljanju odnosa s poreznim vlastima u Hrvatskoj se navodi agresivnija porezna strategija tvrtki i bolja komunikacija s Poreznom upravom, dok u većini ostalih zemalja smatraju da je do poboljšanja ili pogoršanja došlo zbog temeljitijeg nadzora poreznih vlasti“, zaključuje Nimčević.

    (PV)
    26. studenoga 2013.

  • Sardini 11,2 milijuna kuna iz IPARD-a

    Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“. Tvrtki Sardina iz Postire na Braču isplaćeno je 11.256.750 kuna, a ulaganje se odnosilo na opremanje objekta za preradu i konzerviranje ribe. Korisnik je opremio tri linije - za konzerviranje srdele, za ručno konzerviranje ribe i za riblju paštetu.

    Izgradnjom nove tvornice očekuje se porast proizvodnje na oko 40 milijuna konzervi godišnje, kao i intenzivna proizvodnja novih proizvoda - 15 milijuna proizvoda riblje paštete, 1000 tona slane ribe te 2000 tona smrznute ribe za izvoz. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici je 150 tona ribe dnevno, a kapacitet skladištenja smrznute ribe 4000 tona. Novootvoreni objekt također otvara mogućnost zapošljavanja lokanog stanovništa.

    (PV)
    22. studenoga 2013.

  • Koncesionar Zračne luke jamči sva prava radnicima

    Koncesionar zagrebačke Zračne luke, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), objavila je da je vrlo iznenađena činjenicom da je donesena odluka o pokretanju štrajka u situaciji u kojoj su zajamčeni sigurnost radnih mjesta i kontinuitet stečenih prava za sve zaposlenike, a cijeli se proces preuzimanja i prelaska zaposlenika provodi u skladu s koncesijskim ugovorom i zakonom. Štrajk je već prvi dan, tvrde u MZLZ-u, uzrokovao značajnu osobnu štetu i neugodnosti putnicima, svaki dan stvara milijunske gubitke u zrakoplovnoj industriji te na kraju utječe i na predviđeni datum preuzimanja Zračne luke Zagreb.

    S obzirom na to da još uvijek nije zakonski poslodavac, MZLZ ne smije izravno i pojedinačno komunicirati sa svakim zaposlenikom Zračne luke Zagreb, pa je svu komunikaciju morao voditi isključivo putem za to ovlaštenih radničkih organizacija. MZLZ ističe kako mu je žao što predstavnici sindikata nisu bili konstruktivniji, već su od samog početka koncesije u svojim istupima u javnosti bili nekonzistentni, iznosili su mnoge netočne ili selektivne informacije o koncesionaru i projektu te čak zagovarali model prelaska radnika uz prethodno davanje otkaza, što je nezakonito i u suprotnosti s koncesijskim ugovorom.

    Primjenom koncesijskog ugovora, prema priopćenju MZLZ-a, zajamčena je sigurnost radnih mjesta i svih prava iz kolektivnog ugovora (poput regresa, božićnica, novčanog bona za Uskrs, isplate svih prekovremenih sati, neto iznosa četiriju prosječnih plaća prilikom odlaska u mirovinu, isplate jubilarnih nagrada, usklađivanja vrijednosti boda s porastom troškova života na godišnjoj razini i drugih pogodnosti koje se ostvaruju temeljem Kolektivnog ugovora), najmanje pet godina od dana preuzimanja. Ugovori o radu svih zaposlenika bit će automatski preneseni novom poslodavcu, koncesionaru, što jamči kontinuitet stečenih prava za sve zaposlenike. Svi će zaposlenici kod novog poslodavca biti zaposleni na istom ili boljem radnom mjestu, a u potpunosti će im biti prenesen i radni staž koji se odnosi na rad u Zračnoj luci. Koncesionar naglašava da će svi radnici imati jednaka prava u tvrtki MZLZ kao i u svakoj od tvrtki-kćeri koje je MZLZ osnovao.  

    Tvrtke Zračna luka Zagreb ugostiteljstvo (ZLZ-UGO) i Zračna luka Zagreb trgovina (ZLZ-TRG) i dosad su poslovale kao izdvojene tvrtke i na taj način će i nastaviti poslovati – kao tvrtke Catering Food & Beverages i Retail Press & Convenience. Tvrtka Security, zadužena za sigurnost, izdvojena je kao tvrtka-kći sukladno odredbama Zakona o zračnom prometu, dok je tvrtka Ground Handling, zadužena za usluge vezane uz putnike, prtljagu, teret, prihvat i otpremu zrakoplova, izdvojena u skladu s odredbama EU direktive na koju se Hrvatska poput svih ostalih članica obvezala ulaskom u Europsku uniju. Izdvojena je i tvrtka Operator koja je vezana uz regulaciju prema odredbama Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva i Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost. Međunarodna zračna luka Zagreb zadužena je za koordinaciju aerodromskih aktivnosti, s odjelom za ljudske resurse, odjelom za financije itd.

    Svi zaposlenici Zračne luke Zagreb bit će zaposleni u šest tvrtki. Oko stotinu će ih ostati u tvrtki MZLZ, a ostali će slijedom svojih trenutnih radnih mjesta biti zaposleni u odgovarajućoj tvrtki-kćeri. Koncesionar je svakom radniku koji prelazi u tvrtku-kćer ponudio mogućnost dodatka ugovoru kao dodatno pisano jamstvo za njegova prava (npr. da će biti zaposlen najmanje narednih pet godina). To nije obveza, jer je to već definirano zakonom i koncesijskim ugovorom, ali je koncesionar spreman i na taj način pokazati kako će svi zaposlenici Zračne luke Zagreb ubuduće biti zaštićeni svim stečenim pravima, bez obzira na to hoće li biti zaposleni u tvrtki MZLZ ili tvrtkama-kćerima.

    Financijska konstrukcija za projekt je zatvorena, ističe MZLZ. Vlasnički kapital u iznosu oko 100 milijuna eura su osigurale tvrtke BBI (20 posto udjela), ADPM (20 posto), TAV (15 posto), IFC (20 posto), Viadukt (5 posto) i novi partner u projektu, equity fond Marguerite (20 posto). U projektu su partneri četiri banke koje su osigurale kredite u ukupnom iznosu od oko 200 milijuna eura – EIB (Europska investicijska banka), IFC (Međunarodna financijska korporacija koja je dio Svjetske banke), UniCredit/ZABA i Deutsche Bank. Do današnjeg dana koncesionar je već platio tri milijuna eura za troškove razvoja projekta, koji se odnose na izradu građevinskih studija, kao i na usluge pravnih i financijskih savjetnika u cilju zatvaranja financijske konstrukcije od 300 milijuna eura potrebnih za financiranje izgradnje novog putničkog terminala. Uz to, ZAIC je osigurao bankovnu garanciju na 20 milijuna eura u korist hrvatske Vlade. Garanciju je izdala jedna od najbolje rangiranih francuskih banaka, BNP Paribas. Dioničari koncesionara su izdali i garanciju na 75 milijuna eura kako bi osigurali temeljni kapital koji će biti investiran u MZLZ.

    Koncesionar posjeduje građevinsku i lokacijsku dozvolu. Završena su obvezna arheološka istraživanja, što omogućuje potrebne pripremne radove na lokaciji. Veliki građevinski radovi će započeti odmah nakon zimskog razdoblja, odnosno u prvom kvartalu 2014. godine, ovisno o vremenskim uvjetima, a prije toga potrebno je izgraditi pristupne ceste, postaviti cijevi, platforme i zaštitnu ogradu te pripremiti područje. Novi putnički terminal primit će prve putnike 2016. godine, ali prije toga će koncesionar napraviti različita unapređenja u postojećem terminalu, koja će se odnositi na obnavljanje, modernizaciju i daljnje investicije u prostor za  domaće i međunarodne letove.

    (PV)
    22. studenoga 2013.

  • Šestan Busch osigurao punu zaposlenost proizvodnje

    Hrvatska gospodarska komora organizirala je nacionalni štand na međunarodnom sajmu državne sigurnosti MILIPOL koji se od 19. do 22. studenoga 2013. održava u Parizu.Na sajmu izlažu hrvatske tvrtke Agencija Alan, HS Produkt, Šestan Busch, Varteks- PRO, Odjeća, Inkop obuća, Hemco, Kapko, Galeb i Foto Soft. Ovogodišnji MILIPOL je do sada najveći i po broju izlagača i posjetitelja.

    Alojz Šestan, direktor tvrtke Šestan Busch, kazao je kako je i ovaj put je za hrvatsku vojnu industriju iskazan veliki interes. Prema najavama, Šestan Busch je već osigurao punu zaposlenost proizvodnje za prvih deset mjeseci 2014., te će morati povećati svoje proizvodne kapacitete.

    „Bez nastupa na specijaliziranim svjetskim sajmovima svijet ne bi znao za naše vrhunske proizvode. I ove godine smo dobili potvrdu da je naša kaciga jedna od najboljih na svijetu. To nam osigurava plasman naših proizvoda na globalno svjetsko tržište“, kazao je Šestan.

    Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju HGK istaknula je ponos zbog činjenice da smo na globalnom tržištu u kategoriji najboljih u ovom segmentu industrije. „Komora će pojačati sve aktivnosti  usmjerene ka poticanju izvoza i promocije industrije u inozemstvu“, kazala je Crnečki i najavila sljedeći sajam vojne opreme u organizaciji HGK, EUROSATORY u lipnju 2014.

    (PV)
    22. studenoga 2013.

  • Vlastitim rezervama do energetske samostalnosti

    Suprotno raširenoj slici o rudno siromašnoj zemlji, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država s vlastitom proizvodnjom nafte i plina. Potencijalne rezerve su, međutim, puno veće od sadašnje proizvodnje, stoga je od velike važnosti da one ostanu pod nacionalnom kontrolom, jer bez energetske neovisnosti nema dugoročnog gospodarskog razvoja, složili su se sudionici okruglog stola u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Predsjednik HAZU-ovog Znanstvenog vijeća za naftu i plin Mirko Zelić podsjetio je na računicu prema kojoj Hrvatska ima potencijalne rezerve od 747 milijuna tona ekvivalenta nafte (TOE). U zadnjih 60 godina iz panonskog bazena iscrpili smo oko 184 milijuna TOE, a procjenujuje se da je u ležištima još 63 milijuna. U Dinaridima najviše potencijala za crpljenje nafte ili plina ima područje Knina i Ravnih Kotara, a u Jadranu smo sa 14 aktivnih plinskih polja tek zagrebali površinu potencijalnu rezervi.

    Ako bismo od svih potencijalnih rezervi uspjeli iscrpiti 40 posto po cijeni od 100 dolara po barelu, Zelićeva računica govori da nam pod zemljom leži čitavih 180 milijardi dolara. Od toga, naravno, treba oduzeti troškove istraživanja i sve ostale troškove, ali zarada bi se za državu i dalje mogla brojiti u desecima milijardi dolara. Kako država nema novca za investicije u istraživanje, Zelić se zalaže za davanje naftnih i plinskih polja u koncesije, čiji bi konkretan model tek bi trebalo razraditi. Prije četrdesetak godina više od 70 posto svjetskih rezervi nafte i plina bilo je pod kontrolom privatnih multinacionalnih kompanija, a danas je 90 posto pod kontrolom nacionalnih kompanija. To je put i za Hrvatsku, uvjeren je Zelić, a s njim se slaže i Davor Štern, bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine. Štern smatra da Ina mora biti istraživačka, a ne trgovačka kompanija, kako je sada MOL tretira, jer ćemo inače ne samo ostati bez vlastitih rezervi i izgubiti energetsku neovisnost, nego postupno i sva stručna znanja o nafti i plinu koja smo generacijama stjecali.

    (PV)
    21. studenoga 2013.

  • Promjene u HGK neće biti ugodne, ali donose nove prilike

    „Jedino HGK ima institucionalno sjećanje, a taj kontinuitet znanja izuzetno je bitan. HGK kreće u smjeru promjena koje nisu ugodne, ali donose nove prilike i mogućnosti, poručila je vršiteljica dužnosti predsjednice Hrvatske gospodarske komore Sabina Škrtić na prošlotjednom sastanku sa šezdesetak predsjednika  Udruženja i Zajednica pri HGK. Istaknula je kako nitko ne misli da je Komora nepotrebna, no promjene su nužne u smislu ostvarivanja nekih drugih prihoda i maksimiziranja komorskih učinaka, uz smanjenje budžeta. Ponovila je kako je njena funkcija v.d. predsjednice HGK privremeno rješenje te naglasila  važnost svojih ciljeva: donošenja financijskog plana Komore za sljedeću godinu, priprema za održavanje izborne Skupštine i izbora novog predsjednika HGK te priprema formalne podloge za promjene u Komori.

    Predsjednica Udruženja trgovine HGK Ljerka Puljić naglasila je kako Komoru treba sačuvati kao instituciju te da trenutačne afere ne bi smjele utjecati na njenu ulogu gospodarsko-interesnog udruženja. „Ništa se ne smije raditi preko noći, ni rezanje članarina ni smanjivanje doprinosa, nego postupno kako bismo sačuvali, a ne uništili, instituciju koja nam je potrebna“, rekla je Ljerka Puljić. Donošenje strategija, izrada analiza i komunikacija Komore s regulatorima, Vladom, predsjednikom, ministarstvima, njene su nezamjenjive uloge koje u budućnosti moraju biti još jače i čvršće organizirane, poručila je Ljerka Puljić te dodala kako o ulozi HGK treba raspraviti hladne glave i ne izgubiti fokus na budućnost.

    „Smatram da komorski doprinos ne treba umanjiti, budžet ne treba smanjivati već ga reorganizirati. Moramo poticati marketinške aktivnosti na europskim i svjetskim tržištima, jer ćemo u protivnom sami sebi povući ručnu kočnicu“, mišljenje je Borisa Vukušića, predsjednika Udruženja male brodogradnje HGK. Komora bi trebala, smatra Vukušić, mijenjati način rada tako da investira u znanstvene institute, kao što je to slučaj u Italiji. Ustvrdivši da HGK ima dugu tradiciju i izuzetno kvalitetan, iako podcijenjen kadar, sugerirao je uvođenje vrednovanja izvrsnosti.

    Predsjednik Zajednice za prevoditeljstvo Damir Pavuna složio se s Vukušićem kako Komora ima izuzetno kvalitetan kadar no, smatra Pavuna, ima i referenata koji svoj posao ne obavljaju dovoljno dobro. „HGK nikako ne treba zatvoriti niti umanjiti njezin značaj i smisao, ali ona mora biti puno aktivnija te navoditi i davati smjernice gospodarstvu. Mora biti globalno orijentirana, znati što se zbiva u svijetu i imati jasnu strategiju za svaki segment gospodarstva“, rekao je Pavuna. Izrazio je zadovoljstvo komorskom infrastrukturom za koju smatra da jako dobro i kvalitetno funkcionira.

    „Mi u Hrvatskoj imamo generalni problem, a to je da kada nešto ne funkcionira, okrenemo se protiv toga i onda to uništimo. Bez obzira na trenutačnu situaciju, treba prevladati zrno razuma i od nečega što je dobro, napraviti nešto još bolje“, rekao je Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK. Istaknuo je da na svojoj funkciji već godinama radi kao volonter za boljitak sebe, svoje obitelji i svoje branše, te je protiv toga da se blati HGK, jer, kako se rekao „time blatite mene i sve nas“.

    Predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Miroslav Folnegović-Hulec zahvalio se Sektoru za turizam na vrlo dobroj suradnji, no požalio se kako u HGK nije bilo dovoljno sredstava za radionice i kongrese. Smatra kako bi se više prostora trebalo dati edukaciji. Predložio je da se ubuduće razmotri program i financiranje sajmova u što bi ulazili i troškovi puta, te da se financiranje Komore promijeni tako da središnjica više ne financira županijske komore, već obratno. Za ono što se događalo u Komori zatražio je odgovornost Upravnog i Nadzornog odbora.

     „Svaka katarza može popraviti neke stvari i nadam se da će i ova današnja rasprava to potaknuti“, rekao je Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa. Prema njemu, postoje tri strateške odrednice bitne za svaku Komoru, a to su standardizacija u  hrvatskom gospodarstvu, poslovna inteligencija i komunikacija s regulatorom, odnosno s vlašću. „Mi kao gospodarstvenici moramo imati komunikaciju s regulatorom, kao cjelina, ne kao pojedinci, kako bismo zastupali svoje interese i kako bi regulatori pripremali zakonske okvire prihvatljive za poduzetnike. Naš se glas mora čuti i HGK mora biti to mjesto gdje će se on čuti i odakle će se dvosmjerno komunicirati s predstavnicima vlasti, a to do sada nije uvijek bio slučaj“, rekao jue Peović.

    U ime Udruženja ribarstva i prerade ribe, njegov predsjednik Milan Božić je istaknuo da i dalje vide svoje mjesto u HGK. „No, sam rad mora se racionalizirati i organizirati na način da se članice u HGK osjete kao u svojoj kući“, dodao je. Božić smatra kako je rad administracije HGK častan te da Komora prvenstveno mora pružiti logistiku, infrastrukturu i biti servis svojim članicama, a manje se baviti samodostatnošću. „Statut treba regulirati tako da se donose financijski planovi za pojedine sektore, a predsjednici Udruženja trebali bi biti i članovi Skupštine HGK“, predložio je Božić.

    Zvonko Merkaš, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima, ustvrdio je kako do sada predsjednici Udruženja i Zajednica nisu imali priliku zajedno se sastati u HGK. Podsjetio je da predsjednici Udruženja nisu bili članovi Skupštine HGK te da se o načinu izbora članova i samom konstituiranju Skupštine nikada nije raspravljalo niti obavještavalo. Kako Skupština između ostalog, bira i predsjednika HGK, Merkaš smatra sastav Skupštine vrlo značajnim u daljnjem radu Komore.

    Željko Pavlin, zamjenik predsjednika Zajednice proizvođača sredstava za posebne namjene, zadovoljan je radom Komore, posebno razvijenom djelatnosti na sajmovima, ali smatra kako bi pritisak prema institucijama vezano za zakonodavnu regulativu trebao biti jači i bolji. „Suradnja je zaista uspješna što se vidi po dosta velikom broju sklopljenih poslova na tim sajmovima. Imamo odličnu suradnju s Ministarstvom obrane i HGK, a s obzirom na cjelokupnu situaciju u zemlji i krizu teško je očekivati da to bude još bolje“, rekao je Pavlin.

    Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja HGK funkcionira odlično, istaknuo je njezin predsjednik Pero Ivanković. „Naša rješenja i prijedlozi išla su putem HGK i putem Udruženja, imamo jako dobru organizaciju unutar Udruženja te želimo nastaviti tim putem, jer on funkcionira“, rekao je Ivanković.

    Dragan Sabljić, zamjenik predsjednika Udruženja za ispitivanja i certificiranja,  zadovoljan je radom stručni službi Komore, ali nije zadovoljan kako se trošio njezin novac. „Kupovina slika sigurno nije funkcija HGK. Novac potrošen na slike, kao i onaj koji je ukraden, jasno ukazuje na previsok iznos obvezne članarine.  Sistem funkcioniranja je omogućio krađu, jer nije bilo adekvatne kontrole. Gospodarski subjekti koji plaćaju moraju imati direktan nadzor nad trošenjem svog novca“, upozorio je Sabljić.

    Zdravko Jelčić, predsjednik  Udruženja drvno-prerađivačke industrije, sektora koji ostvaruje najveći suficit u Hrvatskoj, od HGK očekuje podršku u kompenzacijskim mjerama zbog tečajne politike, jer ona u zadnjih dvadeset godina nije bila izvozno orijentirana. Smatra kako se ne treba previše baviti prošlošću, no da se ne smije zaboraviti ni 162 godine duga komorska tradicija i memorija znanja te kapacitet mnogih vrijednih ljudi u njoj. „Slabi smo i treba nam pomoć Komore da se što više orijentiramo ka proizvodnji, zapošljavanju i izvozu, da nam pruži pomoć i podršku u korištenju EU fondova te  veću podršku u promociji na sajmovima na inozemnim tržištima“, zaključio je Jelčić.

    Dragica Kutnjak, zamjenica predsjednika Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima, naglasila je kako iznimno cijeni dugu komorsku tradiciju, no smeta je što je Porezna uprava nadležna za naplatu komorskih članarina i doprinosa. Smatra kako nije potrebno smanjenje proračuna HGK ako će se znati za što su sredstva namijenjena, a požalila se i kako Komora nije imala dovoljno učinkovitu komunikaciju s regulatorima. Zapitala se je li postojanje i HGK i Hrvatske udruge poslodavaca zapravo dvostruko predstavljanje gospodarstva.

    (PV)
    20. studenoga 2013.

  • Četiri tvrtke iz Hrvatske među 50 najbrže rastućih IT tvrtki u Srednjoj Europi

    Na ovogodišnju ljestvicu 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi plasirale su se čak četiri tvrtke iz Hrvatske: Webteh, Infinum, Five Minutes (Pet minuta) i Mono. Webteh i Infinum su se uspjeli uvrstiti među 10 tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi te su, zahvaljujući prosječnom petogodišnjem rastu koji je iznosio 1110 posto, odnosno 892 posto, zauzele 6. i 10. poziciju Deloitteove ljestvice.

    Vodeću poziciju na Deloitteovom natječaju, koji je na području Srednje Europe proveden 14. godinu za redom, osvojila je rumunjska tvrtka koja se bavi izdavanjem elektroničkih avionskih karata Vola.ro, čiji je prosječan rast prihoda unazad posljednjih pet godina iznosio 5729 posto. Najveći broj tvrtki na listi dolazi iz Poljske, Mađarske, Rumunjske i Češke, a najzastupljenije su tvrtke koje se bave razvojem softvera i Internet tehnologijama.

    “Prosječan petogodišnji rast koji je 50 tvrtki s Deloitteove ljestvice ostvario u 2012. godini iznosio je 671 posto, što je značajno smanjenje u odnosu na lanjsku godinu kada je iznosio visokih 1026 posto, što je i očekivano s obzirom na krizu s kojom se suočava većina zemalja Srednje Europe,“ ocijenila je Martina Aleksić, viša savjetnica u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu.

    Osim ljestvice 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u SE, Deloitte je i ove godine objavio pobjednike kategorija Zvijezde u usponu i Velikih 5. Ove je godine prvu poziciju u kategoriji Zvijezde u usponu zauzeo rumunjski Insoft, koji se bavi razvojem softvera, zahvaljujući prosječnom rastu prihoda koji je u protekle tri godine iznosio visokih 2884 posto. U kategoriji Velikih 5, na prvom se mjestu našla poljska tvrtka Goclever, koja se bavi hardverom.

    „Zanimljivo, nakon Multicoma koji se 2010. godine našao na prvom mjestu ljestvice Zvijezde u usponu, niti jedna tvrtka iz Hrvatske nije se uspjela uvrstiti na tu ljestvicu. Slično, hrvatskih predstavnika nema niti na ljestvici Velikih 5“, naglašava Luka Škacan, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja.

    Na ovogodišnjoj su se ljestvici našle tvrtke iz osam zemalja Srednje Europe: Hrvatske, Češke, Mađarske, Litve, Poljske, Rumunjske, Srbije i Slovačke. Čak 22 tvrtke su se po prvi put našle na ljestvici.

    RANG

    Tvrtka

    Zemlja

    Rast

    1

    VOLA.RO SRL

    Romania

    5729%

    2

    Bitgear Wireless Design Services d.o.o.

    Srbija

    1872%

    3

    Softhis

    Poljska

    1573%

    4

    Comperia.pl S.A.

    Poljska

    1500%

    5

    Ruptela

    Litva

    1282%

    6

    WEBTEH d.o.o.

    Hrvatska

    1110%

    7

    JatekNet.hu Kft.

    Mađarska

    1008%

    8

    WebSupport, s.r.o.

    Slovačka

    1003%

    9

    Swiftway Sp. z o.o.

    Poljska

    926%

    10

    Infinum Ltd.

    Hrvatska

    892%

    11

    GOCLEVER SP. Z O.O

    Poljska

    832%

    12

    Internet Shop s.r.o.

    Češka

    824%

    13

    Kilgray Translation Technologies

    Mađarska

    803%

    14

    LGBS Polska Sp. z o.o.

    Poljska

    771%

    15

    Dolphio Consulting Ltd.

    Mađarska

    749%

    16

    SMT Software S.A.

    Poljska

    695%

    17

    TeamNet International

    Romania

    639%

    18

    LIVECHAT Software S.A.

    Poljska

    624%

    19

    IT-Dev sp. z o.o.

    Poljska

    618%

    20

    Future Processing

    Poljska

    594%

    21

    CompuGroup Medical Polska Sp. z o.o.

    Poljska

    550%

    22

    Capture IT Solutions and Consulting Plc.

    Mađarska

    503%

    23

    Kishonti Ltd.

    Mađarska

    470%

    24

    SerwisPrawa.pl Sp. z o. o.

    Poljska

    465%

    25

    Sunrise System sp. z o.o.

    Poljska

    439%

    26

    Crys Computers

    Romania

    431%

    27

    Billennium Sp. z o.o.

    Poljska

    416%

    28

    iData Műszaki Informatikai Mérnöki Iroda Kft.

    Mađarska

    371%

    29

    RBO Sp  z o.o.

    Poljska

    369%

    30

    INVEA-TECH

    Češka

    363%

    31

    Five Minutes (Pet minuta)

    Hrvatska

    326%

    32

    Inwestycje.pl S.A.

    Poljska

    320%

    33

    ESET, spol. s r.o.

    Slovačka

    303%

    34

    eSKY.pl S.A.

    Poljska

    301%

    35

    Technitel Polska SA

    Poljska

    301%

    36

    ZOOM International

    Češka

    295%

    37

    S.C. SmartTel S.A.

    Romania

    288%

    38

    Fortech

    Romania

    286%

    39

    INSIA a.s.

    Češka

    262%

    40

    CD PROJEKT S.A.

    Poljska

    261%

    41

    IAI S.A.

    Poljska

    261%

    42

    NFQ Technologies

    Litva

    249%

    43

    S.C. Ingenio S.A.

    Romania

    239%

    44

    TRAFFIQUA s.j.

    Poljska

    229%

    45

    BalaBit IT Kft.

    Mađarska

    225%

    46

    E-bola Média Kft.

    Mađarska

    220%

    47

    ITSG

    Poljska

    204%

    48

    P.H. Elmat Sp. z o.o.

    Poljska

    202%

    49

    Y Soft Corporation a.s.

    Češka

    174%

    50

    Mono d.o.o.

    Hrvatska

    173%

     

     

     

     

    (PV)
    19. studenoga 2013.

  • Osiguranje za poduzetnike: s lica trošak, s naličja ulaganje

    Polica osiguranja jest poslovni trošak, ali ako poduzetnik njome pokrije svoje najveće rizike, ona može biti itekako korisno ulaganje. Velika većina hrvatskih poduzetnika, osobito malih i obrtnika, uopće ne koristi osiguranje, ali to će se mijenjati nakon ulaska u EU, jer sve više stranih partnera suradnju uvjetuje osiguranjem, posebno osiguranjem od odgovornosti, koje bi moglo postati novi pokretač cijelog tržišta osiguranja, predviđa Tristan Šker iz Triglav osiguranja. U susjednoj Sloveniji već gotovo 30 djelatnosti ima obvezno osiguranje, pa se tako od odgovornosti prema trećim osobama moraju osigurati, primjerice, i licencirani planinarski vodiči. Šker vjeruje da će se i u Hrvatskoj širiti popis djelatnosti s obveznim osiguranjem od odgovornosti, kao što to već godinama imaju liječnici, odvjetnici i ovlašteni inženjeri. Odnedavno je osiguranje obvezno i za farmaceute, ali kako zakon nije propisao ni minimalnu policu niti minimalne rizike, a nema ni prakse po kojoj bi se osiguravatelji orijentirali, cijena tog osiguranja sada jako varira.

    Širi se i tržište osiguranja od opoziva proizvoda, koje je posebno važno u prehrambenoj i automobilskoj industriji, kao i osiguranja proizvođača od odgovornosti prema potrošaču. Cijena osiguranja od odgovornosti proizvođača ovisi o tri glavna čimbenika: vrsti djelatnosti, opsegu posla i zemlji s kojom se posluje, s obzirom da postoje znatne razlike u pravnim sustavima. Često je i osiguranje od loma stroja, ali poduzetnici koji kupe takvu policu, upozorava Šker, trebali bi uzeti i osiguranje od prekida rada zbog loma stroja, kako bi pokrili sve rizike.

    Za poduzetnika bi osiguranje trebalo biti kao i svaki drugi proizvod ili usluga: ako mu treba, onda ga treba i kupiti, kaže Zlatko Pozaić iz Grawe osiguranja. Pritom uvijek treba imati na umu koje rizike pokriva pojedina polica, jer ako tu dođe do nesporazuma, nastaju sporovi u naplati štete, koji dovode i do raskida suradnje osiguravatelja i poduzetnika.
    Posebna vrsta osiguranja koje poduzetnicima može biti isplativa je dobrovoljno mirovinsko osiguranje, tzv. treći stup. U njemu je sada oko 225.000 osiguranika, od čega 23.000 u zatvorenim mirovinskim fondovima koje je osnovalo ukupno 17 tvrtki, sindikata i udruga. Država i dalje daje poticaje za treći stup do maksimalno 750 kuna godišnje, a uplate do 6000 kuna godišnje su neoporezive. Prema računici Zorana Rivića iz Raiffeisen dobrovoljnog fonda, poduzetniku koji bi radniku povećao prosječnu bruto plaću za 500 kuna više se isplati uplatiti mu taj iznos u dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Razlika je, istina, samo 76 kuna mjesečno, ali i to je dovoljno za dopunsko zdravstveno osiguranje.

    (PV)
    19. studenoga 2013.

  • Pomoćnica ministra gospodarstva vodi HGK do izbora novog predsjednika

    Pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić izabrana je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Hrvatske gospodarske komore. Na izvanrednoj skupštini HGK-a jednoglasno je razriješen dosadašnji predsjednik Nadan Vidošević, a uz samo jedan suzdržani glas prihvaćena je i neopoziva ostavka predsjednika Upravnog odbora Zdenka Adrovića.

    Skupštinu je otvorio ministar Ivan Vrdoljak, pojasnivši da Ministarstvo zadnjih dana izravno komunicira s Komorom, koja je u vrlo teškom stanju nakon pokretanja kaznene istrage protiv Vidoševića. Namjera je zaustaviti, kako je rekao, gafove i javno komuniciranje koje šteti Komori. „Vlada i Ministarstvo nisu imali izbora, morali smo se uključiti na jasan i transparentan način, kako bismo zaustavili urušavanje ugleda Komore, koja je izgrađena novcem gospodarstva“, rekao je Vrdoljak. Njegova pomoćnica kao v.d. predsjednice, naglasio je Vrdoljak, ima zadaću do sljedeće skupštine, koja bi se trebala održati u prosincu, pripremiti javni natječaj za izbor novog predsjednika te izraditi financijski plan za sljedeću godinu. Pri izradi tog plana, poručio je ministar, treba ozbiljno razmotriti ukidanje članarine HGK i smanjivanje doprinosa.

    Jeftinija i efikasnija

    „Komora mora biti jeftinija i efikasnija, a ako ne bude tako funkcionirala, bojim se da će u perspektivi prestati njezino financiranje“, jasan je bio Vrdoljak. Pozvao je sve zaposlenike HGK da pruže punu potporu istražnim organima, kako bi završili svoj posao i „očistili Komoru“. „Ako se zaista u Komori dogodio kriminal ovih razmjera, to je strašno“, zaključio je Vrdoljak.

    Nova v.d. predsjednice Sabina Škrtić u kratkom je govoru zahvalila članovima skupštine na povjerenju te istaknula da je njezino imenovanje isključivo privremeno rješenje. Pozvala je sve u HGK da joj pomognu u ostvarenju četiri cilja: donošenju financijskog plana, pripremanju sljedeće skupštine, izboru novog predsjednika i osiguranju mira za nastavak djelovanja Komore.

    Skupština HGK prošla je i ovaj put u gotovo potpunom suglasju, a jedini je iz njega iskočio Vedran Devčić, direktor Luke Rijeka, kojega je dan ranije riječka komora izabrala za člana skupštine. Devčić je prigovorio što nije bilo rasprave ni o jednoj točki dnevnog reda, koji je potpuno izmijenjen neposredno prije skupštine. Vrdoljak je priznao da je to pogreška i obećao da će na sljedećoj skupštini biti otvorena rasprava.

    (PV)
    15. studenoga 2013.

  • Gužva na tržištu poštanskih usluga

    Potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga, koja se dogodila početkom godine, privukla je nove tvrtke na tržište. Tijekom trećeg tromjesečja ove godine pojavilo se nekoliko novih davatelja poštanskih usluga, među kojima je i jedan veliki međunarodni, koji djeluje u gotovo čitavoj Europi. Time je ukupan broj tvrtki, koje se bave poštanskim uslugama na našem tržištu, povećan na dvadeset tri (23).

    Pojava novih davatelja obogatila je ponudu na tržištu novim i inovativnim uslugama, korisnici su dobili mogućnost većeg izbora, a povećana konkurencija i jačanje tržišnog natjecanja će unaprijediti tržište. U budućem razdoblju Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije očekuje daljnje prilagođavanje davatelja potrebama korisnika uvođenjem novih usluga, koje će ili zamijeniti postojeće, ili stvoriti novu potražnju, čime se očekuje poticanje razvoja ne samo poštanskog sektora, nego i sektora povezanih s poštanskim prometom. Jednim dijelom to se i ostvaruje, jer tržište i dalje bilježi blagi rast broja paketa, uz povećanje udjela tih usluga na ukupnom tržištu.
     
    U trećem tromjesečju ostvareno je ukupno 80,8 milijuna usluga, od kojih je najveći dio ostvarila HP-Hrvatska pošta, koja je i dalje vodeći davatelj na tržištu poštanskih usluga u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od približno 72 posto.

    (PV)
    15. studenoga 2013.

  • Završena berba duhana, u tijeku otkup

    Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji završene su ovogodišnje berbe duhana na proizvodnim površinama od gotovo 4000 hektara. Zbog nenadanog mraza početkom listopada, berbe su završile desetak dana ranije od uobičajenih agrotehničkih rokova.

    Neuobičajen i intenzivan mraz nezabilježen na ovom području u posljednja dva desetljeća, na cijelom je sirovinskom području Podravine i Slavonije prouzročio znatne štete na duhanskim poljima. Premda će pravi podaci o visini štete biti poznati nakon završetka otkupa ovogodišnjeg uroda planiranog do kraja studenoga, već je sada jasno kako neće biti ostvaren ovogodišnji plan u proizvodnji duhana. Očekuje se oko 6100 tona duhana tipa virginija i 1500 tona burleya, odnosno ukupno oko 7600 tona duhana, što je za 22 posto manje od prošle godine.

    Hrvatski duhani, svjesni teških uvjeta proizvodnje, svojim će kooperantima isplatiti osnovnu cijenu od 10,90 kuna po kilogramu duhana, što je povećanje od 11,2 posto u odnosu na prošlogodišnju cijenu. Uz to, proizvođačima koji proizvedu i predaju više od 1900 kilograma virginije, izračunato na bazi petogodišnjeg prosjeka po hektaru, isplatit će poticaj od dodatnih 50 lipa po kilogramu i posebno stimulirati proizvođače koji su uveli navodnjavanje i sušenje duhana s biomasom. Na ovaj način, Hrvatski će duhani za kilogram duhana ovogodišnjeg uroda isplatiti ukupnu cijenu od 11,40 kuna po kilogramu, što je povećanje od 16,3 posto u usporedbi s prošlom godinom.

    „Na ovaj način želimo dodatno potaknuti razvoj održive i konkurentne proizvodnje, stimulirajući one proizvođače koji posluju u skladu sa zakonima i koji su u proizvodnji duhana spremni slijediti nužne tehnološke zahtjeve“, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Mirko Boić.

    Hrvatski duhani najavili su da će u 2014. godini svojim proizvođačima ponuditi trogodišnji ugovor. Nova politika cijena i agrotehničkih mjera bit će usmjereni ka razvoju konkurentnosti i održivosti proizvodnje duhana u Hrvatskoj.

    (PV)
    14. studenoga 2013.

  • CO: šteta od oluje 40 milijuna kuna

    Osiguranici Croatia osiguranja do sada su podnijeli više od 1500 prijava šteta koje su posljedica razorne oluje Teodor. Preliminarno se procjenjuje da bi štete mogle doseći iznos od 40 milijuna kuna, a na žalost prijavljen je i jedan smrtni slučaj te stotine ozlijeđenih.

    U oluji koja je u ponedjeljak poharala dijelove Hrvatske jedna je osoba izgubila život, a još dvoje je zadobilo ozljede opasne po život. Stotine ljudi su lakše ozlijeđene, većinom se radi o ozljedama u prometu, pri radu na otvorenom te padom drveća ili drugih predmeta na osobe.

    U Croatia osiguranju, prema prvim dobivenim informacijama s terena, posebno na poslovnom području Rijeke i Zagreba, prijavljeno je nekoliko desetaka ozljeda koje će vodeći hrvatski osiguravatelj u najkraćem roku isplatiti, kako bi se ozlijeđenima olakšalo liječenje ekonomski ublažile posljedice oluje.

    Najveći broj imovinskih  šteta očekivano je prijavljeno na području Rijeke (700) i Zagreba (500), gradovima u kojima je oluja trgala grane, čupala borove i rušila krovove. Jedan od jače oštećenih objekata u Rijeci je i gradski bazen Kantrida, u kojem su u trenutku najjačeg razaranja trening održavali plivači Primorja, između ostalih i naša najbolja plivačica Sanja Jovanović.

    "Ana Matković i ja imale smo jutarnji trening s trenerom Dmitrom Bobevom, kada je u jednom trenutku nestalo struje i balon se počeo spuštati, istrčale smo iz bazena u svlačionice, i poslije se dogodilo to što se dogodilo, srećom nema ozlijeđenih. Sada smo mirni, jer je cijeli kompleks bazena bio osiguran pa će se sva oštećenja brzo sanirati i možemo nastaviti s planiranim ritmom treninga", izjavila je naša trofejna plivačica.

    Croatia osiguranje poziva sve osiguranike koji još nisu prijavili štetni slučaj da što prije pokrenu postupak prijave kako bi im se na vrijeme osigurala procjena i naknada štete nastale olujom.

  • Vipnet: manji prihodi zbog roaminga

    Vipnet je u prvih devet mjeseci ostvario 293,7 milijuna eura ukupnih prihoda, što je 6,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Posljedica je to, kako se pojašnjava u priopćenju iz Vipneta, promjene regulatornog okvira nakon ulaska Hrvatske u EU, što se ogledalo kroz manje roaming prihode od stranih gostiju tijekom turističke sezone i kroz manje prihode od interkonekcije.

    EU regulacija imala je još veći utjecaj na EBITDA-u i na konsolidiranu operativnu dobit. Konsolidirana EBITDA u prvih je devet mjeseci ove godine niža za 15,9 posto i iznosi 96 milijuna eura dok je konsolidirana operativna dobit u odnosu na prvih devet mjeseci 2012. smanjena za 26,6 posto i iznosi 46,8 milijuna eura. Osim roaming regulacije, na EBITDA-u i na konsolidiranu operativnu dobit utjecali su i veći materijalni troškovi, prvenstveno troškovi marketinga, prodaje i integracije nastali zbog ovogodišnjih akvizicija.

    „S obzirom na regulatorne obveze preuzete ulaskom Hrvatske u EU, očekivani su i slabiji prihodi te operativna dobit. S druge strane, razlog za zadovoljstvo je činjenica da korisnici sve više prepoznaju kvalitetu naših konvergentnih usluga što dokazuje porast u svim ključnim tržišnim kategorijama s naglaskom na snažan porast broja linija fiksnog broadbanda i broja pretplatnika mobilne telefonije. Prvih devet mjeseci obilježeno je s čak pet akvizicija kojima će Vipnet, uz iznos od 175,1 milijuna kuna za LTE koncesiju koji će ovaj mjesec u cijelosti biti uplaćen u državni proračun, dugoročno amortizirati utjecaj roaming regulacije i nastaviti s realizacijom strategije konvergencije“, rekao je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta.

    Broj kućanstava koja koriste Vipnetove fiksne komunikacijske i TV usluge u prvih je devet mjeseci ove godine porastao na 188,800, što je za 19,1 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Broj fiksnih broadband linija je u odnosu na prvih devet mjeseci 2012. godine porastao za 27,7 posto. Broj fiksnih glasovnih usluga u istom je razdoblju porastao za 26,2 posto. Vipnet je u prvih devet mjeseci ostvario porast od 13,1 posto u broju TV usluga koje uključuju kabelsku televiziju, IPTV i satelitsku televiziju.

    Nastavljen je trend rasta usluga baziranih na pametnim telefonima u odnosu na pakete koji uključuju samo osnovne usluge. Tako je broj pretplatnika mobilne telefonije u prvih je devet mjeseci 2013.  u odnosu na isto razdoblje lani porastao za 5,1 posto, dok je broj prepaid korisnika u istom razdoblju smanjen za 11,4 posto. U odnosu na prvih devet mjeseci 2012., broj korisnika mobilnog broadbanda porastao je za 3,9 posto. Ukupan broj korisnika u mobilnoj mreži iznosi 1,95 milijuna.

    Prosječni mjesečni prihod po korisniku u prvih devet mjeseci ove godine smanjen je za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 11,7 eura, što je posljedica regulatornog smanjenja cijene terminacije poziva. Istovremeno, prosječni prihod po liniji u prvih je devet mjeseci zbog utjecaja većeg broja korisnika s osnovnom uslugom satelitske televizije smanjen za 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani te iznosi 22,9 eura.

    Vipnet je u prvih devet mjeseci 2013. investirao 41 milijun eura, što je povećanje od 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
    Konsolidirane financijske rezultate Vipneta objavila je danas Telekom Austria Grupa u Beču.

    (PV)
    14. studenoga 2013.

  • Končarov transformator visoko leti

    Končar - Energetski transformatori (KPT) predstavio je svoj novi transformator snage 318 MVA, prvi koji će biti isporučen kupcu zračnim putem. Transformator težak 140 tona na Filipine će prevesti ukrajinski Antonov An-225, najveći zrakoplov na svijetu.

    Isporuka zračnim putem iznimka je u poslovanju KPT-a, do koje je došlo zato što je kupac na Filipinima iznenada ostao bez jednog transformatora, u kojemu je eksplodirao provodni izolator, pojasnio je predsjednik Uprave Ivan Milčić. Zbog toga elektrana San Lorenzo na Filipinima ne može proizvoditi dovoljno električne energije, njezin vlasnik trpi velike gubitke, pa mu je trebala hitna isporuka novog transformatora. Prijevoz brodom, koji je uobičajen za transformatore, trajao bi između 40 i 45 dana, dok će Antonov do Filipina, računajući utovar i istovar, stići za četiri do pet dana. Koliko je filipinskom kupcu važna brzina, pokazuje i podatak da će prijevoz zrakoplovom koštati oko tri milijuna dolara, dok je cijena samog transformatora manja od dva milijuna dolara.

    Transformator koji će ponijeti Antonov 42. je isporučen u Filipine u zadnjih dvadesetak godina. KPT inače izvozi čak 97 posto svoje proizvodnje, u čemu mu svakako pomaže činjenica da je tvrtka u većinskom vlasništvu njemačkog industrijskog diva Siemensa. Štoviše, i osnovana je 1921. kao hrvatski pogon Siemensa, da bi 1947. bila nacionalizirana i preimenovana. Siemens se vratio u vlasništvo 1995. godine i od tada je KPT jedan od 22 Siemensove tvornice transformatora u svijetu. Iz Zagreba se transformatori izvoze u čak 84 zemlje svijeta, a vrijednost izvoza u zadnjih je 10 godina premašila osam milijardi kuna, istaknuo je Milčić. U sustavu Siemensa zagrebački pogon ima visoku reputaciju, zbog čega mu je i povjerena hitna proizvodnja transformatora za Filipine, iako Siemens ima tri tvornice u Kini, koje su mnogo bliže, ali nisu mogle ispuniti postavljene rokove. Nakon pada potražnje od 2010. svjetsko tržište transformatora se oporavilo, pa će KPT ove godine imati rast ugovora čak do 40 posto. „Ovo je najprofitabilnija tvornica transformatora u sustavu Siemensa, iako plaće zaposlenih stalno povećavamo“, pohvalio se Milčić.

    (PV)
    5. studenoga 2013.

  • Hrvatskim inovatorima 13 odličja u Londonu

    U konkurenciji brojnih britanskih inovacija, ali i onih iz 10 europskih i azijskih država, hrvatski inovatori i poduzetnici na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu osvojili su 13 odličja. Među njima je i nagrada Platina, dvije posebne nagrade "Double gold", sedam zlata, dva srebra i jedna bronca. Zahvaljujući 2. inovacijskoj misiji koju je u Londonu organizirao Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore ostvarili su i niz obećavajućih poslovnih susreta s predstavnicima britanskih tvrtki.
    Ista ekipa inovatora nedavno se, tijekom listopada, vratila sa sajma inovacija u tajvanskom Taipeiju okićena sa čak 20 odličja.

    I ovaj put među najuspješnijim hrvatskim izlagačima bili su Ivana i Roberto Legović koji su za svoj proizvod Detox Destress Lavander nagrađeni posebnom nagradom Platina i zlatnom medaljom. Vrlo su uspješni bili Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Klaudio Pap i Ivana Stanimirović Žiljak te zagrebačko Tehničko veleučilište, čija je Infraredesign maskirna uniforma - dualni dizajn na tekstilu i koži nagrađena posebnom nagradom "Dvostruko zlato" i zlatnom medaljom. Inovatori Ivan, Roman i Tomislav Krunić osvojili su za roto rašpu i tračnu rašpu posebnu nagradu "Double gold" i dvije zlatne medalje. Melita Pavlek-Moćan je dobila zlatnu medalju za Melli cream. Slobodan Rajić je dobio zlatnu medalju za inovaciju Gumeno cestovno željeznički prijelaz DR 1 koji je izazvao neposredan poslovni interes. Zlatnom medaljom nagrađen je i Nesu smart phone card. Drago Ćosić iz Cor Brevisa je osvojio brončanu medalju za inovaciju Gorivo i zapaljiva smjesa koja se koristi kao zamjena za fosilna goriva u termoelektranama na ugljen. Na 13. britanskom sajmu inovacija predstavili su se i mladi zagrebački inovatori Ivana Filipović i Filip Gluhalić koji su za svoju inovaciju Iskorištavanje energije munje nagrađeni srebrnim odličjem.

    Hrvatske inovacije već su na britanskim policama

    Na Inovacijskoj misiji, a temeljem javnog poziva sudjelovale su tvrtke: Cor Brevis, Roto Kruna, Cosmel, Presencia i Telecor Zagreb. Predstavnici tih tvrtki su potencijalnim partnerima predstavili inovacije spremne za komercijalizaciju na britanskom tržištu. Tom su prigodom organizirani poslovni razgovori za tvrtku Cosmel koja će izvoziti svoju kozmetičku liniju na tržište Velike Britanije. Britanski partner je naime zainteresiran za liniju proizvoda Green tea i Melli cream.

    "Cilj Inovacijske misije je komercijalizacija inovacija koje se izlažu na sajmu te upravo to predstavlja dodanu vrijednost našim tvrtkama. Sastanci business to business (B2B) organizirani su po specifičnim zahtjevima naših tvrtki i bilo je prilično teško privući britanske tvrtke na sajam, no trud se isplatio jer smo za sve naše tvrtke uspjeli organizirati pojedinačne razgovore koji će, vjerujemo, dovesti do konkretnih poslovnih rezultata i izvoza na britansko tržište", rekla je Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a. Dodala je kako je "bilo lijepo vidjeti proizvod roto rašpu hrvatske tvrtke Roto Kruna na policama britanskih trgovina alatima". Tajana Kesić Šapić je istaknula kako upravo ovakva pomoć kakvu pruža HGK najviše znači malim tvrtkama kojima zajednički nastup iznimno smanjuje troškove nastupa na sajmovima.
    Hrvatsko izaslanstvo je na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu predstavilo i 38. hrvatski salon inovacija Inova-Budi uzor koji će se održati od 11. do 17. studenoga u Zagrebu. Do sada je potvrđeno izlaganje inovatora iz 24 zemalja. Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj priprema još jednu Inovacijsku misiju na kojoj će hrvatske tvrtke i inovatori predstaviti svoja inovativna rješenja i proizvode, a ta će se misija održati 13. studenoga u Bruxellessu.

    (PV/S.P.)
    4. studenoga 2013.

  • Štednja građana za 52 milijarde kuna veća od kredita

    Ukupni depoziti građana Hrvatske u bankama i štedionicama su unatoč krizi od kraja 2008. do kraja kolovoza ove godine povećani za nešto više od 35 milijardi ili za 24,1 posto, te su dosegli rekordan iznos od 180,5 milijardi kuna, pokazala je analiza Zagrebačke banke. Riječ je o prosječnom godišnjem rastu od 4,7 posto, koji je ipak značajno skromniji u uspredbi s dinamikom rasta depozita građana u pretkriznom razdoblju, kada su od 1999. do  2008. bankovni depoziti građana u prosjeku rasli za 15,9 posto na godinu.

    Štednja građana nije se povećala samo u apsolutnom iznosu, nego i mjerena udjelom u ostvarenom bruto domaćem proizvodu. Taj se udio povećao s 42,3 posto na kraju 2008. godine na 53,2 posto na kraju 2012., odnosno na procijenjenih 53,8 posto krajem kolovoza ove godine. Takvo značajno povećanje udjela štednje u BDP-u je, unatoč njenom nastavljenom rastu, ipak prvenstveno posljedica snažne kontrakcije bruto domaćeg proizvoda u promatranom razdoblju (za više od 12 posto u realnom izrazu, odnosno nominalno za oko osam milijardi kuna ili za 2,4 posto).  Istodobno se zaduženost građana u bankama i štedionicama počela nakon dosegnutog vrhunca s udjelom od 40,2 posto u BDP-a na kraju 2010. godine značajno relativno smanjivati. Tako je na kraju prošle godine smanjena na 39,3 posto ostvarenog bruto domaćeg proizvoda, da bi se tijekom ove godine dodatno smanjila na procijenjenih 38,2 posto BDP-a krajem kolovoza.

    Takva divergentna kretanja štednje i zaduženosti građana još su bolje vidljiva na grafikonu na kojem su prikazane međugodišnje stope rasta/pada depozita i kredita građana u bankama i štedionicama nakon početka recesije.

    Lako se može uočiti da je u posljednje dvije godine osim relativnog smanjenja zaduženosti (mjerenog udjelom u BDP-u) došlo do njenog smanjenja i u apsolutnom iznosu. Tako se ukupna kreditna zaduženost građana u bankama i štedionicama nakon vrhunca ostvarenog krajem srpnja 2011. u iznosu od 133,3 milijarde kuna postupno počela smanjivati i u apsolutnom iznosu, te je krajem kolovoza ove godine pala na 128 milijardi kuna. Samo u posljednjih dvanaest mjeseci ona je smanjena za  1,9 milijardi kuna, odnosno za 1,5 posto. 
    Zamjetno je da se uspredo s produbljavanjem i produžavanjem ekonomske krize ponašanje građana značajno promijenilo. Pretkriznu, ponekad i neumjerenu, sklonost zaduživanju i potrošnji  zamijenila je povećana opreznost pri odlučivanju o ulasku u nove investicije i nesklonost potrošnji, osobito trajnijih potrošnih dobara utemeljenoj na zaduživanju. Na taj je način došlo do dodatnog usporavanja aktivnosti u cijelom gospodarstvu, ali je povećana skonost štednji istodobno rezultirala značajnim porastom neto štednje građana. Neto štednja građana u bankama i štedionicama, definirana kao razlika njihovih ukupnih depozita i kreditnih obveza,  je tako s približno 16 milijardi kuna krajem 2008. povećana na čak 52,4 milijarde kuna na kraju kolovoza ove godine.

    Više nego trostruko povećanje neto štednje građana u tako kratkom razdoblju posljedica je istodobnog suzdržavanja od potrošnje i investicija u nesigurnom ekonomskom okruženju i na toj osnovi generiranog povećanja depozita, čak i u okolnostima smanjivanja realnog raspoloživog dohotka sektora kućanstava i narasle nezaposlenosti, ali i vrlo izraženog procesa njihova razduživanja, posebno u posljednje dvije godine. U te je dvije godine prirast neto štednje u apsolutnom iznosu bio i daleko najveći u cijelom promatranom razdoblju, što je vrlo dobro vidljivo na sljedećem grafikonu.

    Ukupni depoziti građana u bankama i štedionicama od prosinca 2010. porasli su za 19,4 milijardi kuna ili prosječno za 4,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je oročena štednja rasla zanemarivo sporijim prosječnim godišnjim tempom (+4,3 posto) od neoročenih depozita (+4,5 posto),  te je tako ročna struktura depozita građana neznatno promijenjena. U toj strukturi dominiraju oročeni depoziti s 78,9 posto udjela, ali pretežno na vrlo kratke rokove. Detaljnija struktura depozita građana u bankama i štedionicama po godinama vidljiva je iz sljedećeg grafikona.

    Nepovoljna činjenica je da više od polovice svih oročenih depozita čine depoziti s rokovima oročenja do jedne godine (odnosno 42,4 posto svih depozita krajem kolovoza ove godine), a manje od jedne četvrtine oni oročeni na razdoblja od jedne do dvije godine (koji čine 18,1 posto svih depozita krajem kolovoza ove godine) i preko dvije godine (18,3 posto svih depozita). Povoljnim se, međutim, može smatrati tendencija postupnog smanjivanja udjela depozita s rokovima oročenja do jedne godine (s 48,4% na kraju 2010. na 42,4 posto u kolovozu ove godine) u korist postupnog povećavanja udjela depozita s rokovima oročenja između jedne do dvije godine (s 14,4 posto na 18,1 posto) i depozita s rokovima oročenja dužim od dvije godine (s 16,1 posto na 18,3 posto). Zanimljivo je da udio stambene štednje u oročenim depozitima na rokove duže od dvije godine čini 22,4 posto svih depozita te ročnosti u svim bankama i štedionicama zajedno.

    U valutnoj strukturi depozita građana u bankama i štedionicama tradicionalno dominiraju depoziti u stranim valutama i promjene su u tom pogledu vrlo male. Tako je na kraju prosinca 2010. godine od svih depozita građana čak gotovo tri četvrtine bilo onih u stranim valutama, da bi se njihov udio do kolovoza ove godine ipak postupno smanjivao do 73,5 posto.

    Ako štednji u stranim valutama dodamo i depozite u kunama s valutnom klauzulom, udio devizne štednje se u kolovozu ove godine penje na 77,2 posto, što je ipak zamjetno manje nego krajem 2010., kada su te dvije vrste depozite zajedno činile čak 79,3 posto svih depozita građana u bankama i štedionicama. Nešto brži rast kunskih depozita u posljednjem razdoblju vjerojatno je posljedica činjenice da je vrhunac krize eurozone već pomalo zaboravljen, te u prvi plan sve više dolaze stimulativnije kamatne stope na kunske depozite u odnosu na one u stranim valutama. Među depozitima u stranim valutama i s deviznom klauzulom i dalje izrazito dominiraju depoziti u eurima, koji čine gotovo 91 posto svih deviznih depozita.

    (PV)
    30. listopada 2013.

  • Investitori: Hrvatska će biti na začelju u obnovljivim izvorima

    Novim Nacionalnim akcijskim planom (NAP) razvoja obnovljivih izvora energije (OIE) investicije se značajno smanjuju kao i otvaranje visoko plaćenih radnih mjesta koje ovaj sektor otvara, upozorila je HUP-Koordinacija obnovljivih izvora energije. Time će, dodaju, Hrvatska ponovno biti na začelju po količini investicija koje su nam prijeko potrebne za ostvarenje gospodarskog rasta, smanjenja nezaposlenosti i povećanja kvalitete života u svim dijelovima Hrvatske.

    U posljednjih nekoliko godina u OIE u Hrvatskoj investirano je više od 300 milijuna eura, a novi NAP predviđa da do 2020. godine neće biti povećanja potrošnje električne energije, što indirektno upućuje da u idućih sedam godina nije predviđen niti gospodarski rast. S druge strane, vremenski rok od dvije godine, na koliko je NAP donesen, nije dovoljan za razvoj velikih energetskih projekata zbog potrebnih upravnih postupaka koji se moraju provesti (prostorni planovi, lokacijske i građevinske dozvole, ugovori o priključenju i slično). Investitori u OIE smatraju kako je važno stvoriti odgovarajuće pravne okvire koji bi bili prije svega sigurni za ulagače te jamčili dovoljan vremenski okvir za razvoj energetskih projekata. 

    Prema mišljenju HUP-Koordinacije obnovljivih izvora energije, sljedeći bi korak trebalo biti redefiniranje strategije prostornog uređenja Hrvatske, prostornih planova te naročito preispitivanje razina zaštite slijedom prostornoplanskih, ekoloških i drugih ograničenja. Uz to, smatraju kako novi Zakon o OIE mora regulirati i tržište zelenih certifikata kako bi proizvođači električne energije iz OIE mogli računati i na taj dodatni prihod.

    (PV)
    28. listopada 2013.

  • U Gumiimpexu najveća integrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj

    Sjeverna Hrvatska i dalje je vodeća u državi po izgrađenim sunčanim elektranama. U Trnovcu Bartolovečkom pokraj Varaždina puštena je u pogon najveća integrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj, čija je ukupna snaga 999 kW. Investitor Gumiimpex-GRP d. d., na tržištu poznat po djelatnosti gumarstva, prepoznao je potencijal i u obnovljivim izvorima energije te je izgradio sunčanu elektranu na slobodnim krovištima svojih proizvodnih objekata.


    Gumiimpex-GRP d.d. je uz tu sunčanu elektranu u rujnu ove godine pustio u pogon još dvije elektrane smještene u Varaždinu. Sva će se proizvedena električna energija, sukladno ugovoru s Hroteom, predavati u distribucijsku mrežu po povlaštenoj tarifi jer je investitor stekao status povlaštenog proizvođača energije.
    Sunčana elektrana Gumiimpex u Trnovcu Bartolovečkom ima očekivanu godišnju proizvodnju od 1113 MWh ekološki čiste električne energije. Očekivani godišnji prinos je oko 1125 kWh po kilovatu instalirane snage. Nisu zanemarivi ni pozitivni ekološki učinci samog postrojenja jer će se tijekom 30 godina rada u okoliš ispustiti oko 10.260 tona manje ugljičnog dioksida u odnosu na istu proizvodnju električne energije u elektranama na fosilna goriva.

    Za Gumiimpex projektnu dokumentaciju i izgradnju elektrane odradila je čakovečka Solektra koja je ovlašteni instalater sunčanih elektrana, ali i sama ulaže u sunčane elektrane. Tako je Solektra sredinom listopada završila izgradnju i vlastite sunčane elektrane Solektra III, ukupne snage 299 kW, na novoizgrađenom distribucijskom centru Solektre u Križopotju.

    (PV)
    28. listopada 2013.

  • Od turizma u osam mjeseci gotovo 18 milijardi kuna

    U osam mjeseci 2013. godine, prema podacima Porezne uprave, ostvareno je 10,9 posto više prihoda u turističkim djelatnostima nego u istom razdoblju lani. Ukupni financijski prihodi iznosili su u tom razdoblju 17,93 milijardi kuna.

    „Svi relevantni pokazatelji, pod čime podrazumijevamo rezultate turističkog prometa, broj novozaposlenih te prihode od turizma prema podacima Porezne uprave i HNB-a, govore nam kako je 2013. godina bila uspješna te pokazuju snagu turističkog sektora. Već sada mogu potvrditi kako očekujemo da će ove godine ukupni prihodi od turizma biti veći za dva do tri posto u odnosu na prošlu godinu“, rekao je ministar turizma Darko Lorencin.  

    Gledajući po kategorijama, ukupno su pravne i fizičke osobe u prvih osam mjeseci ostvarile u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima 7,88 milijardu kuna prihoda (+5,3 posto), u kategoriji kampova i prostora za kampiranje 272,03 milijuna kuna prihoda (+12,8 posto), u djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane 3,16 milijardi kuna (+32,2 posto), u djelatnosti pripreme i usluživanja pića 2,74 milijarde kuna (+32,2 posto) te u kategoriji turoperatora 303,6 milijuna kuna prihoda (-2 posto).

    (PV)
    28. listopada 2013.

  • Bilić Vision postaje regionalni centar oftalmologije i ortopedije

    Ulaganje tri milijuna kuna u razvoj i proširenje poslovanja Bilić Visiona, vodećeg centra za oftalmologiju i lasersku korekciju vidne oštrine, jedna je od najvećih ovogodišnjih investicija u privatnom zdravstvu. Investicija je od posebne važnosti s obzirom da je do nje došlo u vrijeme ekonomske recesije i krize u financiranju javnog zdravstva.
    Unatoč recesiji, poslovanje Poliklinike Bilić Vision u stalnom je porastu. Zbog toga je donesena odluka da se uloži u dodatni prostor od 100 četvornih metara, te u vrhunsku dijagnostičku opremu za lasersko skidanje dioptrije i ortopediju.

    „Privatno zdravstvo u Hrvatskoj ima velik potencijal daljnjeg rasta, jer je postotak pacijenata koji se liječe u privatnom zdravstvu kod nas manji nego u ostatku EU-u. Pojavom više privatnih osiguravatelja u Hrvatskoj povećat će se i broj pacijenata koji će se odlučivati potražiti zdravstvenu skrb u privatnim ustanovama. U tome vidimo veliku priliku za razvoj naše Poliklinike i ostalih vrhunski stručno i tehnološki opremljenih ustanova“, ističe dr. sc. Nadežda Bilić, voditeljica tima za oftalmologiju.

    Proširenje je donijelo i nova zapošljavanja, tako da Bilić Vision sada ima 20 stalno zaposlenih i pet honorarca. S početkom ove godine, timu Bilić Vision pridružio se i prof. dr. sc. Ranko Bilić, trajni profesor na Sveučilištu u Zagrebu, s više od 200 objavljenih znanstvenih radova. Profesor Bilić prvo je ime u regiji i šire za operaciju šake i ruke, zbog čega je poliklinika Bilić Vision već prepoznata kao mjesto gdje se rješavaju i najteži problemi u tom području ortopedije. 

    Neovisno istraživanje provedeno prije dvije godine pokazalo je da je Bilić Vision u javnosti percipiran kao jedna od dvije vodeće ustanove u oftalmologiji u Hrvatskoj. Specijalizirani su za lasersko skidanje dioptrije i operacije sive mrene, dok su širenjem na područje ortopedije postali vodeća institucija za operacije šake i ostalih dijelova ruke.

    Za operaciju laserskog skidanja dioptrije najčešće se odlučuju osobe u dobi između 30 i 40 godina (32 posto ukupnog broja), a za operaciju katarakte osobe iznad 50. godine života. Lasersko skidanje dioptrije podjednako je čest izbor u ostalim dobnim skupinama, pa je tako 21 posto pacijenata Bilić Visiona u dobi od 20 do 30 godina, 25 posto u dobi od 40 do 50 godina, a 22 posto starijih od 50 godina. Žene nešto češće (58 posto) biraju lasersko skidanje dioptrije od muškaraca, a isti je postotak i pacijenata iz Zagreba i okolice u usporedbi s pacijentima iz ostalih dijelova Hrvatske. Osobe sa srednjom stručnom spremom čine 52 posto pacijenata, a osobe s visokom stručnom spremom 40 posto.

    Iako hrvatski stručnjaci vrlo pozorno prate suvremene trendove, u nekim sredinama je prepreka nedostatak tehnologije, koja je skupa, a postaje sve značajnija u medicini, pa tako i u oftalmologiji i ortopediji. Bilić Vision stoga je tijekom 18 godina, koliko Poliklinika postoji, neprekidno ulagala u najmodernija tehnološka dostignuća i usavršavanje stručnjaka za rad s njima.

    Bilić Vision ne staje s ulaganjima. Unatoč krizi, zbog vrhunske skrbi i zadovoljstva pacijenata, njihov broj stalno raste, pa se u skoroj budućnosti planiraju daljnja proširenja i nova zapošljavanja.

    (PV)
    24. listopada 2013.

  • Prognoze PBZ-a: rast u okruženju, rast u Hrvatskoj

    Prognozirati je uvijek teško, ali od ekonomista se stalno očekuju predviđanja, posebno rasta ili pada bruto domaćeg proizvoda. Valja, međutim, imati na umu složenost tog zadatka, jer  BDP je zbroj tržišne vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih unutar jedne zemlje. Kako u nastanku tih dobara i usluga u slučaju Hrvatske sudjeluju deseci tisuća poduzetnika i milijuni potrošača, preciznu je prognozu njihova ponašanja zapravo nemoguće dati. Ipak, pod pritiskom javnosti i medija, ekonomisti se u prognoze upuštaju, ali su one zbog mnoštva nepoznatih faktora u razmjerno velikom raskoraku. Tako je, primjerice, raspon prognoze kretanja hrvatskog BDP-a za sljedeću godinu između +1,5 posto i -1 posto. Iako ima reputaciju pesimista, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb bliži je gornjoj granici, pa je njegova prognoza rast od jedan posto u 2014., nakon pada od 0,9 posto u ovoj godini. Za Škreba ova kriza nije uobičajena ciklička, već strukturna kriza kakvu je malo tko predvidio. „Stari je model rasta potrošen, a novi model još se traži i u svijetu i kod nas. Stoga ne treba očekivati brzi izlazak iz krize, a nema ni čarobnog štapića koji bi preko noći riješio naše probleme“, kaže bivši guverner HNB-a.

    Dobra je vijest da se u okruženju posvuda najavljuje rast, pa je tako procjena Međunarodnog monetarnog fonda 3,6 posto rasta za svjetsko gospodarstvo, 1,3 posto za EU te 1,5 posto za Hrvatsku. No, u slučaju Hrvatske postoji barem jedna velika neizvjesnost, a to je sada već izvjesnost da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita. Tek nakon što uđemo u tu proceduru Europske komisije doznat ćemo u kojim rokovima i kojom brzinom će Vlada morati smanjivati očigledno previsoki deficit proračuna. Ako rokovi budu kratki, to će značiti znatno kresanje proračunske potrošnje, onda i pad potrošnje u sljedećoj godini, što bi kretanje BDP-a moglo gurnuti u minus.

    Po visini javnog duga Hrvatska stoji razmjerno dobro, jer smo još uvijek ispod 60 posto BDP-a, dok je prosjek eurozone 90 posto. No, Škreb upozorava da takvm usporedbom zapravo brkamo babe i žabe. Trebali bismo se uspoređivati s ostalim novim članicama EU-a, a tu onda vidimo da samo Slovenija i Mađarska imaju već javni dug od Hrvatske, svi ostali manji, pa tako Bugarska ima dug manji od 20 posto BDP-a, Rumunjska manji od 40 posto. Stoga nije ni čudno da te dvije zemlje danas plaćaju znatno nižu cijenu zaduživanja, iako smo prije samo tri godine bile na istoj razini. Cijena zaduživanja itekako se odražava na ukupni javni dug, a njegovo gomilanje povećava i troškove banaka, što onda dovodi i do pada potražnje za kreditima. U padu je i stopa profitabilnosti banaka, koja je danas gotovo tri puta niža nego 2004. godine. Aktivne kamatne stope (koje banke naplaćuju svojim dužnicima) stagniraju, a pasivne (koje banke plaćaju svojim štedišama) od 2010. su se gotovo prepolovile. Škreb očekuje nastavak tih trendova i u 2014., jer će banke kroz veću razliku u kamatama pokušati održati kakvu-takvu profitabilnost u uvjetima slabe potražnje za kreditima.

    MMF iz opreza

    Škreb je jedan od rijetkih ekonomista koji se otvoreno i jasno zalaže za prihvaćanje suradnje s Međunarodnim monetarnim fondom. To ne znači da moramo uzimati kredite od MMF-a, jer bi nam već samo sklapanje aranžmana s tom institucijom, uvjeren je Škreb, povećalo kreditni rejting, snizilo cijenu zaduživanja i poboljšalo krvnu sliku javnih financija. Dobar je primjer Poljska, koja ima sličan „aranžman iz predostrožnosti“, bez povlačenja sredstva. Alternativno rješenje za smanjenje javnog duga, koje katkad spominju neki ekonomisti, bile bi narodne obveznice, ali Škreb im nije sklon, jer bi se time dug opet povećao, a eventualne tako generirane javne investicije neće izvući gospodarstvo iz gliba. Škreb puno više vjeruje u potencijale privatnog sektora, koliko god on dosad bio pogođen recesijom.

    (PV/D.Ž.)
    23. listopada 2013.

  • Uvode se ekonomski najpovoljnije ponude u javnim natječajima

    U javnim natječajima uskoro se više neće odabirati samo najjeftinija ponuda, već će posao dobiti "ekonomski najpovoljnija ponuda", najavio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. To znači da će se ponude vrednovati prema većem broju kriterija kako bi što realnije odgovarale poslu za koji se ugovaraju. Tako je u većini slučajeva i drugdje u Europskoj uniji. Grčić kaže kako se često događalo da se posao ugovarao po najnižoj cijeni, a zatim je preko dodatnih aneksa država platila mnogo više od planiranog. U takvim je ugovorima i veća mogućnost za korupciju.

    Gostujući na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca, Grčić je poručio da će uskoro biti gotov i model izdvajanja servisnih usluga (čišćenje, održavanje...) iz javnih institucija i ministarstava.
    Projekt koji treba smanjiti trošak države i omogućiti razvoj tržišta tih usluga provodit će se po uzoru na Austriju. Prema Grčićevim riječima u Austriji se već pet godina postupno izdvajaju servisne službe iz javne uprave. Izdvojene tvrtke su isprva u državnom vlasništvu, a kad se restrukturiraju i ojačaju na tržištu, idu u privatizaciju.
    Grčić je ocijenio da se ulazak Hrvatske u Europsku uniju već pozitivno odrazio na neke gospodarske sektore. Godinama je država uzalud tražila ulagače u 12 zapuštenih hotelskih poduzeća. Ta su poduzeća ušla i u predstečajne nagodbe, a sada se za njih pojavio niz ozbiljnih ulagača. Ugovori za preuzimanje i dokapitalizaciju uskoro bi trebali biti potpisani, najavio je Grčić.

    Primjer ulaganja povezanog s otvaranjem europskog tržišta je i Pliva, istaknuo je potpredsjednik Vlade. Kad je kompanija Teva preuzela Plivu, krenula je u restrukturiranje i otpuštanje radnika. Sad je došlo drugo vrijeme i pokrenut je novi investicijski ciklus. Nakon 100 milijuna dolara uloženih u nove pogone, slijedit će u Plivi još dva projekta vrijedna nešto manje od 100 milijuna dolara. Ulazak na zajedničko tržište donio je i Plivi jasnu perspektivu, naglasio je Grčić, dodajući da za hrvatske poduzetnike veliku priliku predstavlja i uključivanje u projekte koji se financiraju bespovratnim novcem iz europskih fondova.

    Poslodavci su pohvalili Grčićevu spremnost na komuniciranje s poslovnom zajednicom. No ljute se na optužbe ministra Linića da nedovoljno investiraju. Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove sekcije za mala i srednja poduzeća, kaže da namjeravaju podnijeti i ustavnu tužbu protiv zatvaranja lokala kojima se pronađe višak u blagajni. "Možda se može reći da mi u Vladi kombiniramo pristup vatre i leda, ali kroz razgovor ćemo doći do najboljih rješenja", odgovorio je Grčić.

    (PV/I.V.)
    23. listopada 2013.

  • Hrvatska vina za Kinu

    Tvrtka PP Orahovica već više od dvije godine izvozi svoja vina u Kinu. Nova pošiljka u tu daleku zemlju otišla je 21. listopada, a vino je poslano kontejnerom do Rijeke, potom brodom do Kine. Ovoga je puta izvezeno 13.000 butelja Frankovke, berba 2012., s alkoholom od 12,9 posto.

    "Nakon godinu dana odležavanja, jedno od najboljih crnih kontinentalnih vina spremno je za kinesko tržište. Frankovka iz berbe 2011. dobila je brončanu medalju na natjecanju pod nazivom Decanter Asia wine award 2012., što je ujedno bila jedna od ulaznica na vinsko tržište Kine", rekao je Josip Tokić, voditelj proizvodnje PP-a Orahovica.

    Prošle je godine i orahovački Silvanac zeleni, berba 2009., dobio nagradu za najbolje bijelo suho vino na sajmu Interwine u gradu Guangzhouu. Tokić je dodao kako se uz Frankovku u Kinu izvozi još Silvanac zeleni i Sauvignon tvrtke PP Orahovica. Naglasio je i kako se tamo sve više konzumiraju kvalitetna i vrhunska vina, a Kinezi najviše traže vina proizvedena u Europi.

    "Kina je najbrže rastuće vinsko tržište na svijetu, s godišnjim porastom potrošnje od 15 posto. Danas tamo postoji oko 20 milijuna potrošača, a procjenjuje se kako će taj broj porasti na 80 milijuna do 2020. godine", rekao je Tokić. Dodao je da Kinezi troše tri posto svjetske proizvodnje vina, a najviše konzumiraju crne sorte te bijela polusuha i slatka vina.

    (PV/S.P.)
    22. listopada 2013.

  • Potrošači sve više traže obnovljive materijale

    Tetra Pak, vodeća svjetska kompanija u proizvodnji rješenja za preradu i pakiranje, objavila je rezultate petog po redu istraživanja u području ekologije, koje se provodi svake dvije godine. Istraživanje je pokazalo kako potrošači u cijelome svijetu sve više traže obnovljive materijale i ekološko obilježavanje proizvoda, a recikliranje je postalo temeljni zahtjev i za potrošače i za predstavnike prehrambene industrije.

    Predstavnici prehrambene industrije pokazuju znatan porast zanimanja za obnovljive materijale, a što je rezultat razvoja novih tehnologija. Oni su uporabu materijala na biološkoj bazi ocijenili jednim od najvažnijih trendova koji će oblikovati budućnost industrije ambalaže pića.

    S druge strane, potrošači i dalje ocjenjuju karton najekološkijom ambalažom zbog toga što je papir obnovljivi materijal, a više od 50 posto potrošača smatra kako će primjena bio-plastike još više poboljšati ekološka svojstva kartonske ambalaže.

    Izvješće je također uočilo kako potrošači imaju sve veću potrebu za dodatnim informacijama o utjecaju na okoliš. Kako bi mogli odabrati proizvode uz punu informiranost, 37 posto potrošača redovito traži ekološke oznake na prehrambenoj ambalaži. Čak 54 posto potrošača vjeruje ekološkim oznakama, u odnosu na 37 posto 2011. godine. Svaki peti potrošač u istraživanju prepoznaje logotip Forest Stewardship Councila (FSC), a većina ga točno povezuje s održivim šumarstvom.

    Razvrstavanje i odvajanje ambalaže za recikliranje i dalje je najvažnija aktivnost potrošača vezana uz zaštitu okoliša, što se nije mijenjalo od 2005. Mogućnost recikliranja ambalaže predstavnicima prehrambene industrije u međuvremenu je postala imperativ kod razvoja proizvoda ili usluga.

    „Rezultati ovogodišnjeg istraživanja potvrđuju važnost stavljanja okoliša u središte naših strateških planova,“ rekao je Dennis Jönsson, izvršni direktor Tetra Paka. „Čvrsto smo se obvezali smanjiti svoj utjecaj na okoliš u svim karikama lanca vrijednosti, razvijati održive proizvode i povećati omjere recikliranja. Uspješno napredujemo prema ciljevima koji smo si postavili u ovim važnim područjima.”

    Istraživanje Tetra Paka se od 2005. godine provodi svake dvije godine. U istraživanju za 2013. godinu sudjelovalo je više od 7000 potrošača i preko 200 predstavnika prehrambene industrije iz ukupno 13 zemalja - SAD-a, Brazila, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Južnoafričke Republike, Turske, Indije, Rusije, Kine i Japana.

    (PV)
    17. listopada 2013.

  • Zračna luka Zagreb: radovi nakon arheoloških istraživanja

    Na budućem gradilištu novog terminala zagrebačke Zračne luke traju arheološka istraživanja, što je prva faza pripremnih radova, objavili su iz tvrtke MZLZ, koju je francuski koncesionar ZAIC osnovao za upravljanje zračnom lukom. Daljnji radovi će početi sredinom studenog, do kada bi trebala biti završena arheološka istraživanja.

    Građevinski radovi će započeti odmah nakon zimskog perioda, odnosno u prvom kvartalu 2014. godine, ovisno o vremenskim uvjetima. Iz MZLZ-a naglašavaju kako nemaju nikakvih značajnih izmjena u odnosu na početni plan, što znači da će dizajn i izgled novog putničkog terminala biti u skladu sa zahtjevima iz ugovora o koncesiji.

    Istovremeno, koncesionar najavljuje i brojna unaprjeđenja te modernizaciju postojećeg putničkog terminala. Radovi bi trebali započeti prije kraja ove godine, a uključivat će modernizaciju trgovine u tranzitnom dijelu, povećanje broja šaltera za registraciju putnika te postavljanje kioska za registraciju putnika. Prostor namijenjen putnicima koji lete na domaćim letovima bit će proširen na prvi kat, a u prostorima za domaće i međunarodne letove bit će postavljene kabine za pušenje.

    Za službeno preuzimanje Zračne luke potrebno je završiti proces prijenosa radničkih prava radnika na novog poslodavca, što je obveza tvrtke Zračna luka Zagreb d.o.o., još uvijek formalnog poslodavca. MZLZ čeka da ZLZ završi taj proces i pregovore sa sindikatima vezane uz njihove zahtjeve za dodatnim bonusima prije prelaska u MZLZ. Koncesionar podsjeća kako su svi radnici dobrodošli, jer im trebaju za nesmetan nastavak rada te još jednom naglašava kako će sva prava iz kolektivnog ugovora biti prenesena i zajamčena radnicima najmanje pet godina. Također, svi će radnici kod novog poslodavca biti zaposleni na istom ili boljem radnom mjestu, a u potpunosti će im biti prenesen i radni staž koji se odnosi na rad u ZLZ-u. Koncesionar naglašava da će svi radnici imati jednaka prava u tvrtki MZLZ kao i u svakoj od šest tvrtki-kćeri koje je MZLZ osnovala i podsjeća da je tako komunicirano od samog početka procesa preuzimanja Zračne luke Zagreb.

    (PV)
    18. listopada 2013.

  • Župani traže izmjene u legalizaciji bespravne gradnje

    Hrvatski župani sastali su se u Ministarstvu graditeljstva s ministricom Ankom Mrak Taritaš, kako bi razgovarali o tome na koji se način može izaći u susret županijama da bi proces legalizacije u Hrvatskoj uspješno završio do zadanog roka 2015. godine. Jedan od problema s kojim se proces legalizacije suočava je prevelik broj zahtjeva koji obrađuje mali broj ljudi. Ministrica Mrak Taritaš obećala je pomoć županima sa svim problemima s kojim se županije susreću u ovom procesu.

    Tijekom provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama zaprimljeno je 774.000 zahtjeva za legalizaciju. Predsjednik Hrvatske zajednice županija Tomislav Tolušić istaknuo je kako proces legalizacije ne ide onako kako je to zamislilo resorno ministarstvo.

    „Ideja je dobra i apsolutno je pozdravljamo, no postoje neke mogućnosti za unapređenje samog sustava i to smo danas i iznijeli resornoj ministrici, koja je prihvatila naše prijedloge, stoga i očekujemo da će bar neki od njih ući u zakonsku proceduru jer uskoro kreće izmjena Zakona. Očekujemo da će nove zakonske izmjene omogućiti našim građanima lakšu i jeftiniju legalizaciju objekata“, naglasio je Tolušić.

    (PV)
    18. listopada 2013.

  • Ambienta pokazala: drvo je još uvijek neiskorišten potencijal

    Hrvatska drvna industrija ima niz prednosti pred drugim gospodarskim granama u Hrvatskoj. Hrvatske šume, koje upravljaju sa 75 posto šuma u Hrvatskoj, od 2002. godine nosititelj su FSC certifikata - certifikata o održivom upravljanju, a njega posjeduje i 150 drvoprerađivačkih tvrtki, što je najviše u regiji. Hrvatska drvoprerađivačka industrija sa 1480 tvrtki ostvaruje 976 milijardi kuna prihoda te izvozi uglavnom na zapadna tržišta, pretežno u zemlje Europske unije. Najvrednija je sirovina slavonski hrast, koji se najviše koristi u proizvodnji namještaja i parketa.
    No ako je suditi po izložbi Ambienta, koja je održana na Zagrebačkom velesajmu, hrvatska drvna industrija i dalje stagnira.

    Na otvaranju 40. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, direktor Velesajma Milan Trbojević istaknuo je kako je ovaj sajam, za razliku od mnogih drugih u regiji i šire, ipak održan. I brojke govore da situacija nikako nije dobra: na ovogodišnjoj Ambienti izlagalo je 257 izlagača iz 28 zemalja svijeta. Ta brojka je značajno manja nego ranijih godina. Prisjetimo li se duge povijesti te izložbe, koja baš ove godine ima svoje 40. izdanje i koja je u najboljim godinama bila perjanica novozagrebačkog sajmišnog prostora, vidljivo je da Ambienta danas dijeli sudbinu drvne branše u kojoj je ove godine broj zaposlenih prvi put pao ispod 20.000.

    Izvoz ipak malo raste

    Otvarajući izložbu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je međutim kako, za razliku od ostalih grana koje pokriva njegovo ministarstvo, s drvoprerađivačkom industrijom značajnijih problema nema.

    "Već devet godina ta grana gospodarstva bilježi pozitivne rezultate. U prvih šest mjeseci ove godine izvoz iznosi oko 243 milijuna američkih dolara što je za tri postotka više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz oko 187 milijuna američkih dolara i bilježi pad od 15 posto. Pozitivni trendovi se nastavljaju i u drugoj polovini godine", kaže Jakovina.

    U okviru Ambiente Ministarstvo poljoprivrede je potpisalo ugovore s tvrtkama za čije se projekte osiguralo 50 milijuna kuna potpora. Novac će dobiti 120 projekata drvoprerađivača, a ukupna vrijednost tih projekata premašit će 200 milijuna kuna.
    Ministar nije želio kalkulirati, ali je obećao da će u proračunu za 2014. godinu financijska potpora ovoj branši biti i znatno veća.

    U svibnju je raspisan natječaj za dodjelu nepovratnih namjenskih sredstava kapitalne pomoći u tekućoj godini, kojim će se poticati razvoj i održivost prerade drva i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj. Na natječaj je ukupno primljeno 185 prijava, od čega je 121 prijava pozitivno ocijenjena, a 63 ne zadovoljavaju uvjete za dodjelu nepovratnih namjenskih sredstava. Jedan poslovni subjekt je odustao od moguće potpore.

    Nakon provedenog cjelokupnog natječajnog postupka novac su dobili Cedar iz Kastva, Drvni centar Glina, Drvna industrija Klana, Drvoproizvod iz Jastrebarskog, Pergament iz Korenice, Slavonija DI iz Slavonskog Broda, Spin Valis, Požega, Tehnohit HR iz Pitomače, te Zlatko commerce iz Jezerana.

    Izdvajanja iz proračuna

    U proteklih šest godina drvnom sektoru je iz državnog proračuna dodijeljeno 347,9 milijuna kuna nepovratnih namjenskih sredstava čime su sufinancirana 1004 investicijska ulaganja.
    "Gospodarske djelatnosti Prerada drva, Proizvodnja proizvoda od drva i pluta i Proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti koje treba kvalitetno i usmjereno iskoristiti za stjecanje konkurentske sposobnosti nužne za održivost na tržištu", zaključuje ministar Jakovina.

    No u samom sektoru poduzetnici stanje vide nešto drugačije. "Prošle godine zabilježili smo naznake uzlaznog trenda, no ove godine je potvrđena strukturna kriza", kaže Marijan Kavran, direktor Drvnoga klastera. "Ulaskom u EU krenula je konsolidacija industrije što je uključilo i drvni sektor. Oko četvrtine tvrtki osuđeno je na propast i zbog toga što se nisu i neće uspjeti pripremiti za novo tržište. Domaću situaciju pojačava gospodarska kriza koja u nas traje još dulje. Zabrinjava i činjenica da je broj zaposlenih u ovom sektoru pao na 19.700 radnika. Nekada je tu radilo 55.000 ljudi i nemamo naznaka da bi neki industrijski sustavi mogli zaposliti te radnike. Ovaj je sektor podcijenjen prema drugim industrijskim sektorima, posebice prema drugim gospodarskim granama, a ostvaruje devet posto ukupnog izvoza, ima pozitivnu bilancu i bilježi velika ulaganja", upozorava Kavran.

    Potpora je potrebna

    Pitanje svih pitanja za poduzetnike je kako napraviti konkurentan proizvod, kaže predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić. "Drvna industrija je oslabjela i očekuje potporu izvana. Potpore su više simboličan vid s obzirom na stvarne potrebe investiranja u ovaj sektor. Mi moramo biti okrenuti inozemnom tržištu jer je ovo naše za nas premalo. Korisne su nam horizontalne potpore preko Hrvatskih šuma, koje prihvaća i Europska unija. Ono na čemu inzistiramo je da finalni proizvođači, koji nose veću dodanu vrijednost i mogu više zapošljavati, dobiju dovoljno kvalitetne sirovine, a da što manje sirove građe ide u izvoz", zaključuje Jelčić.

    Ikea želi hrvatske dobavljače

    Ikea ostvaruje 27 milijardi eura prihoda na svim tržištima te su i ove godine zabilježili rast prodaje od 9,5 posto. Ostvarili su 3,2 milijarde eura dobiti, a lani su otvorili 11 novih robnih kuća u devet zemalja sa 8000 novozaposlenih. Ukupno imaju 140.000 zaposlenih te 700 milijuna posjetitelja. Svojim dobavljačima plaćaju u roku od 30 dana.
    Ključno je pitanje mogu li se hrvatski proizvođači uklopiti u cijenu proizvoda s kojom Ikea izlazi na tržište. Hrvatski proizvođači kažu kako se obje strane trebaju potruditi da bi se na tržište plasiralo ono najbolje od hrvatske drvne industrije te da se iskoriste njezine komparativne prednosti. Stoga je u Hrvatskog gospodarskoj komori održan sastanak predstavnika Ikee s pedesetak hrvatskih proizvođača.

    "Od svog dolaska u Hrvatsku Ikea je iskazala interes za suradnju s hrvatskim proizvođačima namještaja, ali i s ostalim proizvođačima drvoprerađivačke industrije", rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. "Ikea već 30 godina surađuje s virovitičkim Tvinom u nabavi kvalitetih finalnih drvnih proizvoda. Očekujem da će sljedeće godine među 9500 proizvoda u prvoj Ikeinoj robnoj kući u Hrvatskoj biti i proizvodi hrvatskih tvrtki", dodala je Božica Marković.

    Sastanak s hrvatskim proizvođačima predsjednik Ikee Hrvatska Dragan Skalušević nazvao je jednim od najvažnijih sastanaka koje su održali u Hrvatskoj. "Strategija razvoja Ikee do 2020. godine je rast na već postojećim tržištima, ali i ulazak na nova tržišta. U procesu je izgradnja i otvaranje robne kuće Ikea u Zagrebu, na 38.000 četvornih metara, koja će zapošljavati 300 radnika. U planu je i otvaranje robnih kuća u Splitu i Rijeci. Želimo dobavljače koji su konkurentni i koji će dobiti mogućnost da svoje proizvode izvoze širom svijeta. Suradnju s hrvatskim dobavljačima planiramo od samog početka te ju namjeravamo proširiti na cijelu regiju", kazao je Skalušević dodavši kako im je namjera ostvarivati dugoročne partnerske odnose.

    Ikea s pozitivnom energijom prilazi svom dobavljaču te osim brige o krajnjem kupcu koji očekuje kvalitetan proizvod, vodi brigu i o zaštiti okoliša i radnicima dobavljačkih tvrtki, kaže predsjednik Uprave Tvina Ivan Špoljarić. "Tvin, koji surađuje s Ikeom već 30 godina, kroz tu je suradnju poboljšao svoju organizaciju i kontrolu proizvoda", naglasio je Špoljarić.

    (PV)
    18. listopada 2013.

  • Poliklinika Breyer, Zagreb: Posao kao način života

    Nakon 10 godina poslovanja u zagrebačkom Prilazu Gjure Deželića, Laboratorij Breyer 2007. preselio se u novi prostor u Ilici. Pritom je, nabavivši nove laboratorijske uređaje, korisnicima osigurao višu razinu kvalitete rada i pouzdaniju organizaciju procesa te zaposlio dodatno stručno osoblje.

    U želji za zaokruživanjem laboratorijske dijagnostike, kaže nam osnivačica laboratorija dr. sc. Darija Breyer, odnedavno se započelo s obradom mikrobioloških uzoraka. “Budući da poslujemo od 1997. godine, kontinuirano rastemo i proširujemo usluge, kao i krug stalnih korisnika. Vjerujem kako smo pozitivan primjer uspješnog poslovanja. Tijekom 16 godina rada nailazili smo na povremene prepreke. No ljubav prema poslu, vrhunski stručni suradnici, neprestano ulaganje u znanje i organizaciju poslovanja, rezultirali su isključivo pozitivnim iskustvima”, ističe ova specijalistica medicinske biokemije. Korisnici Breyerovih usluga su ljudi svih dobnih skupina.



    “Zdravlje je naše najveće bogatstvo, stoga nam povjerenje iskazuju poslovni ljudi, roditelji, umirovljenici…”, napominje ona dodavši kako je laboratorij formalnom promjenom od 2. travnja postao Poliklinika Breyer.

    Vlastiti imidž

    Ideja za osnivanje laboratorija rezultat je dugogodišnjeg rada njegovih osnivača i zaposlenih stručnjaka u javnom zdravstvu koji su uočili potrebu za takvom ustanovom. “Cijeli život se obrazujemo, upoznajemo s novostima iz područja medicine i biokemije, pa smo svoje znanje i iskustvo željeli podijeliti s drugima. Otvaranje laboratorija bio je logičan slijed jer mi svoj posao živimo. Ima li išta ljepše od toga kada posao nije teret već način života”, ističe ona.

    Svaki laboratorij ili poliklinika, nastavlja, ima svoj način poslovanja i rada. “Mi smo tijekom godina rada izgradili vlastiti imidž i naši korisnici znaju što im možemo pružiti. Poliklinika Breyer je jedan od svega šest akreditiranih laboratorija u Hrvatskoj, a kvalitetu našeg rada kontrolira njemački referentni institut za bioanalitiku RfB. Ona je tako jednaka kvaliteti rada bilo kojeg akreditiranog laboratorija u Europi”, kaže Darija Breyer dodavši kako je i njihov odnos s konkurencijom više nego korektan.

    Budući da posluje prema visokim standardima i stoji uz bok vrhunskim laboratorijima u Europi, laboratorij ne očekuje bitne promjene nedavnim ulaskom Hrvatske u EU. “Tek možda dodatni priljev klijenata, što je svakako pozitivno. A planovi za daljnji razvoj postoje, no neka za sada ostanu naša mala tajna”, zaključuje ona.

    (PV/B.O.)
    30. rujna 2013.

  • Krutak, Bistra: EU fondovi u prvom planu

    Konzultantska tvrtka Krutak od 1992. godine bavi se financijskim savjetovanjem. Međutim, od 2008. godine snažnije je usmjerena na fondove Europske unije. Stoga je proširila portfelj na savjetovanje i izradu projekata upravo iz područja europskih fondova, evaluaciju i provedbu odobrenih projekata te vođenje edukativnih seminara i radionica na tu temu.

    Direktorica Krutka Tea Kranjec kaže kako su poslovanje početkom 2013. obogatili web portalom One stop shop for EU funds koji se nalazi na domeni www. europski-fondovi.eu. “Portal korisnicima pruža na jednom mjestu sve informacije o fondovima Europske unije odnosno o natječajima, programima, edukaciji, primjerima projekata, strateškim dokumentima, ugovornim tijelima i ostalom. U timu nas je šestero, nedavno smo uspostavili područni odjel u Splitu, a trenutno smo u fazi osnivanja učilišta za cjeloživotno učenje”, ističe Tea Kranjec.

    Kontinuirano usavršavanje

    Segment hvatskog tržišta u kojem tvrtka posluje zadnjih nekoliko godina doživio je veliku ekspanziju. “Kako se bavimo EU fondovima još od 2008. godine, uspjeli smo se etablirati kao jedan od relevantnijih sudionika na tom tržištu što potvrđuje velik broj naših klijenata i partnera. Rast očekujemo u svim segmentima poslovanja - od savjetodavnih usluga za pripremu projektne dokumentacije, preko pripreme i aplikacije za strukturne fondove, do edukativnih aktivnosti poput seminara, radionica, verificiranih usavršavanja kao i daljnjeg razvoja online sustava One stop shop for EU funds”, kaže ona. Djelatnici tvrtke kontinuirano se usavršavaju, pa su tako prošli stručna usavršavanja u Firenzi, Rigi i Bruxellesu. “Planiramo internacionalizirati edukativne programe i ponuditi ih dionicima diljem Europe kroz programe cjeloživotnog učenja”, naglašava.

    Među problemima s kojima se tvrtka susreće u redovnom poslovanju Tea Kranjec ističe nedovoljnu informiranost, koja se pak može riješiti dijalogom i uključivanjem različitih dionika u cjelokupni proces oko pripreme i provedbe EU fondova. No dodaje i kako je u zadnje vrijeme na tom području vidljiv pomak.
    Zbog nedavnog ulaska Hrvatske u EU očekuju veću zainteresiranost, a time i pripremljenost potencijalnih prijavitelja. “Također, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvaraju se dodatni programi i fondovi koji nam do sada nisu bili na raspolaganju, čime raste i naš doseg u poslovnom smislu”, zaključuje Tea Kranjec.

    (PV/B.O.)
    30. rujna 2013.

  • Nakon Crobusa novi poslovi u Iraku

    Nakon autobusa Crobus, koji će se Iraku isporučivati iz proizvodnih pogona tvrtke Auto Zubak, na pomolu su i novi poslovi u toj bliskoistočnoj zemlji. Uz ostalo, najavljuje se zajednička proizvodnja lakog oružja i projekti u tekstilnoj industriji.

    O formaliziranju gospodarske suradnje u Zagrebu su razgovarali irački ministar industrije Ahmed Naser Deli Al-Karbooli i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Gost iz Iraka najavio je svoj posjet tvrtkama kao što su Đuro Đaković, Munja, HS Produkt, Eurocable i Ziegler radi razgovora o konkretnoj suradnji s iračkim tvrtkama i institucijama.

    U tijeku su i pripreme za osnivanje iračkog veleposlanstva u Hrvatskoj, a utemeljit će se i međuvladino povjerenstvo koje će raditi na razvoju gospodarskih odnosa. Grčić je rekao da je krajnji cilj uspostavljanje hrvatsko-iračke gospodarske komore koja bi trajno preuzela ulogu posrednika među gospodarstvima Iraka i Hrvatske.

    Osim isporuke roba, hrvatski stručnjaci mogli bi biti angažirani i u prenošenju znanja u obnovi industrijskih postrojenja. Ministar Al-Karbooli je rekao da irački državni proračun za iduću godinu iznosi oko 130 milijardi dolara, a na njegovo ministarstvo otpada oko tri milijarde dolara. “U obnovu naše zemlje treba uložiti puno truda i nadam se da će nam u tome pomoći i naši prijatelji iz Hrvatske”, rekao je Al-Karbooli.

    U Iraku postoji sedamdesetak državnih industrijskih kompleksa, od kojih su mnogi pretrpjeli znatna ratna razaranja. Potrebna im je tehnološka obnova. Iračani su posebno zainteresirani za suradnju u obnovi elektroenergetskog sustava, u čijoj su gradnji svojedobno sudjelovale mnoge tvrtke iz bivše Jugoslavije.

    (PV/I.V.)
    9. listopada 2013.

  • Nerealna obećanja su karcinom ekonomske politike

    Stabilizacijski program koji je 1993. godine donijela i provela tadašnja vlada Nikice Valentića bio je uspješan u svim svojim dijelovima, osim što nije ostvario planirano restrukturiranje, koje ni do danas nije provedeno. Iz tog programa puno bi pouka mogla izvući i sadašnja Vlada, iako su okolnosti ipak bitno drugačije, ustvrdili su čelni ljudi tadašnje hrvatske Vlade na okruglom stolu Večernjeg lista. Bivši premijer Nikica Valentić podsjetio je da se u trenutku donošenja stabilizacijskog programa Hrvatska skrbila o 650.000 izbjeglica, prosječna plaća je bila 100 njemačkih maraka, prosječna mirovina 60 maraka, a tri godine gotovo da nismo imali prihoda od turizma. Rezultati koji su tada postignuti posljedica su političke stabilnosti, koju Valentić smatra nužnim preduvjetom za uspjeh svakog programa reformi. Kada je na vlasti politički stabilna većina, onda političari neće davati nerealna obećanja koja su karcinom svake ekonomske politike, rekao je Valentić. Podsjetio je i da je državni proračun 1994. godine iznosio 19 milijard kuna, a danas toliko iznosi deficit proračuna. Valentić savjetuje sadašnjoj Vladi da odmah reće deficit, jer je „bolje pasti muški, nego padati lagano“. To uključuje, prema njemu, i smanjivanje određenih socijalnih prava, jer samo tako Hrvatska može početi izlaziti iz krize.

    Tadašnji ministar financija Borislav Škegro pokazao je stranice iz svoje štednje knjižice, koja pokazuje da je kao potpredsjednik Vlade imao plaću od, preračunato, oko 500 maraka, što je u početku bilo oko 300.000  hrvatskih dinara, ali je zbog inflacije naraslo na 2,6 milijuna. Nakon stablizacijskog programa počeo je ostavljati dio novca na računu, plaća mu je uskoro postala stabilna, pa se čak i smanjivala, jer je kuna počela dobivati na vrijednosti. Škegro je prikazao i prezentaciju koju je Vlada Ivice Račana prikazivala stranim ulagačima, a u kojoj se navodi da je u vrijeme Vlade Nikice Valentića prosječna stopa rasta bila 5,5 posto, inflacija je bila stabilno niska, proračun gotovo posve uravnotežen, a javnu dug svega 45 posto BDP-a. „Većeg priznanja ne možete dobiti od priznanja vaših političkih protivnika“, pohvalio se Škegro. Današnjem ministru financija Slavku Liniću Škegro ne zamjera previše, jer smatra da je ostao sam na brisanom prostoru, pa mora posuđivati novac pod sve gorim uvjetima. Nije problem u Ministarstvu financija, već u svim ostalim ministarstvima, ali i u oporbi, smatra Škegro. Svi bi oni, prema njegovu mišljenju, morali priznati realnost, a to je da nam je BDP smanjen za 11-12 posto, pa za toliko treba smanjiti i troškove države.

    U timu koji je 1993. pripremao stabilnizacijski program bio je i Željko Rohatinski, koji danas poziva Hrvatsku narodnu banku, u kojoj je osam godina bio guverner, na aktivniji pristup zajedno s poslovnim bankama. No, taj aktivniji pristup, po Rohatinskom, mora ići u korak s fiskalnom konsolidacijom. A ta fiskalna konsolidacija, prema Velimiru Šonji, koji je također prije 20 godina bio član stabilizacijskog tima, ne znači ukidanje socijalne države, jer bi to bilo suprotno i Ustavu. Ali znači efikasnije mjere socijalne politike, u skladu s prihodima proračuna. Iluzija je da se ovako dalje može, a ako se budemo dodatno zaduživali, imat ćemo sve veći udjel kamata u proračunu, što nas gura dublje u krizu, upozorava Šonje. Nikica Valentić uvjeren je da se socijalna prava mogu smanjiti za 10 posto bez težih posljedica, dok bivši direktor Državnog zavoda za makroekonomske analize i prognoze Žarko Miljenović nadu polaže u proceduru prekomjernog deficita, kojom će Europska komisija natjerati naše političare na bolne poteze koje sami ne žele povući.

    (PV)
    9. listopada 2013.

  • Porezna uprava: krećemo u prisilnu naplatu

    Porezna uprava potvrdila je da će pristupiti prisilnoj naplati dospjelih tražbina od fizičkih i pravnih osoba koje nisu iskoristile priliku da uz povoljnije uvjete plate svoja dugovanja za poreze i ostala javna davanja.

    Podsjećajući da je dužnike opominjala i telefonskim putem i poslanim opomenama, Porezna uprava ističe da neki od njih nisu iskoristili mogućnosti predstečajnih nagodbi, niti četiri reprograma od 2012. godine, na koje su putem javnih glasila više puta pozivani. Prema fizičkim i pravnim osobama koje su iskoristile mogućnost reprograma ili predstečajne nagodbe, neće se krenuti s mjerama prisilne naplate.

    Prema podacima Financijske agencije do 30. rujna 2013. godine ukupno je predano 5098  zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe, od tvrtki s 41.951 zaposlenih te iznosom dugovanja od 48,7 milijardi kuna. Od ukupnog broja predanih zahtjeva njih 562 odnosi se na dug veći od 10 milijuna kuna od tvrtki koje zapošljavaju 29.095 zaposlenih s dugovanjem od 44,4 milijardi kuna.

    655 zahtjeva odnosi se na redovni postupak s dugovanjima do 10 milijuna kuna od tvrtki koje zapošljavaju 7400 zaposlenih te imaju dug od 3 milijardi kuna, a 3881 zahtjev odnosi se na skraćeni postupak predstečajne nagodbe.

    (PV)
    1. listopada 2013.

  • Zeleni krediti za poduzetnike

    Hrvatska poštanska banka proširila je kreditnu ponudu za poduzetnike te im od 1. listopada nudi kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije. Kredit je moguće realizirati u kunama sa ili bez valutne klauzule te u eurima, uz kamatnu stopu od 6,45 posto. Maksimalni rok otplate kredita je 10 godina uz mogućnost počeka do dvije godine.

    Novi kredit za poduzetnike namijenjen je financiranju solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije za vlastite potrebe, financiranju mrežom vezanih solarnih sustava za proizvodnju električne energije, kupnji, izgradnji ili opremanju niskoenergetske nekretnine, a može se iskoristiti i za financiranje svih aktivnosti u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti poslovne nekretnine i/ili cijelog proizvodnog procesa.

    Hrvatska poštanska banka danas ima 9300 korporativnih klijenata. HPB-ovi krediti gospodarstvu krajem rujna dosegli su 8,7 milijardi kuna, a rast kredita pravnim osoba u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 3,7 posto.

    (PV)
    1. listopada 2013.

  • Securitas objedinio tri zaštitarske tvrtke

    Nekadašnji Zvonimir Security, riječki Protect i Sigurnost Buzov iz Slavonskog Broda završili su proces spajanja, te od danas posluju kao jedan pravni subjekt pod okriljem najvećeg svjetskog zaštitarskog branda, korporacije Securitas. Financijski operacija Securitasa koja je započela 2011. godine, bio je prva strana investicija na hrvatskom zaštitarskom tržištu.

    Securitas Grupa globalna je zaštitarska korporacija koja zapošljava više od 300.000 ljudi u 52 zemlje svijeta. U 2012. godini ukupna prodaja Securitasa iznosila je 66,46 milijardi švedskih kruna (59,15 milijardi kuna), a operativna dobit 3,1 milijardi kruna (2,75 milijardi kuna).

    Spajanjem tri velike tvrtke, korporacija Securitas u Hrvatskoj ukupno broji oko 2200 zaposlenika i nosi ime Securitas Hrvatska d.o.o. Sa sjedištem u Zagrebu, djeluje u ukupno 13 ureda diljem cijele Hrvatske.

    (PV)
    1. listopada 2013.

  • Agrokor će morati prodati mnogo prodavaonica

    Agrokor će morati prodati dosta trgovina u Hrvatskoj da bi se odobrilo njegovo preuzimanje Mercatora, smatraju u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. To, primjerice, može biti prodaja svih Mercatorovih prodavaonica u Hrvatskoj, ili nekih svojih, Konzumovih, i nekih Mercatorovih, rekao je Mladen Cerovac, zamjenik predsjednice Vijeća AZTN-a Olgice Spevec.

    Formalno, proces odlučivanja još nije započeo jer je AZTN od Agrokora tražio nadopunu prijave o koncentraciji. Agrokor će, kako to zakon i nalaže, sam morati predložiti čega će se odreći kako bi bila sačuvana konkurencija i izbor potrošača. Najteže će biti donijeti odluku na području Zagreba i Zagrebačke županije, gdje bi Agrokor s Konzumom, Mercatorom i Getroom zauzimao i više od 60 posto tržišta.

    Agrokor je u prijavi napisao da je akviziciju Mercatora poduzeo radi regionalnog iskoraka. Stoga u AZTN-u očekuju da će svoj prijedlog za reguliranje statusa u Hrvatskoj Agrokor dati u smjeru neutralnosti. Odnosno, da neće htjeti povećati udjel koji je bio velik i prije preuzimanja. Cerovac kaže da u pregovorima poduzetnici uvijek smatraju da se moraju previše toga odreći, a Agencija redovito ocjenjuje da to nije dovoljno.

    HT i Optima

    AZTN će uskoro razmatrati i mogućnost da Hrvatski Telekom u predstečajnoj nagodbi preuzme Optimu telekom. Olgica Spevec ocijenila je da se i tu vidi da bi to negativno utjecalo na tržišno natjecanje. “Morat će nas jako uvjeriti u opravdanost preuzimanja. Neće nas impresionirati činjenicom da bi Optima u protivnom morala u stečaj. I stečaj je uobičajeni dio tržišnog natjecanja i time se ne može opravdavati negativni utjecaj na konkurenciju i potrošače”, rekla je predsjednica Vijeća.

    U Agenciji je predstavljeno godišnje izvješće o državnim potporama u 2012. godini. Ukupno je dodijeljeno 8,7 milijardi potpora, što je manje za 2,6 posto nego 2011. Pozitivni je trend da se smanjuju sektorske potpore (poljoprivreda, ribarstvo, promet), a rastu horizontalne (za istraživanje i razvoj, male i srednje tvrtke, regionalni razvoj...). Oko 69 posto potpora i dalje dobivaju posebni sektori, dok oko 30 posto ide za horizontalne ciljeve. U Europskoj uniji je obrnuto. U odnosu na Uniju Hrvatska ima i veći udjel potpora u ukupnom BDP-u, i to oko 2,7 posto. Tradicionalno visoke potpore brodogradnji prošle su godine smanjene na 500 milijuna kuna. No u iduće dvije godine država će morati dati još 2,8 milijardi kuna za programe restrukturiranja privatiziranih brodogradilišta, istaknula je Olgica Spevec. Programe su odobrili EU i AZTN.

    (PV/I.V.)
    25. rujna 2013.

  • AGIT organizira izvoz cementa iz BiH u Libiju

    Dva vlaka sa 26 vagona i ukupno 1258 tona cementa za Libiju otpremljeni su u organizaciji zagrebačke tvrtke AGIT iz Fabrike cementa Lukavac. Riječ je o jedinstvenom ekološko-izvoznom projektu ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijeloj regiji Jugoistočne Europe, tvrde iz AGIT-a.

    AGIT je prije tri mjeseca dobio od Europske unije subvenciju za obimniju organizaciju željezničkog prometa u cilju smanjenja emisije štetnih stakleničkih plinova u odnosu na cestovni promet. U organizacija izvoza cementa za Libiju uz AGIT sudjeluju Luka Ploče te Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske, kao partneri u kopnenom dijelu prijevoza.


    Iznimnost ovog projekta, osim izvoznog značaja za Bosnu i Hercegovinu, leži i u činjenici da je Fabrika cementa Lukavac dala prednost željezničkom prometu odnosno prebacivanju prijevoza sa cestovnog na željeznički kao ekološki najprihvatljivijeg prijevoza. Prednost željezničkog prijevoza leži i u tendenciji smanjenja zadržavanja tereta na graničnim prijelazima, manjim oštećenjima i rasterećenju cestovne infrastrukture, a u odnosu na cestovni, željeznički prijevoz je na dugi rok održiviji.

    Fabrika cementa Lukavac vodeći je proizvođač portland i zidarskog cementa u Bosni i Hercegovini, u 99-postotnom vlasništvu austrijske kompanije Asamer holding. Ukupno se očekuje tijekom ovog tjedna prijevoz 5000 tona cementa, a do kraja godine i do 30.000 tona cementa za Libiju.

    (PV)
    25. rujna 2013.

  • Prvi otvoreni vodeni park u Hrvatskoj

    Ministar turizma Darko Lorencin u Brtonigli je obišao gradilište Aquaparka Istralandia, koji će biti prvi cjeloviti vodeni park otvorenog tipa u Hrvatskoj. Park je u punoj fazi izgradnje, a završetak radova, odnosno otvaranje parka predviđeno je za 1. lipanj 2014. godine.

    Proces izgradnje parka poštuje principe održivog razvoja, a osnovni cilj je nastanak jedne od najprestižnijih turističkih destinacija sportsko-zabavnog turizma na Jadranu koja nudi novi turistički proizvod s fokusom na sport, razonodu, zabavu i animaciju tijekom turističke sezone.



    „Od početka sam upoznat s ovim projektom i izuzetno mi je drago što ovako veliki investicijski projekt teče prema planu i sigurnoj realizaciji čime ćemo dobiti prvi takav tematski park u Hrvatskoj a samim time bolju i potpuniju turističku ponudu. Ovo je vrlo važna investicija za turizam Istre i Hrvatske koja je skladu sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma prema kojoj su tematski parkovi izdvojeni kao bitan segment ponude. Kreiranjem dodatnih sadržaja, kao što su primjerice tematski parkovi, produljit ćemo sezonu, stvoriti nova radna mjesta te povećati potrošnju u turizmu,“ rekao je Lorencin, dodajući kako je zadovoljan što općenito investicije u turizam rastu jer je ove godine uloženo 2,6 milijarde kuna što predstavlja rast od 124 posto u odnosu na 2012. godinu, odnosno 234 posto u odnosu na 2011. godinu.

    Istarski župan Valter Flego je naglasio kako su takvi sadržaji i atrakcije potrebni Istri u svrhu podizanja kvalitete turizma, ali i povećanja izvanpansionske potrošnje.

    Investitor Branko Kovačić ističe kako već postoje planovi za širenje i gradnju druge faze parka koji će omogućiti zabavu za sve generacije. „Vrijednost investicije je 10 milijuna eura, a otvoreno je 80 novih radnih mjesta. Smatram kako je ovo vrlo bitan projekt za cjelokupni hrvatski turizam, ali i za Istru kao destinaciju“, zaključio je Kovačić, naglasivši kako je prilikom realizacije projekta imao podršku svih, od općine, preko županije, do HBOR-a i nacionalne razine.

    Park će obuhvaćati 4400 četvornih metara vodenih površina koje su prema planu gradnje okružene velikim brojem atrakcija: toboganima, opuštajućim hidromasažnim bazenima i vodenim dvorcem za zabavu najmlađih te ugostiteljskim objektima. Cilj projekta je realizacija akvaparka s prepoznatljivom fizionomijom u funkcionalnom, prostornom i oblikovnom smislu.

  • Erste: za mikrokredite 5,4 milijuna kuna

    Erste banka je pokrenula drugi ovogodišnji val mikrofinanciranja kroz koji planira podržati poduzetničke projekte s preko 5,4 milijuna kuna. Riječ je o kreditima namijenjenim postojećim i novim poduzetnicima s kvalitetnom poduzetničkom idejom, a koji se ne uklapaju u standardne modele bankarskog kreditiranja. Pored kredita, banka u suradnji sa svojim partnerima, za poduzetnike organizira besplatnu edukaciju te mentorstvo u trajanju od dvije godine. Projekt se provodi u ukupno sedam županija: Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj; Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Gradu Ogulinu; Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Gradu Križevcima.

    Poduzetnicima početnicima krediti se odobravaju u protuvrijednosti do 10.000 eura, odnosno do 15.000 eura postojećim poduzetnicima, koji posluju do dvije godine. Rok povrata je do 5 godina uz mogućnost ugovaranja počeka otplate do 12 mjeseci, a kamatna stopa iznosi tromjesečni EURIBOR + 5 p.p. Instrumenti osiguranja kredita su povoljniji od redovnih poduzetničkih kredita, a obuhvaćaju različite instrumente od mjenica, zadužnica, jamstva, depozita i polica životnog osiguranja.

    Kroz natječaj za prvi ovogodišnji val mikrofinanciranja, koji je trajao do kraja svibnja 2013., Erste banka je financirala ukupno 25 projekata u iznosu od preko dva milijuna kuna. Riječ je o nastavku projekta koji se provodi već treću godinu zaredom, a u tom je razdoblju u iznosu od 4,4 milijuna kuna financiran ukupno 61 projekt iz različitih djelatnosti poput uslužnih, proizvodnje i poljoprivrede. Također, tijekom istog razdoblja besplatnu edukaciju, koja poduzetnicima omogućava pristup potrebnim informacijama za uspješno vođenje posla i prevladavanje poteškoća tijekom poslovanja temeljem ranijih znanja i iskustava, prošlo je više od 140 poduzetnika.

    Poduzetnici svoje projekte mogu prijaviti u poduzetničkim centrima Erste banke zaključno do 31. listopada 2013., dok je financiranje projekata predviđeno do 31. prosinca 2013. Erste banka projekt samostalno financira i realizira ga u suradnji s lokalno odabranim partnerima, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te uz potporu tijela državne uprave i samouprave i Good.bee Holdinga, članice međunarodne Erste grupe koja ima za cilj pružanje financijskih usluga onima kojima standardno financiranje nije dostupno.

    (PV)
    25. rujna 2013.

  • Konzum i Tisak: dugovi su nam manji od jedan posto prihoda

    Konzum i Tisak potvrdili su da je 2. rujna počeo inspekcijski nadzor Ministarstva financija – Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor, u svezi primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Nadzor je još uvijek u tijeku, pa dvije kompanije nisu zaprimili zapisnik o utvrđenim činjenicama. Što se tiče podataka objavljenih u medijima o visini dospjelih, a neplaćenih obveza, iz Konzuma i Tiska ističu da su da su nakon 1. srpnja 2013., kada je zakon promijenjen, poduzete dodatne mjere na usklađivanju financijskog poslovanja s odredbama zakona.

    Konzum priznaje da objavljeni podaci o visini dospjelih obveza u osnovi odgovaraju dosad utvrđenima u nadzoru, ali da je visina obveza manja od jedan posto godišnjih prihoda Konzuma. Konzum ističe da je regulirao svoje odnose s dobavljačima, a u nadzoru uočena odstupanja rezultat su objektivnih razloga te će se regulirati u najkraćem roku.

    Iz Tiska poručuju da objavljeni podaci o visini dospjelih obveza u značajnoj mjeri odudaraju od stvarnog stanja, što će u konačnici pokazati i zapisnik po provedenom nadzoru. Tisak tvrdi da je uredno regulirao odnose sa svojim dobavljačima, a prema njihovim podacima imaju 30 milijuna duga, što je također manje od jedan posto godišnjeg prihoda. Dug će se, obećavaju, urediti u najkraćem roku.

    (PV)
    24. rujna 2013.

  • Prostudio, Virovitica: Klikni za gospodarske vijesti

    Od ove jeseni hrvatski web prostor bogatiji je za još jednu internetsku stranicu iz domene gospodarskog novinarstva. Tvrtka Prostudio iz Virovitice pokrenula je specijalizirani portal za sajmove i sajmovanje - Sajmovi.eu namijenjen ponajprije obrtnicima i gospodarstvenicima koji traže informacije o izlaganju na sajmovima u zemlji i inozemstvu.

    Na adresi www.sajmovi.eu čitatelji mogu vidjeti najave nadolazećih sajmova i festivala, pročitati reportaže i pogledati fotogalerije te pronaći vijesti iz gospodarstva te aktualna priopćenja resornih ministarstava i komora.

    “Potencijalni izlagači su takve informacije tražili na stranicama gospodarske i obrtničke komore ili upisom određenog sajma ili pojma u internetsku tražilicu za što bi obično gubili dosta vremena i na kraju ostali uskraćeni za sve što ih zanima. Mi smo sve to objedinili i stvorili bazu podataka o gotovo svim sajmovima, ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama iz okruženja, a u planu su i sajmovi u zemljama Europske unije”, kaže
    vlasnik tvrtke Prostudio Boris Gazibara.

    “Pomoću najmodernijeg pretraživača obogaćenog visokom SEO optimizacijom posjetitelj u Kalendaru sajmova može pronaći informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja sajma, ali ono što držimo značajnim je pretraživanje po grupi proizvoda. Baza nam je bila odlična knjižica Kalendar sajmova i izložbi koju svake godine izdaje Hrvatska gospodarska komora. Uz opće informacije o sajmu donosimo i Google maps koordinate, vremensku prognozu za razdoblje dok sajam traje, program događanja te informacije o cijenama ulaznica i parkinga, a u dogovoru s organizatorima prijavnice, uvjete izlaganja i detaljnu statistiku sajma”, kaže Gazibara naglašavajući da su svi podaci prevedeni na engleski i njemački jezik.

    Posao će se širiti

    Za sada postoje dvije reporterske ekipe s bogatim novinarskim iskustvom koje izvještavaju sa sajmova u zemlji i inozemstvu, a kako se projekt bude širio, broj timova, dopisnika, urednika i drugih zaposlenika bit će veći. Osim iz Hrvatske u prvim mjesecima rada zabilježeni su posjeti čitatelja iz Njemačke, Češke, Austrije, Slovenije, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Belgije i ostalih zemalja.

    “Naš projekt je prepoznat u Poduzetničkom inkubatoru Virovitičko-podravske županije pa smo dobili potporu u vidu subvencioniranog zakupa opremljenog poslovnog prostora i subvencionirane usluge knjigovodstva”, kaže Gazibara izražavajući nadu da će portal Sajmovi.eu prepoznati i poslovna zajednica kojoj je namijenjen.

    (PV/G.G.)
    23. rujna 2013.

  • Kamenoklesarski obrt Gotovac, Kaštel Sućurac: Profit je u izvozu obrađenog kamena

    Kamenoklesarski obrt Gotovac osnovan je 1994. godine, stalno zapošljava osam radnika i surađuje s desetak kooperanata. Bavi se proizvodnjom i ugradnjom kamena, postavljanjem zidnih i podnih obloga, rezanjem i oblikovanjem kamena, iznajmljivanjem strojeva i opreme za izgradnju, a izvodi i radove na vađenju građevinskog kamena, kao i vapnenca, gipsa, sadre i krede. Svoje usluge nude i za ostale građevinske radove vezane uz kamenoklesarstvo i obradu kamena.

    Vlasnik i direktor obrta Ivan Gotovac javnosti je poznat i kao predsjednik Sekcije za obradu kamena pri Hrvatskoj obrtničkoj komori te kao suradnik na nekoliko značajnih kamenih spomenika, poput Gospe od Puta na odmorištu Skradin ili spomenika generalu Andriji Matijašu Pauku postavljenom pokraj Marine kraj Trogira. Njegovi proizvodi ugrađeni su u splitsku i velolučku rivu, u mnoge crkve, u splitski aerodrom; tri fakulteta obložio je kamenom te ugradio svoje proizvode u brojne poslovne objekte, zgrade i privatne kuće. Sa svojim je kamenom izvodio radove u nekoliko država, pri čemu posebno ističe tri luksuzne stambene zgrade u Njemačkoj.

    Muke s dozvolama

    Gotovac stalno surađuje s nekoliko akademskih kipara. Posebice je intezivna suradnja s kiparom Venom Jerkovićem za kojeg Gotovac tvrdi kako je jedan od najboljih kipara koji radi s kamenom u Hrvatskoj.
    Kako bi osigurao sirovinu koja mu treba za obradu, Ivan Gotovac već 12 godina pokušava dobiti dozvole za eksploataciju dva polja kamena. “Više od 10 godina trebalo je da se pribave svi papiri potrebni za dobivanje te koncesije. Težak je to put, ali nadam se da smo sada pred dovršetkom i da ćemo uskoro početi eksploatirati kamen s tih lokacija”, ističe Gotovac.

    Hrvatsko tržište je, kaže, jako malo, a pad građevinske aktivnosti odrazio se, dakako, i na poslovanje proizvođača kamena. “Izvoz je jedini izlaz iz ove situacije, ali - to je ono što treba promijeniti - moramo izvoziti gotov proizvod a ne sirovinu”, ističe obrtnik. “Proizvodnja kamena je djelatnost na koju se, odmah nakon turizma i uz brodogradnju, možemo osloniti. Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja što se tiče kamena i naš je kamen, posebice bijeli, jedan od najboljih na svijetu”, kaže. Kao primjer i uzor ističe tvrtku Kamen Pazin. Ne isplati se, tvrdi, izvoziti kamene blokove koje će netko obraditi i potom po visokoj cijeni plasirati na naše tržište. Na umjetni kamen majstor Gotovac pak gleda s negodovanjem. Dobro je, kaže, što taj materijal ima vrlo mali udjel na našem tržištu.

    (PV/J.V.)
    23. rujna 2013.

  • Informacijama do efikasnosti

    Projektom BIZimpact - koji s više od 1,5 milijuna eura financiraju Europska unija sredstvima IPA programa i hrvatska vlada - želi se ojačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva i omogućiti bolji poslovni okoliš za one koji se žele baviti poduzetništvom.

    Provedba BIZimpacta II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, i nastavak je prvoga BIZimpacta koji je proveden u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Projekt je dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. Provedba projektnih aktivnosti uključit će cijelo područje Hrvatske što će osigurati opsežan prijenos vještina, informacija i znanja.

    Projektom će se jačati razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj, a radit će se i na poboljšavanju svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima. Aktivnosti će biti usmjerene i na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj.

    Projekt se sastoji od četiri komponente - procjene ekonomskih učinaka (PEU), razvoja procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga s poslovnom zajednicom u kontekstu procjene ekonomskih učinaka, širenje informacija i podizanje svijesti, te razvoja kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama korisnika odnosno partnera.

    Glavni korisnik projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta, a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski savez zadruga. U projektima će raditi i druge javne institucije, ali i pojedine tvrtke, obrti i zadruge.

    "Pokrenuli smo drugu fazu projekta jer je prva bila iznimno uspješna pri čemu treba imati u vidu da je pred Hrvatskom kao najnovijom članicom EU-a proces daljnje i sveobuhvatne prilagodbe europskoj pravnoj stečevini te praćenje izmjene postojećih i donošenje novih europskih propisa", rekao je na predstavljanju projekta ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. "Naš normativni okvir mora biti poticajan za poduzetnike i mora im omogućiti ravnopravan status s poduzetnicima u EU-u. Preuzeli smo velik broj europskih propisa od kojih su mnogi imali pozitivne efekte, ali su se pojedini pokazali kao neprimjerena rješenja za našu poslovnu praksu. Nužno je dalje jačati poslovnu informiranost kako bi poduzetnici bili na vrijeme upoznati sa zakonskim promjenama i zakonskom regulativom", smatra Maras.

    Ministar je naglasio kako će se posebno raditi na procjeni učinaka propisa na gospodarstvo jer je to podloga za donošenje novih učinkovitijih normativnih rješenja.
    "Nužno je poboljšavati učinkovitost javne uprave čiji rad mora biti transparentan kako bi se ostvarila što bolja suradnja javne uprave, poslovne zajednice, ali i svih onih na koje se određeni zakoni odnose. Zakoni se trebaju artikulirati uz pomoć javne i demokratske rasprave, ali u nedavnoj prošlosti uslijed određenih okolnosti nije bilo moguće osigurati primjerenu javnu raspravu. Potrebno je i dalje smanjivati parafiskalne namete, pa tako primjerice od 1. siječnja 2015. godine članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori postaje dobrovoljno", kaže Maras.

    Izuzetno smo zadovoljni s prvom fazom ovog projekta jer smo ostvarili sve zacrtane ciljeve koji su unaprijedili poduzetnički angažman pa ga smatramo jednim od najuspješnijih u našoj dosadašnjoj praksi, kaže Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja Europske unije.
    "Informiranost poslovne zajednice je preduvjet njene djelotvornosti i društvenog prosperiteta. Pored upoznavanja naših članica s legislativom EU-a te zbog njihovog lakšeg poslovanja na tom golemom tržištu osnovali smo tri nova centra - Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Centar za investicije i Centar za EU. U prvoj fazi projekta provedena su istraživanja čiji će rezultati znatno olakšati provedbu druge faze u kojoj će se dodatno ojačati komunikacijski procesi", zaključuje Vesna Trnokop Tanta.

    U realizaciji druge faze projekta treba pojačati međuresorsku suradnju te sustavno provoditi procjenu učinaka propisa, smatra Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. "Normativno reguliranje gospodarstva u krajnjoj liniji se odražava na porezne obveznike i tome valja posvetiti više pozornosti. U Hrvatskoj je prisutna normativna inflacija jer se zakonski okvir često mijenja, što je posljedica nepostojanja strategije gospodarskog razvoja. Ulaskom u EU moramo pratiti normativne promjene, ne samo na razini EU-a već i pojedinih članica, kako bismo uputili svoja očitovanja i zaštitili interese naših gospodarstvenika", kaže Jakelić.

    Prva faza provedbe projekta bila je korisna za obrtnike, kaže Sanja Želinski Matunec iz Odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju Hrvatske obrtničke komore. "Obrtnici se ubrzano prilagođavaju novim uvjetima poslovanja i u tome im HOK pomaže. Pored formalnog komuniciranja za prijenos informacija, znanja i umijeća, značajna je i neformalna komunikacija koju će provedba ovog projekta također poboljšati", ističe Sanja Želinski Matunec.

    (PV)
    19. rujna 2013.

  • Stavovi i potrošnja posjetitelja Zagreba

    Zagreb je posljednjih godina sve omiljenije turističko odredište za mnoge domaće i strane goste. Njegovi ga posjetitelji sve češće uspoređuju s uspješnim europskim destinacijama. No, kako bi još više razvio turističke proizvode i ojačao svoju poziciju na iznimno kompetitivnom tržištu gradskog turizma te pritom privukao i nove posjetitelje, Zagreb mora svojim gostima pružiti razne doživljaje, nadmašiti njihova očekivanja i dati osjećaj vrijednosti za novac. Kako bi se saznalo koji su najvjerniji zagrebački gosti te kakvi su njihovi stavovi, zagrebački Institut za turizam lani je proveo istraživanje Tomas Zagreb, jedno iz obitelji Tomas istraživanja, kontinuiranih istraživanja obilježja turističke potražnje. Tomas Zagreb je od 1998. do 2012. proveden šest puta, i to u suradnji sa zagrebačkom Turističkom zajednicom. Ove je godine sudjelovalo 1832 ispitanika, od kojih 1175 u hotelima, a korištena je metoda osobnog intervjua.

    Gosti u prosjeku imaju 40 godina

    Prema rezultatima istraživanja primjetan je trend povećanja hotelskih smještajnih kapaciteta u Zagrebu u odnosu na proteklo razdoblje. "Broj noćenja u hotelima neprekidno raste, a to ne čudi jer su hoteli nositelji turističkog prometa. Primjetan je i neprekidan rast potražnje za boravkom u hotelima u ljetnim mjesecima, i to sa 12 na 20 posto u ukupnim noćenjima u zagrebačkim turističkim objektima", rekla je Zrinka Marušić iz Instituta za turizam. U razdoblju od svibnja do listopada ostvaruje se nešto manje od dvije trećine noćenja u zagrebačkim hotelima. Usporedbe radi, u Splitu se u tom razdoblju ostvaruje 78 posto, a u Rijeci 67 posto hotelskih noćenja.

    Zrinka Marušić je istaknula i kako zagrebački gosti u prosjeku imaju 40, a oni koji borave u hotelima 42 godine. Hrvatski glavni grad ponajviše posjećuju turisti u dobi između 26 i 45 godina. S obzirom na to da je Zagreb i kongresno središte u koje uglavnom dolaze poslovni ljudi, 62 posto gostiju ima višu i visoku stručnu spremu.

    Sve više informacija s interneta

    Turistički trendovi se mijenjaju, pa tako Zagreb privlači nove segmente gostiju. Lepeza motivacije dolaska turista u naš glavni grad vrlo je široka, pa tako 42 posto gostiju dolazi zbog poslovnih obveza, 30 posto zbog novih iskustava i doživljaja, a 26 posto zbog kratkog odmora u gradu. Usporedbe radi, prije 15 godina u Zagreb je dvije trećine gostiju dolazilo samo zbog poslovnih obveza. "Turistička potrošnja se mijenja i sve je više tzv. pravih turista. Od 2003. godine internet je za goste hotela primarni izvor informacija o Zagrebu. Dok je 1998. internet bio tek sedmi izvor informacija, kojim se koristilo samo sedam posto hotelskih gostiju, danas informacije s tog medija koristi čak 66 posto gostiju koji posjećuju Zagreb. Vidljivo je da internet zauzima sve veći primat u izvorima informacija", rekla je Zrinka Marušić. No, ono što zabrinjava je mala posjećenost muzeja, pa tako samo osam posto gostiju posjećuje zagrebačke muzeje, i to ponajviše Muzej prekinutih veza. Kao razlog turisti su naveli - nedostatak vremena. Može se zaključiti kako je, prema riječima gostiju, Zagreb grad s dušom, pun zanimljivosti i ugodne atmosfere, otvorenih i srdačnih ljudi, jedinstvenog šarma i intimne atmosfere. No, istodobno je i grad starih fasada, zgrada uništenih grafitima, velike gužve u prometu, slabe gastronomske ponude, siromašnog noćnog života i slabe ponude tradicionalnih suvenira.

    Zagreb u međunarodnom okruženju

    Prema analizi European Cities Marketing Benchmarking Reporta, u društvu 113 europskih gradova Zagreb se lani nalazio na 65. mjestu po ukupnom broju noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Bio je i na 45. mjestu po broju inozemnih noćenja u tim oblicima smještaja. U konkurentskom okruženju 25 europskih gradova, Zagreb se nalazio na 13. mjestu po broju inozemnih noćenja u komercijalnim smještajnim objektima, i na 16. mjestu po prosječnom godišnjem rastu noćenja u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

    (PV/S.P.)
    19. rujna 2013.

  • HPB počeo s isplatom štednih uloga Centar banke

    Hrvatsku poštansku banku imenovala je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) jednom od banaka kojima je povjeren posao isplate obeštećenja deponentima Centar banke. Svih 60 poslovnih jedinica HPB-a na raspolaganju su deponentima Centar banke koji od četvrtka, 19. rujna, mogu podnijeti zahtjev za isplatu.

    Pravo na obeštećenje imaju fizičke osobe, trgovačka društva i neprofitne institucije izuzev osoba u posebnom odnosu s Centar bankom.

    Deponente Centar banke čekaju pripremljeni obrasci zahtjeva koje mogu preuzeti i podnijeti na naplatu u bilo kojoj poslovnici HPB-a. Prilikom podnošenja zahtjeva vlasnici depozita fizičke osobe trebaju predočiti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, odnosno drugu važeću identifikacijsku ispravu, a radi potpune identifikacije trebaju predočiti i izvorni dokument o depozitu (štednu knjižicu, ugovor o oročenju, karticu računa).

    Za deponente Centar banke koji nisu u mogućnosti doći osobno, pripremljeni su obrasci posebne punomoći, koje se može preuzeti u poslovnicama ili na internetskim stranicama HPB-a. 

    Isplata fizičkim osobama moguća je u gotovini ili prijenosom na račun, a isplata trgovačkim društvima te neprofitnim institucijama bit će izvršena prijenosom na račun.

    Deponenti Centar banke svoje zahtjeve mogu podnijeti u roku od 12 mjeseci nakon što je DAB objavio javni poziv, odnosno do 19. rujna 2014. godine.

    (PV)
    19. rujna 2013.

  • Drvoprerađivači se nude na prodaju

    Dvadesetak poslovnih subjekata u hrvatskoj drvnoj industriji u potrazi je za strateškim ulagačima, a ne nađe li ih, više od 30 posto malih drvoprerađivača moglo bi uskoro zatvoriti svoje pogone zbog globalizacije, gubitka starih tržišta i nedostatka sirovine, rečeno je na skupštini Hrvatskog drvnog klastera.

    Trenutačno se za razmjerno male iznose od nekoliko milijuna eura mogu kupiti posrnuli drvni giganti, poput slatinskog Gaja, koji imaju i po 10-15 hektara industrijskog zemljišta, rekao je direktor klastera Marijan Kavran. Članovi klastera najavili su da će na nadolazećem sajmu Ambienta za nagradnu igru donirati 12 tona peleta, te kamin i peć na pelete, što je puno veća vrijednost od 20.000 kuna, s koliko je država pomogla održavanje sajma. Interes za izlaganje na Ambienti izrazili su i mnogi strani poduzetnici iz drvnog sektora, a Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je i poljsko-hrvatski forum drvoprerađivača, koji bi se trebao održati početkom 2014.

    Očekuje se i donošenje Vladine uredbe o dražbi drvnih proizvoda, kojom bi bio uveden bolji nadzor izvoza, jer je trenutačno oko 70 posto izvoza pogrešno deklarirano. Iako prerada drva i dalje čini oko devet posto hrvatskog izvoza, o njoj se u medijima rijetko govori: prema podacima Denisa Jelačića sa Šumarskog fakulteta, drvnoj industriji je u 2011. bilo posvećeno samo 0,002 posto priloga na televizijama.

    (PV/D.Ž.)
    19. rujna 2013.

  • U restrukturiranju treba imati mjeru

    U restrukturiranju kompanija najteže je promijeniti mentalni sklop, a najveći izazov je osigurati protočnost informacija, jer ako se neka informacija može pogrešno protumačiti, to će se i dogoditi, ustvrdio je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak na konferenciji HR Business arena 2013. Uprava HP-a mora komunicirati i sa sindikatima, a oni često svojim negativnim pristupom sve upropaste, požalio se. Ipak, dodaje da do restrukturiranja zapravo ne bi trebalo ni dolaziti jer ako postoji potreba za njim, to znači da se nije dobro radilo.

    Hrvatski telekom je neprestano u transformaciji, a kad tražimo od drugih da se transformiraju, moramo početi od sebe, tvrdi članica Uprave HT-a Irena Jolić Šimović. U restrukturiranju uvijek treba naći mjeru i zaposlenima koji su tehnološki višak pružiti perspektivu i podršku nakon odlaska iz kompanije, uvjerena je ona te ističe da u komunikaciji sa zaposlenima treba koristiti društvene mreže i otvorene i interne.

    No, Melanie Seier Larsen, konzultantica iz A.T. Kearneyja Slovenija, upozorava da s društvenim mrežama treba biti oprezan jer tijekom restrukturiranja mogu postati kanal za negativne reakcije i dovesti do fijaska u komunikaciji.

    (PV/D.Ž.)
    19. rujna 2013.

  • Diona prodala 42 trgovine

    Diona je s tvrtkama Ribola i Gavranović, u sklopu plana restrukturiranja, postigla sporazum o prijenosu trgovačkog poslovanja Dione na te dvije tvrtke u Dalmaciji i Središnjoj Hrvatskoj. Ovim ugovorom prodajna mjesta Dione, zajedno s radnicima u tim regijama, preuzimaju Ribola i Gavranović, a Diona će nastaviti s konsolidacijom poslovanja i fokusiranjem aktivnosti na područja najvišeg razvojnog potencijala.
     
    "Ovim sporazumom smo prenijeli poslovanje u 42 trgovine i zadovoljni smo što smo uspjeli osigurati kontinuitet rada kod većine naših zaposlenika u regijama Dalmacije i Središnje Hrvatske. Radi se o financijski stabilnim, rastućim tvrtkama izrazito regionalnog karaktera. Diona će s druge strane, ostvarenom vrijednošću transakcije poboljšati bilancu i smanjiti izloženost prema dobavljačima", priopćeno je iz Dione.

    (PV)
    19. rujna 2013.

  • Generali mijenja tržište

    Generali osiguranje prvo je osiguravateljsko društvo na tržištu koje nudi mogućnost ugovaranja obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti (AO) sa i do 23 posto nižom cijenom police.

    Generali je time, ponajprije iz pozicije inicijatora, a sada i praktičnom primjenom novog liberaliziranog cjenika, postao predvodnikom liberalizacije tržišta AO uslijed stvaranja uvjeta koji omogućavaju primjenu novih kriterija koji ugovarateljima donose povoljniju cijenu, priopćeno je iz tvrtke Kursor komunikacije.

    Prilikom oblikovanja novog liberaliziranog cjenika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti Generali osiguranje primijenilo je, pored bogatog međunarodnog iskustva koje nosi s drugih razvijenih liberaliziranih tržišta, i iscrpno lokalno iskustvo, kao i saznanja temeljena na bazi hrvatskih statistika.

    Inovacija Generali cjenika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je u personaliziranom pristupu svakom pojedinom ugovaratelju. Tako se pri izračunu cijene police vrednuje više kriterija, s naglaskom na povijest sigurne vožnje ugovaratelja, zbog čega početna cijena police – u kojoj je već uračunat određeni bonus - u konačnici može biti niža i do 23 posto.

    Georg Engl, predsjednik Uprave, kaže kako primjenom novog cjenika Generali osiguranje mijenja tržište nabolje. "Uzimajući u obzir aktualne ekonomske okolnosti i standard građana, a temeljem uvjeta koji omogućavaju liberalizaciju tržišta AO, zadovoljni smo što konačno možemo ponuditi pravične cijene po mjeri i želji osiguranika, jer ne vidimo razloga da netko tko je savjestan i siguran vozač plaća skuplju cijenu police", ističe on.

    (PV/B.O.)
    18. rujna 2013.

  • Prihodi od turizma veći za 8,5 posto

    U sedam mjeseci ove godine, prema podacima Porezne uprave,  ostvareno je 8,5 posto više prihoda u turističkim djelatnostima nego lani. Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja iznosili su u tom razdoblju 13,27 milijardi kuna.

    „Turistički promet dosadašnjeg dijela sezone i prihodi u prvih sedam mjeseci pokazuju pozitivan trend ovogodišnje turističke 2013. Rast prihoda u turističkim djelatnostima prati rast broja dolazaka i noćenja, zbog čega smo itekako zadovoljni jer su financijski pokazatelji ključno mjerilo uspješnosti sezone. Pozitivan utjecaj na ostvarene brojke svakako su imale i investicije u turizam, u koji je ove godine uloženo 2,6 milijardi kuna“,  rekao je ministar turizma Darko Lorencin dodajući da s optimizmom gleda i na postsezonu te da na kraju godine očekuje i rast prihoda od turizma između dva i tri posto.  

    Gledajući po kategorijama, ukupno su pravne i fizičke osobe u prvih sedam mjeseci ostvarile 5,51 milijardu kuna prihoda (+2,7 posto) u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima, 164,56 milijuna kuna prihoda (+6,9 posto) u kategoriji kampova i prostora za kampiranje, 2,42 milijardi kuna (+28,2 posto) u djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, 2,14 milijarde kuna (+27,2 posto) u djelatnosti pripreme i usluživanja pića te 244,65 milijuna kuna prihoda (+3 posto) u kategoriji turoperatora.

    (PV)
    17. rujna 2013.

  • GEN-I dodatno snižava cijenu struje

    Tvrtka GEN-I najavila je dodatno sniženje cijena električne energije za kućanstva. Nove cijene i dalje su niže za 10 posto u odnosu na nove cijene HEP-a, čime GEN-I potvrđuje obećanje kako će uvijek biti najpovoljniji na hrvatskom tržištu, tvrdi se u priopćenju iz te tvrtke.

    Prema njihovoj računici, kućanstvo koje se grije na struju ove zime moći će uštedjeti gotovo 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Posebno naglašavaju da HEP nije snizio cijenu električne energije za male poduzetnike, dok GEN-I od svog ulaska na tržište malim poduzetnicima jamči uštede i od 30 posto.

    "Pozdravljamo odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) jer je to dobra odluka za sve korisnike u Hrvatskoj te ona potvrđuje naše tvrdnje da je cijena električne energije u Hrvatskoj izuzetno visoka i da postoji mnogo prostora za njezino snižavanje,“ komentirao je najavu HEP-a o sniženju cijena struje predsednik uprave Grupe GEN-I Robert Golob.

    „Kao što smo obećali, odlučili smo dodatno sniziti vlastite cijene u ponudi Jeftina struja jer želimo ostati najjeftiniji ponuđač električne energije na tržištu. To je pozicija koju držimo na svim tržištima gdje poslujemo i smatramo da će to korisnici znati cijeniti", zaključio je Golob.

    GEN-I Zagreb je dobio više od 12.000 upita za promjenu opskrbljivača električne energije, njegovom opskrbljuje se više od 4.500 potrošača, a svim novim korisnicima koji potpišu ugovor do kraja listopada ponovno nude besplatnu električnu energiju u prvih mjesec dana korištenja. Ova je posebna pogodnost automatski produžena i za one koji su potpisali ugovor s tvrtkom GEN-I Zagreb tijekom kolovoza. 

    Politiku najnižih cijena električne energije bez ugovornih obveza GEN-I Zagreb temelji na  jamstvu da neće povisiti cijene do kraja 2015. godine, čime se tvrtka obvezala da maksimalne cijene neće rasti do 1. siječnja 2016. godine, već postoji samo mogućnost njihovog sniženja.

    Nove cijene (s PDV-om), na snazi od 1. listopada 2013. godine:

    Tarifni model

    Cijena električne energije

    Naknada za opskrbu

    JT

    VT

    NT

    kn/kWh

    kn/kWh

    kn/kWh

    kn/mjesec

    Jednotarifno mjerenje (tarifni model PLAVI)

    Niski napon

    0,426

    (0,533)

       

    7,40

    (9,25)

    Dvotarifno mjerenje (tarifni model BIJELI)

    Niski napon

     

    0,450

    (0,563)

    0,225

    (0,281)

    7,40

    (9,25)

    (PV)
    16. rujna 2013.

  • Mogu li se zakonima stvoriti radna mjesta?

    Što se želi postići izmjenama radnog zakonodavstva i kako ono može utjecati na gospodarski rast, pitanje je kojim se bavio okrugli stol Radno zakonodavstvo i gospodarstvo koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Primjer budućih dijaloga o ovoj temi između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade, istaknutih stručnjaka u području rada i radnih odnosa, te predstavnika Hrvatskog sabora pokazala je rasprava na ovom okruglom stolu.

    Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je najavio reformu mirovinskog sustava. "Novi zakon donosi promjene u mirovinskom sustavu. Najave da će se u mirovinu ići sa 67 godina teško se mogu ostvariti prije 2030. godine jer je do tada na snazi prijelazni sustav za izjednačavanje prava muškaraca i žena. Po novome i sa 41 godinom staža moći će se ići u punu mirovinu, a ne kao do sada da oni koji to učine plaćaju penale. Zakon predviđa i da, ako tvrtka završi u stečaju i radnici dvije godine ne mogu naći posao, oni koji ispunjavaju uvjete mogu ići u prijevremenu mirovinu bez kazni", ističe Mrsić.

    U Ministarstvu najavljuju da će se i nakon što dođe do oporavka i gospodarskog rasta promijeniti doprinosi za drugi stup. Oni ne bi trebali ići iz neto plaće radnika, nego će se morati s poslodavcima naći oblik kako osigurati novac za mirovine.

    "Povlaštene mirovine morat će se također mijenjati. Ukinuli smo saborske i dužnosničke mirovine, a naš je prijedlog da se kretanje povlaštenih mirovina uskladi s rastom proračuna, dok se radničke mirovine neće dirati", najavio je Mrsić.

    Uvoz radne snage

    Problem Hvatske je više od 30 posto nezaposlenih i umirovljenika, te sustav to teško može izdržati, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

    "Moramo razmisliti o imigracijskoj politici jer ćemo zbog natalitetne politike i upisnih kvota na fakultete morati uvesti radnu snagu. Hrvatskoj treba dva milijuna radnih mjesta, a teško ćemo s vlastitim kadrom to moći napraviti", smatra Vidošević.

    Sindikalisti se slažu s promjenama u mirovinskom sustavu, ali ih smetaju najavljene promjene u Zakonu o radu. Kažu, te promjene će unazaditi sustav. Ova nova mini reforma radnog zakonodavstva nije bila potrebna jer smo do sada već dva puta usklađivali ove zakone s obrazloženjem kako to od nas traži Europska unija, kaže predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever.

    "S druge strane pravo je pitanje što dobivamo s ovim daljnjom fleksibilizacijom zakona. Želimo li privući investitore kojima je jedino važna niska cijena rada kako bi preselili tvornice tamo gdje je jeftinije, pa kada nađu novo mjesto s nižom cijenom rada, odu i odnesu radna mjesta", smatra Sever.

    U sindikatima smatraju kako nije dobra ni legalizacija manje formalnih oblika zapošljavanja. "Vlada i država bi se više trebala baviti ekonomskom politikom, radom pravosuđa i smanjenjem birokracije a manje radnim zakonodavstvom jer je cijena rada koja se ističe kao glavni motiv za smanjenja radničkih prava tek na devetom ili desetom mjestu po kriterijima koje zanimaju investitore", zaključuje Sever.

    (PV)
    13. rujna 2013.

  • Gotovo 100.000 turista posjetilo Zagreb u kolovozu

    Zagreb je u kolovozu 2013. godine posjetilo 97.697 posjetitelja koji su ostvarili 149.248 noćenja, što je u odnosu na isti mjesec 2012. godine porast od 16 posto posto u dolascima te 12 posto u noćenjima.

    Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, stranih gostiju bilo je 89.944, a ostvarili su 135.372 noćenja, što je porast od 17 posto u dolascima te 16 posto u noćenjima. Najviše gostiju stiglo je iz Italije, Španjolske, Njemačke, Francuske te Velike Britanije.

    Uz porast dolazaka i noćenja koje glavni grad Hrvatske bilježi iz mjeseca u mjesec, Zagreb je ovih dana dobio i još jedno prizanje. Nizozemski blog Stedentripper.com objavio je listu 10 europskih gradova s najboljim restoranima. Na toj se listi našao Zagreb na drugom mjestu, odmah iza Krakova, ostavivši iza sebe gradove kao što su Istanbul, Porto, Riga Tallinn, Atena, Budimpešta i mnogi drugi: (http://www.stedentripper.com/blog/80777/restaurant-onderzoek). Stedentripper.com je prikupio tri milijuna komentara s popularnih stranica sa savjetima za putovanja TripAdvisor i Yelp, a analizirane su ocjene restorana iz 160 europskih gradova, uzimajući u obzir odnos cijene i  kvalitete, ugođaj te uslugu.

    (PV)
    13. rujna 2013.

  • Suradnja s metalcima iz Šangaja

    Pet hrvatskih tvrtki i institucija predstavilo svoj rad gospodarskom izaslanstvu iz Šangaja. U razgovorima održanima u Hrvatskoj gospodarskoj komori sudjelovali su Ivanal, Ferro-Preis i Končar-KET te HBOR i Zagrebački velesajam. S druge strane bili su predstavnici Vijeća za promociju međunarodne trgovine Šangaja i Kineskog udruženja industrije alata i kalupa.

    Uz ostalo, razgovaralo se o mogućnosti nastupa hrvatskih tvrtki na Međunarodnom sajmu alata i kalupa te prerade metala, koji se održava u Šangaju u lipnju 2014. godine. Sudjelovanje na sajmu i suradnja s udruženjem mogla bi olakšati i ubrzati poslovnu suradnju hrvatskih i kineskih tvrtki koje posluju u ovom sektoru. Kinesko udruženje na sličan način surađuje sa 50 takvih udruženja diljem svijeta.

    Domagoj Juričić, v.d. direktora Sektora za međunarodne odnose HGK-a, opisao je gostima stratešku poziciju luke Rijeka, koja je najkraći put za pristup kineskih roba na europsko tržište. Predstavljajući ulogu i mogućnosti HGK-a u povezivanju gospodarstava Hrvatske i Kine, Juričić je istaknuo vrlo dobre odnose s kineskim veleposlanstvom u RH, pogotovo u organizaciji poslovnih sastanaka gospodarstvenika dviju zemalja. Hrvatska i Kina lani su ostvarile 1,5 milijardi dolara robne razmjene pri čemu je hrvatski izvoz u Kinu iznosio 46 milijuna dolara.

    (PV/I.V.)
    11. rujna 2013.

  • I sindikati žele strateškog partnera u Petrokemiji

    Uprava Petrokemije dobila je nalog Nadzornog odbora da odmah započne s postupkom privatizacije. Proces pronalaženja strateškog partnera započet će izborom savjetnika za privatizaciju i ta bi faza trebala biti brzo gotova. "U privatizaciju Petrokemije treba ići hitno - što prije, to bolje", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potvrdivši kako će država zadržati samo kontrolni udjel od 25 posto.

    Prije odluke o ulasku u privatizacijski proces, Nadzorni odbor Petrokemije obavio je smjenu na čelu tvrtke. Od 6. rujna prestao je mandat dotadašnjeg predsjednika Uprave Josipa Jagušta i člana Uprave Žarka Rijetkovića. NO je imenovao Dragana Marčinka predsjednikom Uprave, dok je novi član postao Nenad Zečević, na mandat od četiri godine.

    Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva nedavno je uspješno dokapitaliziran. U kolovozu je objavljeno da je temeljni kapital povećan na 754,2 milijuna kuna uplatom svježih 186 milijuna kuna. Među ulagačima u nove dionice Petrokemije bili su obvezni mirovinski fondovi (55,3 posto), dobrovoljni mirovinski fondovi (5,8 posto) i Audio sa 23,1 posto. Inozemni ulagači pridružili su se sa 3,1 posto, otvoreni investicijski fondovi sa 2,5 posto i ostali koji su dali 10,2 posto novog kapitala.

    Vlada je pristanak za proces izbora strateškog partnera dobila i od sindikata koji su se ranije snažno suprotstavljali smanjivanju državnog udjela ispod 50 posto. Vrdoljak kaže da su razgovarali i da je pronađen zajednički jezik. Dokapitalizacijom, za koju je novac pronađen u napregnutom proračunu, Vlada je pokazala volju za pomoć Petrokemiji i to je uvjerilo sindikate u dobre namjere, ocijenio je Vrdoljak.

    Strateški partner stiže iz Europe?

    Željko Klaus, povjerenik Sindikata i član Nadzornog odbora, kaže da je nužan strateški partner jer je poslovanje u kriznim uvjetima iscrpilo tvrtku. Potvrdio je da s predstavnicima Ministarstva gospodarstva mjesecima razgovaraju o modelu privatizacije. Njihov uvjet je da strateški partner zadrži proizvodnju od najmanje 1,2 milijuna tona, provede nova ulaganja i zadrži postojeću razinu zaposlenosti. Sindikati će biti uključeni u izbor savjetnika za privatizaciju, a sudjelovat će i u drugim fazama privatizacije. Želimo postići ozbiljno socijalno partnerstvo i lijepu privatizacijsku priču, rekao je Klaus za HRT.

    Lokalni čelnici požalili su se na manjak informacije o privatizaciji. "To je preznačajno pitanje za cijeli grad a da Gradsko vijeće i druga tijela ne budu upućena u situaciju. Ministar Vrdoljak uzeo je na sebe veliku odgovornost", prokomentirao je gradonačelnik Kutine Andrija Rudić, inače član SDP-a.

    Ministar Vrdoljak očekuje da će potencijalni strateški partner biti iz Europe jer je nelogično da dolaze investitori s drugih kontinenata koji ne poznaju dobro ovdašnje tržište. Također, u petrokemijski biznis rijetko ulazi netko to sam nije u toj branši.

    Logično bi bilo da se na pregovorima o Petrokemiji pojave Borealis, češki Agrofert, možda neke ruske tvrtke ili norveška Yara, najveća europska tvrtka u ovom sektoru, rekao je Vrdoljak.

    (PV/I.V.)
    10. rujna 2013.

  • Sberbank za sada bez novih akvizicija

    Sberbank u gotovo svim segmentima svojega poslovanja u Hrvatskoj bilježi rast. Naime, aktiva ove najveće ruske banke, koja je u veljači 2012. preuzela grupaciju Volksbank International (VBI), kojoj je pripadala i Volksbank Hrvatska, koncem srpnja iznosila je gotovo 9,1 milijardu kuna te je tako bila za 10 posto veća u odnosu na onu s kraja prošle godine.

    Predsjednica Uprave Sberbanke u Hrvatskoj Andrea Kovacs-Wöhry, kaže kako su u tome razdoblju krediti rasli za sedam posto, depoziti za 25 posto, obujam domaćeg platnog prometa za 32 posto te onoga s inozemstvom za 63 posto. "Rastemo brže od tržišta koje u nekim segmentima čak i pada", ističe. Također, banka je povećala broj zaposlenika za dva posto. "Zapošljavamo i dalje, a trenutačno u Hrvatskoj imamo ukupno 491 djelatnika", napominje.

    Nadalje, proces rebrendinga i promjena imena iz Volksbank u Sberbank započeo je sredinom siječnja. Do sada, naglašava Kovacs-Wöhry, rebrendirano je 70 posto poslovne mreže, uključujući preseljenje nekih poslovnica. "Od tada pa do danas uvećana je i mreža bankomata za 31 posto radi unapređenja usluge klijentima. K tomu, planiramo i daljnje širenje te tražimo poslovne prostore", kaže ona dodavši kako u iduće dvije godine neće biti novih akvizicija, pa tako sada Sberbank ne razmatra ni kupnju Hrvatske poštanske banke (HPB). "Ono pak što mogu reći jest to da u spomenutom razdoblju namjeravamo organski rasti i želimo biti most prema istočnim tržištima, ponajprije ruskom i onom Zajednice nezavisnih država", otkriva.

    Jamstvo za Mercator

    Osim toga, dodaje Mario Henjak, član Uprave, Sberbank želi postati brza i fleksibilna banka za male i srednje poduzetnike te biti aktivni sudionik u financiranju države i njenih poduzeća, što joj je već pošlo za rukom. Naime, bila je su-aranžer izdanja državnih obveznica Hrvatske na domaćem tržištu, za što je odobreno 103 milijuna eura, a pregovori traju i za daljnjih 150 milijuna eura.

    Važno je naglasiti i to da je banka sudjelovala u gotovo svim važnijim transakcijama u korporativnom biznisu. Tako je, primjerice, dala Agrokoru jamstvo u iznosu od 18,1 milijun eura za preuzimanje Mercatora.
    Uz poslovanje s malim, srednjim i velikim poduzetnicima te državom, Sberbank razvija nove proizvode i usluge. A među njima ističe se jedinstveni kreditni proizvod na hrvatskom tržištu Cash Back. Riječ je o nenamjenskom kreditu s valutnom klauzulom u eurima kojeg je, prema izboru klijenta, moguće ugovoriti s rokom otplate na pet ili 10 godina uz kamatnu stopu od 8,49 posto (EKS 9,3 posto) te u iznosu do 15.000 eura. Uz to, klijenti koji u Sberbanci pri realizaciji kredita otvore tekući račun, ili ga već imaju, ostvaruju dodatnu pogodnost – realizaciju kredita bez ikakvih troškova. Drugim riječima, ne naplaćuje im se naknada za administraciju kredita, ona za rizik te javnobilježnički troškovi.

    Ono pak što ovaj nenamjenski kredit čini jedinstvenim na hrvatskom tržištu je činjenica da će Sberbank klijente koji uredno otplaćuju Cash Back nagraditi povratom sredstava. Točnije, oni klijenti koji podignu kredit na 10 godina i uredno ga otplaćuju, dobit će na svoj račun 10 posto od ukupno odobrenog iznosa, a najviše 10.000 kuna. Oni klijeni čiji je rok otplate Cash Backa pet godina, bit će nagrađeni s pet posto iznosa odobrenog kredita. Nagrada će im se isplaćivati na način da će se na kraju svake godine uredne otplate onim klijetima s kreditom na 10 godina na račun isplatiti 1/10 ukupnog iznosa nagrade, a onima s kreditom na pet godina 1/5 ukupne nagrade.

    Sberbank je jedna od vodećih banaka u Europi te jedna od najvećih i najbrže rastućih globalnih financijskih institucija. Sberbank brend je u 2012. godini proglašen 13. najvrjednijim financijskim brendom u svijetu te drugim u Europi, s vrijednosti od 14,2 milijardi dolara, što u odnosu na 2011. predstavlja povećanje od gotovo 3,4 milijardi dolara. Osnivač i većinski vlasnik Sberbanke je središnja ruska banka.

    (PV/B.O.)
    10. rujna 2013.

  • U prvih osam mjeseci pet posto više turista

    Do kraja kolovoza ove godine na Jadranu i u Gradu Zagrebu zabilježeno je 10.095.906 dolazaka turista, što je porast od 5,4 posto, te 60.522.631 noćenja, uz porast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavili su u Zagrebu ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić.

    „U prvih osam mjeseci, a posebice u kolovozu bilježimo odlične rezultate, a s obzirom da imamo najave o dobroj rezervaciji bookinga i u rujnu i u listopadu, očekujemo vrlo dobru turističku godinu. Bili bismo zadovoljni s ponavljanjem rezultata turističkog prometa od prošle godine, s većim rastom prihoda od turizma od dva do tri posto“, izjavio je Lorencin, predstavljajući rezultate turističke sezone.

    U prvih osam mjeseci strani su turisti ostvarili porast od šest posto u dolascima (9.131.905 dolazaka) i porast od 3,9 posto u noćenjima (55.062.134 noćenja). Porast u dolascima su ostvarili i domaći turisti s 0,2 posto (964.001 dolazaka). Porast noćenja je u razdoblju od siječnja do kolovoza ostvaren na emitivnim tržištima Njemačke (12.187.871 noćenja, +2,8 posto), Slovenije (6.808.776 noćenja, +1,8 posto), Austrije (4.722.367 noćenja, +2,6 posto), Češke (4.294.119 noćenja, +2,6 posto), Poljske (3.788.441 noćenja, +21,1 posto), Slovačke (2.307.884 noćenja, +1,9 posto), Mađarske (1.727.293 noćenja, +8,4 posto), Velike Britanije (1.537.744 noćenja, +25,6 posto) i Francuske (1.460.192 noćenja, +5,3 posto).

    „Uz tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, optimizam nam daju i tržišta poput Velike Britanije, Poljske, Slovačke, ali i skandinavska tržišta koja su odlično reagirala i na kojima su zabilježeni odlični rezultati. Ta će tržišta i dalje biti u fokusu naše strategije s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao turističke destinacije u koju se gosti rado vraćaju“, dodao je Lorencin.

    U prvih osam mjeseci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je ostvaren porast od 10,1 posto u dolascima (998.252 dolazak) i porast od 7,5 posto u noćenjima (4.951.246 noćenja). U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno 691.805 dolazaka što je 8,2 posto više i 4.614.497 noćenja što je 7,2 posto više.  U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 4,9 posto u dolascima (401.812 dolazaka) i porast od sedam posto u noćenjima (1.709.386 noćenja). U razdoblju od siječnja do kolovoza 2013. godine u Gradu Zagrebu ostvareno je 14,9 posto više dolazaka što je ukupno 531.909 dolazaka i 12,4 posto više noćenja što je ukupno 916.391 noćenja.

    U prvih osam mjeseci na Kvarneru je ostvaren porast od dva posto u dolascima, što je ukupno 1.881.727 dolazaka i porast od 2,5 posto u noćenjima, što je ukupno 10.782.391 noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih osam mjeseci ostvareno 1.766.705 dolazaka, što je 9,4 posto više, i 10.578.350 noćenja, što je 6,9 posto više. Zatim slijedi Zadarska županija sa 1.170.505 dolazaka, što je 7,9 posto više, i 8.476.548 noćenja, što je 3,6 posto više.
     
    U prvih osam mjeseci u Istri je nadoknađen raniji pad u dolascima, jer je ostvareno 2.653.191 dolazaka, što je rast od 0,6 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Istra bilježi 18.493.822 noćenja, što je pad od 0,9 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

    Prema službenim podacima u kolovozu na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno je 3.432.363 dolazaka, što je porast od 10,1 posto, te 23.950.584 noćenja što je porast od 4,5 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Strani su turisti ostvarili 3.206.096 dolazaka, uz porast od 10,2 posto, i 22.118.061 noćenja, što je rast od 4,9 posto u odnosu na kolovoz 2012. godine.

    Domaći turisti su u promatranom razdoblju ostvarili rast od  8,6 posto u dolascima (226.267 dolazaka), ali su ostvarili neznatni pad od 0,4 posto u noćenjima (1.832.523 noćenja). Porast broja noćenja u kolovozu je ostvaren na tržištima Austrije (4,8 posto), Belgije (10,1 posto), Francuske (7,3 posto), Poljske (19,8 posto), SAD-a (23,7 posto) i Kanade (17,4 posto), Slovačke (2,3 posto), Švedske (27,7 posto), Švicarske (5,1 posto) i Velike Britanije (26 posto). 
     
    U Gradu Zagrebu ostvareno je 97.399 dolazaka što je 15,4 posto više i 148.781 noćenja što je 11,7 posto više u odnosu na kolovoz 2012. godine. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 635.977 dolazaka što je 13,4 posto više i 4.349.144 noćenja što je 8,6 posto više nego u kolovozu prošle godine. U Šibensko-kninskoj županiji je u kolovozu ostvareno 258.671 dolaska što je 11,6 posto više i 1.900.201 noćenja što je 6,3 posto više nego u kolovozu 2012. godine. Zadarska županija bilježi 432.218 dolazaka i 3.460.876 noćenja što u odnosu na prošlu godinu predstavlja rast u dolascima od 14,3 posto i rast u noćenjima od 6,5 posto.

    U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 306.972 dolazaka i 1.771.219 noćenja što predstavlja porast od 13,5 posto u dolascima i 8,9 posto u noćenjima. U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 147.672 dolazaka što je 9,4 posto više i 743.598 noćenja što je 7,2 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine. U Istri je ostvareno 891.138 dolaska što je rast od 6,1 posto i 7.198.791 noćenja što je rast od 0,02 posto. Na Kvarneru je ostvaren rast u dolascima turista za 7,3 posto (662.316 dolazaka)  i porast u noćenjima za 3,5 posto (4.377.974).

    Direktorica HTZ-a Meri Matešić najavila je nastavak organizacije edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. „Osim toga, uskoro ćemo krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebali predstavljati hrvatski turizam. Već smo definirali nove modele udruženog oglašavanja te raspisali natječaj. To su sve koraci koje činimo već sada za pripremu 2014. turističke godine koja će također biti vrlo izazovna“, zaključila je Meri Matešić.

    (PV)
    9. rujna 2013.

  • Hrvatsku i Ukrajinu vezuje prijateljstvo, a uskoro i zajedničko tržište EU-a

    S Leonidom Kožarom, ministrom vanjskih poslova Ukrajine i aktualnim predsjedavajućim OESS-a
    razgovarali smo u povodu njegovog službenog posjeta Hrvatskoj. Ministar Kožara susrest će se s hrvatskim gospodarstvenicima 9. rujna u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje će se osnovati Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ukrajinom. Cilj rada tog vijeća bit će pomoć hrvatskim tvrtkama u nastupu na ukrajinskom tržištu.

    Poštovani Leonide Oleksandroviču, ovo je Vaš prvi posjet Hrvatskoj. Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju Ukrajine i Hrvatske?
    - Politički odnosi između Ukrajine i Hrvatske jesu i oduvijek su bili izvrsni. Između nas nikad nije bilo nesporazuma, naše pozicije i ocjene slažu se u većini bilateralnih i multilateralnih pitanja. Želio bih naglasiti da siguran temelj za tako uzorno političko partnerstvo stvara kako naša etnička srodnost, jezična i kulturološka bliskost, tako i zajednička želja da gradimo budućnost u ujedinjenoj Europi.
    Pošto je članstvo u EU-u strateški cilj Ukrajine, ulazak Hrvatske u EU dopunjuje naše tradicionalno prijateljstvo dodatnim značenjem. Mi visoko cijenimo to što Zagreb podržava eurointegraciju Ukrajine i spreman je podijeliti s nama svoje iskustvo u pristupanju EU-u.
    Što se tiče trgovinsko-gospodarske suradnje, jasno je da njena razina ne odgovara ni razini političkog partnerstva niti realnom potencijalu gospodarskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske. Zato prioritetnu pažnju moramo posvetiti upravo snažnom jačanju trgovinsko-gospodarske suradnje. Nama je neophodno usredotočiti se na potražnju i realizaciju konkretnih uzajamno korisnih projekata, i u tome veliku ulogu mogu imati gospodarske komore dviju država.
    Već smo uveli izuzetno korisnu praksu održavanja hrvatsko-ukrajinskih poslovnih foruma tijekom kojih poslovni ljudi dviju država mogu uspostaviti neposredne kontakte. Počevši od 2000., održalo se već osam takvih događaja. Zadnji je bio u ožujku ove godine u Donecku, a sljedeći se planira već u listopadu ovdje u Zagrebu.
    Naročito značajan uspjeh naše su države postigle u razvoju međuregionalne suradnje. To su izravni, međuljudski kontakti, neposredna gospodarska i kulturna razmjena. Na današnji dan već osam ukrajinskih oblasti potpisalo je sporazum o partnerstvu s hrvatskim županijama, a spremaju se za potpisivanje još dvaju dokumenata. Partnerski odnosi uspostavljeni su također između dva ukrajinska i dva hrvatska grada.

    U kojim ekonomskim sektorima je moguće brže potaknuti suradnju?
    - Između najperspektivnijih izdvojit ću metaluršku industriju, brodogradnju, prometnu i kemijsku industriju, energetski sektor, građevinarstvo, farmaceutiku, poljoprivredu...
    Energetski sektor, bez preuveličavanja, ima strateško značenje. U tom području dobru perspektivu ima zajedničko sudjelovanje hrvatskih i ukrajinskih državnih naftnih i plinskih kompanija i njihovih podružnica, u izgradnji novih (ili obnovi postojećih) naftovoda i plinovoda, LNG terminala, te u razradi i eksploatiranju naftnih i plinskih polja u Hrvatskoj i Ukrajini. Imamo dobre preduvjete za uspješnu suradnju u razvoju alternativnih i obnovljivih izvora energije kao što su bioenergetika, korištenje sunčeve energije, toplinske energije okoliša, razvoj vjetroelektrana, korištenje hidropotencijala malih rijeka Hrvatske i Ukrajine.
    Naravno, kad je riječ o Hrvatskoj, nije moguće zaobići turizam. Zahvaljujući tome što je hrvatska vlada u zadnje četiri godine ukidala vize za državljane Ukrajine tijekom ljetne sezone, broj naših turista porastao je sa 33.000 u 2009. godini na više od 70.000 u 2012. Nadam se da povratak na vizni režim zbog ulaska vaše države u EU neće značajno utjecati na ovu tendenciju rasta.
    Primijetit ću da je turizam za sada ulica s jednosmjernim prometom jer u Ukrajini praktički nema hrvatskih turista. Međutim, kod nas se ima što pogledati, a i gdje odmoriti. Kijev, Lavov, Odesa pravi su turistički biseri. Odmor u Karpatima i okolici, u gornjem dijelu rijeke Dnjestar, gdje se nalazi i povijesna domovina Bijelih Hrvata, ili, recimo, na Krimu, može lijepo iznenaditi čak i one koji su odrasli na Jadranskoj obali. Uz to, mi smo još od 1. lipnja 2012. ukinuli vize za državljane Hrvatske. Stoga, Ukrajina je potpuno otvorena za sve vas i spremna za plodnu i uzajamno korisnu suradnju.

    Što hrvatski gospodarstvenici mogu očekivati od ukrajinskog tržišta? Kome se mogu obratiti za informacije o poslovnim kontaktima i uvjetima poslovanja?
    - Mi stvaramo optimalne pravne uvjete za razvoj poduzetništva, poboljšanje poduzetničke klime, privlačenje stranog kapitala i investicija. Pojednostavljena je zakonska regulativa, optimiziran postupak zasnivanja i likvidacije biznisa, državnog nadzora i kontrole, tehničkog reguliranja. U okvirima porezne reforme predviđeno je smanjenje poreznog opterećenja na biznis, smanjenje stope poreza na dobit poduzeća, oslobađanje od poreza na dobit na period od 10 godina za tvrtke u sektoru brodogradnje, zrakoplovne i lake industrije, hotelske industrije, elektroenergetike (pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora), strojogradnje i poljoprivrednog sektora...
    Provedba intenzivnih reformi dala nam je mogućnost da se dosta uspješno suočimo s posljedicama svjetske financijske recesije, koja je 2008.-2009. bolno pogodila Ukrajinu.
    Tijekom 2010.-2013. naš BDP porastao je na gotovo 10 posto, uglavnom zbog stabilnog razvoja grana realnog sektora gospodarstva – industrije i poljoprivrede.
    Stabilizirana je situacija u području državnih financija: razina deficita državnog proračuna smanjila se 2,2 puta, u 2011. godini prvi put u četiri godine zaustavljen je negativni trend povećanja državnog duga. Sve ove godine neovisnosti inflacija se zadržava na rekordno niskoj razini (0,1 posto za siječanj-srpanj 2013.).
    Snažan alat za ubrzavanje unutarnjih reformi, jačanje investicijske privlačnosti i rast konkurentnosti ukrajinskih proizvoda na svjetskom tržištu postat će budući sporazum o pridruživanju s Europskom unijom te stvaranje zone slobodne trgovine s EU-om.
    Poslovni kontakti mogu se uspostaviti uz pomoć Trgovinsko-privredne komore Ukrajine, Ukrajinskog saveza privrednika i poduzetnika koji imaju razgranatu strukturu i predstavništva u svakoj regiji naše države. Također, svoja udruženja imaju pojedinačne gospodarske grane, ona djeluju u užim spektrima ekonomije ovisno o strukovnoj pripadnosti. Osim toga, aktivno radi državno poduzeće Deržzovnišinform. To je informacijsko-analitički i ekspertni centar Ukrajine na čijoj se web stranici može naći baza podataka “Uvoznici i izvoznici Ukrajine”, postaviti pitanja, dobiti rezultate marketinških istraživanja, informaciju o izložbama u Ukrajini i slično.
    Isto tako želim obratiti pozornost čitatelja na postojanje Vijeća izvoznika i investitora Ukrajine koje djeluje pri Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine. U sastav Vijeća ulaze vodeće ukrajinske kompanije iz različitih sektora gospodarstva, uključujući predstavnike poznatih financijsko-investitorskih kompanija, a također niza gospodarskih komora i udruženja. Uvijek je dobro i neposredno se obratiti Veleposlanstvu Ukrajine u Hrvatskoj jer mi ćemo učiniti sve da vam pomognemo u pronalaženju partnera i vođenju posla u Ukrajini.

    Kakva su iskustva ukrajinskih izvoznika na hrvatskom tržištu? S kakvim se problemima susreću?
    - Ukrajinski izvoz u Hrvatsku sastoji se 85 posto od crnih metala i proizvoda od njih. I to je, nesumnjivo, mana koju treba ispravljati. Mogli bismo isporučivati na hrvatsko tržište proizvode energetske privrede, strojogradnje, poljoprivrede i slično. Što se tiče pozitivnog iskustva suradnje, vrijedi spomenuti našu nedavnu pobjedu na natječaju i potpisivanje ugovora o remontu sedam borbenih zrakoplova MiG-21 za Oružane snage Hrvatske, koji će se obaviti u Ukrajini, i prodaji još pet MiG-ova, a također o remontu šest helikoptera Mi-8. Uzimajući u obzir potencijal ukrajinskog vojno-privrednog kompleksa, nadam se da je to tek početak plodne i uzajamno korisne suradnje.

    Je li ulazak Hrvatske u EU znatno promijenio uvjete za poslovnu suradnju hrvatskih i ukrajinskih tvrtki? Što je bolje, a što lošije nakon 1. srpnja ove godine?
    - Želim naglasiti kako ne samo što ne očekujemo pogoršanja u gospodarskoj suradnji s Hrvatskom poslije 1. srpnja ove godine, nego smo sigurni da će se odnosi u trgovinsko-gospodarskoj i investicijskoj sferi između naših zemalja poboljšati. Razlogom za to će postati sporazum o asocijaciji Ukrajina-EU koji planiramo potpisati u studenom ove godine u Vilniusu tijekom Summita Istočnog partnerstva. Naglasit ću da se od nekoliko stotina kartica sporazuma gotovo 90 posto odnosi na stvaranje produbljene i sveobuhvatne zone slobodne trgovine između Ukrajine i EU-a. Štoviše, njene odredbe će se primjenjivati u praksi još prije ratificiranja dokumenta u parlamentima zemalja članica EU-a. To znači da će poslije potpisivanja sporazuma Ukrajina na gospodarskom planu faktički postati dio zajedničkog tržišta Europske unije. To će biti još jedan moćni poticaj za intenzifikaciju ukrajinsko-hrvatskih gospodarskih odnosa.

    Kakve su mogućnosti zajedničkog nastupa hrvatskih i ukrajinskih tvrtki na trećim tržištima? Primjerice, u Rusiji i drugim zemljama Zajednice nezavisnih država?
    - Smatram da postoji više mogućnosti za zajednički izlazak na tržišta trećih zemalja, između ostalog i na rusko. Već sam smještaj Ukrajine u zemljopisnom centru europskog kontinenta, kao i cijela naša povijest, određuje njenu prirodnu ulogu kao posrednika i karike koja spaja Istok i Zapad. Takva uloga postaje posebice važnom danas kad se u Europi odvijaju integracijski procesi.
    U kontekstu liberalizacije trgovine u Ukrajini, naglasit ću da takav posao vodimo ne samo s EU-om, nego i s cijelim nizom zemalja. Primjerice, od prvog siječnja ove godine stupio je na snagu Sporazum između Ukrajine i Crne Gore o slobodnoj trgovini. U tijeku su pregovori o stvaranju zona slobodne trgovine sa Srbijom, Kanadom, Izraelom i Turskom.
    Zajedno s partnerima iz ZND-a radimo na tome da zona slobodne trgovine Zajednice počne što brže funkcionirati u punom opsegu. Dosta uspješno vode se pregovori glede zone slobodne trgovine uslugama u okvirima ZND-a.

    Kakva je konkurencija i tko su najveći strani ulagači u Ukrajinu?
    - Mi smo već mnogo toga učinili za poboljšanje uvjeta vođenja biznisa u Ukrajini i jačanje investicijske privlačnosti naše zemlje, i to pridonosi dolasku direktnih investicija u nacionalno gospodarstvo. U prvih šest mjeseci ove godine u ukrajinsku ekonomiju stiglo je oko 900 milijuna dolara stranih investicija. Do 1. srpnja izravne strane investicije dosegnule su 55,3 milijarde američkih dolara, što predstavlja 1218 dolara per capita. Iz zemalja EU-a došlo je 42,8 milijardi dolara (77 posto ukupnog dioničkog kapitala), iz zemalja ZND-a 4,4 milijarde dolara (osam posto).
    Investicije su nam došle iz 138 zemalja svijeta. Među vodećim investitorima su Cipar – 17,9 milijardi američkih dolara, Njemačka – 6,2 milijarde dolara, Nizozemska – 5,4 milijarde dolara, Ruska Federacija – 3,8 milijardi dolara, Austrija – 3,2 milijarde dolara, Velika Britanija – 2,7 milijardi dolara. Imamo određene investicije i iz Hrvatske koje iznose 2,3 milijuna dolara.

    Robna razmjena Ukrajine i Hrvatske

    Robna razmjena Ukrajine i Hrvatske bila je u 2012. godini vrijedna 94 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 54 milijuna dolara. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz u Ukrajinu iznosio je 12,7 milijuna dolara, dok je uvoz bio vrijedan 22,9 milijuna dolara.
    Najveći dio hrvatskog izvoza u Ukrajinu odnosi se na izvoz lijekova (28,9 milijuna dolara u prošloj godini).
    Iz Ukrajine stižu proizvodi od valjanog čelika ili željeza (ove godine za sedam milijuna dolara). Prošle godine uvezeni su i brodovi, među njima i vatrogasni, za 9,4 milijuna dolara. Uvoz mineralnih gnojiva vrijedan je oko dva milijuna dolara, a suncokretova ulja 3,3 milijuna dolara.
    Najveću robnu razmjenu Hrvatska i Ukrajina ostvarili su 2007. i 2008., kada je ukupno iznosila 167 i 192 milijuna dolara. Stručnjaci u HGK-u smatraju da mogućnosti za povećanje suradnje postoje u farmaceutskoj industriji, izvozu opreme, građevinarstvu, proizvodnji namještaja, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, energetici i turizmu.

    (PV/I.V.)
    9. rujna 2013.

  • Rastu ulaganja telekoma

    Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija u drugom je tromjesečju 2013. godine zabilježilo porast ulaganja, prije svega kao rezultat ulaganja u pristup internetu putem mreža pokretnih komunikacija, kao i u opremu koja omogućava prelazak korisnika u nepokretnim komunikacijama na nove tehnologije.

    Prema podacima Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije (HAKOM), uloženo je oko 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Glavna područja rasta i dalje su širokopojasni pristup internetu i prijenos TV programa uz plaćanje naknade, dok je očekivani pad zabilježen na tržištu klasičnih telefonskih usluga u mrežama nepokretnih komunikacija.

    Potražnja za širokopojasnim pristupom internetu putem mreža pokretnih komunikacija nastavila je rasti i u drugom tromjesečju 2013. godine. Broj pokretnih priključaka širokopojasnog pristupa porastao je oko 10 posto u odnosu na prethodno razdoblje tako da je ukupna gustoća širokopojasnog pristupa u mrežama pokretnih i nepokretnih komunikacija na kraju drugog tromjesečja 2013. godine dosegnula gotovo 31 posto. Isto tako, značajnom rastu korištenja širokopojasnog pristupa putem mreža pokretnih komunikacija doprinijelo je i širenje korištenja pametnih telefona i prijenosnika sa zaslonima osjetljivim na dodir (tableti). Ako se pribroje i korisnici koji pristup internetu ostvaruju putem pametnih telefona, gustoća priključaka u mrežama pokretnih komunikacija kreće se oko 64 posto.

    HAKOM očekuje da će se tržište elektroničkih komunikacija u idućem razdoblju i dalje razvijati u istom smjeru.

    (PV)
    2. rujna 2013.

  • Kladionice: država pogoduje Hrvatskoj lutriji

    Udruga sportskih kladionica optužila je Ministarstvo financija da tezama o prijedlogu izmjena Zakona o igrama na sreću zapravo pogoduje Hrvatskoj lutriji i uništava privatne kladionice. Dva su najspornija elementa teza Ministarstva financija: zabrana samoposlužnih terminala za klađenje, tzv. kladomata, i zabrana klađenja na lutrijske igre.

    I dok iz ministarstva pojašnjavaju da je nakana zabrane kladomata zaštita maloljetnika i ranjivih skupina, jer na samoposlužnim terminalima nema provjere identiteta, privatne kladionice uzvraćaju da bi onda trebalo zabraniti i ulazak maloljetnika u kafiće te da su kladioničari strogo drže zabrane klađenja za maloljetnike.

    „Nejasno je i što bi se dogodilo s već postavljenim kladomatima, jer oni su dopušteni još 2002. godine. Tko će kladionicama nadoknaditi štetu, ako budemo morali uklanjati kladomate?“, upitala se tajnica Udruge sportskih kladionica Marina Habuš. Dodatni problem je nelojalna konkurencija stranih internet kladionica, čiji rad uopće nije reguliran, pa tako ni zaštita maloljetnika.

    Ministarstvo financija je također, ističe Habuš, u krivu kada poistovjećuje klasične lutrijske igre s klađenjem na ishode lutrijskih igara. „Kladionice ne priređuju lutrijske igre, nemaju izvlačenja brojeva, niti formiraju nagradni fond za njih, a klađenje na lutrijske igre u svojoj ponudi ima i državna Hrvatska lutrija“, pojasnila je Habuš.

    U Udruzi sportskih kladionica, koja okuplja šest od osam kladionica, kažu i kako je klađenje visoko rizičan posao, a to dokazuju podatkom da je u taj posao prvobitno ušlo 16 poduzetnika, a danas je aktivno upola manje kladionica, od kojih je pet lani zabilježilo višemilijunske gubitke. Upravo zbog visoke rizičnosti, u većini europskih zemalja državne se lutrije uopće ne bave klađenjem, što nije slučaj u Hrvatskoj.

    Prema podacima koje je iznijela Marina Habuš, ukupne uplate u oko 2500 poslovnica svih osam kladionica u Hrvatskoj lani su iznosile 5,6 milijardi kuna, a isplate igračima 4,6 milijardi. Od preostalih milijardu kuna, 300 milijuna je država uzela za koncesije i naknade, a još 300 milijuna za poreze i doprinose. Broj ovisnika o klađenju više se ne povećava, a kladioničari smatraju da treba imati u umu i ovisnike o lutrijskim igrama, čiju ovisnost, prema njihovu mišljenju, Hrvatska lutrija potiče agresivnim marketinškim kampanjama.

    (PV)
    2. rujna 2013.

  • Lorencin priželjkuje još 20 golf terena

    Ministar turizma  Darko Lorencin posjetio je Golf&Country Club Zagreb povodom završetka projekta izgradnje Golf centra Zagreb i realizacije investicije u vrijednosti 210 milijuna kuna. Lorencin je istaknuo kako Hrvatska raspolaže sa svega četiri golf igrališta s 18 polja, te kako je nužno izgraditi dvadesetak golf terena diljem Hrvatske kako bi ona bila konkurentna u odnosu na druge mediteranske zemlje.

    „Golf je iznimno važan za produljenje sezone te predstavlja snažan motiv dolaska u destinaciju. Sportski turizam u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine nalazi se među deset prioritetnih turističkih proizvoda, na kojima ćemo graditi budućnost hrvatskog turizma“, naglasio je Lorencin.

    „Kada je riječ o mediteranskim zemljama, u kojima je golf ponuda koncentrirana uglavnom uz priobalne turističke destinacije, one prosječno raspolažu sa šest golf igrališta na milijun dolazaka turista, dok Hrvatska ima oko 0,32 golf terena na milijun dolazaka turista, premda ima velike mogućnosti za razvoj golfa, prije svega, zbog svoje pozicije kao najbliže tople turističke destinacije za emitivna tržišta srednje i istočne Europe“, istaknuo je Lorencin podržavajući projekt GCC Zagreb, koji sadrži gradsko igralište s devet polja, natjecateljsko igralište s 18 polja te dvije Klupske kuće.

    Nakon posjeta Golf&Country Clubu Zagreb, ministar je sudjelovao na konferenciji za novinare povodom održavanja kvalifikacijskog susreta za Svjetsk