e-Privredni

A+ A A-
Filter
  • Osijek i Poreč prve laste strukturnih fondova

    U ministarstvu poljoprivrede potpisani su ugovori o sufinanciranju i dodjeli bespovratnih sredstava za vodnogospodarstvene projekte na području Osijeka i Poreča. Dva projekta zajedno su vrijedna gotovo 140 milijuna eura, odnosno više od milijardu kuna.

    Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je da je to trećina ukupnih sredstava koja su u strukturnim fondovima namijenjeni za razvoj vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Osijek i Poreč su prva dva projekta, čime se otvara put i svim ostalim projektima iz EU fondova, dodao je Grčić. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je kako se ovim projektima pridonosi strateškim ciljevima vodnog gospodarstva preuzetima članstvom Hrvatske u EU-u, a u tu svrhu nedavno je povećana i naknada za korištenje voda, koju Jakovina naziva razvojnom.

    Projekt u Osijeku ukupne je vrijednosti 72,5 milijuna eura, a uz grad Osijek obuhvaća i općinu Čepin te naselja Briješće i Tenja. EU sufinancira projekt sa 73 posto, odnosno gotovo 53 milijuna eura. Svrha projekta je poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području s oko 135.000 stanovnika. Projekt u Poreču vrijedan je 67,2 milijuna eura, a uz sam Poreč obuhvaća i općine Funtana, Tar-Vabriga i Vrsar. EU ga sufinancira sa 74 posto, odnosno 50 milijuna eura. Uz 24.000 stanovnika tog područja, novi sustav vodoopskrbe bit će dimenzioniran i za tri puta više turista, dakle ukupno 100.000 ljudi. Oba projekta bi trebala biti završena do kraja 2016.

    (PV)
    3. travnja 2014.

  • Proizvodnja konoplje lani u Hrvatskoj povećana 65 posto

    Predstavnici Ministarstva poljoprivrede održali su sastanak s potencijalnim danskim investitorima koji su iznijeli svoje planove za moguća ulaganja u proizvodnju industrijske konoplje u Slavoniji, te farmersku proizvodnju svinja na hrvatskim farmama.

    Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić upoznala je predstavnike danskih investitora sa zakonodavnim okvirom vezano za proizvodnju industrijske konoplje, kao i zakonskim ograničenjima u proizvodnji, koja su utvrđena Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga. Iznijela je podatak da je do 31. ožujka 2014. godine podnijeto ukupno 65 zahtjeva i izdane 33 dozvole, te se očekuje da bi ove godine industrijskom konopljom moglo biti zasijano na oko 456 hektara. Tijekom 2013. godine proizvodnja konoplje povećana je za 65 posto, a Hrvatska se po površinama svrstava među vodeće proizvođače u Europi. Naime, konoplja se u Europi u prošloj godini proizvodila na ukupno 12.507 hektara. 

    Mogućnosti upotrebe konoplje u različitim granama gospodarstva su vrlo velike te se Ministarstvo poljoprivrede zalaže da se proizvođačima konoplje omogući proizvodnja ne samo za prehrambene proizvode već i za građevinske, u kozmetičke svrhe, za potrebe tekstilne industrije, proizvodnju bioenergije i slično. 

    Ministarstvo poljoprivrede ističe da je spremno podržati sve investicije koje mogu pomoći pokretanju poljoprivredne proizvodnje, a kako trenutačno postoje zakonska ograničenja u dijelu proizvodnje, danski su investitori zamoljeni da dostave cjeloviti poslovni plan svojih ulaganja u proizvodnju industrijske konoplje, temeljem kojeg bi se vidjelo u kom smjeru žele investirati i koje proizvode od industrijske konoplje proizvoditi. S obzirom da potencijalni danski investitori, prema njihovim najavama, žele uložiti preko 20 milijuna eura, razgovaralo se i o tome da se sve buduće aktivnosti odvijaju u dogovoru s danskim veleposlanstvom, s kojim Ministarstvo poljoprivrede ima dobru suradnju, jer su već zajedno surađivali na otklanjanju prepreka kod nekih drugih danskih ulaganja u Hrvatsku.

    Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je odgovorne kontakt osobe za ulaganje u proizvodnju industrijske konoplje, s obzirom na specifičan način proizvodnje i zakonsku regulativu, te za provođenje investicije u proizvodnju svinja u kojoj postoji veliki potencijali i interes danskih investitora, ali i domaćih proizvođača.

    Danski su investitori, kako je priopćeno iz Ministarstva poljoprivrede, upoznato i sa zakonskom regulativom vezano za velike strateške investicije koje premašuju  20 milijuna kuna u poljoprivredi, te spadaju u red strateških investicija za koje postoji posebna procedura, zakonski okvir te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost. Ministarstvo poljoprivrede najavljuje da će biti uključeno u sve buduće investicijske aktivnosti, nakon što danski investitori, kao što su najavili, dostave svoje investicijske projekte.

    (PV)
    1. travnja 2014.

  • Prihodi Peveca porasli za 13,4 posto

    Trgovački lanac Pevec je u 2013. godini ostvario prihode od prodaje u iznosu od gotovo 724 milijuna kuna, što je za 13,4 posto više nego godinu dana ranije. Neto dobit za prošlu godinu iznosi gotovo 15 milijuna kuna, što je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu (u 2012. neto dobit je iznosila oko šest milijuna kuna). Sve profitne marže tijekom 2013. godine bilježe rast.

    Pevec je tijekom 2013. nastavio proces konsolidacije poslovanja, unapređenje poslovnih procesa i organizacije te razvoj informatičke strukture, što će se kontinuirano provoditi i tijekom ove godine, kaže se u priopćenju iz te tvrtke.

    Prošle godine otvorena su dva nova prodajna centra, u Novom Zagrebu i Makarskoj, a broj zaposlenih povećan je za 79, pa je lanjsku godinu Pevec zaključio s 956 zaposlenih. Tijekom ove godine otvoren je prodajni centar u Kaštel Sućurcu, a u svibnju Pevec otvara novi, četvrti prodajni centar u Zagrebu na istočnom ulazu Zagreb-Sesvete, odnosno 14. u Hrvatskoj. Broj zaposlenih premašit će tisuću.

    Predsjednik Uprave Darko Šket ističe da su u 2013. unatoč padu kupovne moći i lošoj gospodarskoj situaciji ostvarili dobar rezultat. „S našim poslovnim partnerima, dobavljačima roba i usluga, stvorili smo i stvaramo međusobno povjerenje na zdravim osnovama te zajednički kreiramo najbolji prepoznatljiv asortiman roba iz naše ponude. Rezultati za 2013. nas obvezuju da budemo još bolji, energičniji i kreativniji te tijekom ove godine zacrtane planove uspješno realiziramo“, zaključio je Šket.

    (PV)
    31. ožujka 2014.

  • Porast proizvodnje plastike i gume

    Proizvodnja proizvoda od plastike i gume u Hrvatskoj u 2013. bilježi porast u odnosu na 2012. godinu, i to za 1,5 posto. Tako je ukupno aktivnih 628 poduzeća te djelatnosti, koja zapošljavaju 6974 radnika, lani proizvelo 116.403 tone proizvoda, ostvarivši pritom prihod veći od 539 milijuna eura. Time ta industrija ostvaruje 1,2 posto hrvatskog BDP-a.
    Porast proizvodnje bilježi se u zadnje tri godine, od 2011. naovamo, nakon pada u 2009. i 2010. uzrokovanog ponajprije gospodarskom krizom.

    Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore, napominje da je proizvodnja plastike i gume lani nadmašila proizvodnju iz 2008. godine koja se bilježi u statistikama kao jako dobra godina.

    Iako najveći porast bilježi proizvodnja proizvoda od plastike, nakon mnogo godina stagnacije oporavak je evidentiran i u proizvodnji proizvoda od gume. Kod proizvoda od plastike najveći rast zabilježen je u proizvodnji plastičnih cijevi, filmova i folija, potom slijedi proizvodnja ambalaže koja je neznatno manja nego 2012., dok pad bilježi proizvodnja ostalih proizvoda od plastike te proizvoda za građevinarstvo. U segmentu gume rast bilježi protektiranje guma za autobuse i kamione, dok je proizvodnja proizvoda od gume nešto manja u odnosu na 2012. Najveći izvoz proizvoda od plastike ostvaruje se kroz izvoz plastičnih dijelova za autoindustriju koji, usput rečeno, nije evidentiran u ovoj grani industrije, zatim slijedi ambalaža, proizvodi za građevinarstvo, plastične cijevi te ostali p roizvodi. Potencijal prerade plastike je velik. Naime, proizvodi od plastike i gume su nezamjenjivi u gotovo svim granama industrije od ambalaže do dijelova za transport, medicine, sporta i obnovljivih izvora energije. Razvoj novih, naprednih materijala je budućnost na globalnoj i EU razini pa taj trend ne može zaobići ni Republika Hrvatska, a napredni materijali su upravo oni od plastike.

    Hrvatski proizvođači se trebaju više pozicionirati prema proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti za što je potrebna povezanost sa znanstvenim institucijama koja bi se trebala ostvariti kroz za to predviđene resurse i poticaje iz EU fondova. U Hrvatskoj, ističu hrvatski proizvođači, postoji tradicija u ovoj grani industrije što znači da postoje dostatni ljudski i materijalni resursi koji, naravno, zahtijevaju kontinuirano usavršavanje i napredak. Proizvodnja proizvoda od plastike u EU-u bilježi kontinuiran rast te svojim suficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni pripada najznačajnijim industrijskim granama. Potrošnja plastike raste po godišnjoj stopi od pet posto, što je brže od rasta svjetskoga BDP-a, a potrošnja prirodnog i sintetskoga kaučuka raste po godišnjoj stopi od 3,8 posto. Rast plastičarske industrije u EU-u je za dva do tri posto viši od prosjeka rasta ukupne industrije.

    Članice Udruženja pri HGK-u smatraju da bi veći udio domaće proizvodnje na hrvatskom tržištu mogao pridonijeti smanjenju uvoza proizvoda od plastike i gume, čija je kvaliteta često i sumnjiva. Primjerice, rekordne 2008. godine u Hrvatsku je uvezeno različitih proizvoda od plastike i gume u vrijednosti većoj od milijardu dolara. Uslijed krize brojka se u 2009. smanjila na 806,6 milijuna dolara, dok je u 2012. uvoz proizvoda od plastike i gume dosegnuo 614,2 milijuna eura. Istodobno izvoz takvih proizvoda u 2012. iznosio je 167 milijuna eura, što čini oko 1,7 posto vrijednosti ukupnog hrvatskog izvoza.

    (PV/D.B.)
    28. ožujka 2014.

  • Početak temeljite reforme i korjenitih promjena u HGK

    Hrvatsku gospodarsku komoru očekuju korjenite reforme, a temeljne postavke te reforme sadržane su u Clean start analizi i preporukama koje je Skupštini podastrijela vršiteljica dužnosti predsjednice HGK Sabina Škrtić. Članovi Skupštine jednoglasno su razriješili v.d. predsjednicu, na njezin vlastiti prijedlog, kako bi od 1. travnja dužnost mogao preuzeti novoizabrani predsjednik Luka Burilović, čiji mandat traje četiri godine.

    Na prvom mjestu preporuka koje je Sabina Škrtić predala Buriloviću nalazi se sveopći preustroj Komore, ali ne napamet, nego uz definirane ciljeve i strategije ostvarenja tih ciljeva. „HGK je u krajnjoj liniji kvalitetan sustav koji se mora u što kraćem vremenu redefinirati i početi odgovarati na potrebe gospodarstva. Od promjene organizacije do promjene poslovnih procesa, preko uspostavljanja suvislog informacijskog sustava i jedinstvene baze podataka, do uvođenja funkcije interne revizije, kontrolinga i izvješćivanja, sve je to potrebno odraditi kako bi se osigurala ukupna transparentnost poslovanja. Što će napraviti novi predsjednik, ovisi o njegovim ciljevima, viziji i strategiji koju definira“, istaknula je Sabina Škrtić.

    U analizi koja je napravljena u suradnji s tvrtkom BDO Savjetovanje, identificiran je niz područja u kojima HGK može i treba poboljšati svoj rad. U sadašnjoj sistematizaciji nisu jasno definirana radna mjesta, sustava interne kontrole i revizije nema, kao ni kontrolinga. Komora će morati razmotriti i ulazak u sustav PDV-a za sve usluge koje naplaćuje, a nisu javne ovlasti. Sredstva koja se raspoređuju županijskim komorama nisu vezana za konkretne projekte, nema projektnog planiranja, a ogroman je prostor i za unapređenje sustava korporativnih komunikacija. U operativnom preustroju treba duboko zahvatiti u organizaciju, implementirati jedinstvenu bazu podataka, ali i ojačati kadrovske kapacitete u administraciji, gdje nema dovoljno adekvatnih znanja i vještina. Prvi korak u financijskom preustroju trebao bi biti privremeni plan poslovanja do lipnja ove godine, do kada bi trebalo donijeti rebalans proračuna Komore. Jedna od mjera uštede bio bi otkaz svih ugovora o najmu za prostore koji nisu u funkciji gospodarstva. Treba razmisliti, preporučila je Sabina Škrtić, i o regionalizaciji, pri čemu nije nužno ukidanje županijskih komora, već njihovo okupljanje oko projekata. HGK ima kapacitete u segmentu stručnih znanja, koji omogućuju širenje raspona usluga koje bi se nudile gospodarstvu na tržišnom principu, kako bi se u srednjoročnom razdoblju došlo do toga da HGK do 30 posto svojih prihoda osigurava obveznim članarima, a najmanje 70 posto zarađuje na tržištu. Komora mora svojim primjerom pokazati dobru praksu za sve gospodarske subjekte, treba razmisliti i o privremenom zapošljavanju po projektima te redefinirati platne razrede. Dobro bi bilo, poručila je Sabina Škrtić, razmisliti i o uvođenju samostalne naplate članarine, jer to sada za HGK radi Porezna uprava, koja za to naplaćuje i naknadu. Dosadašnje upravljanje imovinom HGK Sabina Škrtić je ocijenila nedopustivo šlampavim, stoga treba uspostaviti model upravljanja imovinom, kako bi se ona stavila u funkciju gospodarstva, a ne poslovnih procesa Komore. To može značiti i prodaju dijela imovine, kao i stavljanje brojnih umjetnina u Zakladu, koja bi ih potom mogla komercijalizirati kroz izložbe i tako osigurati sredstva za stipendiranje učenika i studenata. Dio umjetnina je popisan i procijenjen, ali dio nije, pa i to ostaje zadaća novog vodstva Komore. Od četiri povezana društva, sporna je jedino tvrtka Meranija, za koju Sabina Škrtić kaže da je čudnovata, jer ima visoku imovinu, a nije jasno što radi ili što bi trebala raditi. O sudbini Meranije razgovara se s Primorsko-goranskom županijskom komorom, s obzirom da se tvrtka nalazi u Opatiji.

    Vrijednost izgrađenih objekata u vlasništvu HGK nešto je veća od 232 milijuna kuna, ali na popisu nisu sve nekretnine, pa tako nisu upisana četiri stana i 60 garažnih mjesta u zgradi na Novoj cesti u Zagrebu. Upitna je opravdanost ulaganja u neke nekretnine, a neizvjesna je i naplata potraživanja od 16,4 milijuna kuna, koje je predmet stečajnog postupka Komercijalne banke Zagreb. Uočena je i neusklađenost podataka o dionicama i udjelima između poslovnih knjiga i sudskog registra, što je nekim slučajevima već korigirano. U sklopu reforme trenutačno nepovezane ICT podrške, potrebno je ažurirati i registar aktivnih članica, s obzirom da se u registru pojavljuje i znatan broj neaktivnih tvrtki. Najveće mogućnosti za smanjenje rashoda Sabina Škrtić vidi u području materijalnih rashoda i rashoda promidžbe, koji se već znatno smanjeni. Loše je što pada broj objavljenih publikacija i izdanih javnih ovlasti, ali dobro je što raste broj edukacija za poduzetnike, a to je područje rada u kojem HGK ima konkurentnu prednost. Inventurom je u županijskim komorama utvrđeno znatno odstupanje stvarnog stanja imovine od evidencije, stoga će biti angažirana vanjska kuća koja će utvrditi točno stanje. U procesu odabira ponuđača za telefonske i podatkovne usluge već se došlo do mogućih ušteda od oko tri milijuna kuna godišnje.

    Burilović: moramo s manje ljudi raditi više

    Novi predsjednik HGK Luka Burilović zahvalio je dosadašnjoj vršiteljici dužnosti Sabini Škrtić i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku na potpori koju su dali u teškim trenucima za Komoru. „Imajući u vidu važnost institucija, iznimno sam zadovoljan što smo sačuvali ovako važnu instituciju kao što je HGK. Od svih nas, a posebno od dužnosnika, očekuje se da štitimo institucije, jer koliko su jake institucije, toliko je jaka i naša država“, rekao je Burilović. U Skupštini HGK sjede predstavnici najuspješnijih poduzeća koja će, vjeruje Burilović, potaknuti oporavak sveukupnog gospodarstva. „Upoznat s teškoćama realnog sektora, iz kojega dolazim, bit ću vođen jedino interesima članica Komore, s ciljem da ona postane još bolji i kvalitetniji servis i pomoć u poslovanju svih naših članica“, obećao je novi čelni čovjek HGK. Dodao je da je pred Komorom puno posla te najavio korjenitu reformu. „Komora se mora mijenjati, prilagođavati vremenima u kojima živimo. Morat ćemo s manje ljudi raditi više i na taj način ostvarivati svoju primarnu ulogu zaštitnika i promicatelja hrvatskoga gospodarstva“, rekao je. Podsjetivši da 96 posto članica Komore plaća članarinu od 42 kune, oko tri posto plaća 1083 kuna, a preostalih jedan posto najvećih tvrtki plaća 3973 kune, Burilović je zaključio da Komora mora dati kvalitetnu protuuslugu za svaku kunu i opravdati svaku potrošenu kunu. „To je ono čime ću se voditi u budućnosti“, poručio je novi predsjednik HGK.

    (PV)
    27. ožujka 2014.

  • EUROCHAMBRES: Komorski sustav treba snažnije iskoristiti za jačanje europske gospodarske diplomacije

    Koncept podrške razvoju privatnog sektora,  te angažman privatnog sektora za razvoj u trećim zemljama može i treba biti povezan s programima internacionalizacije europskih poduzeća, jer se te inicijative međusobno nadopunjuju. Stoga je neophodan  sveobuhvatni i integrirani pristup kako bi se razvoj privatnog sektora uklopio u kontekst jačanja europske gospodarske diplomacije, ističe se u stajalištu kojega je objavio Eurochambres, a na čijoj su izradi aktivno sudjelovali i eksperti Hrvatske gospodarske komore.

    Stvaranje takve jedinstvene europske inicijative podržavaju već postojeće strukture ili udruženja koje je potrebno međusobno uvezati na kvalitetan način, kroz EU platformu.  Na taj bi se način izgradio učinkovit instrument osiguranja angažmana privatnog sektora i provela učinkovita podrška razvoju istog.

    Naime, u zemljama u razvoju, europske tvrtke su ključni partneri domaćih tvrtki, uglavnom malih i srednjih poduzeća, kada je riječ o izgradnji kapaciteta, transfera tehnologije i znanja, povećanje poslovnih tijekova i integracija u globalne lance vrijednosti.

    Uloga lokalnih posrednika, kao što su organizacije za podršku poslovanju, su presudne, jer one mogu ispuniti funkcije zastupanja, pružiti usluge za izgradnju kapaciteta i davati savjete u vezi transformacije gospodarstva. Takve akcije rezultirale bi poticajnim poslovnim okruženjem, osnažile  privatni sektor, što bi posljedično dovelo do dugoročnog održivog  rasta. Iskustvo i kapacitet komorske mreže u podupiranju takvih lokalnih posrednika mora se priznati i uključiti u europske inicijative.

    Eurochambres i njezine članice, aktivno će podupirati suradnju s poslovnim subjektima posredničkih organizacija u trećim zemljama, često kroz lokalnu prisutnost u podršci struktura i zajedničkih inicijativa.

    Hrvatska gospodarska komora snažno podupire provođenje ovog stajališta i na nacionalnoj razini u RH u projektu izgradnje održivog sustava gospodarske diplomacije, neophodnog za poticanje izvoza i internacionalizaciju domaćih tvrtki.

    Dokument stajališta EUROCHAMBRES-a u cijelosti možete preuzeti putem http://goo.gl/ZN5i7o

    Izvor: HGK, Služba za odnose s javnošću i izdavaštvo, 24.03.2014.

  • Ina: ulaganja upitna zbog povećanja naknade

    Ina je objavila da će morati razmotriti svoje planove za daljnja ulaganja, nakon povećanja naknade za eksploataciju ugljikovodika, prema uredbi koju je Vlada donijela 19. ožujka. Iako ne osporava da je naknada za eksploataciju ugljikovodika od 10 posto u skladu s većinom stopa u Europi, Ina pojašnjava da je, kao i svi ulagači, svoje razvojne planove temeljila na predvidljivim regulatornim okvirima, što je ključno u ovakvim industrijama u kojima se intenzivno ulaže. Prethodna uredba iz 2011. postavila je stopu naknade za eksploataciju na pet posto, na čemu je Ina, kako se kaže u priopćenju, temeljila svoje planove.

    Povećanjem visine naknade za eksploataciju ugljikovodika na postojećim poljima za 100 posto Ina će u 2014. morati platiti 250 milijuna kuna više u usporedbi s dosadašnjim iznosima, dok će u narednim godinama povećanje iznositi oko 400 milijuna kuna.
     
    Ova regulativa primjenjuje povećanje na svim poljima, kao i na onima koja su osjetljivija na promjene u cijenama – za kompleksne projekte poput Ininog EOR projekta, koji se provodi na poljima Žutica i Ivanić.
     
    Nakon retroaktivnog poreza za rafinerije te nedavnog produžavanja regulirane cijene plina za kućanstva, a čija je posljedica prenošenje između 250 i 350 milijuna kuna godišnje HEP-u, ova odluka je treća značajna negativna promjena u regulatornom okruženju u kratkom vremenskom razdoblju, ističu u Ini.

    (PV)
    21. ožujka 2014.

  • Mirenje umjesto suđenja: brzo, jeftino i beskonfliktno

    Mirenje je alternativni način rješavanja sporova, koji pridonosi ne samo smanjenju broja sporova, nego i razvija prijateljsko okružje i omogućuje nastavak poslovne suradnje među strankama, rečeno je na drugom okruglom stolu o mirenju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Stranke koje su svoje iznimno složene dugogodišnje sporove riješile u svega nekoliko dana, redovito u svojim pravnim poslovima ugovaraju mirenje kao način rješavanja sporova. Ušteda vremena, ali i troškova u postupku, od iznimne su važnosti kako za poduzetnike tako i za potrošače. Sve češće uvrštavanje klauzula o mirenju u ugovore, čime mirenje postaje obvezno, pokazuje da su hrvatski poduzetnici sve više informirani o prednostima alternativnih rješavanja sporova.

    Unatoč brojnim prednostima mirenja, ovaj institut se još uvijek nedovoljno ugovara i koristi, što je vjerojatno posljedica nedovoljne informiranosti, pa HGK kontinuirano promovira mirenje kako bi što veći broj poslovnih subjekata i potrošača prepoznao njegove prednosti. Centar za mirenje HGK-a neprestano radi na poboljšanju svojih usluga kako bi pridonio razvoju mirenja kao učinkovitog izvansudskog rješavanja sporova koje štedi vrijeme i novac i na taj način povećava konkurentnost i doprinosi razvoju društva kao cjeline, istaknula je tajnica Centra Mirjana Košec.

    Dobrovoljni postupak

    Budući da je mirenje dobrovoljan postupak, a sadržaj nagodbe su stranke same dogovorile, u praksi vrlo rijetko dolazi do neispunjenja nagodbe. Osim sklapanja nagodbe, mirenje se može dovršiti i ako je jedna stranka odustala od postupka mirenja, ako su stranke uputile izmiritelju izjavu o dovršetku postupka, te odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja jer nema izgleda za nagodbu. Mirenje se smatra dovršenim i ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, no ovaj se rok može produžiti sporazumom stranaka.

    Troškovi mirenja višestruko su manji od troškova sudskog postupka. U Centru za mirenje HGK-a upisna taksa za provođenje postupka mirenja između poslovnih subjekata iznosi 120 eura u kunskoj protuvrijednosti, a nagrada za svakog izmiritelja koji sudjeluje u postupku iznosi za svaki započeti dan mirenja 1200 kuna bruto. Administrativni troškovi iznose 20 posto nagrade izmiritelja, a ako mirenje provodi više izmiritelja, troškovi su 10 posto ukupne nagrade izmiritelja.

    Većina postupaka mirenja provede se u jednom danu, a za mirenja koja traju dulje od jednog dana stranke plaćaju dodatnih 1200 kuna bruto dnevne nagrade izmiritelju i administrativni trošak, što po stranci iznosi dodatnih 720 kuna. U sudskim postupcima veće vrijednosti nerijetko samo troškovi odvjetnika premašuju 100.000 kuna.

    (PV/D.Ž.)
    21. ožujka 2014.

  • Zagrebačka pivovara predstavila Ožujsko Super Dry

    Zagrebačka pivovara predstavila je u novootvorenom japanskom restoranu Akamaru novu dry verziju Ožujskog piva, prvo hrvatsko pivo takve vrste.
    Dry je pivska kategorija iznimno popularna u svijetu, a karakteriziraju je posebna filtracija i produljeno odležavanje, čime se osigurava pročišćen okus i dobiva učinak brzog nestanka gorčine. Takav pažljiv postupak primijenjen je i kod Ožujsko Super Dry piva, čime je osigurano osvježenje sa svakim gutljajem, bez zaostale gorčine u ustima, uz optimalnih četiri posto alkohola.

    Doživljaj novog iskustva Ožujsko Super Dry piva upotpunila je atmosfera za koju su bile zaslužne glazbenica Mirela Priselac Remi te mlada glumica Iva Mihalić u ulozi moderatorice.

    (PV)
    21. ožujka 2014.

  • Franck predstavio svoju novu kavu

    U Francku je predstavljena nova mljevena kava za domaćinstvo – Franck 100% Arabica - nastala mješavinom zrna isključivo sorte arabica. Riječ je premium kavi koja se prodaje po pristupačnoj cijeni od 19,99 kuna za pakiranje od 250 grama. Odlikuje se aromatskim bogatstvom, slatkoćom i blagošću, uz dominantnu aromu čokolade prožetu notama lješnjaka i badema.

    Može se pripremati na nekoliko načina - u džezvi, kafetijeri, kao filter kava ili pomoću metode french pressa. Poseban način mljevenja daje optimalan omjer grubih i finih čestica što jamči jednako bogat okus bez obzira na način pripreme, tvrde u Francku.

    Ivica Srakočić, marketing menadžer za kategoriju kave i kavovina, podsjetio je da Franck već ima u ponudi dvije 100 % Arabica kave – Guatemala i Costa Rica – ali one su znatno skuplje.  „Želja je Francka bila potrošačima ponuditi vrhunski premium proizvod po vrlo pristupačnoj cijeni te im tako pružiti priliku da uživaju u okusima koji su do sada bili prilično nedostupni prosječnom potrošaču“, dodao je Srakočić.


    Vesna Mihatov, master cupper iz Francka, pojasnila je da je nova kava po svom okusu nadogradnja na Franckovu Jubilarnu, stoga se svjesno išlo na čokoladni okus. Kava je, tvrdi Vesna Mihatov, dovoljno slatka po sebi, pa ne traži dodavanje šećera niti mlijeka. Dobivena je blendiranjem više različitih kava sorte arabica iz nekoliko zemalja, što je razlikuje od Guatemale i Costa Rice, koje su isključivo od kave iz tih zemalja.

    Podrijetlom s planinskih masiva središnjeg dijela Afrike, arabica je prva kultivirana sorta kave koja je zahvaljujući svojoj kvaliteti, brzo osvojila i obronke ostalih dijelova tropskog pojasa. Uzgaja se na većim nadmorskim visinama, u klimatskim uvjetima čestih kišnih razdoblja, što omogućuje razvoj aroma u plodovima kave, pa arabicu odlikuje kompleksnost i bogatstvo okusa.

    (PV)
    20. ožujka 2014.

  • Još tri milijuna eura za razminiranje iz EU fondova

    Osigurano je novih tri milijuna eura, koji će biti iskorišteni za razminiranje 3,4 četvorna kilometra u općinama Draž, Šodolovci i Darda u Osječko-baranjskoj županiji. Ugovorom između Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) i Hrvatskog centra za razminiranje dogovoreno je financiranje prema programu IPA 2010. Za razminiranje su dodijeljena sredstva u iznosu od 3.038.309 eura, od čega iznos od 2.500.661 eura čine bespovratna sredstva EU-a.

    Dosadašnjom realizacijom programa IPA 2010 ostvareno je financiranje projekata razminiranja na području Osječko-baranjske županije u ukupnom iznosu od četiri milijuna eura.

    Postupak javne nabave radi ustupanja poslova razminiranja na područjima općina Draž, Šodolovci i Darda, procijenjene tlocrtne površine 3,4 četvorna kilometra, planira se pokrenuti do kraja ovog mjeseca, priopćeno je iz Vlade.

    (PV)
    19. ožujka 2014.

  • GEN-I osvojio pet posto hrvatskog tržišta

    GEN-I Zagreb je u 2013. godini ostvario 701 milijun kuna (90 milijuna eura) poslovnih prihoda, od toga 180 milijuna kuna (19,7 milijuna eura) od prodaje električne energije poslovnim partnerima i kućanstvima na domaćem tržištu, što je čak četiri puta više u usporedbi s 2012. godinom. Dobili su 968 novih poslovnih korisnika te od tržišnog udjela od jedan posto u siječnju 2013. godine skočili na pet posto hrvatskog tržišta električne energije krajem prosinca prošle godine.

    Uz to, GEN-I Zagreb izabran je na javnom natječaju za opskrbljivača električnom energijom za cijelu javnu upravu Republike Hrvatske na razdoblje od dvije godine, rečeno je u Krškom, na 7. Susretu partnera Grupe GEN-I, na kojem su prvi put prisustvovali partneri iz Hrvatske.

    Ove godine je 115 velikih korisnika iz Hrvatske i Slovenije imalo priliku od predstavnika Grupe GEN-I čuti procjene trendova budućih kretanja cijena energenata, kao i novosti u ponudi uključujući i mogućnost kupovine po proizvodima. Ovaj novitet, koji će GEN-I Zagreb uskoro ponuditi velikim korisnicima iz Hrvatske, omogućit će im fleksibilnu i prilagođenu kupovinu energije i za nekoliko godina unaprijed te tako osigurati stabilnost povoljnih cijena u određenom razdoblju.

    Predsjednik uprave Grupe GEN-I Robert Golob izjavio je: „Naše prednosti su prepoznali naši partneri i korisnici, što je rezultiralo time da je više od 120.000 korisnika u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji, Srbiji i Makedoniji prešlo na GEN-I. Zahvaljujući tome, Grupa GEN-I je u 2013. godini ostvarila 74 milijuna kuna (9,8 milijuna eura) čiste dobiti, što je porast od 18,8 posto u usporedbi s 2012. godinom. Tijekom prošle godine prodali smo 24,3 TWh električne energije i 0,9 TWh prirodnog plina te ostvarili 9,8 milijarde kuna (1,28 milijarde eura) prihoda.“

    Prošla godina bila je iznimno značajna i uspješna za GEN-I na hrvatskom tržištu, gdje je GEN-I Zagreb prvi i najveći alternativni opskrbljivač električne energije krajnjim korisnicima. U lipnju 2013. Grupa je napravila važan iskorak započevši s opskrbom kućanstava i malih poduzeća električnom energijom u sklopu ponude Jeftina struja.

    Zamjenik predsjednika uprave Grupe GEN-I, Martin Novšak, zaključio je: „Grupa GEN-I radi stabilno i s dobitkom, a financijski rezultati ukazuju na ekonomsku učinkovitost i dobro poslovanje. Kako bismo mogli odgovoriti na nove poslovne izazove i osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom u regiji, planiramo niz važnih investicija, među kojima je svakako najvažnija izgradnja Nuklearne elektrane Krško 2.“

  • Češka J&T banka dokapitalizira Vaba banku

    Sukladno najavama, J&T banka a.s. iz Češke uputila je Upravi Vaba banke Varaždin ponudu za dokapitalizaciju u iznosu od 75 milijuna kuna, po cijeni od 10 kuna po dionici.

    Ovaj je korak nastavak već prije iskazanog interesa J&T banke za Vaba banku. Kako na sjednici Povjereničkog odbora Alternative Private Equity FGS-a održanoj 28. veljače nijedna prispjela ponuda nije dobila potrebnih minimalno 75 posto glasova Povjereničkog odbora Fonda, zaključeno je da se svi zainteresirani investitori upućuju na Upravu banke, koja će s istima nastaviti razgovore oko dokapitalizacije banke.

    Po razmatranju ponude i svih potrebnih parametara, Uprava banke izvijestit će javnost o svim detaljima navedenih, sukladno zakonskoj regulativi i pravilima Zagrebačke burze.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • Brodosplit gradi blokove za mega kruzere

    Brodosplit i grupacija Fincantieri potpisali su Ugovor za izgradnju opremljenih sekcija (grand blokova) za mega kruzer dužine 321 metar i 133.500 GT. Riječ je o jedinstvenom projektu za splitske brodograditelje, koji su na ovaj način postali ravnopravan poslovni partner jedne od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, grupacije Fincantieri, u zajedničkoj izgradnji luksuznog putničkog kruzera.

    Brodosplit je ugovorio izgradnju sekcija pramčanog dijela trupa broda, više od 2000 tona čelika opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama kao i elektrotrasama. Radi se vrlo zahtjevnom dijelu brodskog trupa, dijelu pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera.

    Ovaj ugovor rezultat je dugih pregovora u kojima je Brodosplit dokazao kvalitetu i po prvi puta u svojoj povijesti uspostavio suradnju sa jadranskim susjedom koji ima preko 20.000 zaposlenih širom svijeta. Početak rezanja čelika najavljen je za svibanj ove godine, a  isporuka za studeni. Četiri izgrađena bloka biti će ukrcana na baržu te otegljena u brodogradilište Monfalcone, gdje će se montirati na brod koji se gradi u suhom doku.

    Paralelno s ovim ugovorom, u Brodosplitu se nastavlja i odlična suradnja sa domaćim naručiteljima iz Krila Jesenice, sa kojima su potpisani novi ugovori za gradnju čeličnog trupa i nadgrađa mini-kruzera dužine 42,36 metara i ugovor za gradnju mini-kruzera dužine 40,87 metara.

    Brodograditelji škverske 'specijalne' izgradili su za domaće naručitelje u prošloj i ovoj godini četiri broda pa su novi ugovori nastavak serije brodova za nautički turizam.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • Agencija intervenira na tržištu vodoopskrbe

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je temeljem inicijative tvrtke Brunata donijela odluku o pokretanju postupka po službenoj dužnosti protiv Vodoopskrbe i odvodnje iz Zagreba. Također, Agencija je donijela i privremenu mjeru kojom su na šest mjeseci stavljene izvan snage sporne odredbe Općih i tehničkih uvjeta Vodoopskrbe i odvodnje.

    U postupku će Agencija utvrditi predstavljaju li određene odredbe Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga koje je Vodoopskrba i odvodnja donijela u srpnju 2013., zlouporabu vladajućeg položaja tog poduzetnika na mjerodavnom tržištu pružanja usluge javne vodoopskrbe, s učinkom na tržištu usluga ugradnje internih vodomjera i telemetrijskog očitanja i obračuna tako očitane potrošnje vode na području gradova Zagreb, Samobora i Svete Nedjelje te općine Stupnik.

    U sklopu postupka, Agencija će prije svega analizirati odredbe Općih uvjeta kojom se uvodi obveza povezivanja postojećih internih vodomjera starih zgrada s AWMR mrežom. AWMR je sustav daljinskog očitanja koji Vodoopskrba tek uvodi u stare zgrade odnosno riječ je o tržištu na kojem Vodoopskrba dosad uopće nije djelovala.

    Uvođenjem AWMR sustava je poduzetnicima koji su se do sada bavili ugradnjom telemetrijskih vodomjera, očitanjem i obračunom na taj način prikupljenih podataka o potrošnji, od 1. siječnja 2014. zabranjena ugradnja internih telemetrijskih vodomjera u starim zgradama, a potencijalnim novim konkurentima onemogućen je pristup tržištu. Osim toga, od toga dana počinje teći prijelazno razdoblje od pet godina tijekom kojeg ti poduzetnici još mogu obavljati daljinska očitanja iz lokalnih mreža. Istekom toga roka za to će biti ovlaštena isključivo Vodoopskrba i odvodnja.

    S aspekta politike tržišnog natjecanja, nije preporučljiva i opravdana praksa kojom se jednom liberalizirano tržište ponovno zatvara i ograničava bez konkretnih pokazatelja o objektivno opravdanim razlozima takvog postupanja.

    Zbog svega toga je, zajedno sa zaključkom o pokretanju postupka, Agencija donijela rješenje o privremenoj mjeri kojom se Vodoopskrbi i odvodnji nalaže da privremeno izvan snage stavi opisane sporne odredbe Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga kojima su poduzetnici onemogućeni u pružanju usluga koje su pružali do stupanja na snagu spornih odredbi, a krajnji korisnici su onemogućeni u odabiru pružatelja usluge i ugradnje vodomjera.
    Uz to se Vodoprivredi i odvodnji nalaže da nastavi izdavati suglasnosti za ugradnju internih vodomjera u starim zgradama koje se priključuju na sustav daljinskog očitanja, a koji nije povezan s AWMR mrežom te također, da omogući da se na sustav daljinskog očitanja, a koji nije povezan s AWMR mrežom, može priključiti minimalno jedan stan s internim vodomjerom.

    Agencija je privremenu mjeru izrekla na šest mjeseci, odnosno do donošenja konačne odluke u tom predmetu, a Vodoopskrba i odvodnja ju je dužna objaviti na vidljivom mjestu na svojoj početnoj internetskoj stranici.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • Hrvatska IT tvrtka Banksoft sklopila posao u Azerbajdžanu

    Zagrebačka informatička tvrtka Banksoft, specijalizirana za softverska rješenja za bankarstvo, sklopila je ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom, tvrtkom za stručnu bankarsku uslužnu podršku koju je osnovalo 18 tamošnjih banaka, ali i Europska banka za obnovu i razvoj. Rezultat sklapanja posla o prodaji suvremenog  softverskog rješenja za mobilno bankarstvo posljedica je nastupa hrvatskih tvrtki na  regionalnom tehnološkom sajmu u Azerbajdžanu, BakuTel 2013. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

    Predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK te predsjednik Uprave IN2 grupe, najvećeg hrvatskog neovisnog proizvođača softvera s podružnicama u cijeloj regiji, Ante Mandić na tržištu Azerbajdžana vidi iznimne potencijale za hrvatske IT tvrtke

    „Udruženje za informacijske tehnologije je prepoznalo potencijale tamošnjeg tržišta te se odlučilo za nastup na sajmu Bakutel, na koji nas je pozvalo Ministarstvo komunikacija i informacijskih tehnologija Azerbajdžana. Sklopljen posao Banksofta pokazuje da je naša odluka da izlažemo na tom sajmu bila ispravna te da moramo biti uporni pa nastaviti s nastupima na Bakutelu“, rekao je Mandić.

    „Posao dobiven u ovakvoj velikoj tržišnoj konkurenciji još je jedna potvrda kvalitete naših proizvoda i usluga“, kazao je predsjednik Uprave Banksofta Zoran Brkić. Dodaje da Banksoft nakon 20 godina uspješnog rada u corebanking rješenjima i uslugama za domaće i internacionalne banke na području Hrvatske i BiH, ima odličnu paletu rješenja za banke i kapacitete za širenje na inozemno tržište.


    Važan temelj za samopouzdanje za širenje u druge zemlje i dokaz kvalitete proizvoda i usluga, su vrlo dobre i dugogodišnje reference u bankama u našoj regiji. Bankarska industrija je uglavnom konzervativna pri izboru dugoročnih partnera, pogotovo kada se radi o rješenjima kakva razvija, isporučuje i održava Banksoft, tako da je za prodaju potencijalnom kupcu vrlo važno pokazati odgovarajuće iskustvo uz dobar proizvod. Uz recesijske trendove u Hrvatskoj koji na žalost još ne popuštaju, pokazuje se ispravnom Banksoftova strategija od prije dvije godine za jačanje najnovijih tehnologija u bankarstvu i širenje posla u nove zemlje, a što su potvrdili novi ugovori i klijenti u BiH i Hrvatskoj prošle godine te u Azerbajdžanu ove godine.  Azerbajdžan je bogat energijom, što se pokazalo kao odličan pokretač gospodarstva u kriznim vremenima tako da tržište nudi veliki potencijal.

    Banksoft je osnovan 1993. godine, u privatnom je vlasništvu troje vlasnika s četrdesetak zaposlenih i ukupnim prihodom za 2013. godinu više od 11 milijuna kuna. Od osnivanja do danas je specijaliziran za informatička rješenja i usluge za banke i financijske institucije s tridesetak klijenata u više od 20 godina uspješnog poslovanja.

    (PV)
    17. ožujka 2014.

  • HBOR: Osniva se fond od milijardu kuna za "spašena poduzeća"

    Hrvatska banka za obnovu i razvoj inicirala je osnivanje fonda kojim će se pratiti poslovanje poduzeća koja su uspješno prošla predstečajne nagodbe. U taj novi Razvojni investicijski fond HBOR će uplatiti početnih 100 milijuna kuna, a već je pozvao domaće i strane investitore da se pridruže. "Očekujemo da ćemo prikupiti najmanje milijardu kuna, a budu li se stvari dobro odvijale, moguće je da ukupan iznos dosegne i dvije milijarde kuna", rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, na prošlotjednom predstavljanju rezultata te banke u 2013. godini.

    Ukupan iznos novca ovisit će o reakciji međunarodnih razvojnih institucija. One su sklone tome da podrže takve inicijative na međudržavnoj, regionalnoj razini pa će stoga i HBOR najvjerojatnije fond razvijati u suradnji sa Slovenskom izvoznom bankom.

    Kovačev kaže da će na kredite iz fonda moći računati ponajprije mala i srednja poduzeća. Mnoga od njih su uspješno prošla kroz predstečajne nagodbe, ali potom teško dolaze do novca za nova ulaganja. Često su i poslovne banke zbog svojih internih pravila ograničila ulaganja u "spašena poduzeća". Suradnjom s fondom te će tvrtke dobiti priliku za novi razvoj.

    HBOR je u prošloj godini odobrio 1256 kredita, u iznosu od 7,8 milijardi kuna. U prethodnoj, 2012. godini, vrijednost ukupnog broja dodijeljenih kredita bila je veća, dodijeljena su 1662 kredita vrijedna 10,2 milijarde kuna. Kovačev je objasnio da su se postupno smanjili zahtjevi tvrtki za kredite za obrtna sredstva. Udjel tih kredita narastao je nakon izbijanja krize, a prošle ih je godine bilo manje i zbog brojnih predstečajnih nagodbi koje su usporile poslovanje. Od ukupne vrijednosti kredita u 2013. godini, oko pet milijardi se odnosi na nove investicije, čime se udjel investicijskih kredita vratio na razinu od prije krize.

    Odobravani su krediti s nižim kamatnim stopama, a ta mjera vrijedi još do sredine ove godine. Radi poticanja poslovnih banaka na povećanje kreditnih plasmana realnom sektoru, HBOR je nastavio i s provedbom modela podjele rizika u suradnji s poslovnim bankama.

    U 2012. i 2013. godini HBOR je odobrio više od 10 milijardi kuna kredita za izvoznike. Osigurao je izvozne poslove u visini od 9,6 milijardi kuna te izdao 350 milijuna kuna izvoznih garancija. Ukupno je u dvije godine podržao izvoznike sa 20 milijardi kuna što predstavlja 14,5 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza.

    HBOR je u 2013. godini i sam preuzimao nešto više rizika. Oko 44 posto kredita odobrio je bez sudjelovanja poslovnih banaka. Kovačev ističe da unatoč tome nije bitno oslabljena kvaliteta kreditnih plasmana banke. I dalje se u rizičnoj skupini A (potpuno nadoknadivi krediti) nalazi više od 85 posto dodijeljenih kredita. Dospjela nenaplaćena potraživanja činila su na kraju 2013. godine 5,2 posto ukupnog portfelja banke. To je znatno niže u odnosu na poslovne banke iako predstavlja rast sa 3,2 posto na kraju prethodne godine. Kovačev objašnjava da je i taj rast loših kredita jedna od posljedica predstečajnih nagodbi. Završetkom procesa nagodbi taj bi se postotak trebao opet smanjiti. Stabilnu kreditnu politiku HBOR-a Kovačev je ilustrirao i podatkom da je u 22 godine poslovanja banka pratila više od 50.000 projekata s iznosom od čak 124 milijarde kuna. Do sada su morali otpisati samo 336 milijuna kuna.

    Kovačev odlazi

    Anton Kovačev neće se kandidirati za novi mandat na čelu HBOR-a. Tu instituciju vodio je od 1993. godine, a sadašnji mandat istječe mu u svibnju. Rekao je da je HBOR posve nepotrebno došao u središte javnih polemika jer je izvrsno obavljao svoju ulogu određenu zakonom. "Osoba na čelu HBOR-a mora imati povjerenje i podršku svih uključenih u taj posao, a ja ne želim ni na koji način otežati rad HBOR-a", rekao je Kovačev. Dodao je da već ima dosta ponuda za novi posao iz Hrvatske i iz inozemstva, uglavnom u bankarskom sektoru. I još je jednom ponovio da je kredit tvrtki Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra financija, dodijeljen u skladu s propisima i bez pogodovanja.

    (PV/Igor Vukić)
    12. ožujka 2014.

  • Zagrebačka pivovara i dalje sponzor HNS-a

    Zagrebačka pivovara potpisala je ugovor o pokroviteljstvu s Hrvatskim nogometnim savezom, čime je nastavljena tradicija koja traje još od 1998. godine.

    Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker ocijenio je prikladnim da najveća hrvatska pivovara i najpopularnija hrvatska reprezentacija budu partneri. „Ovaj novi ugovor produbljuje snažne veze između dviju organizacija i veselim se što ćemo zajedno slaviti buduće uspjehe Hrvatske, vjerujem već na Svjetskom prvenstvu u Brazilu“, rekao je Šuker prilikom potpisivanja ugovora.


    Sergej Jeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, naglasio je ulogu svoje kompanije kao istinskog prijatelja nogometa. „Mnogobrojne kampanje, reklame i razna organizirana događanja dokaz su dugogodišnjeg ulaganja u hrvatski nogomet i čvrste prijateljske veze s Hrvatskim nogometnim savezom i reprezentacijom“, dodao je Jeskov.

    Direktor marketinga Zagrebačke pivovare Darko Ivančević predstavio je povijest ove suradnje te su novinari na konferenciji imali priliku pogledati neke od najzapaženijih TV spotova Ožujskog piva i reprezentacije.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Belgijski poduzetnici u ZŠEM-u

    Zagrebačka škola ekonomije i managementa ugostila je trideseta belgijskih gospodarstvenikana kojima je predstavljen pravni okvir Hrvatske te prilike i izazovi koji očekuju inozemne kompanije kada prvi puta dolaze na hrvatsko tržište. Susret je organiziran u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Belgije te Gospodarskim i trgovinskim uredom u Zagrebu (Brussels Invest & Export Office).

    Marjeta Tomulić Vehovec, predavačica na Katedri za pravne discipline ZŠEM-a, objasnila je zakone vezane za otvaranje novih tvrtki, Zakon o radu te poreznu regulativu. Makroekonomsku situaciju Hrvatske predstavila je Martina Dalić, predavačica na Katedri za ekonomiju na ZŠEM-u, koja je dala i pregled poticaja koje strani investitori mogu dobiti od države pri ulaganju u projekte koji će otvoriti nova radna mjesta, pogotovo ako je riječ o slabije razvijenim dijelovima zemlje.

    Prodekan za međunarodne odnose ZŠEM-a Mate Njavro istaknuo je i mogućnosti akademske razmjene dviju zemalja te suradnju na zajedničkim istraživačkim projektima.

    „Zagrebačka škola ekonomije i managementa zahvaljujući svojem uredu za Međunarodne odnose kontinuirano radi na povezivanju sa sveučilištima i poslovnim školama u Europi jer smatramo kako je razmjena znanja i iskustva vrlo važna za akademsku zajednicu u Hrvatskoj. Često organiziramo gostovanja profesora s prijateljskih sveučilišta u Europi poput St. Gallena u Švicarskoj i SDA Bocconi u Italiji, a jednako tako naši profesori odlaze u inozemstvo“, rekao je Njavro.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Hrvatski obrtnici na sajmu u Münchenu

    Na Međunarodnom sajmu obrtništva (IHM), koji se održava od 12. do 18. ožujka 2014. godine u Münchenu, nastupaju hrvatski obrtnici u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK). Ovogodišnji nastup Hrvatske obrtničke komore je 22. uzastopni nastup na ovom najvećem međunarodnom sajmu obrtništva u Europi.  Na izlagačkoj površini od 20 četvornih metara, uz financijsku potporu Hrvatske obrtničke komore, nastupit će 25 izlagača, od čega sedam izlagača nastupa prvi put.

    Svoje proizvode izravno će na izložbenom prostoru HOK-a predstaviti 21 izlagač, 15 izlagača predstavit će se uzorcima svojih proizvoda u zajedničkoj vitrini Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, ostali putem promotivnih materijala.

    Prvim nastupom na sajmu u Münchenu, strojobravarski obrt Lamela iz Macinca, jedan od vodećih proizvođača frikcijskih proizvoda u Hrvatskoj, predstavit će svoju ponudu lamela kvačila. ADRINAUT, obrt za brendiranje i trgovinu iz Pule, predstavlja se prvi put na sajmu inovativnim, modernim i zabavnim poslovnim poklonima, suvenirima, dječjim igrama i edukativnim materijalima, čiji je cilj prezentacija Hrvatske kao turističke destinacije.
    Ručno rađene unikatne suvenire od kamena, kao što su stare kamene kućice - istarski kažuni, vaze, posude i reljefi, na müchenskom sajmu prezentirat će Ugostiteljstvo i izrada unikata Kažeta iz Poreča.
    ALFA-KOV iz Kašine, putem promotivnih materijala, na sajmu će predstaviti niz mehaničkih i elektroničkih uređaja najnovije tehnologije koji služe za podizanje te prenošenje vozila i opreme za ispitivanje vozila.
    Potencijalne distributere i kupce za svoj moderan i funkcionalan namještaj, na sajmu u Münchenu, pokušat će pronaći tvrtka  INTERIOR-ARS iz Samobora, osnovana još 1973. godine, koja se bavi izradom namještaja i opreme za uređenje interijera.
    Putem promotivnih materijala novu paletu metalnih proizvoda i metalnih dijelova predstavit će PROMEGA, metaloprerađivačka i trgovačka radnja iz Radoboja.

    Na ovogodišnjem MOS-u u Münchenu ponovno će se predstaviti tvrtka Roto kruna iz Velike Gorice sa svojom inovacijom „roto rašpom“, a ljevaonica obojenih metala DUNI iz Kumrovca novim programom proizvoda putem promotivnih materijala.  Posjetitelji sajma moći će po prvi put uživati i u keramičkim unikatnim ukrasnim predmetima proizašlih iz osječke obrtničke radionice Keramika Tomas.

    Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije na ovogodišnjem sajmu predstavit će 15 tradicijskih i umjetničkih obrta, uzorcima proizvoda u zajedničkoj vitrini. Naći će se tu bačvari, bravari, medičari, keramičari, lončari, staklopuhači, staklari, zlatari i drugi.

    Od 1995. godine do danas na münchenskom sajmu u organizaciji HOK-a izlagalo je gotovo 780 obrtnika, uz sufinanciranu cijenu troškova standardno uređenog izložbenog prostora, priopćili su iz obrtničke komore.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Pet novih tvrtki u MTP-u Zagrebačke burze

    Zagrebačka burza donijela je odluku o primanju u trgovinu na Multilateralnu trgovinsku platformu (MTP) društava Tehnomont, Kotka, Monter - Strojarske montaže, Grafičar i Mesna industrija Vajda. Njihovim dionicama trgovat će se na MTP – Fortis segmentu od 12. ožujka 2013.

    Uz uređeno tržište, Burza upravlja i Multilateralnom trgovinskom platformom (MTP), koja se sastoji od tri segmenta, svaki s različitim uvjetima za primanje financijskih instrumenata u trgovinu kao i obvezama nakon primanja:  MTP – Alter, MTP – Fortis, MTP – X. Sukladno pravilima Burze, financijski instrumenti mogu biti primljeni u trgovinu na MTP i temeljem odluke Burze.

    Financijski instrumenti kojima se trguje na MTP-u ne moraju ispunjavati uvjete za uvrštenje i obveze nakon uvrštenja propisane za izdavatelje financijskih instrumenata uvrštenih na uređeno tržište. Posljedično nižim zahtjevima koji se postavljaju pred financijske instrumente i izdavatelje, rizik investiranja u financijske instrumente kojima se trguje na MTP-u može biti veći od rizika investiranja u financijske instrumente kojima se trguje na uređenom tržištu.

    Ulagatelji trebaju posvetiti dužnu pažnju rizicima i obzirom na činjenicu da trgovanje financijskim instrumentom na MTP-u može prestati, između ostaloga, temeljem zahtjeva osobe koja je podnijela zahtjev za primanje u trgovinu, a dioničari nemaju pravo na pravičnu naknadu, kao što je slučaj prilikom izvrštenja s uređenog tržišta.

    Također, odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava od 29. studenoga 2013. ne odnose se na dionice kojima se trguje na MTP-u. Neovisno o tome, za instrumente primljene na MTP postoji minimum javno dostupnih informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje utemeljenih investicijskih odluka.

    (PV)
    11. ožujka 2014.

  • Sve o hrvatskom tržištu nekretnina

    Deseta godišnja međunarodna konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina, koja će se održati 9. i 10. travnja 2014. godine u hotelu Esplanade Zagreb, okupit će više od 100 predavača.
    Glavne teme konferencije, na kojoj će biti održano 20-ak panela, bit će Komercijalne nekretnine, Energetika, Infrastruktura, EU fondovi te Zelena gradnja i energetska učinkovitost.

    Na otvaranju Konferencije govorit će veleposlanik Ujedinjenog kraljevstva u Hrvatskoj David Slinn, kao i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja  Anka Mrak-Taritaš.

  • Maras: tvrtke će morati imati bar jednog zaposlenog

    Mali i srednji poduzetnici protekle su dvije godine ostvarili rast i time spriječili još veću gospodarsku krizu u Hrvatskoj. Kako bi se smanjila i nezaposlenost među njima, Vlada bi uskoro mogla donijeti zakon po kojem će u tvrtkama morati biti zaposlen barem jedan radnik, najavio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta na predstavljanju projekta Poslovni uzlet, kojim se želi promovirati i poticati malo i srednje poduzetništvo.

    Maras je poručio kako će se u Vladi uskoro razmatrati i zakon po kojem bi mali poduzetnici PDV plaćali tek po naplaćenoj, a ne po izdanoj fakturi.  Takav bi zakon na snagu mogao stupiti s 1. siječnja 2015. Maras je istaknuo da se Vlada trudi društvu ukazati na važnost malih i srednjih poduzetnika te ih kontinuirano potiče, subvencionira njihove projekte i širi pozitivne priče. Ministarstvo je stoga odlučilo podržati i projekt Poslovni uzlet, jer promiče dobre ideje i projekte koji mogu utjecati na poboljšanje, razvoj i rast u tom poduzetničkom segmentu.

    Osnovni cilj Poslovnog uzleta je predstaviti mala i srednja poduzeća koja su proteklih pet godina, unatoč izazovnim tržišnim okolnostima, ostvarivala rast poslovnih prihoda, broja zaposlenih te ocjene boniteta. Poslovni će uzlet filtrirati 500 poduzetnika koji zadovoljavaju sve kriterije izvrsnosti, a one najbolje među njima dodatno i nagraditi. No cilj projekta nije samo promicati one najuspješnije, već i svim ostalim poduzetnicima omogućiti da kroz edukacije i iskustva drugih i sami postanu bolji.

    Projekt je  pozdravio i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a te ostali partneri koji su zajedno s predstavnicima Poslovnog dnevnika i Ministarstva poduzetništva i obrta predstavili projekt. Jakelić je upozorio da država često donosi mjere koje poništavaju dobre efekte drugih mjera i da je zato izuzetno bitno da se osvijesti stanje u kojem se poduzetnici nalaze.

    Poslovni uzlet podržali su i Hrvatski telekom, Croatia osiguranje, Gebrüder Weiss i Privredna banka Zagreb.

    (PV)
    7. ožujka 2014.

  • Erste banka: rast depozita, pad dobiti

    Ukupna aktiva Erste banke na kraju 2013. godine iznosila je 60,1 milijardi kuna, što je 2,7 posto više u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 58,5 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke, udio aktive banke u ukupnoj aktivi hrvatskih banaka krajem 2013. iznosio je 14,8 posto, u odnosu na 14,4 posto, koliko je iznosio krajem 2012. Ukupni krediti na dan 31. prosinca 2013. iznosili su 39,9 milijardi kuna, što je za 2,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 38,8 milijardi kuna.

    Tržišni udio banke u ukupnim kreditima krajem 2013. iznosio je 15,3 posto, u odnosu na 14,8 posto godinu ranije. U ukupnom kreditiranju gospodarstva tržišni udio povećan je s 15,7 na 16,5 posto. U ukupnim kreditima stanovništvu, tržišni udio povećan je s 13,7  na 13,8 posto. Ukupni depoziti krajem 2013. iznosili su 34,2 milijardi kuna, što je za 8,1 posto više u odnosu na kraj 2012., kada su iznosili 31,6 milijardi kuna. Tržišni udio banke u tom segmentu povećan je s 12,5 na 12,9 posto, pri čemu su ukupni depoziti stanovništva ostvarili rast s 12,5 na 12,8 posto, a ukupni depoziti gospodarstva s 12,9 na 13,5 posto.

    Smanjenje neto dobiti, koja je u 2013. godini iznosila 68,4 milijuna kuna, rezultat je povećanja troškova rezerviranja kao posljedice objektivne gospodarske situacije i tržišnih uvjeta koji se općenito negativno reflektiraju na poslovanje tvrtki, prilagodbe novim regulatornim mjerama Hrvatske narodne banke koju je banka u potpunosti obavila u prethodnom razdoblju, kao i provođenja postupaka predstečajnih nagodbi. Međutim, postignuti financijski rezultat u skladu je s postavljenim ciljevima budući da je takav razvoj događaja bio ugrađen u poslovne planove za 2013. Prinos na aktivu u 2013. godini iznosio je 0,1 posto, povrat na kapital 1 posto, dok je omjer troškova i prihoda na dan 31. prosinca 2013. iznosio 34,3 posto.

     „U protekloj smo godini podijelili veliki teret cjelokupne ekonomske situacije, što je i vidljivo iz financijskih pokazatelja. Međutim, operativno poslovanje i pokazatelji rasta ukupnih kredita i depozita ukazuju na ispravnost našeg poslovnog modela i njegovu dugoročnu održivost, unatoč turbulentnom okruženju“, naglasio je predsjednik uprave Erste banke Petar Radaković.

    „Nadamo se da će se u budućem razdoblju stvoriti uvjeti koji će omogućiti jačanje realnog sektora i njegove konkurentnosti, čime će se otvoriti put otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju nove vrijednosti. Bankarski sektor dovoljno je kapacitiran za praćenje svih zdravih, održivih i isplativih projekata“,  zaključio je Radaković.

    Perspektivu za novo kreditiranje banka Erste banka i dalje vidi u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima u vezi s EU fondovima, turizmu i proizvodnji namijenjenoj izvozu. I 2014. Erste banka želi  završiti s porastom svojih tržišnih udjela, a poseban naglasak i dalje će se stavljati na unaprjeđenje kvalitete usluge, komunikaciju s klijentima i razumijevanje njihovih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju.

    (PV)
    7. ožujka 2014.

  • U pripremi projekti vrijedni 48 milijardi kuna

    Agencija za investicije i konkurentnost trenutačno prati 95 projekata u različitim fazama realizacije, ukupne vrijednosti oko 48 milijardi kuna, a budu li svi oni dovršeni, očekuje se otvaranje 12.500 radnih mjesta, otkrila je Melida Ivković iz Agencije na regionalnom poslovnom klubu Biznis plus u Zagrebu. Tome treba dodati još 36 projekata za koje Agencija traži strateške partnere, a njihova je ukupna vrijednost sedam milijardi kuna, uz očekivano zapošljavanje oko 700 radnika. Za status strateške investicije kandidirano je 15 projekata, od kojih je 10 privatnih, a pet javnih. Cijeli taj popis investicija treba dopuniti i ulaganjima koja se odvojeno prate preko Hamag investa i Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Za Agenciju, istaknula je Ivković, nema razlike između domaćih i stranih investitora, ali ipak se više pouzdaju u strane. Među njima je i papirna industrija Hamburger Recycling Ens, čiji direktor Zlatko Canjuga priželjkuje malo veća porezna rasterećenja za industriju, kako bi se potaknule nove investicije. Canjuga vidi velike poslovne prilike u reciklažnoj industriji, a najvećim preprekama smatra previsoke kamate i nesklonost banaka da s poduzetnicima podijele rizik.

    Ovu zadnju prepreku mogli bi preskočiti uz pomoć EU fondova, u kojima bi za hrvatske male i srednje poduzetnike do 2020. moglo biti na raspolaganju oko milijardu eura, prema procjeni Ružice Gelo, direktorice Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Otprilike trećina tog novca mogla bi završiti izravno kod poduzetnika, ali treba imati na umu kriterije veličine poduzeća, u koje ulaze i vlasnički povezane tvrtke, što se često zaboravlja, upozorila je Ružica Gelo. Stoga ne može jednostavno velika tvrtka osnovati malu i aplicirati za sredstva, jer se zbrajaju svi zaposleni i svi prihodi povezanih tvrtki. Ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Nataša Mikuš Žigman savjetuje poduzetnicima da svakako iskoriste usluge konzultanata, ali ne na način da im daju sve papire i prepuste sav posao, nego da cijelo vrijeme budu uključeni u pripremu projekta, jer će inače imati velikih problema tijekom provedbe. A kad je o provedbi projekta riječ, izvršna direktorica tvrtke Plavi partner Marija Tufekčić upozorava da kontrola korištenja novca iz EU fonda traje četiri, pet, pa i sedam godina nakon potpisivanja ugovora, pa treba itekako paziti na sve troškove.

    (PV)
    7. ožujka 2014.

  • Edukacija za izmiritelje s Liste izmiritelja Centra za mirenje pri HGK

    Arbitraža i mirenje alternativa su sudskom rješavanju privatno-pravnih sporova. Mirenje je važan institut, a sporovi se nastoje što više rješavati mirenjem, u posljednje vrijeme u Europi i u Hrvatskoj, a prije toga u SAD-u, istaknuo je prof.em.dr.sc Krešimir Sajko, predsjednik Centra za mirenje pri HGK otvarajući 5. ožujka u HGK edukaciju za izmiritelje s Liste izmiritelja Centra za mirenje pri HGK.

    Za razliku od procesnog građanskog prava i rješavanja privatno-pravnih sporova sudskim putem, u kojima je isključena autonomija stranaka, a zakonodavac propisima nameće rješenja, rješavanje sporova arbitražom ovisi o sporazumu stranaka, koje su suverene. Stoga, nema arbitraže bez sporazuma stranaka o rješavanju spora pred arbitražnim sudom, kazao je dr. Sajko dodavši kako kod mirenja još više dolazi do izražaja autonomija stranaka te također mirenja nema bez sporazuma stranaka. Stranke biraju osobu od povjerenja kojoj povjeravaju svoja otvorena privatno-pravna pitanja, istaknuo je dr. Sajko.

  • Luka Burilović izabran za predsjednika HGK

    Na 6. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore održanoj 3. ožujka u Vijećnici, u skladu s odredbama Poslovnika o radu Skupštine tajnim glasovanjem na glasačkim listićima za predsjednika HGK izabran je Luka Burilović koji je u drugom krugu izbora s 41 glas pobijedio Damira Kuštraka, za kojeg je glasalo 30 članova Skupštine Komore.

    Novi predsjednik HGK, koji će aktivno stupiti na tu poziciju 1. travnja, u svom je predstavljanju programa posebno istaknuo njegove četiri točke. Povjerenje, Komoru kao gospodarski servis, kao aktivnog sudionika gospodarskih procesa te ulogu gospodarske diplomacije. „Povjerenje Komore ozbiljno je narušeno te je prvi cilj vraćanje ugleda i povjerenja. Komora mora biti transparentnija, biti kvalitetniji gospodarski servis te pružati adekvatnu protuuslugu svojim članicama na način da stvori paletu novih usluga i poboljša postojeće.

  • BDP u 2013. pao jedan posto, Grčić nije iznenađen

    Hrvatski BDP pao je u 2013. godini za jedan posto, dok je u posljednjem tromjesečju 2013. zabilježen pad od 1,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema prvoj procjeni DZS-a, na pad BDP-a u četvrtom tromjesečju najviše je utjecalo smanjenje robnog izvoza. Pad je donekle ublažen manjim obujmom uvoza. U proizvodnom sektoru minus je nastao zbog slabije aktivnosti prerađivačke industrije, dok je blagi pozitivni doprinos dao promet u ugostiteljstvu.

    Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić ocijenio je da je pad BDP-a u 2013. u okviru očekivanja. "Dok privatni sektor ne ojača svoju investicijsku aktivnost, bit će jako teško ostvariti gospodarski oporavak", rekao je Grčić. Dodao je da optimizam pobuđuju posljednji podaci o rastu industrijske proizvodnje, što može biti dobar znak za iduću godinu. Pri tome će trebati posebnu pozornost usmjeriti na financiranje novih projekata i investicija, što je ključni preduvjet za ubrzanje rasta.

    Grčić je upozorio na to da će gospodarski oporavak otežati fiskalna konsolidacija i rezanje deficita koju Hrvatska mora provesti u skladu s europskim obvezama. "Osam milijardi kuna manji deficit znači isto toliko manje javne potrošnje, a to znači i manju potražnju i puno ozbiljnih zapreka za gospodarski oporavak u ovoj godini", rekao je Grčić.

    Istaknuo je da Vlada stoga računa na oporavak u Europi koji bi mogao potaknuti hrvatski izvoz. Snažnija robna razmjena bit će poticaj realnom sektoru, što bi moglo kompenzirati manjak javne potrošnje, zaključio je Grčić. (I.V.)

    (PV)
    28. veljače 2014.

  • Radnici HŽ Infrastrukture bez božićnice, regresa i s manje godišnjeg odmora

    Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić potpisao je s predstavnicima reprezentativnih sindikata 5. aneks Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture. Najvažnija izmjena je da će se, ako zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga prestane potreba za obavljanjem određenog posla, broj zaposlenika eventualno smanjivati isključivo sporazumnim raskidom radnog odnosa, uz isplatu poticajne otpremnine.

    Osim toga, radnicima HŽ Infrastrukture u 2014. neće biti povećane cijene sata rada za 6 posto kao što je to utvrđeno Kolektivnim ugovorom, neće biti isplaćeni regres i božićnica, ukupan broj dana godišnjeg odmora smanjuje se za dva dana, uvodi se dvomjesečna preraspodjela radnog vremena, iznos dnevnice za službeno putovanje smanjuje se sa 140 na 120 kuna te neće biti isplaćivane stimulacije. Također, u 2014. neće biti isplaćena sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika u iznosu od 1,2 milijuna kuna, koji su se inače raspoređivala za susrete radnika u organizaciji sindikata.


    Što se tiče naknade troškova prijevoza na posao ili s posla, minimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada mora iznositi dva kilometra (umjesto dosadašnjeg kilometra) i trajati najmanje pet dana (umjesto dosadašnjeg jednog dana) da bi radnik ostvario pravo na tu naknadu.

    Peričić je istaknuo da je bît ovog aneksa da se i dalje njeguje socijalni dijalog  te da je kod kolektivnih pregovora uvijek u pitanju kompromis s kojim nisu svi podjednako zadovoljni. No, u interesu zaposlenih je, rekao je Peričić, nastavak redovite isplate plaća i očuvanje radnih mjesta. Također je naglasio kako je uz ovaj investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu  važno napraviti iskorak prema operatorima, i domaćim i stranima, kako bi našim prugama vozilo više vlakova, što će kroz naplatu trasa donositi veća sredstva.

    Predstavnici sindikata zahvalili su na povjerenju te naglasili kako je sindikalna strana pokazala zrelost jer joj je stalo da se u tvrtki osjeća sigurnost, ponajprije sigurnost radnog mjesta, kako bi se radnici posvetili radu i održali sigurnost prometa, što je svima na prvome mjestu.

    (PV)
    28. veljače 2014.

  • Ina odabrala tehnologiju za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka

    Ina i tvrtka Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS) potpisale su ugovor o izradi baznog dizajna za postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka. Ova tehnologija, objavili su iz Ine, priznata je po odličnim ekološkim i ekonomskim pokazateljima na ekološki osjetljivim lokacijama, kao što je i Rijeka. Neke od tih lokacija su Kalifornija (SAD), Illinois (USA) i Američki Djevičanski Otoci. Bazni dizajn vrlo je važan element u studiji izvodljivosti na temelju koje će se, nakon njene izrade kasnije ove godine, donijeti odluka o investicijskom projektu u Rafineriji nafte Rijeka.

    Ugovor su potpisali Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine i Dan Olsen, predsjednik BHTS-a. Potpisivanju su nazočili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel, načelnica općine Kostrena Mirela Marunić, kao i brojni drugi predstavnici lokalne zajednice te Ininog menadžmenta.


    „Dosadašnja ulaganja u riječku rafineriju omogućila su proizvodnju goriva iznimno visoke čistoće i najviših europskih standarda kvalitete i znatno su unaprijedila ekološke standarde u rafineriji“, izjavio je Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine. „Odluku o daljnjem ulaganju očekujemo tijekom 2014. godine. Za to, studija koja će biti pripremljena kao rezultat danas potpisanog ugovora, biti će od ključne važnosti“, naglasio je.

    „Drago nam je što je INA izabrala ThruPlus koking tehnologiju. Korištenje ThruPlus tehnologije, uz naše poznavanje procesa prerade teških ostataka nafte povećat će efikasnost Rafinerije nafte Rijeka te istovremeno smanjiti proizvodnju mazuta”, izjavio je Dan Olsen, predsjednik Bechtel Hydrocarbon Technology Solutions, Inc. „Opsežno iskustvo koje smo stekli u projektiranju i izgradnji naftnih i plinskih postrojenja doprinijet će našoj suradnji s Inom s ciljem poboljšanja učinka Rafinerije“.

    Spomenuta tehnologija u skladu je s Ininim ciljem daljnjeg razvoja sustava riječke rafinerije, a to je povećanje udjela proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda, dok bi se u isto vrijeme smanjila proizvodnja i upotreba teškog loživog ulja s visokim udjelom sumpora. Postrojenje za obradu teških ostataka omogućilo bi  stoga, da se od teških ostataka, odnosno sirovine manje kvalitete, dobiju proizvodi visoke kvalitete i vrijednosti. Podjednako važan cilj, koji bi se ostvario ovom investicijom, je dodatno smanjenje utjecaja Rafinerije na okoliš.

    Tvrtka Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions pobijedila je na međunarodnom natječaju, na kojemu su sudjelovale tri tvrtke, a ugovor je vrijedan više milijuna kuna, prema priopćenju iz Ine.

    (PV)
    28. veljače 2014.

  • Rasvjeta i internet u jednom stupu

    Royal Philips i Ericsson lansirali su na Svjetskom kongresu mobilne industrije u Barceloni inovativni model povezane LED javne rasvjete Zero Site, u kojem se u rasvjetne stupove postavlja oprema za mobilnu širokopojasnu infrastrukturu.

    Philips gradovima nudi LED javnu rasvjetu, a mobilni operateri koji surađuju s Ericssonom moći će unajmiti prostor unutar stupova i tako unaprijediti podatkovnu pokrivenost i kapacitete namijenjene građanima, što će rezultirati boljim mobilnim širokopojasnim uslugama. Model također omogućuje brži povrat ulaganja u gradsku infrastrukturu smanjenjem inicijalnih troškova postavljanja i upravljanja sustavima, odnosno rasterećenjem gradskih proračuna.

    Philipsova LED javna rasvjeta može donijeti uštedu energije između 50 i 70 posto, a u kombinaciji s pametnim kontrolama i 80 posto, što je potvrdilo istraživanje koje je organizacija The Climate Group provela u 12 najvećih gradova na svijetu. Rezultati su pokazali da građani preferiraju bijelo svjetlo LED rasvjete, koje im daje veći osjećaj sigurnosti i bolju vidljivost u usporedbi s narančastim odsjajem tradicionalnih sustava koji se temelje na visokotlačnim natrijevim žaruljama.

    Novi povezani rasvjetni stup, izrađen po mjeri za Ericssonov najmoderniji asortiman proizvoda s malim ćelijama, mrežnim operaterima nudi nove mogućnosti pronalaska pravih lokacija za postavljanje. Također pomaže pri raspoređivanju mobilne širokopojasne tehnologije u odnosu na tradicionalne lokacije, što je ključni čimbenik za razvoj heterogenih mreža.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Zagreb postao europsko financijsko središte Teve

    U okviru Plive u Zagrebu je otvoren Centar financijskih aktivnosti za sve europske lokacije Teve, globalne farmaceutske kompanije u čijem sastavu posluje i Pliva. Riječ je o prvom uslužnom centru jedne multinacionalne tvrtke u Hrvatskoj, koji bi u konačnici trebao zapošljavati više od 100 ljudi, najavio je predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković.

    Prva zemlja koja je integrirana u Tevin zagrebački centar je Njemačka, odakle dolazi i direktorica Andrea Zanke. Centar blisko surađuje sa sličnim Tevinim centrima u Miamiju, Tel Avivu i Madridu, a informatičku podršku dobiva od zajedničkog IT centra, također u Zagrebu, koji već nekoliko godina pruža podršku raznim Tevinim lokacijama u Europi i drugim dijelovima svijeta.

    Teva je očito prepoznala konkurentnost Hrvatske, pa su Teva i Pliva pozitivna poslovna reklama za našu zemlju, ocijenio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Obećao je svu pomoć u daljnjim investicijama, izražavajući nadu da će i druge velike svjetske kompanije krenuti putem Teve.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Končar i Energoinvest sklopili sporazum o suradnji

    Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago i direktor sarajevskog Energoinvesta Enes Čengić potpisali su u Zagrebu sporazum o poslovnoj suradnji. Dvije tvrtke surađivat će na području inženjeringa, proizvodnje opreme i izvođenja projekata, i to prvenstveno na „trećim tržištima“, odnosno u zemljama izvan regije.

    Energoinvest je izvozno orijentirana inženjering tvrtka čije aktivnosti obuhvaćaju projektiranje i realizaciju složenih objekata na području elektroenergetike, hidrogradnje, građevinarstva, automatike, termoenergetskih i procesnih postrojenja i komunikacionih tehnologija.

    „Končar i Energoinvest imaju dugu i bogatu tradiciju u raznim područjima djelovanja. Sporazumkoji smo danas potpisali korak je više u suradnji na zajedničkim projektima i nuđenju na trećim tržištima. Očekujemo da će komplementarnost proizvodnog programa i prisutnost na pojedinim tržištima doprinijeti novim poslovima na obostrano zadovoljstvo“, rekao je Bago.

    „Moramo realno sagledati našu poziciju i ono što nude tržišta. Svjesni smo da su naše dvije kompanije u prošlosti predstavljale konkurenciju velikim svjetskim igračima, a danas se moramo okrenuti onome što Končar može ponuditi Energoinvestu i obratno, kako bi na tržištima mogli činiti uspješan tandem. Sami smo mali, ali s Končarom uvjeren sam da nam se otvaraju mogućnosti za nove poslove. I mi ćemo se za svaki posao boriti svojim znanjem i tehnologijama,a ova suradnja, ovaj moderan pristup, omogućava jaču poziciju i ponudu potencijalnim investitorima“, rekao je Enes Čengić.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Skupštini predložena četiri kandidata za predsjednika HGK

    Članovi Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore su na sjednici 21. veljače 2014. godine obavili razgovore s 15 osoba koje su dostavile kandidature za predsjednika HGK. Dva kandidata nisu se odazvala pozivu na razgovor.

    Kandidati za predsjednika HGK-a, koji su se javili na Javni poziv za izbor predsjednika HGK-a za razdoblje od 2014. do 2018. godine i koji su obavili razgovor s članovima Upravnog odbora HGK-a, su (abecednim redom): Vlado Adrić, Luka Burilović, Tihomir Domazet, Vladimir Ferdelji, Marko Grubišić, Zlatko Hodak, Željko Ivančević, Ante Jerković, Goran Jurum, Damir Kuštrak, Ivan Malić, Dalibor Marijanović, Marin Pucar, Milan Račić i Rudolf Stracaboško.
     
    Kandidati koji nisu pristupili po pozivu Upravnog odbora su Davor Poljak i Miodrag Radić.

    U nastavku sjednice 24. veljače Upravni odbor je utvrdio prijedlog kandidata za predsjednika HGK za iduće četverogodišnje razdoblje, koje prosljeđuje Skupštini HGK na odlučivanje.
     
    Upravni odbor predlaže Skupštini da o novom predsjedniku HGK-a odluči između četiri kandidata - Luke Burilovića, Vladimira Ferdeljija, Zlatka Hodaka i Damira Kuštraka - koji će javno predstaviti svoje programe na sjednici Skupštine HGK, na kojoj će se birati predsjednik.

    Sva četiri kandidata su istaknula da se kandidiraju za profesionalno obavljanje navedene funkcije, a plaću predsjedniku utvrdit će Upravni odbor Komore u skladu sa normativnim aktima i mjerilima u okviru institucije.

    (PV)
    25. veljače 2014.

  • Atlantic Grupa: rast u skladu s očekivanjima

    Atlantic Grupa je u 2013. godini ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 5,05 milijardi kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 2,5 posto. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) u iznosu od 424,6 milijuna kuna porasla je 6,4 posto u odnosu na normalizirani EBIT u 2012., dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 194,9 milijuna kuna zahvaljujući, između ostaloga, značajno sniženim troškovima kamata nakon uspješnog refinanciranja krajem 2012.

    „Usprkos otežanim uvjetima poslovanja posljednjih nekoliko godina, osobito u regiji jugoistočne Europe gdje Atlantic Grupa ostvaruje najveći dio prihoda, i u 2013. godini nastavili smo s rastom, ispunjavajući već sedmu godinu za redom najavljena očekivanja. Rezultatima i rastom na tržištima ZND-a te ključnim europskim tržištima potvrđujemo stratešku orijentiranost kompanije na internacionalizaciju. Istovremeno, nastavljamo ulagati u razvoj brendova u vlastitom portfelju kao i u širenje i jačanje distribucijskog poslovanja. I u narednom razdoblju kompanija će biti fokusirana na razvoj, upravljanje rizicima, održavanje likvidnosti i upravljanje financijskim obvezama“, istaknuo je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe.

    U poslovanju Atlantic Grupe godinu je na samom početku obilježila implementacija novih komercijalnih uvjeta na hrvatskom tržištu, a u nastavku godine daljnje širenje distribucijskog portfelja okrunjeno u prosincu ugovorom o preuzimanju distribucije Unilevera za tržišta Hrvatske i Slovenije. Ugovor je, promatrajući ukupnu godišnju vrijednost prodaje, vrijedan 240 milijuna kuna. U trećem kvartalu Atlantic Grupa je potpisivanjem predugovora u Industrijskom parku Nova Gradiška započela ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Projekt ukupno vrijedan 120 milijuna kuna u prvoj će godini proizvodnje otvoriti 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta. Početak gradnje tvornice planira se u travnju 2014. godine, a prvi proizvodi s novih linija na tržištu se očekuju u prvom kvartalu 2015.

    Ukupnom rastu prihoda od prodaje Atlantic Grupe u 2013. najviše su pridonijela strateška poslovna područja Sportska i aktivna prehrana (rast od 14,9 posto) s najboljim rezultatima na tržištima Njemačke, Španjolske i Rusije, Zdravlje i njega (5,1 posto) koje bilježi rast na hrvatskom i ruskom tržištu, te Slatko i slano (2,8 posto) s rastom na tržištima Srbije, Makedonije i Hrvatske. Kava se s 21,5 posto udjela u ukupnim prihodima od prodaje ističe kao najveća pojedinačna kategorija sa 1,087 milijardi kuna prihoda od prodaje.

    Promatrano po tržištima, najveći rast ostvaren je u Rusiji i ostalim zemljama ZND-a (22,2 posto) čime ovo tržište ostvaruje 5,9 posto ukupnih prihoda od prodaje Grupe. Ključna europska tržišta (Njemačka, Velika Britanija, Italija, Švicarska, Austrija, Švedska i Španjolska), koja čine 11,7 posto ukupnih prihoda od prodaje,ostvarila su rast od 8,7 posto. Slovenija kao treće po veličini tržište bilježi 6,3 postotni rast. Hrvatsko tržište je najveće u ukupnom prihodu od prodaje s 24,8 posto, a slijedi ga tržište Srbije s 24,1 posto.
    Vlastite robne marke Atlantic Grupe sudjeluju u prodaji sa 72,5 posto, distribucija proizvoda robnih marki principala s 15,0 posto, ljekarnički lanac Farmacia sa 6,1 posto dok proizvodi koje Atlantic Grupa proizvodi kao privatne robne marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu u ukupnom prihodu od prodaje sudjeluju sa 6,4 posto.

    (PV)
    24. veljače 2014.

  • Hrvatskim inovatorima 18 nagrada u Maleziji

    U organizaciji Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore, organizirana je 4. inovacijska misija na najvećoj izložbi inovacija jugoistočne Azije, 13. MTE – Malaysia Technology EXPO, održanoj u Kuala Lumpuru od 20. – 24. veljače 2014. godine uz novi uspjeh hrvatskih inovatora.  MTE je okupio 490 inovacija iz Malezije i brojnih država jugoistočne Azije i Europe gdje je deset hrvatskih izložaka odlikovano s ukupno 18 nagrada.

    Najbolji hrvatski izlagači i ove godine bili su Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Ivana Stanimirović Žiljak i Klaudio Pap s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu koji su za inovaciju „Irdmark metoda zaštite ispisa dokumenata i poštanskih maraka“ nagrađeni s „Best Award“ (jedan od deset najboljih izložaka MTE 2014), novčanom nagradom i zlatnom medaljom.


    Dominaciju inovatora s Tehničkog veleučilišta nastavlja mladi student treće godine, Davor Gusić, koji je za inovaciju „Solarni svjetleći stol“ nagrađen brončanim odličjem. Niz uspjeha nastavio je i pobjednik Inove 2013. Slobodan Rajić sa zlatnom i srebrnom medaljom za „Gumeno cestovno željeznički prijelaz DR 1“. Veliki uspjeh postigao je i Radovan Marin sa zlatnim i dva brončana odličja, odnosno posebnom nagradom IIPNF (Međunarodni forum inovatora) za „Okomiti bicikl parking i stupić za parkiranje bicikla“ i „Dvonamjenska daska za jedrenje“. Roman Krunić je za „Roto i tračnu rašpu“, nagrađen srebrnom medaljom i posebnim nagradama IIPNF. Prestižne nagrade WIIPA (Svjetska Asocijacija Inovatora), uz brončanu medalju osvojili su Tomislav Bronzin i Anita Bušić za inovacije „C@N Motion“ i „BodyRecog“. Novi uspjeh u Maleziji i ove godine je ostvario Darko Dobošić, brončanom medaljom za „Detektor krvi“. Još jedno u nizu međunarodnih zlatnih odličja pripalo je Mirjani Brlečić za „NIKEL serum protiv proširenih bora“.

    Slogan Izložbe je bio “Usmjeravanje inovacije prema komercijalizaciji“, pa su organizatori sjajnom promidžbom osigurali brojnu posjetu više od 20.000 poslovnih posjetitelja. Svi su hrvatski izlošci, gotovi proizvodi temeljeni na inovacijama uspješnih inovatora poduzetnika, privukli veliki poslovni interes.

    Cilj je Inovacijske misije, koju su predvodili direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK Tajana Kesić Šapić i stručni suradnik Ivan Božac, organiziranjem izravnih sastanaka hrvatskih inovatora i azijskih poduzetnika, maksimalizirati poslovni učinak izlaganja na ovoj izložbi. Poslovni razgovori Slobodana Rajića s malezijskim kompanijama specijaliziranim za proizvodnju željezničke infastrukture i cestovne opreme i Romana Krunića s tvrtkom specijaliziranom za prodaju alata, temelj su očekivanja za skoru komercijalizaciju njihovih inovacija na azijskim tržištima. Izgledni su poslovni interesi iskazani iskazani i za „Detektor krvi“ i „C@N Motion i BodyRecog“.

    Hrvatski nastup na MTE 2014 nagrađen je kao najbolji ukupni nastup, a organizirali su ga Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba i Hrvatska gospodarska komora uz potporu Gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

    (PV)
    24. veljače 2014.

  • Kako nadomjestiti gubitak ruskog tržišta

    Opuzenski poduzetnik Strahimir Filipović nakon završetka studija u Sjedinjenim Američkim Državama te nakon zapošljavanja u nekoliko vodećih hrvatskih tvrtki i banaka odlučio se baviti poduzetništvom pa je osnovao tvrtku Mandarinko. Odlučio se za posao kojim se bavila i njegova obitelj te većina stanovništva u dolini Neretve, a to je uzgoj i otkup voća i povrća od kojih neretvanska mandarina zauzima najznačajnije mjesto.
    S Filipovićem smo razgovarali o stanju na hrvatskom tržištu te ostalim tržištima u vezi s plasmanom neretvanske mandarine koja je uz neke sorte jabuka jedino voće koje Hrvatska dostatno proizvodi. Razgovarali smo i o problemima proizvođača i otkupljivača mandarine, posljedicama zatvaranja moskovskih veletržnica, o učincima poticaja na razvoj ove voćke te perspektivi doline Neretve.

    Kakva je bila protekla godina za rod i plasman mandarine?
    - Mogu reći da se radilo o jednoj od najizazovnijih godina za mandarinu ali i ostalo voće i povrće koje se uzgaja u dolini Neretve. Konačnu ocjenu možemo donijeti nakon berbe proljetnih kultura, ali se trebalo dobro pomučiti da izvučemo godinu. Mandarinko je unatoč problemima završio godinu s dobiti sličnoj onoj prethodne godine unatoč padu prihoda za gotovo trećinu. Mi smo zahvaljujući dobroj organizaciji tvrtke postali puno efikasniji i zato nam je bilanca pozitivna, unatoč padu prometa.

    Što je utjecalo na pad prometa?
    - Glavni razlog je činjenica da se zbog iznenadnog zatvaranja veletržnica u Moskvi izgubilo rusko tržište. To nas je sve iznenadilo tako da zajednica otkupljivača i proizvođača mandarine u dolini Neretve nije ni mogla učinkovito reagirati. Rusko tržište je bilo probijeno prije četiri godine, a mi iz doline Neretve polovinu svog izvoza poljoprivrednih proizvoda, ponajviše mandarine, plasirali smo upravo na rusko tržište.

    Kako se odrazio gubitak tog tržišta na cijene?
    - U situaciji kada se stvori višak robe, dođe do stravičnog pritiska na cijenu. Tako je bilo i u ovom slučaju. Što se tiče mandarine, radilo se gotovo bez marže, samo da se spasi plod i da se ona plasira na tržište. Kada se tome pridoda činjenica da je i urod zbog proljetnih mrazova bio ispodprosječan, odnosno manji za četvrtinu, a ove godine je i kvaliteta ploda mandarine bila sporna jer je plod zbog oštećenja gradom bio lako kvarljiv, možemo reći da je godina bila loša. U takvim situacijama bi država trebala adekvatno reagirati i nekako zaštititi minimalne cijene. Primjera radi, naš direktan konkurent Turska stimulira svaki kamion izvezenih mandarina sa 2000 eura. Činjenica je da su se ove godine u pojedinim slučajevima mandarine otkupljivale za cijenu manju od jedne kune. Realna minimalna cijena otkupa bi trebala biti 2,2 kune po kilogramu. Rušenjem cijene smanjuje se i osnovica za PDV, a država u tom slučaju gubi prihod, ali gubi i zadovoljne poljoprivrednike.

    Što ste poduzeli da biste ublažili posljedice tih neočekivanih okolnosti?
    - Trudili smo se probiti na druga tržišta i na dobrom smo putu da to ostvarimo. Kada bi naredni urod bio solidan a mi sjedili skrštenih ruku, imali bismo velikih problema s plasmanom. Stoga smo počeli obrađivati češko i slovačko tržište. Moramo organizirati skladišni prostor i pokušati se približiti krajnjim kupcima. Ove sezone sam se dosta trudio upoznati tržište država nastalih raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza i mogu reći da nam tamošnja situacija ne ulijeva povjerenje, kako zbog blizine Turske tako i zbog nestabilne situacije, pogotovo u Ukrajini. Na zapadu Europe teško možemo nešto napraviti zbog blizine Španjolske, tako da su Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka i Austrija naša realnost i prigoda.

    Što se točno dogodilo u Moskvi?
    - Jednostavno su odlučili centralizirati nabavu i zatvorili najprije najveću veletržnicu koja je mogla odjedanput primiti 1500 šlepera, a ubrzo i još tri manje veletržnice. Cilj im je bio kanalizirati potrošače prema trgovačkim lancima. Drugi razlog je bio političko-sigurnosni jer je procijenjeno da se na tržnicama mogu okupljati potencijalni teroristi koji mogu ugroziti Olimpijske igre u Sočiju.

    Od prošle godine otkupljivači mandarina su ostali bez poticaja. Kako se to odrazilo na njih?
    - Činjenica je da su poticaji bili narasli, možda i nerealno, tako da su čak ugrožavali poslovanje nama otkupljivačima. Isto tako, ukidanje nije rješenje jer se mora imati određena zaštita u cijeni i postojati određeni impuls za proizvođače i otkupljivače. Rušenje cijena nije rješenje jer kada cijene jedanput padnu, one se doslovno zalijepe na duže razdoblje. U slučaju mandarina poticaji su bili opravdani jer je sustav poticaja rezultirao time da se u posljednjih osam godina udvostručila proizvodnja, a kada svi novi nasadi dođu na rod, moguće je da će se i upeterostručiti. Protekle sezone otkupljivači mandarina nisu imali poticaje od 80 lipa po otkupljenom kilogramu. Isto tako, ukinuta je minimalna zajamčena cijena od tri kune po kilogramu kakva je bila do sada. Cijenu je određivalo tržište. Kako se zbog pristupa Hrvatske Europskoj uniji morao napustiti sustav potpora u otkupu, ostao je poticaj po proizvodnoj površini za sve vrste voća u iznosu od 300 eura potpore po hektaru plantaže voća te dodatnih 50 eura ako se radi o integriranoj ekološkoj proizvodnji.

    Koja je vaša prednost u odnosu na konkurenciju?
    - Ulaganjem u modernu tehnologiju plasteničke proizvodnje pozicionirali smo svoje povrće na sva prodajna mjesta kojima je kvaliteta prioritet poslovanja. Cjelogodišnjom proizvodnjom jamčimo kvalitetu i kontinuitet isporuke. Kapilarnom dostavom svakodnevno opskrbljujemo maloprodajne objekte, hotele i restorane na jugu Hrvatske. Velikim kamionima opskrbljujemo velike trgovačke lance, a putem našeg skladišta koje smo otvorili 2008. u Zagrebu naše se robe nalaze na policama i drugih trgovina na malo. Izvozna tržišta na koja smo usmjereni su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Mađarska, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Češka, Poljska, Makedonija te donedavno Rusija koja nam je bila glavno inozemno tržište, a sada ćemo tamo moći prodavati samo u trgovačkim centrima. Naš tržišni udjel, što se tiče otkupa u Neretvanskoj dolini, kreće se oko šest posto. Uz Mandarinko je vezano oko 150 od ukupno 1200 poljoprivrednih gospodarstava u Neretvanskoj dolini. Zadovoljstvo mi predstavlja da naši partneri stalno ulažu i da se stalno šire.

    Što očekujete od naredne sezone?
    - Ako država nešto ne smisli kako bi potaknula proizvođače i otkupljivače mandarina i ako se sve bude prepustilo nemilosrdnim pravilima na tržištima na koja dolazi naša konkurencija stimulirana od svojih vlada, neće biti dobro. Moguće je da otkupljivači to ublaže ukoliko povrtnice i lubenice dobro plasiraju, ali mandarinu je teško nadomjestiti. Hrvatska kuna je precijenjena i poznato je da to ne ide na ruku izvoznicima. Isto tako, činjenica je da su tvrtke i građani prezaduženi i da bi diranje u tečaj imalo teške posljedice po njihov standard, ali se izvoznicima to može na druge načine nadoknaditi. Mandarinko će se iduće godine nastojati što je moguće bolje pozicionirati u Srednjoj Europi. Puno očekujemo od proboja na češko tržište. Prošle godine ostvarili smo promet od oko tri milijuna eura, a iduće godine očekujemo oko 3,5 milijuna eura i dobit od oko 15 posto. Očekujemo stabilizaciju poslovanja, porast prihoda te povrat dobiti na očekivanu razinu. Nastojat ćemo smanjiti i sezonalnost poslovanja.

    Voće, povrće, ali i cvijeće

    Manadarinko zapošljava osam stalnih te oko 40 sezonskih radnika. Tvrtka se pozicionirala među vodeće na jugu Hrvatske u segmentu organiziranja proizvodnje, otkupa, skladištenja i prerade svježeg voća i povrća, a glavni proizvodi su manadarina, rajčica i lubenica. Mandarinko otkupljuje i kupusnjače, tikvice, papriku, krastavce, mladi luk, patlidžan, salatu, klementine, dinje, odnedavno i cvijeće. Mandarinko u vlasništvu ima poslovni prostor na atraktivnoj građevinskoj parceli uz glavne cestovne prometnice pokraj Opuzena, površine 5500 četvornih metara, moderan plastenik površine 8000 četvornih metara na vlastitom zemljištu, gdje hidroponskom tehnologijom proizvodi kvalitetno povrće. Vozni park od 12 voznih jedinica dopunjen je s još jednom novom IVECO/Kogel šleper-hladnjačom i s dva MB kamiona hladnjače.

    (PV/J. Vrdoljak)
    21. veljače 2014.

  • Ministarstvo financija: prijedlog nagodbe za Mirnu bio je protuzakonit

    Ministarstvo financija objavilo je da je uložilo sve napore kako bi se postupak predstečajne nagodbe rovinjske tvornice ribe Mirna pozitivno okončao, ali nije moglo sudjelovati u glasovanju temeljenom na zahtjevu koji nije u skladu sa Zakonom. Uz to, pojašnjavaju iz Ministarstva, tvrtka Geneza, koja je navedena kao strateški partner, nije dostavila nikakvu garanciju banke niti pismo namjere iz kojega bi bilo razvidno da može izvršiti dokapitalizaciju kako je navedeno u dopuni izmijenjenog plana.


    Iznoseći kronologiju predstečajne nagodbe Mirne, Ministarstvo navodi da je postupak otvoren još 19. srpnja 2013. godine, ali Mirna u sljedećih 210 dana nije poduzimala sve potrebne radnje kako bi se restrukturirala, odnosno, kako bi se predstečajna nagodba završila. Prvo i jedino ročište za glasovanje održano je tek 13. veljače 2014. godine, kada je predstavnik Ministarstva financija dao izjavu da će glasovati za prihvaćanje plana restrukturiranja na način da Hrvatska poštanska banka pretvara svoja potraživanja u iznosu od 4,5 milijuna u kapital Mirne te da dodatnu dokapitalizaciju predviđenu planom može izvršiti samo HPB. Predstavnik HPB-a podržao je stav Ministarstva financija, ali se dužnik (Mirna) usprotivio ostajući kod dopunjenog plana restrukturiranja u kojemu su Grad Rovinj i Geneza strateški partneri. Po tom planu, ulazak skupine financijskih institucija u temeljni kapital uvjetuje se na način da ga moraju odobriti Geneza i Grad Rovinj, što nije u skladu sa Zakonom, jer Geneza nije vjerovnik u postupku.

    Predsjednica Nagodbenog vijeća upozorila je da nikakve promjene nisu dopuštene na samom ročištu te da se glasuje za raniji plan. S obzirom na sve prethodno, a bez glasa Ministarstva financija, plan nije prošao.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • Ericsson Nikola Tesla: neto dobit 144 milijuna

    Ericsson Nikola Tesla zabilježio je u 2013. godini rast operativne dobiti od 9,1 posto, dok je neto dobit veća za 13,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bruto marža porasla je na 16,4 posto, prvenstveno zbog povoljnijeg asortimana prodanih proizvoda i usluga. Povrat od prodaje bilježi porast od 10,7 posto.

    Ukupna novčana sredstva uključujući kratkotrajnu financijsku imovinu krajem 2013. godine iznose 521,2 milijuna kuna. Novčani tijek od poslovnih aktivnosti iznosio je 141,2 milijuna kuna, a konverzija novca 98 posto. Kompanija ima stabilnu bilancu s ukupnom imovinom od 1,05 milijardi kuna te udjelom vlastitog kapitala u ukupnoj imovini od 64 posto.

    Osnovne značajke:
    • Prihodi od prodaje: 1,34 milijardi kuna
    • Bruto marža: 16,4 posto
    • Operativna dobit: 127,2 milijuna kuna
    • Neto dobit: 144,4 milijuna kuna
    • Novčani tok od poslovnih aktivnosti: 141,2 milijuna kuna

    Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle ističe da je unatoč izazovnom poslovnom okruženju na svim tržištima, kompanija u 2013. godini ostvarila odlične poslovne rezultate i osnažila svoju tržišnu poziciju.

    "Tijekom godine nastavili smo raditi na nizu strateških projekata i inicijativa oslanjajući se na tehnološko liderstvo, znanje naših zaposlenika te partnerstvo s kupcima. Dobrim rezultatima pridonijele su aktivnosti usmjerene na poboljšanje učinkovitosti i optimizaciju troškova, što je rezultiralo porastom profitabilnosti. Prihodi od prodaje bilježe pozitivan trend na gotovo svim tržištima. Na domaćem tržištu telekom operatori su nastavili ulagati u tržište elektroničkih komunikacija prvenstveno zbog prelaska na nove tehnologije. Tijekom 2013. godine ojačali smo tržišni udio na hrvatskom tržištu i ostvarili porast prihoda od prodaje unatoč neizvjesnoj ekonomskoj situaciji", dodala je Gordana Kovačević.

    Na tržištima u regiji Ericsson je također ostvario značajan porast prihoda od prodaje. Između ostalog, potpisan je strateški ugovor u području transformacijskih sustava za operativnu podršku (OSS) na bosanskohercegovačkom tržištu, radilo se na uvođenju 3G mreže na Kosovu, a puštene su u rad LTE mreže u Crnoj Gori. Na tržištima Zajednice Neovisnih Država kompanija se repozicionira kako bi se prilagodila izazovnom i dinamičnom tržišnom okruženju. Prihodi od prodaje bilježe pad u odnosu na prethodnu
    godinu, što je očekivano s obzirom na veliki ugovor s Rostelekom, koji je potpisan i gotovo u potpunosti realiziran u 2012. U tijeku su aktivnosti na projektima modernizacije i izgradnje mobilnih mreža s kupcima u Gruziji i Rusiji te na implementaciji pilot projekta informacijskog sustava zdravstvene skrbi u Armeniji.

    U 2013. godini Ericsson Nikola Tesla je zaposlio 160 novih stručnjaka, uglavnom za rad na poslovima istraživanja i razvoja te obilježio 60 godina partnerstva s korporacijom Ericsson.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • Neto dobit Ine 953 milijuna kuna

    Ina Grupa u 2013. godini ostvarila je EBITDA (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 3,7 milijardi kuna te neto dobit (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 953 milijuna kuna. Ukupni prihodi od prodaje iznosili su 27,4 milijardi kuna.

    Kapitalna ulaganja su i u 2013. bila vrlo intenzivna. Postignut je rast od 57 posto u usporedbi s 2012. te su ulaganja iznosila 2,013 milijardi kuna. Pri tome se više od 80 posto ulaganja odnosi na projekte u Hrvatskoj, uglavnom segmenta Istraživanje i proizvodnja. U tijeku je veći broj projekata čiji je cilj ublažavanje prirodnog pada proizvodnje, uključujući i nastavak projekta EOR u Ivanić-Žutici i projekt Međimurje, čime je razina domaćih ulaganja dosegla 1,655 milijardi kuna.

    Financijski položaj Ine dodatno je poboljšan, pri čemu se omjer duga i kapitala odnosno udio duga u kapitalu  smanjio sa 31 na 27 posto, a neto dug u iznosu od 4,761 milijardi kuna za 29 posto u odnosu na 31. prosinca 2012., osiguravajući Ini snažan financijski položaj i fleksibilnost za budući rast. Neto financijski rashodi također su smanjeni u 2013. na 246 milijuna kuna, u odnosu na 292 milijuna kuna u prethodnoj godini.

    Predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott rekao je da je 2013. za Inu bila teška godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja i nepovoljna kretanja potražnje na ključnim tržištima (Hrvatska, BiH, Slovenija), dok se situacija u Siriji također kretala u negativnom smjeru.

    „Unatoč tome, s ciljem osiguranja održivosti svih naših segmenata fokusirali smo se na ulaganja za buduća razdoblja, nastavili smo s internim poboljšanjima učinkovitosti te dodatno unaprijedili sigurnost našeg poslovanja. Rezultati se očituju u značajnom usporavanju stope pada proizvodnje na naftnim poljima na kopnu, povećanju tržišnog udjela motornih goriva na domaćem tržištu, kao i bitno nižoj vlastitoj potrošnji i gubicima u rafinerijama. Primijenili smo proaktivan pristup prema izvoznim tržištima ostvarivši solidan rast izvoza prema susjednim zemljama. Poboljšanja su također vidljiva i u segmentu maloprodaje, gdje je nastavak programa modernizacije (30 benzinskih postaja u 2013., čime se broj potpuno moderniziranih benzinskih postaja popeo na 160) podigao kvalitetu i poboljšao percepciju potrošača. Pokrenuli smo i pilot projekt uključivanja poduzetnika u poslovanje naših benzinskih postaja, s ciljem postizanja konkurentnih operativnih troškova i najviše razine kvalitete usluge. Na financijske rezultate prošle godine velikim su dijelom utjecali vanjski i izvanredni faktori. Izvršili smo ispravak vrijednosti sirijske imovine uzimajući u obzir produžene političke i sigurnosne rizike. Umanjenje je primijenjeno kako bi se osiguralo fer vrednovanje imovine u Siriji, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1,5 milijardi kuna, što ipak nije imalo direktan utjecaj na tijek novca. S obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja, umanjili smo vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna. Retroaktivni porezi vezani za vlastitu potrošnju rafinerija koje je donijela Porezna uprava, dodatno su opteretili rezultat za 220 milijuna kuna“, zaključio je Áldott.

    Pregled operativnih rezultata:
    - Neto prihodi od prodaje INA Grupe dosegnuli su 27,4 milijardi kuna
    - EBITDA INA Grupe (bez jednokratnih stavki) je iznosila 3,7 milijardi kuna
    - Dobit iz osnovne djelatnosti (bez jednokratnih stavki) iznosila je 799 milijuna kuna
    - Neto dobit iznosila je (bez jednokratnih stavki) 953 milijuna kuna
    - Kapitalna ulaganja dosegla su više od 2 milijarde kuna
    - Troškovi djelatnika, usluga i ostali materijalni troškovi smanjeni su za 0,5 milijardi kuna
    - Smanjeni troškovi financiranja i poboljšani omjer duga i kapitala
    - Ispravak vrijednosti imovine u Siriji i SD RiM u iznosu od 1,5 milijardi odnosno 738 milijuna kuna
    - Izostanak prihoda iz Sirije i amortizacija površinske imovine u iznosu od 547 milijuna kuna
    - Niža proizvodnja na plinskim poljima u Jadranu za 25 posto (djelomice kao kratkoročna posljedica povećanih ulaganja)
    - Otpis ulaganja u negativne bušotine uslijed povećane istražne aktivnosti u iznosu od 167 milijuna kuna
    - Negativno rafinerijsko okruženje, niža prosječna rafinerijska marža za 21 posto
    - Retroaktivna porezna opterećenje rafinerija u iznosu od 220 milijuna kuna
    - Gubici trgovine plinom i dalje visoki,
    - 775 milijuna kuna na EBTDA razini

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • JANAF: neto dobit u 2013. veća za 9 posto

    JANAF je u 2013. godini ostvario bruto dobit od 113,5 milijuna kuna, što je za 10,7 posto više od dobiti ostvarene u istom razdoblju prethodne godine, prema nerevidiranim i nekonsolidiranim financijskim izvještajima objavljenima na Zagrebačkoj burzi. Iskazana neto dobit u iznosu od 104,7 milijuna kuna veća je za 9,2 posto u odnosu na 2012. godinu.

    Ukupni prihodi iznose 475,8 milijuna kuna i veći su za 16,9 posto u odnosu na plan. Prihodi od transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata iznose 421,6 milijuna kuna i veći su za 6,6 posto od ostvarenja prethodne godine i za 9 posto od planiranih vrijednosti.


    Ostvareni prihodi od transporta nafte u iznosu od 287,4 milijuna kuna čine 68,2 posto prihoda iz temeljne djelatnosti, od čega je 82,3 posto ostvareno na inozemnom tržištu. Prihodi su povećani u odnosu na prethodnu godinu za 18,7 posto i to temeljem značajnog povećanja transporta na inozemnom tržištu.

    Prihodi od skladištenja nafte, u iznosu od 92,3 milijuna kuna, čine 21,9 posto prihoda iz temeljne djelatnosti, dok su prihodi od skladištenja derivata, u iznosu od 41,9 milijuna kuna, koji čine 9,9 posto prihoda od temeljne djelatnosti, veći za 2,4 posto od ostvarenja u prethodnoj godini, a približno toliko veći su i u odnosu na plan.

    U ovoj 2014. godini JANAF završava dva investicijska projekta u vrijednosti gotovo 380 milijuna kuna na terminalima Omišalj i Žitnjak, vezana uz skladištenje nafte i naftnih derivata. Njihovo puštanje u rad očekuje se u ožujku i svibnju ove godine.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • HPB: neto dobit 41,5 milijuna, rezervacije 219 milijuna

    Imovina Hrvatske poštanske banke 31. prosinca 2013. iznosi 18,4 milijarde kuna nakon godišnjeg rasta od 7,7 posto. Rast imovine HPB-a koji je započeo 2010. godine nastavljen je tijekom 2013. usprkos nepovoljnim gospodarskim kretanjima, zakonskim promjenama koje nisu išle u korist financijskoj industriji, snažnoj konkurenciji na bankarskom tržištu te neizvjesnosti koja je pratila proces priprema za privatizaciju banke.

    Banka nastavlja ostvarivati više stope rasta imovine nego hrvatski bankarski sektor što je u 2013.  rezultiralo rastom tržišnog udjela s 4,3 na oko 4,6 posto. Kao i ranijih godina, najveći dio rasta imovine banke odnosi se na kredite komitentima koji su porasli za više od milijardu kuna ili 8,7 posto te je kreditni portfelj krajem 2013. iznosio 13,0 milijardi kuna.

    Krediti trgovačkim društvima porasli su 9,1 posto, a sektoru stanovništva 9 posto gdje je i dalje naglašen rast stambenih kredita, čak 13,7 posto. Rast plasmana financiran je iz depozita koji su tijekom 2013. porasli više od 10 posto i dosegli 14,8 milijardi kuna.  

    Primarni pritisak na operativni rezultat banke u 2013. imalo je kretanje ukupnih kamatnih prihoda koji su smanjeni za 5 posto. Postupci predstečajnih nagodbi gdje banka sudjeluje kao vjerovnik rezultirali su nemogućnošću naplate kamate koja tijekom trajanja postupka zakonski nije dopuštena. Padu kamatnih prihoda doprinijelo je i snižavanje kamatnih stopa na kredite.

    Osim aktivnih kamatnih stopa, u 2013. blago su snižene i kamate na izvore zbog čega su kamatni troškovi manji za 6,4 posto unatoč rastu depozita za više od milijardu kuna. Neto kamatni prihod je manji za 3,5 posto u usporedbi s 2012. godinom.

    Uvođenje novih usluga, odnosno širenje bankarske ponude omogućili su rast neto prihoda od provizija i naknada u 2013. za 4,6 posto dok je manji volumen trgovanja derivativnim instrumentima rezultirao nižim prihodom od trgovanja.

    Banka je nastavila smanjivati troškove poslovanja koji su u usporedbi s 2012. godinom manji za 5,5 posto. Uštede u poslovanju ostvarene su unatoč nastavku širenja distributivnih kanala i ulaganjima u veću dostupnost klijentima.  Zahvaljujući spomenutim mjerama ostvarena je operativna dobit od 261 milijun kuna što je na razini rezultata iz prethodne godine.

    Novom HNB-ovom Odlukom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza, koja je stupila na snagu 1. listopada 2013. godine, pooštreni su kriteriji za formiranje rezerviranja. Sukladno tome, banka je formirala značajnije troškove rezerviranja, ukupno 84 posto ostvarene operativne dobiti, odnosno 219,2 milijuna kuna.  Zbog novih kriterija za formiranje rezervacija neto dobit banke je smanjena u 2013. i iznosi 41,5 milijuna kuna.

    Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosi 13 posto što znači da je i dalje iznad regulatornog zahtjeva.

    (PV)
    14. veljače 2014.

    v\:* {behavior:url(#default#VML);} o\:* {behavior:url(#default#VML);} w\:* {behavior:url(#default#VML);} .shape {behavior:url(#default#VML);}

  • Pliva otvorila predstavništvo u Prištini

    Pliva Hrvatska otvorila je predstavništvo u Prištini, kako bi kroz kroz suradnju s kosovskom agencijom za medicinske proizvode omogućila kvalitetnije odnose s kupcima, korisnicima i poslovnim partnerima unutar zdravstvenog sustava. Na otvaranju predstavništva, predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković najavio je da će aktivnosti na Kosovu obuhvaćati istraživanje tržišta, edukaciju, medicinski marketing i usluge.

    Kosovo je, kako kažu iz Plive, tržište s preko 1.800.000 stanovnika i više od 500 ljekarni, koje bilježi rast od prosječno šest posto od 2012. do 2013.

    Direktor Plive za Kosovo Parim Devaja rekao je da je Pliva na kosovskom tržištu prisutna već niz desetljeća, a novi tim će doprinijeti kvalitetnijoj suradnji s medicinskom zajednicom. „Pliva je svrstana među proizvođače koji ispunjavaju svjetske standarde kvalitete, pa će tako i pacijentima na Kosovu pružiti vrhunska terapijska rješenja", dodao je Devaja.

    Na Plivinom predstavljanju u Prištini prisutni su bili i ministar zdravstva Kosova Ferid Agani, ravnatelj Agencije za lijekove Arianit Jakupi, gradonačelnik Prištine Shpend Ahmeti te predstavnici medicinske zajednice. Plivini predstavnici naglasili su da je Pliva, danas članica Teva grupe, s više od 90 godina uspješnog farmaceutskog poslovanja, najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj i jedna od vodećih u Jugoistočnoj Europi.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • T-HT: manji i prihod i dobit

    T-Hrvatski Telekom u 2013. je ostvario prihod od 7,04 milijarde kuna, što je za 6,8 posto manje u odnosu na godinu ranije. Na prihode je snažno utjecala gospodarska kriza, kao i znatne promjene regulative zbog usklađenja s Europskom unijom, pogotovo kad je riječ o smanjenju naknada za roaming. Istovremeno, neto dobit T-HT-a iznosila je 1,44 milijarde kuna i bila je za 15 posto manja u odnosu na 2012. godinu.

    Usprkos tomu, T-HT je zadržao vodeću poziciju na telekomunikacijskom tržištu Hrvatske u svim segmentima poslovanja. Imao je više od 1,2 milijuna korisnika u nepokretnoj mreži, 2,3 milijuna korisnika u pokretnoj mreži, 628.414 širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija te je pružao televizijske usluge za 390.775 korisnika.
    Kapitalna ulaganja iznosila su 1,43 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 20,8 posto, priopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću te kompanije.
    Kako bi promijenio trend pada poslovnih rezultata i osigurao dugoročnu vrijednost za dioničare, T-HT namjerava intenzivirati ulaganja u razvoj kompanije – ulaganjem u razvoj infrastrukture i regionalnim širenjem poslovanja.

    Širenje na tržište Jugoistočne Europe

    Zato T-HT predlaže da se 736.961.436 kuna ostvarene neto dobiti isplati dioničarima kroz dividendu, što iznosi devet kuna po dionici. Tako se predlaže isplata 51,5 posto ostvarene dobiti dioničarima, dok se 48,5 posto dobiti reinvestira. Za reinvestiranje je tako predloženo 694 milijuna kuna, za što će se povećati temeljni kapital kompanije. Valja naglasiti kako je lani isplaćena dividenda od dobiti iz 2012. iznosila 20,51 kunu po dionici. Vlasnicima paketa od 69 dionica T-HT-a iz IPO-a (inicijalne javne ponude) tada je isplaćeno 1415,16 kuna. A prema prijedlogu, u ovoj godini će im kroz dividendu biti isplaćena 621 kuna.

    Davor Tomašković, predsjednik Uprave, izjavio je kako T-HT planira pokrenuti značajnija ulaganja u razvoj kompanije. “Intenzivirat ćemo ulaganja u razvoj infrastrukture i podizanje kvalitete usluga te realizaciju potencijalnih prilika za regionalno širenje poslovanja. Kako bismo snažnije iskoračili u regiju, uz razmatranje potencijalnih prilika za akvizicije, razmatramo i mogućnosti za iskorak i u ponudi naših usluga i proizvoda na tržištu Jugoistočne Europe”, naglasio je prvi čovjek T-HT-a.

    K tomu, T-HT pokreće i dodatnu internu transformaciju kako bi tvrtka postala još fleksibilnija i naprednija, te u potpunosti posvećena korisnicima i stalnom unapređenju ponude.

    (PV)
    14. veljače 2014.

  • Zagreb druga najbolja destinacija u Europi

    Na netom završenom elektronskom natjecanju za najbolju europsku destinaciju, koje je održao portal European Best Destinations, Zagreb je zauzeo drugo mjesto, iza Porta, a ispred Beča. U konkurenciji je bilo još 17 gradova: Amsterdam, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Nicosia, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Prag, Rim, Stockholm, Ženeva.

    European Best Destinations je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi. U partnerstvu s turističkim uredima angažirana je na promicanju boljeg razumijevanja bogatstva, raznolikosti i kvalitete među destinacijama u Europi, ali i njezina promoviranja kao najvažnije destinacije u svijetu. Organizacijom ovog natjecanja u kojem glasači elektronskim putem biraju najbolje potiče se izvrsnost, a dobitnicima podiže imidž pa te destinacije privlače znatno više gostiju.

    Turistička zajednica grada Zagreba iznimno je zadovoljna postignutim uspjehom i smatra ga priznanjem za trud i profesionalni rad uložen u promicanje Zagreba kao turističke i kongresne destinacije. Tome u prilog, kažu u Turističkoj zajednici, govore i rezultati za siječanj, kada je u našem gradu zabilježeno 6 posto više gostiju, točnije njih 33.548 od čega je stranih posjetitelja bilo za 4 posto više, odnosno njih  21.224. Najviše ih je došlo iz Italije, BiH te Njemačke.

    (PV)
    13. veljače 2014.

  • Hrvatska dobila novi sustav upravljanja zračnim prometom

    U noći s 12. na 13. veljače 2014. Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) uvela je u operativni rad novi sustav za upravljanje zračnim prometom temeljen na najnovijoj verziji COOPANS softvera, čime je Hrvatska dobila jedan od najmodernijih i najsigurnijih sustava za upravljanje zračnim prometom u Europi.

    Riječ je o projektu vrijednom oko 30 milijuna eura, koji HKZP najvećim dijelom financira zajmom Europske banke za obnovu i razvoj. Ovim projektom osigurana je stalna usklađenost s EU standardima, ali i konkurentnost HKZP-a na europskom tržištu usluga u zračnoj plovidbi. Operativni softver temelji se na Thalesovom sustavu TopSky i koristi se u sedam centara kontrole zračnog prometa u pet europskih zemalja.
    Realizacijom ovog projekta harmonizirani su sustavi za upravljanje zračnim prometom u pet članica COOPANS udruženja, čiji su članovi pružatelji usluga u zračnoj plovidbi iz Irske (IAA), Švedske (LFV), Danske (Naviair), Austrije (AustroControl) i Hrvatske (HKZP).

    Prelaskom na novi sustav omogućeni su kvalitetniji alati za rad kontrolora zračnog prometa i veća sigurnost zračnog prometa. Usklađeni sustav za upravljanje zračnim prometom u članicama COOPANS-a omogućit će i skraćivanje udaljenosti i trajanja leta, čime se ujedno doprinosi zaštiti okoliša kroz smanjenje potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova.

    Partneri ovim udruživanjem očekuju smanjenje troškova razvoja tehnologije za 30 posto, a u usporedbi s troškovima pojedinačnog razvoja ostvaruju i dodatne uštede zbog smanjenja operativnih troškova kroz zajedničke radne koncepte i ostala operativna poboljšanja koja se temelje na usklađenoj radnoj platformi.

    Novi HKZP-ovsustav upravljanja zračnim prometom, koji je instaliran u Zagrebu i na četiri terminala (Dubrovnik, Pula, Split i Zadar), ima ukupno 69 radnih pozicija, uključujući i najsuvremeniji simulator s 20 pozicija i dvije testne platforme. Prelazak na novi sustav proveden je bez kašnjenja ili drugih zastoja u zračnom prometu, a prije samog uvođenja u operativni rad HKZP je dobio odobrenje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, priopćeno je iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe.

    (PV)
    13. veljače 2014.

  • HŽ uvodi novi sustav prodaje karata

    U roku od 18 mjeseci u HŽ Putničkom prijevozu bit će implementiran novi integralni sustav prodaje i rezervacija karata. Uprava HŽ Putničkog prijevoza potpisala je ugovor s odabranom zajednicom ponuditelja koji se sastoji od tvrtki Scheidt & Bachmann iz Njemačke, KING ICT iz Zagreba i Četrta pot iz Slovenije. Investicija je vrijedna 43,3 milijuna kuna, a uključuje i stručni nadzor.

    Novi sustav obuhvaća uvođenje centralnog sustava za prodaju karata koji od 0 do 24 sata podržava online prodaju karata kroz internetski portal HŽ Putničkog prijevoza i kroz aplikaciju za pametne telefone koju će korisnici besplatno moći instalirati na svoje mobitele.


    Također, uvodi se prodaja karata na stabilnim automatima. Riječ je o bezgotovinskim automatima na kojima će korisnici u svako doba dana samostalno moći kupiti prijevoznu kartu koristeći kartični način plaćanja. Četiri stabilna automata bit će postavljena na Zagreb Glavnom kolodvoru, a po jedan automat u kolodvorima u Splitu, Osijeku, Vinkovcima, Rijeci, Varaždinu i Slavonskom Brodu. U planu je naknadno proširenje mreže stabilnih automata i na druga prodajna mjesta.

    Novi kanal prodaje uvodi se i kod konduktera koji će za kontrolu i prodaju karata u vlakovima koristiti 580 mobilnih terminala. Također, provest će se modernizacija postojećeg načina prodaje karata putem stabilnih terminala na blagajnama. Radi se o 222 terminala koji će biti postavljeni u službenim prodajnim mjestima (u kolodvorima i stajalištima).

    Uvest će se i 150.000 smart kartica koje će zamijeniti postojeće kartonske iskaznice za mjesečne, višemjesečne i godišnje karte. Također, smart kartice će se upotrebljavati i za kupnju pojedinačnih karata kao prepaid kartice kojima će korisnici moći kupovati karte na blagajnama, automatima ili od konduktera u vlaku.

    Dosadašnji koncept izdavanja prijevoznih karata nije prilagođen trendovima i zahtjevima tržišta. Danas postoji 196 prodajnih mjesta HŽ Putničkog prijevoza. Na njih 150 karte se prodaju putem stabilnih terminala, dok se na preostalih 46 prodajnih mjesta prijevozne karte ispostavljaju ručno. Na polovini prodajnih mjesta trenutačno je omogućeno kartično plaćanje karata.

    Novi sustav obuhvaća prodaju i rezervaciju karata u unutarnjem i međunarodnom putničkom prijevozu, i to isključivo izdavanjem elektroničke prijevozne karte. Osim prikupljanja niza podataka važnih za poslovanje Društva, cilj HŽ Putničkog prijevoza jest povećati poslovne prihode kroz podizanje razine kvalitete usluge uvođenjem više načina na koji korisnici mogu kupiti kartu, omogućavanjem kupnje karata od  0 do 24 sata, ponudom novih tarifnih modela, skraćenjem vremena potrebnog za ispostavljanje karte te automatizacijom cijelog poslovnog procesa.

    (PV)
    13. veljače 2014.

  • Gredelj završio posao za Talijanske željeznice

    Iz proizvodnih pogona Tvornice željezničkih vozila Gredelj otišla su posljednja dva putnička vagona rekonstruirana i modernizirana za talijanske državne željeznice Trenitalia. Time je Gredelj isporučio sveukupno 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za talijanske državne željeznice Trenitalia.

    „Ovaj izvozni projekt ponovni je dokaz naše sposobnosti i kvalitete za proizvodnjom i popravkom željezničkih vozila kao i konkurentnosti na zahtjevnom inozemnom tržištu. Talijansko tržište vrlo je veliko i važno tržište, pa sam osobito zadovoljan što smo uspjeli isporučiti 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za talijanske državne željeznice, te se iskreno nadam da će nam ova suradnja otvoriti vrata za neke nove poslove na tržištu Italije“, izjavio je stečajni upravitelj Gredelja Pero Hrkać.

    Trenitalia je dio Talijanskih državnih željeznica, zapošljava više od 47.000 ljudi, a bavi se putničkim i teretnim prijevozom. Godišnje preveze gotovo 500 milijuna putnika i oko 80 milijuna tona robe. Raspolaže željezničkom mrežom od 16.500 km, u svom voznom parku ima više od 2000 dizelskih i električnih lokomotiva, više od 1000 manevarskih lokomotiva,  gotovo 8500 putničkih i 41.300 teretnih vagona te 400 kompozicija vlakova.

    (PV)
    12. veljače 2014.

  • Adrisu odobrena kupnja Croatia osiguranja

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je namjeru provedbe koncentraciju koja nastaje  stjecanjem samostalne kontrole na trajnoj osnovi poduzetnika Adris grupe nad Croatia osiguranjem, i to stjecanjem većine udjela u temeljnom kapitalu Croatia osiguranja.

    Koncentracija će imati učinak na mjerodavnim tržištima životnog i neživotnog osiguranja te tržištu reosiguranja na teritoriju Hrvatske. Prije provedbe koncentracije na tim je tržištima bilo prisutno samo Croatia osiguranje, a Adris grupa na njih ulazi tek  stjecanjem kontrole nad Croatia osiguranjem.

    Agencija je temeljem potpune prethodne prijave koncentracije, utvrđene strukture mjerodavnog tržišta s obzirom na postojeće i potencijalne konkurente, postkoncentracijskog tržišnog udjela novog entiteta nastalog provedbom koncentracije, očekivanih učinaka koncentracije u smislu koristi za potrošače i drugih raspoloživih podataka i saznanja, ocijenila da u konkretnom slučaju nije riječ o koncentraciji koja bi mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje te se koncentracija smatra dopuštenom na prvoj razini.

    Odluku o prodaji Croatia osiguranja Adrisu Vlada je donijela sredinom prosinca 2013. Adris je za 39 posto dionica najvećeg hrvatskog osiguravatelja ponudio 905 milijuna kuna, odnosno 970,45 eura po dionici, uz dokapitalizaciju od 110 milijuna eura. Jedini konkurent, poljski PZU, za 44,27 posto redovnih dionica ponudio je 832 milijuna kuna ili 800 eura po dionici te dokapitalizaciju od 51 milijun eura.

    (PV)
    11. veljače 2014.

  • Predstavljene nove berbe malvazije, graševine i pošipa

    Zajedničko en primeur kušanje vina u organizaciji udruga Vinistra, Graševina Croatica i Vino Dalmacije održano je u zagrebačkom  hotelu Esplanade. Kušanje je okupilo sedamdesetak vinara Istre, Slavonije i Dalmacije koji su predstavili berbu 2013. triju najvažnijih bijelih sorti karakterističnih za regije iz kojih dolaze. Događanju koje je Vinistra započela prije tri godine, prošle se godine pridružila udruga Graševina Croatica, a ove godine predstavljanju nove berbe pridružila se i udruga Vino Dalmacije.

    Vinistra se ove godine predstavila s 41 vinarom, a istarsku berbu predstavio je Sandi Paris iz Hrvatskog sommelier kluba. „Klimatski hladnije proljeće i dosta hladan lipanj bili su pogodni za lozu jer se nisu razvijale bolest., a berba je bila redovita i počela je u rujnu, za razliku od 2012. godine kada je berba počela već sredinom kolovoza. 2013. godina bila je vinogradarski mirnija, a samim time vjerojatno mirnija i za podrum. Odnos mirisa i okusa je vrlo uravnotežen te garancija da će berba 2013. biti jedna od boljih za malvaziju“, rekao je Paris.

    Predsjednik Vinistre Ivica Matošević najavio je zajednički projekt Hrvatske i Slovenije pod nazivom „Putevima Malvazije istarske/Po poteh istrske malvazije“, koji je predstavila Sanja Radeka iz Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča.  Vinistra je partner u sklopu tog europskog projekta, uz Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča s hrvatske strane, te četiri partnera sa slovenske strane. Cilj projekta je zajednička identifikacija i definicija vrijednosti Malvazije istarske i njezino uključivanje u integralni turistički proizvod te razvoj strategije zajedničke promocije jedinstvene enogastronomske ponude hrvatske i slovenske Istre u svjetskim okvirima.

    Svoje graševine na događanju je predstavilo 16 vinara članova udruge Graševina Croatica. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, predstavljajući berbu graševina, rekao je: „2013. godina bila je dosta zahtjevna za vinifikaciju graševine, ali s druge strane izazov za enologa. Vina bi trebala biti primjerenija sortnim obilježjima, s karakteristikama na kakve smo ranije navikli. Vina će biti elegantnija i svježija, te  voćnija i bliža našem poimanju graševine kao sorte, s mogu s mogućnošću razvoja osobnosti proizvođača.“

    Prvi put na en primeuru, udruga Vino Dalmacije predstavila se s pošipom, okupivši 20 vinara iz Dalmacije. „Berba 2013. je u odnosu na 2012. godinu bila mnogo harmoničnija. Alkoholi su niži u odnosu na 2012. i 2011. godinu, a arome su bitno herbalnije. Vjerujem da je ova berba veoma pogodna i za odležavanje“, rekao je Saša Špiranec, predstavljajući dalmatinsku udrugu.

    En primeur degustacijama, tj. predstavljanjem mladih vina želi se profesionalcima u enogastronomiji prikazati potencijal berbe te im olakšati odluku o kupovini ili rezervaciji mladih vina, a zajedničkim nastupom vinara iz hrvatskih najznačajnijih vinskih regija želi se dodatno potaknuti  kultura konzumiranja vina.

    (PV)
    11. veljače 2014.

  • Končar na sajmu u Dubaiju

    Končar je objavio da i ove godine sudjeluje na međunarodnom sajmu energetike i energetske opreme Middle East Electricity (MEE) u Dubaiju, najznačajnijem sajmu energetike na području Srednjeg istoka. U svom 39. Izdanju MEE je na više od 50.000 četvornih metara okupio 1250 izlagača iz 54 zemlje. Sajam je otvoren do 13. veljače.
    Tema ovogodišnjeg nastupa je „Končar u energetici“, a na sajmu će biti izložen i kontroler sustava monitoringa transformatora, razvijenog u Končar-Institutu za elektrotehniku.

    Končar je godinama prisutan na tržištu Srednjeg istoka, a izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate proteklih godina iznosi, ovisno o investicijskom ciklusu, oko 30 milijuna kuna. Većina izvoza su proizvodi Končar–Distributivnih i specijalnih transformatora, a 2013. Končar–Sklopna postrojenja ugovorio je isporuku ukupno 642 zrakom izoliranih sklopnih blokova koji će se ugraditi u 21 transformatorsku stanicu u sjevernim i istočnim dijelovima sjevernih Emirata.

    „U posljednjih dvadesetak godina, koliko smo prisutni na tržištu Emirata, izvezli smo proizvoda u vrijednosti oko 100 milijuna dolara, a trenutačno imamo zaključenih poslova za više od 20 milijuna dolara za Emirate, ali i susjedne zemlje“, kaže Ivan Klapan, predsjednik Uprave Končar–Distributivnih i specijalnih transformatora.

    (PV)
    11. veljače 2014.

  • Brodosplit isporučio silose za Nigeriju

    U brodogradilištu Brodosplit je ukrcajem na brod za prijevoz teških tereta započela primopredaja osam silosa, zajednički projekt Brodosplita i Zagreb Montaže-Vikom za njemačkog naručitelja Loeche Gmbh.
    Riječ je o silosima zapremnina 50, 110 i 220 prostornih metara, namijenjenih cementarama u Nigeriji, a u Brodosplitu su od 320 tona čelika izveli čeličnu konstrukciju u skladu s nacrtima, antikorozijsku zaštitu, bojanje i ukrcaj na brod.

    Ugovor za gradnju silosa nastavak je suradnje između Brodosplita i Zagreb-Montaže Vikom, započete proljetos ugovaranjem izgradnje komponenti za najduži hrvatski most preko Drave u Osijeku.
    Naručitelj Loeche Gmbh je tvrtka sa dugom tradicijom i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području tehnologije za mljevenje minerala, ugljena, čelika i rudače.

    (PV)
    7. veljače 2014.

  • Drugi Dani školjaka u sjeverozapadnoj Istri

    Ovogodišnji bogati gourmet program sjeverozapadne Istre počinje 10. veljače drugim Danima školjaka. Ova manifestacija posvećena istarskim školjkama u razdoblju njihova vrhunca održavat će se do 23. ožujka u deset biranih restorana i konoba područja, a tematski osmišljene menije po povoljnim cijenama pratit će vrhunska lokalna vina i maslinova ulja. Drugi Dani školjaka održavaju se u organizaciji turističkih zajednica Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja te su jedan od četiri ključna gastronomska događanja klastera, uz Dane istarskih šparuga, jadranskih lignji i švoja.

    Istarske školjke – kapešante (Jakobove kapice), pedoći (dagnje), dondole (brbavice), mušule (kunjke), kanaštrele (češljarke) i oštrige (kamenice) posebnog su okusa zahvaljujući čistom podmorju. Na tanjur stižu iz izlova i uzgoja čija tradicija seže u antičko doba, a kapešante se najčešće vade iz mora uz zapadnu obalu Istre, kraj izvora slatke vode, ponajprije na ušću Mirne, poznatom po vrhunskim primjercima.


    Dario Penco iz TZ Grada Umaga napominje: „Možda nije dovoljno poznato kako su školjke baš u ovom razdoblju najbolje jer dostižu optimumu punoće i zrelosti. Zato su Dani školjaka odličan povod za dolazak u sjeverozapadnu Istru tijekom veljače i ožujka.“

    Ovogodišnji Dani školjaka predstavljeni su u Hotel Villa Rosetta u Zambratiji gdje je sljedove na bazi školjaka pripremala Snježana Hosjak. Svaki slijed pratila su posebno odabrana vina Morena Degrassija i CUJ maslinova ulja, u prezentaciji Danijela Kraljevića.

    „Klasični recepti sa školjkama, poput buzare, pašte, rižota ili pak suvremenije kombinacije, koji god recept izabrali, nećete pogriješiti. Vrhunski šefovi kuhinja ovog područja zasigurno će vas oduševiti svojim posebno osmišljenih menijima“, istaknula je na prezentaciji Elena Prodan Savić iz Hotel Ville Rosetta.

    Svoje će umijeće u pripremanju školjaka uz Hotel Villu Rosetta pokazati i Badi, Melon, Nono i Vila Villola iz Umaga, Navigare i San Bendetto iz Novigrada, Astarea iz Brtonigle, Porto Salvore iz Savudrije i Stari Kaštel iz Buja.

    (PV)
    7. veljače 2014.

  • Javni poziv za iskazivanje interesa za Kupare

    Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Ministarstvo turizma na svojim su web stranicama objavili javni poziv za iskazivanje interesa za osnivanje prava građenja i prava služnosti nekretnina na lokaciji Kupari I. Objava poziva je neobvezujuća te će po okončanju postupka obnove zemljišne knjige, koji je u tijeku, Državni ured provesti postupak poziva za dostavu obvezujuće ponude. Izbor investitora očekuje se u prvoj polovici 2014. godine.

    „Od kompleksa Kupari očekujem da pronađu najboljeg mogućeg ulagača koji će u blizini Dubrovnika razviti cjelovit turistički proizvod na najvišoj razini, koji će doprijeniti daljnjem podizanju konkurentnosti destinacije, jačanju turističkog proizvoda na destinaciji i razvoju turizma u Hrvatskoj u cjelosti, naglašava ministar turizma Darko Lorencin.



    Predmet poziva za iskazivanjem interesa je sklapanje ugovora o osnivanju  prava građenja na katastarskim česticama na kojima prema važećim prostornim planovima bude predviđena izgradnja, na rok do 99 godina i sklapanje ugovora o osnivanju prava služnosti na katastarskim česticama na kojima prema važećim prostornim planovima ne bude predviđena izgradnja, na rok do 99 godina. Za nekretnine koje se nalaze na pomorskom  dobru, zainteresirani investitori moći će podnijeti zahtjev za dodjelom koncesije sukladno posebnom propisu.

    Pismo s iskazom interesa mogu predati domaće i strane pravne i fizičke osobe. Zainteresirani investitori mogu zatražiti dokumentaciju vezanu uz nekretnine na lokaciji Kupari I elektroničkim putem na e-mail: projekt.kupari@duudi.hr, a svoj iskaz interesa, u kojem će se predstaviti, trebaju dostaviti u pisanom obliku najkasnije u roku 30 od dana objave Poziva na adresu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Pismom zainteresirani investitor mora predstaviti svoje stručne sposobnosti u realizaciji i upravljanju sličnim projektima.

    Hotelsko-turistički kompleks Kupari je bivše vojno odmaralište smješteno u mjestu Kupari Općina Župa Dubrovačka, u blizini starog grada Dubrovnika (11 km) i međunarodne zračne luke Dubrovnik (16 km). Danas dio kompleksa (Kupari I) uključuje pet hotela koji nisu u funkciji Kupari, Pelegrin, Grand i Goričina I i II s pratećim sadržajima. Ukupni smještajni kapacitet svih pet hotela, smještenih uz morsku obalu iznosio je 1626 kreveta. Svi kapaciteti su u vrlo lošem stanju i trebaju značajnu rekonstrukciju ili ponovnu izgradnju.

    (PV)
    7. veljače 2014.

  • Javni poziv za izbor novog predsjednika HGK

    Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore (HGK) raspisao je 6. veljače Javni poziv za izbor novog predsjednika HGK, na koji se u roku od osam dana mogu javiti kandidati koji su ugledni gospodarstvenici ili gospodarski stručnjaci s iskustvom na rukovodećim mjestima.

    Javnim pozivom za podnošenje kandidatura za izbor predsjednika HGK u mandatnom razdoblju 2014. do 2018., koji je HGK objavio na svojim mrežnim stranicama i dnevnom tisku, određeno je da za predsjednika HGK može biti izabrana osoba koja je ugledni gospodarstvenik ili stručnjak iz područja gospodarstva.

    Uz to, kandidati moraju imati završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno visoku stručnu spremu, kao i najmanje 15 godina radnog staža od čega najmanje 10 godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu.

    Uvjet za novog predsjednika HGK je i aktivno znanje engleskog jezika, kao i da nije kazneno osuđivan za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak.

    Kandidat za funkciju predsjednika HGK uz prijavu treba dostaviti životopis u kojem je naznačeno da li se javlja kao volonter ili profesionalac te navodi opis dosadašnjeg tijeka karijere, posebno za zadnjih 10 godina na višim izvršnim ili strateškim pozicijama.

    Prijava mora sadržavati i program rada, odnosno "viziju budućeg rada HGK temeljeno na odredbama Statuta HGK". Nepotpune ili nepravovremene kandidature neće se niti razmatrati.

    (PV)
    6. veljače 2014.

  • Banke se kockaju s euriborom i liborom

    Euribor i libor nisu dobri parametri za određivanje kamate za kredite, ustvrdio je Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke. Korištenjem euribora i libora banke se kockaju i izlažu potencijalnim gubicima i sebe i svoje klijente, nekoliko je puta ponovio Šošić sudjelujući na okruglom stolu časopisa Banka pod nazivom Kako nastaju kamate.

    Euribor i libor u formulu za određivanje kamate uveo je Zakon o potrošačkom kreditiranju, zadnji put izmijenjen 2013. godine. Prema tom zakonu, banke moraju varijabilni dio kredita povezati s nekim vanjskim, nezavisnim parametrom. To može biti nacionalna referentna kamatna stopa ili libor i euribor, koji mjere prosjeke kamatnih stopa na međunarodnom tržištu.

    Euribor i libor su sada na povijesno niskim razinama. Mnogi analitičari, a posredno i viceguverner Šošić, ukazuju na mogućnost da njihova razina uskoro poraste i automatski dužnicima poveća mjesečne rate. Euribor bi tako mogao donijeti sličan efekt kao rast tečaja švicarskog franka.

    Prema podacima HNB-a, oko trećine stambenih kredita u Hrvatskoj sada je vezano uz euribor. Jedna trećina ima fiksnu kamatnu stopu (to su krediti u švicarcima, prema dogovoru banaka i Ministarstva financija). Kod trećine je za parametar odabrana "nacionalna referentna stopa" (NRS).

    Ali ni NRS nije idealni parametar, dodaje Šošić. Budući da je riječ o prosječnoj stopi na kredite, banke bi relativno lako mogle namještati njegovu visinu. Slično kao što se nedavno na međunarodnom tržištu dogodilo s liborom. Šošić je zato upozorio bankare neka se ponašaju odgovorno i ne igraju se s ugledom bankarskog sustava. Ugled i povjerenje važni su na ovom tržištu, podsjetio je Šošić. Ujedno je piscima Zakona poručio da nije moguće "začepiti svaku rupu", odnosno propisati baš svaku moguću tržišnu situaciju.

    Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, dodao je da nepotrebni regulatorni pritisak predstavlja i ideja Ministarstva financija da se propiše najviša kamata, a da zatezna kamata bude samo jedan postotni bod veća od najviše stope.
    Ograničavanje kamata u Velikoj Britaniji smanjilo je mogućnost mnogim dužnicima da dobiju kredit. Stoga su se u većem broju okrenuli sivom tržištu. Kad se kamate administrativno ograniče, onda se toj granici počnu približavati i niže kamatne stope. Tako na kraju izgube najbolji klijenti, jer i njima kapital postaje skuplji.
    Jedna od posljedica administriranja s kamatama je i skraćivanje kreditnih rokova. U ograničenim uvjetima banke se ne usuđuju davati dugoročnije kredite jer se boje gubitaka zbog promjena drugih tržišnih uvjeta. Među gubitnicima zbog kraćih kreditnih rokova u većini su poduzetnici, rekao je Bohaček.
    Propisivanjem da zatezna kamata bude samo malo veća od najveće kamatne stope gubi se kazneni efekt. I direktive EU-a predlažu da zatezna kamata bude barem osam postotnih bodova veća od prosječne, istaknuo je Bohaček.

    Kamate su regulirane s nekoliko zakona (o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, o obveznim odnosima, o kamatama, o potrošačkom kreditiranju...). Bohaček smatra da takva šuma propisa ometa pravnu sigurnost i načela slobodnog tržišta. Stoga pozdravlja najavu ujedinjavanja propisa u novi zakon o kamatama, ako taj zakon bude uklonio dosadašnje probleme i postavio zatezne i ugovorne kamate prema najboljoj praksi zemalja u Europskoj uniji.

    Predstavnici Arhivanalitike Milan Deskar-Škrbić i Velimir Šonje predstavili su rezultate istraživanja o kamatnim stopama u novim zemljama Europske unije. Pokazalo se da su kamatne stope u Hrvatskoj u većini kreditnih kategorija u prosjeku ili u donjem dijelu tablice. U nekim slučajevima kamate hrvatskih banaka povoljnije su čak i u usporedbi s kamatnim stopama u nekim razvijenijim članicama eurozone. "Kamatne stope određuju vrlo složeni odnosi i procesi koji se prelamaju preko tržišta depozita i kredita, a ne samo konkurencija i potražnja", primijetio je Velimir Šonje. Prema njegovim riječima, pogrešno se pretpostavlja da banke proizvoljno upravljaju kamatnim stopama i maržama. Situacija je puno složenija, no u Hrvatskoj još nedostaje temeljitih istraživanja svih elemenata koji određuju kamatne stope, zaključio je Šonje.

    Kako potaknuti potražnju za kreditima

    Banke često objašnjavaju da je kreditna aktivnost niska zbog slabe potražnje, a da su kamate određene cijenom novca. No možda bi trebalo utjecati na izvore novca i pokazati im da bi se nižom kamatom potaknula i potražnja, ocijenio je viceguverner HNB-a Vedran Šošić. Često se spominje i faktor rizičnosti. To možda vrijedi za stare klijente, ali novi potencijalni klijenti mogli bi biti otporniji kad su već uspjeli preživjeti šest godina krize, dodao je viceguverner.

    (PV/I.V.)
    4. veljače 2014.

  • Metro Hrvatska počinje s dostavom u Sloveniji

    Metro Cash & Carry Hrvatska najavio je širenje dostavne mreže u Sloveniju na sajmu Gast Expo održanom u Ljubljani prošli tjedan. Potencijalnim slovenskim kupcima Metro je predstavio asortiman svježe hrane te program vlastitih robnih marki koji nudi cjelovita rješenja za ugostitelje, hotelijere, trgovce, pekare te druge male i srednje tvrtke. Za uslugu dostave već se registriralo više od 500 vlasnika malih i srednjih slovenskih tvrtki, a najviše za dostavu svježeg voća, povrća, ribe i mesa.



    „Nakon brojnih upita iz Slovenije odlučili smo osigurati dostavu unutar 24 sata i za slovensko tržište. Sva naša hrana, uključujući i onu koja se dostavlja, provjerene je sljedivosti što znači da kupcima garantiramo sigurnost i kontrolu kvalitete proizvoda od polja do stola. Neprekinuti hladni lanac ključan je za sigurnu dostavu hrane jer osigurava potpuni nadzor i kontrolirane temperaturne uvjete tijekom trajanja prijevoza proizvoda“, izjavio je Robert Kuhta, direktor nabave svježeg i ultra svježeg asortimana.

    Više od 5000 hrvatskih profesionalnih kupaca trenutno koristi usluge dostave Metroa. Kako bi osigurali što bolju pokrivenost slovenskog tržišta i rastući interes hrvatskih kupaca, Metro Cash & Carry Hrvatska krajem 2013. zaposlio je dodatnih 50 djelatnika kao prodajne predstavnike za dostavu.

    U 50 godina iskustva u radu s više od 20 milijuna kupaca diljem svijeta, Metro svakodnevno stječe uvid u potrebe profesionalnih kupaca. Kao odgovor na potrebu kupaca da im rješenja i proizvodi budu dostupniji i bliži, Metro je kupcima u Hrvatskoj 2011. osigurao uslugu dostave, koja je dostupna i slovenskim kupcima.

    Metro Cash & Carry koristi HACCP sustav upravljanja sigurnošću hrane. HACCP sustav sigurnost hrane osigurava kroz analizu i kontrolu bioloških, kemijskih i fizičkih utjecaja ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i prodaje proizvoda krajnjem potrošaču. Cilj ovakvog pristupa je utvrđivanje preventivnih mjera kojima se identificirani rizici uklanjaju ili svode na prihvatljivu razinu. Ovaj sustav podrazumijeva proizvodnju i distribuciju zdravstveno ispravnih proizvoda preventivnim djelovanjem, a ne posljedičnim.

    (PV)
    4. veljače 2014.

  • Stara Magda, Osijek: Zdravo je zdravo, i tu nema varanja

    Magdalena Videković uspjela je ostvariti dugogodišnji san o vlastitom restorančiću u kojem bi se jelo domaće, toplo, što se kaže - žlicom. Krajem lanjskog svibnja Osijek je tako postao bogatiji za osebujan ugostiteljski objekt Stara Magda na čijem su jelovniku ćoravi paprikaš, sataraš, bijeli žganci, razljevača... Pored dvadesetak sjedećih mjesta, u Staroj Magdi obrok možete naručiti i dostavom, a odnedavno je u ponudi i pretplata već od 20 kuna po meniju.

    “Poticaj za otvaranje restorana zdrave i tradicionalne hrane bila su i brojna poljoprivredna gospodarstva u okolici Osijeka koja proizvode voće i povrće, mesne i mliječne proizvode, jaja... Ne pada mi na pamet kupovati namirnice u trgovačkim centrima iako su tamo jeftinije, ali su nerijetko sumnjiva uvoznog podrijetla i vrlo upitne kvalitete. Ako kažem da u Staroj Magdi pripremamo zdravu hranu, onda i sastojci moraju biti takvi i tu nema varanja. Stoga želim znati od koga kupujem sastojke, gdje su i kako proizvedeni ili uzgojeni, i tek onda gostima mogu jamčiti ponuđenu kvalitetu”, objašnjava 26-godišnja poduzetnica Magdalena Videković.

    Sustav za ubijanje poslovnog entuzijazma

    Put do pokretanja posla nije bio nimalo poticajan. “Na temelju iskustva mogu reći da je sustav doveden do savršenstva kad je riječ o ubijanju početnog entuzijazma poduzetnika. Održala me silna pomoć članova obitelji i prijatelja, kao i spoznaja da radim nešto dobro ne samo za sebe, nego i za one koje zapošljavam i od kojih svakoga tjedna kupujem sirovine. U nekim lošim situacijama jednostavno u glavi treba uključiti opciju ‘ignore’ i nastaviti dalje”, kaže Magadelena dodajući kako zapošljava dvoje ljudi uz povremeni angažman studenata za dostavu i slične jednostavnije poslove.

    Glavni adut Stare Magde je jelovnik koji ovisi o sezonskoj dostupnosti namirnica. Tako u ovo zimsko doba u Staroj Magdi ne vrijedi tražiti salatu od rajčica, svježih krastavaca ili pak sataraš. Ali zato itekako vrijedi potražiti variva od kelja, poriluka, leće ili blitve, kao i kiseli kupus s kobasicama, krumpir-salatu, ciklu, turšiju... Sve to možete obogatiti piletinom na žaru, faširkama, pečenom slaninom ili jetricama. Na izboru su i razne juhe, ali i šnita domaćeg kruha s masti i crvenom sitnom paprikom. Za desert se nude palačinke, griz, zobene pahuljice sa suhim voćem. Uz sendviče i šejkove (zeleni, voćni i veganski), Stara Magda svojim gostima i korisnicima uvijek nudi i vegetarijanski te veganski jelovnik.

    (PV/S.S.)
    8. siječnja 2014.

  • Studio Dizarre, Zagreb: Kreativna arhitektura za svakoga

    Arhitektonski studio Dizarre, koji je otvoren u ožujku 2013. godine, bavi se projektiranjem obiteljskih kuća, poslovnih i javnih zgrada te interijera. Hrvoje Pajk, koji je uz Marina Radojčinasuvlasnik studija, kaže kako je na hrvatskom tržištu u današnje vrijeme vrlo teško poslovati kao arhitekt, a najveći problemi su sporost i nelogičnost sustava. “Također, na donošenje nekih generalnih urbanističkih planova čeka se nekoliko godina. Svi govore o investicijama, ali ponajprije treba ubrzati javnu upravu i imati sluha za velike projekte. S bankama je vrlo slično - iznimno je teško ozbiljniji projekt odraditi u suvislom razdoblju”, objašnjava.



    Međutim, dodaje, ponosan je što je studio krenuo u samostalne vode baš u ovom teškom trenutku jer smatra kako i to govori o njihovu radu. “Mnogo je arhitektonskih ureda zatvoreno unazad četiri godine i to naravno nije nimalo ohrabrujuće, ali ne damo se. Borit ćemo se i pokušati pozicionirati i na stranim tržištima. Zadovoljni smo poslovanjem u prvoj godini i nadamo se rastu u narednim godinama”, ističe. Danas, nastavlja on, velik dio arhitekture otpada na projekte uređenja interijera. Stoga se nada širenju poslovanja upravo u tom segmentu. Dodaje i da je teško odrediti ciljanu skupinu klijenata studija. “Naime, možemo poslovati sa svakim tko želi graditi ili adaptirati postojeći interijer”, napominje.

    Prsti u dizajnu

    Ideja o vlastitom arhitektonskom studiju plod je višegodišnjeg poslovanja tijekom kojeg su ostvareni brojni kontakti i poznanstva. “Pokretanje vlastite tvrtke jednostavno se moralo dogoditi. Marin i ja stekli smo iskustvo radeći na velikom broju projekata za arhitekte. U jednom trenutku, kad je bilo dovoljno posla, odlučili smo krenuti u samostalne vode”, naglašava Pajk. Odnos s konkurencijom je vrlo dobar. “Arhitekti se dosta drže zajedno, često pomažu jedni drugima i uskaču kada treba crtati nacrte cijele noći prije predaje projekta”, kaže dodavši kako je vrlo zadovoljan što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. “Nadam se da će to napokon pokrenuti građevinu. K tomu, našoj struci uvelike se olakšalo poslovanje sa zemljama EU-a”, ističe.

    Među projektima, Pajk izdvaja nedavno potpisivanje ugovora za projektiranje staračkog doma te rad na projektu izgradnje luksuznih apartmana na Hvaru. “A kako arhitekti vole imati i prste u dizajnu, dizajnirali smo lampe koje bi uskoro trebale biti izrađene kao prototip. Potom se nadamo i njihovoj proizvodnji. A što ćemo imati više projekata, bit će i veća potreba za zapošljavanjem”, zaključuje Pajk.

    (PV/B.O.)
    8. siječnja 2014.

  • Poljoprivrednicima isplaćeno prvih 307 milijuna kuna

    Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju počela je s isplatom izravnih plaćanja poljoprivrednicima za ovu godinu. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je preuzela Zajedničku poljoprivrednu politiku, pa se poljoprivredne potpore od ove godine po prvi put isplaćuju dijelom iz proračuna Unije.

    Prije odobrenja europskog dijela izravnih plaćanja, koje započinje idući tjedan, Agencija je danas isplatila dio koji ide iz državnog proračuna. Ukupno je isplaćeno 307 milijuna kuna za posebno osjetljive sektore (šećernu repu, mliječne krave, rasplodne krmače i duhan) te za mjere ruralnog razvoja (ekološka i integrirana proizvodnja, teži uvjeti gospodarenja, izvorne pasmine i zaštićeni kultivari).



    Sukladno proračunu za 2014. godinu, za izravna plaćanja poljoprivrednicima predviđeno je 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a 1,7 milijardi iz državnog proračuna. Prema EU zakonodavstvu, isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima obavlja se dva puta godišnje. Prvi dio isplate od ukupno milijardu kuna (42 posto isplate za 2014.) počinje danas te će se odvijati u sljedećih nekoliko dana. Drugi dio isplate Agencija će obaviti do kraja lipnja ove godine.

    Nakon što završi isplata prvog dijela potpore, svi poljoprivrednici moći će putem AGRONET-a preuzeti informaciju o odobrenim sredstvima, gdje će pisati koliki ih iznos (uz ovaj isplaćeni) očekuje do lipnja, priopćeno je iz Agencije.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • OTP banka Hrvatska kupila Banco Popolare Croatia

    OTP banka Hrvatska kupila je Banco Popolare Croatia, potpisivanjem kupoprodajnog ugovora za stjecanje 98,37 posto udjela u banci.

    Banco Popolare Croatia ima udjel od 0,6 posto u tržišnoj aktivi, što je čini 14. bankom po veličini na hrvatskom bankarskom tržištu. Fokus poslovanja joj je na potrošačkom kreditiranju i u tom je segmentu njen tržišni udjel veći od dva posto. OTP banka Hrvatska je osmi najveći igrač na hrvatskom tržištu prema ukupnoj aktivi, također sa snažnim fokusom na segment stanovništva. Ovom akvizicijom će ojačati svoju tržišnu prisutnost i poslovanje u Hrvatskoj, i to primarno u poslovanju s građanstvom.



    Banco Popolare Croatia ima gotovo 54.000 klijenata te poslovnu mrežu koju čine 33 poslovnice i 30 bankomata. Kroz ovu će akviziciju broj klijenata OTP banke biti gotovo 440 tisuća, broj poslovnica će dosegnuti 130 te će imati više od 250 bankomata.

    Mreža poslovnica Banco Popolare Croatia pokriva čitav teritorij Republike Hrvatske, izuzev Like, Dubrovnika i južne Dalmacije. Preuzimanjem ove banke, OTP banka Hrvatska će povećati dostupnost svoje mreže, naročito u Zagrebu i Slavoniji, područjima u kojima je trenutno manje prisutna. S druge strane, bankarske će usluge ovim postati dostupnije klijentima Banco Popolare Croatia diljem Hrvatske.

    “OTP banka Hrvatska se u svom poslovanju fokusira na poslovanje s građanstvom. Naš je cilj osigurati financijske usluge visoke kvalitete našim klijentima, a to, između ostalog, znači i proširenje mreže i univerzalnih financijskih usluga. Ovom će akvizicijom OTP banka povećati svoj tržišni udjel u osobnim kreditima i ojačati poslovanje na hrvatskom tržištu. Vjerujemo da će naši sadašnji i budući klijenti u kratkom vremenu moći osjetiti poboljšanja koje će ovo spajanje donijeti“, rekao je predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska Balázs Békeffy.

    Proces spajanja označava i modernizaciju informatičkog sustava Banco Popolare Croatia, kao i poboljšanje upravljanja ljudskim potencijalima te financijskim uslugama.
     
    “Ovo je malen, ali važan korak u strategiji rasta OTP Grupe, kojim mađarska OTP banka potvrđuje svoju prisutnost na hrvatskom tržištu i povjerenje u menadžment svoje hrvatske podružnice. Naša se akvizicijska strategija ne mijenja; i dalje neprestano tražimo mogućnosti za akvizicije u regiji“, izjavio je László Wolf, zamjenik predsjednika Uprave mađarske OTP banke.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • Varteks izlazi iz predstečajne nagodbe

    Varteks je objavio da je sklopio predstečajnu nagodbu i zaključio sporazum s razlučnim vjerovnicima o uređenju međusobnih odnosa i dodatnom financiranju. Nagodba uključuje prodaju City centra Varteks na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, zatvaranje postojećih kredita Varteksa prema Zagrebačkoj banci i HBOR-u, te korištenje novog kredita Zagrebačke banke i HBOR-a u ukupnom iznosu od 10,9 milijuna eura.

    Prvo povlačenje sredstava iz odobrenog kredita je realizirano, iz čega će Varteks prioritetno podmiriti obveze prema svojim zaposlenicima.

    Nova likvidnost ujedno postavlja i temelj za provedbu zacrtanih razvojnih planova, među kojima je unapređenje prodajnog portfelja i prodajnog koncepta, priopćeno je iz Varteksa. Prvi novi shop koncept  predstavit će se već u ožujku ove godine,  na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje Varteks i dalje ostaje prisutan.

    Od 30. siječnja do 2. veljače Varteks je za svoje kupce pripremio na Trgu bana Jelačića totalnu rasprodaju zbog preuređenja. Već u ožujku, kroz novo lice samog centra, Varteks će prezentirati i otvoriti novu prodavaonicu Varteks i više.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • Nexus FGS i PharmaS žele investirati u Imunološki zavod

    Hrvatski fond rizičnog kapitala Nexus FGS i domaća farmaceutska kompanija PharmaS predstavili su nadležnim ministarstvima zajednički prijedlog investicije koja bi omogućila nastavak proizvodnje u dva od ukupno tri područja dosadašnjeg poslovanja Imunološkog zavoda: prerade krvne plazme i proizvodnje virusnih cjepiva.

    „Pripremili smo rješenje koje osigurava opstanak strateški važne proizvodnje krvnih derivata i virusnih cjepiva u Hrvatskoj, uz zapošljavanje većine radnika Imunološkog zavoda i zadržavanje suvlasništva Republike Hrvatske. U suradnji s domaćom farmaceutskom tvrtkom PharmaS spremni smo investirati 30 milijuna eura u obrtna sredstva i modernu opremu, a u cijelom procesu iznimno je bitna brzina donošenja odluka od strane države kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja“, izjavio je Marko Lesić, direktor Nexus Private Equity Partnera.

    Ovim prijedlogom proizvodnja bi ostala u Hrvatskoj i u djelomičnom vlasništvu države s obzirom da je 50-postotni ulagatelj u fond Nexus FGS upravo HBOR. Ubuduće bi se proizvodnja odvijala u PharmaSovim modernim pogonima u Popovači, čime bi se u konačnici zaposlilo između 150 i 180 radnika Imunološkog zavoda.

    U svojoj ponudi Nexus FGS i PharmaS su izrazili želju za hitnim početkom procesa dubinskog snimanja Imunološkog zavoda, nakon kojeg bi u vrlo kratkom roku donijeli odluku o pokretanju investicije i u skladu s njom dali obvezujuću ponudu za preuzimanje poslovanja prerade plazme i proizvodnje virusnih cjepiva.

    (PV)
    31. siječnja 2014.

  • HŽ kupuje 44 nova vlaka od Končara

    Najveći posao u povijesti Hrvatskih željeznica – tako je nazvano potpisivanje ugovora o nabavi 44 nova motorna vlaka za HŽ Putnički prijevoz. Vlakove će proizvesti Končar – Električna vozila, a prvi bi trebao biti na prugama za 14 mjeseci. Nakon toga će svaki mjesec iz pogona Končara izlaziti jedan do dva nova vlaka, dok se ne dođe do ugovorenih 32 elektromotorna (16 gradsko-prigradskih i 16 regionalnih) i 12 dizel-električnih vlakova. Elektromotorni vlakovi dugački su 75 metara, maksimalna brzina im je 160 km/h, a kapacitet između 420 i 505 putnika. Dizel električni vlakovi dugački su 58,5 metara, maksimalna brzina im je 120 km/h, a primaju 323 putnika. Posao je ukupno vrijedan 1,63 milijarde kuna, a kada se tome doda i PDV, onda i preko dvije milijarde.

    Vozni park HŽ Putničkog prijevoza, kaže predsjednik Uprave Dražen Ratković, prosječno je star 30 godina, pa je bilo krajnje vrijeme za početak njegove obnove. Proizvodnja 44 vlaka za Končar je iznimno važna, jer će, prema računici predsjednika Uprave Darinka Bage, osigurati posao za 3000 radnika u sljedeće tri godine. Malo je poduzeća u svijetu, tvrdi Bago, koja su sposobna sama razviti i proizvesti vlastite vlakove, pa ovaj projekt dokazuje i vitalnost barem tog dijela hrvatske industrije.

    Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić najavio je da razvoj željeznice ne staje na kupnji novih vlakova, jer će uskoro biti potpisan i ugovor o razvoju informatičkog sustava, kako bi putnici HŽ-a mogli karte kupovati putem interneta i mobitela. Na potpisivanju ugovora bio je i premijer Zoran Milanović.

    (PV)
    30. siječnja 2014.

  • Radnicima Podravke 10 posto stimulacije

    Uprava Podravke donijela je odluku o isplati stimulativnog dijela plaće, zbog povećanog napora i doprinosa svih radnika Podravke tijekom 2013. godine, a u visini od dodatnih 10 posto.

    Ova odluka odnosi se na sve radnike Podravke, osim radnika na posebnim ugovorima kao i radnika koji u ugovorima o radu imaju već ugovorenu pojedinačnu stimulaciju odnosno proviziju.

    Stimulacija se primjenjuje za isplatu plaće za mjesec siječanj, a bit će isplaćena u veljači. Podravka je objavila da će za tu svrhu izdvojiti oko 1,2 milijuna kuna.

    (PV)
    22. siječnja 2014.

  • Croatia osiguranje snizilo cijenu autoosiguranja

    Prosječni vozač od 40 godina s automobilom snage motora od 50 kW i bonusom od 50 posto od danas će i u Croatia osiguranju plaćati policu obveznog autoosiguranja do 25 posto jeftinije nego do sada, objavili su iz tog osiguravajućeg društva. Nove police Croatia osiguranja nude vozačima mogućnosti dodatne zaštite od nezgoda, ali i brojne popuste za pojedine kategorije vozača te dobre i vjerne vozače.

    „Cilj nam je vozačima ponuditi maksimalnu sigurnost uz povoljnije cijene te individualni pristup prema svakom klijentu.  Vozači će na taj način imati mogućnost kreirati svoju policu maksimalne sigurnosti na koju se uz povoljne akcijske uvjete nadograđuje djelomični kasko. Time će, po procjeni naših stručnjaka, biti osigurana zaštita naših klijenata u čak 80 posto prometnih nezgoda koje se mogu dogoditi“, naglasio je Goran Radić, direktor Sektora za osiguranje motornih vozila.

    Novost uz policu obveznog autoosiguranja je i 50 posto popusta na ugovaranje osiguranja kaznenopravne zaštite i novčane naknade za ozljede vozača AO plus, fiksna cijena djelomičnog kaska za vjetrobranska stakla za 330 kuna ili zaštita od udara vozila sa životinjama za 225 kuna. Novost je i osiguranje od nezgode kojim je vozač do sada bio osiguran samo tijekom vožnje, a od sada vrijedi 24 sata dnevno i to po cijeni od tek desetak kuna mjesečno.

    Nove police su povoljnije za taxi vozila, rent-a-car i prijevoz opasnih tvari, kao i za građane koji automobile kupuju na leasing. Višestruko su smanjenje cijene autoosiguranja za sedlaste tegljače, čime je Croatia osiguranje udovoljila zahtjevima prijevoznika. Uvodi se i popust na plaćanje premije odjednom i za osiguranike s više vozila.

    „Preko 51 posto naših osiguranika ima policu autoosiguranja više od dvije godine, a više od 180.000 vozača ima pet i više godina neprekinutog osiguranja kod nas. Njihovu vjernost od danas dodatno nagrađujemo popustima na cijenu osiguranja“, ističe Goran Radić. 

    Croatia osiguranje na tržištu osiguranja motornih vozila ima 27 posto udjela u obveznom osiguranju i 37,8 posto udjela u kasko osiguranju.

    (PV)
    22. siječnja 2014.

  • HUP: Zakon o radu mora voditi brigu i o nezaposlenima

    Prijedlog izmjena Zakona o radu, zbog kojih su sindikati najavili generalni štrajk, minimum su promjena koji je Hrvatskoj potreban da bismo potaknuli stvaranje tržišta rada i investicije koje nam mogu donijeti nova radna mjesta, poručuju čelnici Hrvatske udruge poslodavaca.

    Radno zakonodavstvo trebalo bi voditi brigu ne samo o zaposlenima, nego i o svima koji su bez posla, ističe predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić, podsjećajući da je Hrvatska po Izvješću o globalnoj konkurentnosti na niskom 114. mjestu u kategoriji tržišta rada.

    Glavni direktor HUP-a Davor Majetić opovrgava tvrdnje sindikata da će radnici nakon ovih izmjena Zakona raditi duže i više. „Maksimalno radno vrijeme ostaje 40 sati tjedno, uz mogućnost osam prekovremenih. Izmjenama se predviđa mogućnost da se, ovisno o poslovnim potrebama, radi i duže od 40+8, maksimalno 56 sati. Ali, u prosjeku u razdoblju od četiri mjeseca ne možete raditi duže od 40+8 sati“, pojasnio je. I po sadašnjem Zakonu o radu može se legalno raditi 56 sati tjedno, ali to mora biti regulirano kolektivnim ugovorom sa sindikatom. Velika većina malih tvrtki nemaju kolektivne ugovore i zato ne mogu prilagoditi radno vrijeme tržišnim zahtjevima. „Radnici će raditi jednako dugo, razlika je samo u tome što sada za rad do 56 sati trebate ugovor sa sindikatom, a po izmjenama Zakona više vam to neće trebati“, dodaje Majetić. Ako ne napravimo promjene, predviđa, tržište rada i dalje će biti mrtvo, s vrlo malo zapošljavanja.

    Za predsjednika Udruge malih poduzetnika Petra Lovrića sadašnji je Zakon o radu policijski sat za poduzetništvo, jer polazi od pretpostavke da su svi kriminalci, a istodobno država priznaje da kriminalu ne može ništa. Veliku vrijednost u ovim izmjenama Zakona Lovrić vidi u uvođenju mogućnosti da inspekcija djeluje edukativno, odnosno da se ne kažnjava svaki uočeni nedostatak, nego se daje rok za ispravak nepravilnosti. One koji teško krše zakon, primjerice neisplatom plaća, Lovrić bi još žešće kažnjavao, ali istodobno upozorava da se godišnje donese čak 500 raznih novih propisa, što mali poduzetnici nikako ne mogu pratiti. Poslodavci žele Zakon o radu koji će u praksi moći primjenjivati, a država može radno vrijeme kontrolirati i putem fiskalizacije, kaže Lovrić.

    Predsjednik Nadzornog odbora HUP-a Branko Roglić pita se tko bi od najavljenog generalnog štrajka u ovakvoj situacij mogao imati koristi i odmah nudi odgovor: samo ljudi koji nisu prijatelji ove države. Za Roglića je Zakon o radu jedan od alata koji bi pomogao gospodarski preokret kroz otvaranje vrata onima koji će biti konkurentni. Zakon, naravno, nije jedini instrument gospodarske politike, priznaje Mudrinić, ali bez njegovih izmjena, tvrdi, sigurno neće biti pozitivnog preokreta, jer je ovakav kakav je ozbiljna prepreka stranim ulaganjima.

    Iako poslodavci snažno podržavaju postojeći prijedlog izmjena, to ne znači da su njime posve zadovoljni. Smeta im što Zakon još uvijek ne definira jednoznačno što je to plaća, a neisplata plaće u međuvremenu je postala kazneno djelo. Zalažu se i za promjenu odredbi o otpremninama, što ovaj put nije ušlo u prijedlog izmjena.

    Unatoč svemu, u HUP-u su ipak donekle optimistični. Lovrić tako očekuje da će ova godina zbog ulaska u EU donijeti oživljavanje nekih projekata, te da će se rast potaknuti stavljanjem u funkciju dijela ogromne državne imovine. „Ekonomska politika treba slati poruku optimizma“, poručuje Lovrić, navodeći primjer zadnjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića, koji je 1989. preko noći pobudio snažan rast optimizma, tako da su ljudi već sutradan, prisjetio se Lovrić, „hodali kao napušeni“.

    (PV/D.Ž.)
    21. siječnja 2014.

  • Akciju „Kupujmo hrvatsko“ podržava tri četvrtine građana

    Odlična akcija, vrlo dobro organizacija, odlična komunikacija s izlagačima, izuzetni doseg na promotivnom planu, s akcijom treba nastaviti svake godine, štoviše treba što više akcija svake godine, samo su neki od komentara nakon provedenog istraživanja rezultata akcije „Kupujmo hrvatsko“ koju provodi Hrvatska gospodarska komora, sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem čiji je cilj promocija hrvatskih kvalitetnih proizvodai podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima.

    Čak 96 posto ispitanika čula je za akciju „Kupujmo hrvatsko“ te ju podržava, a 82 posto vidjelo je ili čulo reklamu kojom se akcija reklamira. Da će preporučiti prijateljima, poznanicima i članovima obitelji kupovinu hrvatskih proizvoda odgovorilo je 76,3 posto anketiranih. 75,6 ispitanika spremno je izdvojiti nešto više novaca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani, a čak 88,6 posto smatra da treba kupovati hrvatske proizvode kako bi se na taj način pomoglo hrvatskom gospodarstvu. Na važnost podrijetla proizvoda pozornost obraća 70,7 posto anketiranih, a 55,6 posto ispitanika obraća pozornost na znak „Hrvatska kvaliteta“.

    Istraživanje među građanima provedeno je na uzorku od 1001 građanina Hrvatske starijih od 15 godina korištenjem kvantitativne metode CATI (Computer Assisted Telephone Interviewing) telefonskog intervjuiranja. Uzorak je nacionalno reprezentativan prema regiji i veličini naselja, spolu i dobi ispitanika.

    Provedeno je istraživanje i među sudionicima akcije „Kupujmo hrvatsko“ – izlagačima od kojih je 90 posto njih akciju ocijenilo ocjenom odličan i vrlo dobar, a 93 posto ispitanika samu organizaciju akcije od strane HGK ocijenilo ocjenom odličan i vrlo dobar. Čak 96 posto anketiranih ponovno bi sudjelovalo u njoj, a 79 posto je odgovorilo kako je akcija ostvarila sva njihova očekivanja. Ispitani su izlagači u šest hrvatskih gradova, od 643 sudionika anketni je upitnik ispunilo njih 469.

    Svrha istraživanja bila je ispitati zamijećenost akcije „Kupujmo hrvatsko“ među građanima, ispitati svijest građana o potrebi kupovine hrvatskih proizvoda, podrijetlu proizvoda te lojalnost hrvatskim proizvodima i proizvođačima.

    Akcija Hrvatske gospodarske komore „Kupujmo hrvatsko“ počela je još 1997. godinesa željom da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatskih proizvodi. Takvim su se proizvodima počeli dodjeljivati znakovi „Izvorno hrvatsko“ i„Hrvatska kvaliteta“. U sklopu projekta vizualnog označavanja počela je i akcija „Kupujmo hrvatsko“u cilju nacionalne homogenizacije strateških gospodarskih interesa zemlje te podizanja nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima.

    (PV)
    23. prosinca 2013.

  • HPB snižava kamate na sve kredite građana

    Hrvatska poštanska banka od  1. siječnja 2014. snižava kamatne stope na sve postojeće i nove kredite građana s promjenjivom kamatom. Kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu bit će niže za 0,20, a za kredite u kunama 0,23 postotna poena. HPB snižava kamate na kredite nakon pada nacionalnih referentnih stopa za kune i eure te će na taj način olakšati otplatu kredita građanima. Svoje kredite HPB je vezala uz nacionalnu referentnu stopu, a ne uz EURIBOR, što je za klijente povoljniji, odnosno manje rizičan oblik zaduživanja.   

    Novi uvjeti za tri najtraženije vrste kredita građanima u HPB-u tijekom posljednje tri godine:
    Stambeni krediti: Kamatna stopa na stambene kredite uz valutnu klauzulu od 1. siječnja 2014. iznosit će 5,71% (sadašnja je 5,91%), a na kunske stambene kredite 6,22% (sadašnja iznosi 6,45%).  Stambeni zeleni krediti uz valutnu klauzulu odobravat će se uz 5,21% (trenutne kamate su 5,41%), dok će za zelene kunske kredite Banka primjenjivati kamate od 5,72% (sadašnja je 5,95%). 
    Nenamjenski krediti: Kamatna stopa na nenamjenske kredite uz valutnu klauzulu snižava se na 8,75% (sadašnja iznosi 8,95%) dok će se kunski krediti odobravati uz 9,26% (sadašnja stopa je 9,49%).  
    Umirovljenički krediti: Za umirovljeničke kredite uz valutnu klauzulu vrijedit će kamatna stopa od 8,25% (sad iznosi 8,45%), a za kredite u kunama 8,26% (sadašnja je 8,49%).
    Banka će od sljedeće godine sniziti kamatne stope i za sve ostale vrste kredita građanima - različite namjenske, potrošačke, VIP kredite kao i one za zatvaranje obveza. 

    U prvih deset mjeseci 2013. ukupni nenamjenski krediti HPB-a porasli su za 11%, stambeni za 12%, a umirovljenički krediti za 4,4%. Bruto kreditni portfelj građana krajem listopada dosegao je 4 milijarde kuna. HPB očekuje rast kredita građana i u 2014. kao nastavak trenda iz protekle tri godine kad je Banka imala veću stopu rasta kredita nego bankarski sektor, odnosno  ostvarivala je rast i u razdoblju kad je sustav padao.

    (PV)
    19. prosinca 2013.

  • Prodaja automobila manja za 13 posto

    U Hrvatskoj je od početka siječnja do konca studenoga bilo registrirano 26.080 novih osobnih vozila, što je za gotovo 13,2 posto ili 3949 automobila manje nego u istom razdoblju lani. Najprodavanija marka automobila u tom razdoblju, prema podacima agencije Promocija plus, bila je Volkswagen. U Hrvatskoj je do konca studenoga bilo registrirano 4422 primjerka novih VW osobnih vozila, pa je tako ovaj njemački proizvođač na našem tržištu imao udjel od gotovo 17 posto. Slijedi Opel, koji je prodao 2593 vozila te mu je tržišni udjel bio 9,9 posto. Na trećem mjestu nalazi se francuski Peugeot, koji je prodao 1902 nova osobna automobila s udjelom od 7,3 posto. Četveroplasirani je južnokorejski Hyundai s prodanih 1768 automobila, a slijede Renault (1631), Škoda (1626), Citroen (1596), Kia (1550), Ford (1101) i Chevrolet (964).

    Zanimljiv je podatak da je tijekom 11 mjeseci novoregistrirano 939 Audija, 713 BMW-a, 446 Mercedesa, 39 Porschea, 18 Lexusa te pet Jaguara i dva Ferrarija.
    Gledajući prema modelima, građani Hrvatske lani su na registraciju najčešće odlazili u Volkswagen Golfu (1621). Registrirano je i 1213 novih VW Pola, 957 Opel Astri, 830 Opel Corsi i 775 Hyundaija i30.

    Najviše metalnih ljubimaca novoregistrirano je Zagrebu i okolici (8509). Nadalje, u Primorsko-goranskoj (2443), Splitsko-dalmatinskoj (2231), Požeško-slavonskoj (1951) te Osječko-baranjskoj (1456) županiji. S druge strane, najmanje posla oko registracije novih vozila imali su djelatnici u stanicama za tehnički pregled u Ličko-senjskoj (132), Krapinsko-zagorskoj (354) i Koprivničko-križevačkoj (380) županiji.

    (PV/B.O.)
    17. prosinca 2013.

  • Veći prihod od autocesta

    Društva koja gospodare s oko 1250 kilometara autocesta u Hrvatskoj, Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC), do konca rujna ukupno su ostvarila nešto više od 1,8 milijardi kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina, što je bilo za 10,3 posto više nego u istom razdoblju lani.

    Pritom je važno naglasiti kako svako od tih društava bilježi rast prihoda. Tako je HAC od početka siječnja do kraja rujna ostvario oko 1,1 milijarde kuna prihoda od naplate cestarina ili za 9,4 posto više. Zatim, ARZ je uprihodio 400,6 milijuna kuna od cestarina, što je bilo za 5,6 posto više nego u istom razdoblju 2012. godine. Bina-Istra je namaknula nešto manje od 161 milijun kuna ili oko 18,2 posto više, a AZM 163,1 milijun kuna ili čak 22,3 posto više.

    Dok je istovremeno promet autocestama u Hrvatskoj bio veći za 1,7 posto (oko 52,7 milijuna vozila), ARZ ipak bilježi manji broj prometala na kilometrima pod svojom kapom.
    Nadalje, prema podacima Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), čiji su članovi ova četiri društva, na autocestama je u promatranome razdoblju bilo ukupno 1835 prometnih nezgoda ili više za 6,13 posto. U njima su smrtno stradale 23 osobe, što je za oko 32,4 posto manje nego od siječnja do kraja rujna 2012. godine.

    (PV/B.O.)
    17. prosinca 2013.

  • Končar isporučuje opremu za HE Brežice

    Konzorcij Litostroj Power i Končar – Inženjering za energetiku i transport (KET) ugovorio je isporuku elektrostrojarske opreme za hidroelektranu Brežice u Sloveniji. Ugovor vrijedan 36,5 milijuna eura u Sevnici su jučer potpisali Bogdan Barbič, direktor tvrtke Hidroelektrarne na spodnji Savi (HESS) te,u ime konzorcija, Drago Fabijan, direktor LitostrojPowera. HE Brežice bit će peta hidroelektrana na donjem toku Save, s instaliranom snagom od 50,7 MW te planiranom prosječnom godišnjom proizvodnjom od 168 GWh.

    Za HE Brežice Končar će proizvesti i isporučiti tri generatora pojedinačne snage 21,5 MVA s pripadajućim sustavima uzbuda i sustavima monitoringa. Ugovor uključuje isporuku, montažu i puštanje u rad, a osim KET-a u njemu će sudjelovati još i društva Končar – Generatori i motori, Končar – Elektronika i informatika te Končar – Institut za elektrotehniku.

    (PV)
    17. prosinca 2013.

  • Komora Zagreb dodijelila Plakete Zlatna kuna

    Hrvatska gospodarska komora Komora Zagreb dodijelila je svoje tradicionalno priznanje Plakete Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama Grada Zagreba i Zagrebačke županije u 2013. godini. U kategoriji velikih trgovačkih društava najuspješniji je Končar – Energetski transformatori, zajednička tvrtka Končar elektroindustrije i Siemensa, koja gotovo 90 posto svog prihoda većeg od milijardu kuna ostvaruje u izvozu. Najbolja velika tvrtka Zagrebačke županije je PIK Vrbovec, mesna industrija koja zapošljava preko 1600 radnika, ostvaruje prihod od oko dvije milijarde kuna i neto dobit od gotovo 100 milijuna.

    Plaketu Zlatna kuna za najbolju srednju tvrtku u Zagrebu dobio je Altpro, koji proizvodnjom opreme za željeznicu ostvaruje prihod veći od 40 milijuna, od čega preko 60 posto u inozemstvu, zapošljavajući preko 60 radnika. U Zagrebačkoj županiji najbolja srednja tvrtka je KFK Tehnika iz Rugvice, koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija, zapošljava 48 radnika i ostvaruje prihod od gotovo 200 milijuna kuna, uz dobit od 44 milijuna.

    U kategoriji malih tvrtki u Zagrebu najboljom je proglašen Ekobit, informatička tvrtka koja kao jedan od prvih partnera Microsofta zapošljava 30 ljudi, s prihodom od 13,7 milijuna kuna u 2012. godini. Plaketu Zlatna kuna za Zagrebačku županiju dobila je tvrtka OMV-INDOIL iz Gornjeg Stupnika, proizvođač cijevi i armatura za industrijska postrojenja, koji sa 58,3 milijuna kuna prihoda u 2012. zapošljava 33 radnika.

    Nagrađene tvrtke ipak su svijetle iznimke u sivilu zagrebačkog gospodarstva, koje je, prema podacima predsjednika Komore Zagreb Zlatana Fröhlicha, u prvih devet mjeseci zabilježilo pad BDP-a od 0,9 posto i porast nezaposlenosti za 17 posto u usporedbi s prosjekom zadnjih pet godina. Dobra vijest je povećanje izvoza zagrebačkih tvrtki za 1,5 posto u prvih šest mjeseci 2013., a još bolja snažan rast broja turista u prvih devet mjeseci za 14,7 posto, uz povećanje broja noćenja za 17 posto.

    Plakete Zlatna kuna uručila je vršiteljica dužnosti predsjednice HGK Sabina Škrtić, koja se, čestitajući dobitnicima, prisjetila izreke jednog od svojih mentora s početka karijere: „Neuspjeh vrišti, uspjeh šuti“. Najveće vrline nagrađenih su znanje, izvrsnost i etičke vrijednosti, a upravo to su vrijednosti čiji promicatelj može biti i Hrvatska gospodarska komora, istaknula je v.d. predsjednice Sabina Škrtić.

    (PV)
    17. prosinca 2013.

  • HUP ekonomiji dao jedinicu

    Za čak četiri petine članova Hrvatske udruge poslodavaca, stanje u gospodarstvu ove je godine bilo lošije nego u 2012. U anketi o poslovnim očekivanjima u idućoj godini, u kojoj je sudjelovalo 320 poslodavaca, opće stanje u ekonomiji u 2013. ocijenili su ocjenom 1,39, dok je prošle godine zabilježena „mršava dvojka“ (2,06). „Istraživanje i ove godine potvrđuje da su glavne prepreke u poslovanju visoki porezi i doprinosi, neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost", izjavio je Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a. Prema njegovim riječima, upravo su to područja u kojima HUP zagovara hitne i snažne reforme.

    Hrvatski poslodavci očekuju da će i 2014. biti još jedna u nizu teških godina. Pri tome njih 37,5 posto smatra da će biti malo lošije, a 6 posto da će biti još mnogo lošije. „Sve zajedno jasno pokazuje potrebu za dubokim promjenama i zaokretom u ekonomskoj politici. Jedino takvim mjerama, i odlučnošću Vlade, možemo zaustaviti negativne trendove u hrvatskom gospodarstvu“, dodao je Jakelić.

    Najlošiju ocjenu općeg stanja gospodarstva, kao i prošle godine, dali su predstavnici malih poduzeća (1,29), dok je po sektorima najlošija ocjena zabilježena među poduzećima iz usluga prijevoza. Nešto je bolja percepcija gospodarskog stanja među srednjim tvrtkama (1,41) te poslodavcima i poduzetnicima iz velikih tvrtki (1,47). Poduzetnici iz turističkog sektora bili su najblaži u ocjeni gospodarskog stanja ocjenjujući ga s prosječnom dvojkom, što je ujedno i najviša ocjena u istraživanju.
    Najkritičniji su dalmatinski poslodavci koji su stanje u gospodarstvu najčešće ocjenjivali iznimno lošim (1,22), dok su poduzetnici iz sjevernojadranske regije bili najmanje kritični, iako je i u toj regiji ocjena i dalje jedinica (1,45).

    Poduzetnici smatraju kako su najveće prepreke poslovanju previsoka davanja (porezi, doprinosi), neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo te nelikvidnost. Poslovni pesimizam u vezi je s veličinom tvrtke. Među vlasnicima malih tvrtki zabilježeno je 63 posto pesimista, među srednjim poduzećima ih je 50 posto, a baš kao i lani najmanji je udio pesimista zabilježen među velikim poslodavcima 20,7 posto.

    Ipak, 36,3 posto poduzetnika očekuje povećanje prihoda u idućoj godini. To je i najoptimističniji podatak iz cijelog istraživanja. Prihodi će se ostvariti uz smanjenje broja zaposlenih (60 posto ispitanih). Oko polovine ispitanika očekuje da će uvjeti za investiranje u idućoj godini biti približno isti kao i ove godine. Najveći investicijski potencijal zabilježen je u turizmu, među velikim poduzetnicima i u sjevernojadranskoj regiji.

    (PV)
    10. prosinca 2013.

  • Za 120 milijuna kuna 967 novih radnih mjesta

    Operativni program regionalnih potpora za ulaganja u opremu ove je godine urodio sa 110 projekata u čiju je realizaciju država uložila 120 milijuna kuna. To je nešto više od trećine ukupne vrijednosti svih projekata, koja je iznosi 387,6 milijuna kuna. Budu li svi ti projekti realizirani sukladno planovima, izravno će otvoriti 967 novih radnih mjesta, a pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić očekuje da će taj broj s multiplikativnim učincima biti i znatno veći. Na natječaj za potpore prijavilo se čak 475 tvrtki, a njihovi projekti procjenjivani su po načelima koja se inače koriste u sličnim programima Europske unije. Ocjena samog projekta donosila četvrtinu bodova, ocjena rizika također četvrtinu, dok se polovina ukupne ocjene dobivala ovisno o kvaliteti poslovanja tvrtke. To stoga što ideja ovoga programa nije, kako ističe ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, krpati rupe u problematičnim tvrtkama radi kupovanja socijalnog mira, već pomoć najboljim tvrtkama, koje najviše izvoze i zapošljavaju, a već su pomalo iscrpljene dugotrajnom krizom. Zato je od 475 prijava čak 120 odmah odbačeno, jer su ih podnijele tvrtke koje imaju dugovanja ili ne plaćaju radnike.

    Očekivano, po broju i vrijednosti projekata prednjače Zagreb i Zagrebačka županija, no po uspješnosti prva je Vukovarsko-srijemjska županija, gdje je 56 posto prijavljenih dobilo potpore. Najviše potpora dobile su tvrtke iz drvne (17) i metalske industrije (16), koje zajedno s prehrambenom industrijom prednjače i po ukupnom iznosu dobivenih potpora. Svaka druga potpora dodijeljena je srednjim poduzećima, dok su drugu polovinu ravnopravno podijelila male i velike tvrtke. Maksimalno je po projektu dodijeljeno dva milijuna kuna, odnosno 40 posto vrijednosti investicije. Svih 110 dobitnika potpora zajedno ine 16 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva, 18 posto ukupnog izvoza i 14 posto ukupnog broja zaposlenih. Nakon potpisivanja ugovora o potporama, Ministarstvo će objaviti i popis tvrtki koje su ih dobile. Kakvi su stvarni rezultati ovog programa znat ćemo sredinom 2015. godine, kada će ministarstvo krenuti u kontrolu provedbe. Utvrde li se nepravilnosti, zatražit će se povrat potpora, zbog čega će tvrtke koje su ih dobile prije potpisivanja morati predati bankovno jamstvo.

    Već u prvom tromjesečju sljedeće godine, najavio je Vrdoljak, Ministarstvo gospodarstva raspisat će novi natječaj za regionalne potpore, a na raspolaganju će biti 150 milijuna kuna. Iz dosadašnjih natječaja može se naslutiti i u kojem smjeru ide najavljena industrijska strategija, čiji je završetak Vrdoljak najavio do kraja godine.

    (PV)
    10. prosinca 2013.

  • Tomašković zamijenio Mudrinića na čelu HT-a

    Na sjednici Nadzornog odbora Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić dao je ostavku na mjesto predsjednika Uprave, kako bi prihvatio poziciju višeg potpredsjednika u Deutsche Telekomu zaduženog za stratešku potporu članu Uprave DT Europe i tehnologije i Upravi DT-a u Bonnu, priopćeno je iz HT-a. Nadzorni odbor na njegovo je mjesto imenovao Davora Tomaškovića, koji će dužnosti predsjednika Uprave HT-a preuzeti 1. siječnja 2014. s mandatom od četiri godine.

    Predsjednik Nadzornog odbora Mark Klein zahvalio je Mudriniću na svemu što je u dugih 15 godina na čelu kompanije napravio za HT, dodajući kako činjenica da sada ide u središnjicu DT-a najbolje pokazuje koliko se cijene njegovi uspjesi. „Uvjeren sam da je u ovim izazovnim vremenima obilježenim gospodarskom krizom Davor Tomašković najbolji mogući izbor za novog predsjednika Uprave HT-a i radujem se budućoj suradnji s još jednim odličnim hrvatskim menadžerom“, rekao je Klein

    Ivica Mudrinić zahvalio je svim kolegama i zaposlenicima HT-a na suradnji, kao i dioničarima kompanije koji su mi kontinuirano ukazivali povjerenje. „Siguran sam da će pod vodstvom Davora Tomaškovića, kojem želim ponovnu toplu dobrodošlicu u našu kompaniju, HT i dalje ostvarivati uspjehe koji su mu donijeli posebno mjesto“, rekao je Mudrinić.

    Davor Tomašković izrazio je zadovoljstvo što se pridružuje timu jedne od najuspješnijih i najuglednijih hrvatskih kompanija. „Pred nama je mnoštvo izazova jer industrija prolazi kroz značajne promjene koje u najkraćem roku zahtijevaju što efikasniju prilagodbu poslovanja. Siguran sam da ćemo na ove izazove znati odgovoriti, ostvariti dobre poslovne rezultate i nastaviti graditi uspješnu budućnost HT-a“, rekao je Tomašković

    Davor Tomašković rođen je 1969. godine u Vinkovcima. Diplomirao je 1994. godine elektrotehniku na Sveučilištu u Zagrebu, a 1997. stekao MBA diplomu na milanskom Bocconiju. Karijeru je započeo u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a nastavio je u konzultantskoj kući McKinsey&Company u Austriji. U Hrvatsku se vratio 2002. na poziciju direktora strategije i razvoja Hrvatskog telekoma, nakon čega je 2004. Preuzeo dužnost predsjednika Uprave Tiska. Zadnjih sedam godina bio je predsjednik Uprave TDR-a.

    (PV)
    9. prosinca 2013.

  • Darrer, Zagreb: Kongresni centar za sve

    U moru poslovnih prostora koji zjape prazni, jedan od njih u centru Zagreba u svibnju je otvorio svoja vrata, ali ovaj put kao konferencijska dvorana Event Ilica 107.
    Sven Darrer, vlasnik tvrtke čija je dvorana, kaže nam kako je ideja o projektu zapravo rezultat vlastite potrebe za takvim prostorom u centru grada. “U potrazi za manjom konferencijskom dvoranom uspjeli smo pronaći tek hotelske koje su bile izvan grada i do kojih smo trebali doći vlastitim prijevozom, ili pak one kojima je cijena bila previsoka. Stoga smo odlučili svoj poslovni ured u Ilici 107 pretvoriti u novi, moderan, multifunkcionalan prostor za održavanje prezentacija, promocija, seminara, sastanaka, radionica, izložbi i druženja”, ističe.

    Prostor je površine 136 četvornih metara i kapacitet mu je oko 60 sjedećih mjesta. Dvorana je podijeljena u tri dijela. “Ulazi se u prijemni dio, a on se nadovezuje na središnji koji je predviđen za druženje i okrjepu uz šank, stolove i stolce te sofu s malim stolićem. Treći dio je ujedno i najveći, a on se otvara u seminarsku dvoranu opremljenu projektorom, računalom, platnom i pločom za pisanje”, napominje on.

    Snažnija promidžba

    Korisnici ove konferencijske dvorane su konzultanti, poslovne akademije, autoškole, škole stranih jezika, dječje igraonice, udruge, privatne tvrtke koje promoviraju svoje usluge i proizvode, sportski klubovi, centri za zdravlje i ljepotu i slično. “Napominjem kako je prostor multifunkcionalan s mogućnošću preoblikovanja za različite potrebe korisnika. Na taj način svakome poslovnom partneru po želji vrlo lako možemo prilagoditi prostor od dvorane za razne promocije do centra za tjelovježbu”, objašnjava dodavši kako je, kao u mnogim drugim poslovima, i ovome lokacija jedna od najvažnijih prednosti.

    Ulaganja i podrška u ovome projektu, nastavlja Darrer, ne bi bila moguća bez najuže obitelji. “Svatko od njih dao je dio sebe i svojih sredstava u konferencijsku dvoranu. Država, a posebice banka, u našem slučaju, na žalost, nisu prepoznale ovaj vid poduzetništva. Kredit nismo dobili, kao ni poticaje ni subvencije. Unatoč tomu, uspjeli smo sami svojim snagama i na to smo ponosni”, ističe.

    Od trenutačnih poslovnih poteza Darrer ističe usmjerenost na snažniju promidžbu tog prostora. “Stoga kontinuirano ulažemo u prostor kako bi bio udobniji i atraktivniji. Pratimo tehnološki razvoj i primjenjujemo ga. Poslovni plan nam je otvaranje sličnih prostora diljem zemlje, u Rijeci, Splitu, Puli, Zadru i Osijeku za sve one koji, kao i mi nekad, nemaju gdje po povoljnoj cijeni i u motivirajućem ambijentu pružati svoje usluge i okupljati se na seminarima i druženjima”, zaključuje Darrer.

    (PV/B.O.)
    9. prosinca 2013.

  • Manufaktura, Split: Sve za zadovoljne klijente

    Splitska tvrtka Manufaktura započela je s radom 2010. godine. Trenutačno ima pet stalno zaposlenih te koristi usluge desetak suradnika različitih struka. Riječ je o klasičnoj agenciji za tržišno komuniciranje koja se bavi strategijom razvoja brendova, istraživanjem tržišta, organizacijom događanja i kongresa, dizajnom proizvoda, odnosno grafičkim oblikovanjem, zakupom medijskog prostora i medijskim planiranjem. Tvrtka ima klijente iz različitih djelatnosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu. Neki od važnijih klijenata su CEMEX, Combis, Sardina, Ebur, Kuehne Nagel, Brachia, Uje, Aroma Mediterranea... Za njih je ova tvrtka provela kompletan proces brendiranja - od dizajna preko promotivnih kampanja pa sve do zakupa oglasnog prostora. Manufaktura ima i jedan vlastiti projekt koji radi već treću godinu, a riječ je o projektu Hrvatska - zemlja maslinovog ulja.

    “Ovaj projekt smo pokrenuli s ciljem promocije Hrvatske kao zemlje maslinovog ulja i povećanja potrošnje maslinovog ulja. Projekt uključuje organizaciju niza manifestacija u hrvatskim gradovima, ali i izvan Hrvatske. Da se radi o uspješnom projektu, potvrđuje to što su nas prepoznali mediji i sami proizvođači maslinovog ulja”, ističe Nelija Rudolfi, direktorica Manufakture.

    Dugotrajno stvaranje novog brenda

    Direktorica Manufakture ističe kako ova tvrtka razrađuje još nekoliko sličnih projekata. Vizualni identitet tvornice Sardina i razvoj brenda Adriatic Queen (AQ) te dizajn ambalaže dviju linija proizvoda veliki je projekt tvrtke Manufaktura na kojem se radi dulje od godinu dana.

    “Stvaranje novog brenda je dugotrajan proces koji smo, kao i uvijek, započeli istraživanjem tržišta. Rezultati istraživanja u sinergiji s razvojnim smjernicama klijenta uobličeni su u brend strategiji koja je polazna točka za daljnji razvoj svih proizvoda. Namjera nam je bila napraviti rješenje koje predstavlja odmak u vizualnom oblikovanju ambalaže konzervirane ribe te predstaviti moderan, distinktivan dizajn koji će se jednako dobro isticati na domaćem i stranom tržištu. Rezultat našeg rada je elegantan i suvremen brend Adriatic Queen. Rješenje je temeljeno na suvremenom stilu očišćenom od svih suvišnih elemenata, a akromatska podloga, čista bijela kod standard linije te crna kod premium linije, ističe fotografiju, brend i naziv proizvoda na upečatljiv način”, ističe Nelija Rudolfi.

    (PV/J.V.)
    2. prosinca 2013.

  • Obrt Radovan Petrović, Velika Gorica: Europska potpora apiterapiji

    Strastveni pčelar, začetnik apiterapije (primjene pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti) u Hrvatskoj i osnivač Pčelarske centrale Radovan Petrović davno je osmislio većinu proizvoda koje proizvodi istoimeni obrt iz Velike Gorice. Obiteljska tradicija duga je gotovo 60 godina, a već treća generacija Petrovića u proizvodnji koristi isključivo pčelinje produkte - med, propolis, cvjetni prah, vosak i matičnu mliječ. Sve su to 100 posto prirodni proizvodi, bez aditiva, konzervansa i sličnih sintetskih dodataka. Nedavno je obitelj Petrović dobila 170.000 eura nepovratnih sredstava iz EU programa IPA.

    “Novac smo dobili za projekt proizvodnje prirodne kozmetike na osnovi pčelinjih produkata. Želimo pokrenuti potpuno novu proizvodnju s kojom ćemo biti konkurentni na velikom tržištu. Projekt smo pripremali više od godinu dana, a njegova ukupna vrijednost iznosi 225.000 eura”, kaže Snježana Mašović Petrović, vlasnica obrta Radovan Petrović.

    Projekt oslobođen plaćanja PDV-a

    Istaknula je kako je želja obitelji Petrović i osnovni cilj projekta da proizvodnju podignu na višu tehnološku razinu. Zato su kupili potpuno nove strojeve, u koje su uložili više od 100.000 eura. Snježana Mašović Petrović je dodala kako je projekt oslobođen plaćanja PDV-a. U obrtu je trenutačno 11 zaposlenih. Samo za potrebe tog projekta putem stručnog osposobljavanja zaposlili su troje mladih ljudi, od kojih su dva inženjera prehrambene tehnologije, a jedan diplomirani ekonomist. Planiraju zaposliti još dvoje ljudi.
    Obrt Radovan Petrović surađuje sa 10 stalnih kooperanata u Hrvatskoj od kojih godišnje otkupljuju 35 tona meda. Snježana Mašović Petrović se nada da će njen obrt polučiti uspjeh i s proizvodnjom kozmetike na osnovi pčelinjih produkata i predviđa kako će se ti proizvodi naći na tržištu u lipnju 2014. godine.

    “Planiramo izradu pet novih proizvoda, kozmetičkih preparata na osnovi prirodnog pčelinjeg voska u kombinaciji s biljnim ekstraktima i eteričnim uljima. To će biti krema za normalnu, osjetljivu i masnu kožu, krema za tijelo te dvije maske - za suhu i osjetljivu kožu”, pojašnjava. No kao i ostali proizvođači prirodnih dodataka prehrani i kozmetike, i obitelj Petrović ima problem sa zakonskim usklađivanjem s EU-om. Naime, kaže Snježana Mašović Petrović, više se ne mogu boriti s farmaceutskom industrijom. “Njihovi lobiji su vrlo jaki, baš kao i njihove financijske mogućnosti.”

    (PV/S.P.)
    2. prosinca 2013.

  • Vladi niti dvojka, poduzetnici žele reindustrijalizaciju

    Prosječna ocjena koju su hrvatski menadžeri dali ekonomskoj politici Vlade iznosi 1,79, pokazalo je istraživanje koje je provelo Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA). Vladine smjernice ekonomske politike podržava tek četiri posto poduzetnika, a 67 posto smatra da one samo produbljuju negativne trendove. Većina od 730 ispitanih menadžera vjeruje da su glavni uzrok manjka investicija loši uvjeti poslovanja, dok ih 11 posto ipak priznaje da pesimizam investitora ima utjecaja. Čak 85 posto podržava reindustrijalizaciju kao put izlaska iz krize, 19 posto sklono je reprogramu dugova uz pomoć MMF-a, a gotovo 40 posto zalaže se za osnivanje ekspertne vlade, kazao je Esad Čolaković, glavni menadžer Crome, predstavljajući rezultate ankete na 3. Kongresu menadžera i poduzetnika u Zagrebu.

    Predsjednik Crome Vladimir Ferdelji poručio je da su svi recepti za izlazak iz krize već pobrojani u masterplanu koji je udruga menadžera predstavila prije dvije godine. Osnova je tog masterplana izvozno orijentirana reindustrijalizacija, bez koje će, tvrdi Ferdelji, ova zemlja i dalje propadati. „Posljedica rada ove Vlade je radikalno propadanje. Trendovi se ne mogu promijeniti nečinjenjem, tako se trendovi samo nastavljaju, i zato nam je permanentni pad jedina realnost“, oštar je bio Ferdelji.

    Dobitnik nagrade za menadžera godine u kategoriji velikih poduzeća, predsjednik Uprave Riviere Adria Edi Černjul istaknuo je da su u turizmu, koji je i u ovoj recesiji perjanica gospodarstva, uspjele tvrtke u privatnom vlasništvu, dok su one u državnom vlasništvu ili u stečaju ili na rasprodaji. Riviera Adria posluje u sastavu Valamara koji je dosad investirao 1,7 milijardi kuna, a ove zime planira ulaganja od dodatnih 400 do 450 milijuna kuna. Černjul se požalio na pravnu nesigurnost kao najveći problem, navodeći primjer upravne zgrade svoje tvrtke, u koju su investirali 30 milijuna kuna. Međutim, tri godine nakon izgradnje dobili su od Hrvatskih šuma zahtjev za povrat zemljišta na kojem se zgrada nalazi, jer se zemljište u katastru još uvijek vodi kao šumsko.

    Menadžer godine u kategoriji velikih poduzeća u inozemnom vlasništvu, Drago Čugura, predsjednik Uprave slavonskobrodske Bilfinger Đuro Đaković Montaže, rekao je da je njihov moto da ne mogu biti najjeftiniji, ali mogu biti pouzdani u kvaliteti i rokovima. „Uspjeli smo jer smo se razvukli od Finske do Južne Afrike. Morali smo izabrati kadar koji je fleksibilan, spreman na daleka putovanja. Zbog toga imam i rast prodaje i rast broja zaposlenih“, pojasnio je Čugura.

    Jedan od dvojice dobitnika nagrade za poduzetnika, vlasnik požeške tvrtke Alles i Poljoprivredne televizije Thomas Heinz Pandžić, svoj uspjeh objašnjava izbjegavanjem financiranja putem kredita. „Zaradili smo novac trgovinom i odlučili ga uložiti u turistički projekt Zlatni lug, vrijedan preko 10 milijuna eura. Projekt razvijamo na 70 hektara, imamo već 34 ležaja i 150 mjesta u restoranu i vinoteci“, pohvalio se Pandžić, koji je i vlasnik Poljoprivredne televizije. U taj je projekt, kaže, ušao ponajprije zbog marketinga, iako je svjestan da je televizija skupa igračka.
    Zajednički motiv dobitnika ovogodišnjih nagrada sažeo je Nikola Nemčević iz Spider grupe: pratiti promjene na tržištu, raditi na kvaliteti i kontrolirati proizvodnju. I uspjeh ne može izostati.

    MENADŽERI GODINE 2013.

    VELIKA PODUZEĆA
    Edi Černjul (Riviera Adria, Poreč)
    SREDNJA PODUZEĆA
    Tomica Belić (Tvornica stočne hrane, Čakovec)
    Davor Gečić (L&P tehnologije, Prelog)
    MALA PODUZEĆA
    Dušan Boras (Neograf, Kraljevica)
    Nataša Rakovac-Rustja (PK-Palfinger Kran, Škrljevo)
    MLADI MENADŽER
    Miha Akrapović (PAB-Plastika Akrapović, Buzet)
    Zvonimir Tudorović (Hoteli Njivice, Njivice)
    VELIKA PODUZEĆA U INOZEMNOM VLASNIŠTVU
    Drago Čugura (Bilfinger Đuro Đaković Montaža, Slavonski Brod)
    PODUZETNIK GODINE
    Nikola Nemčević (Spider grupa, Pitomača)
    Thomas Heinz Pandžić (Alles, Požega)
    PROJEKT MENADŽER
    Vjekoslav Majetić (DOK-ING, Zagreb)
    Vladimir Mozetič (Poliklinika Medico, Rijeka)
    NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
    Vidoje Vujić (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija)

    (PV)
    29. studenog 2013.

  • Bliski istok novo tržište za hrvatska goveda i ovce

    U Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, održan je sastanak s delegacijom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i zemalja Bliskog istoka. Na ovom inicijalnom sastanku, zemlje UAE i Bliskog istoka iskazale su veliki interes za uvozom iz Hrvatske živih goveda i ovaca, kao i za njihovim mesom, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede. Razmijenjene su informacije o kapacitetima kao preduvjetu  za ostvarivanje ovakve trgovine, što bi kroz dugoročnu suradnju uključivalo izvoz 150.000 goveda i  do 400.000 ovaca.

    Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane prihvatila je poziv delegacije da kroz nadolazeće razdoblje razmijeni i uskladi  veterinarsko-zdravstvene uvjete koji su potrebni  za ostvarivanje trgovine, te podrži sve hrvatske izvoznike koji su zainteresirani za otvaranje ovako velikog tržišta kao što su to zemlje Bliskog istoka.

    (PV)
    27. studenoga 2013.

  • Porezna nesigurnost nije hrvatska posebnost

    Hrvatska nije nikakav europski specifikum po problemima koje poduzetnici imaju s poreznicima, iako su neki aspekti tih problema kod nas nešto izraženiji, pokazalo je istraživanje konzultantske tvrtke Deloitte provedeno u lipnju i srpnju. U istraživanju su sudjelovali voditelji poreznih odjela gotovo 1000 tvrtki iz više od 25 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, gdje je svoje odgovore poslalo 18 tvrtki, uglavnom velikih.

    Na visok stupanj porezne nesigurnosti u Hrvatskoj se tako požalilo 72 posto ispitanika, dok je prosjek Europe 61 posto. Najpozitivniji su bili voditelji poreznih odjela iz Irske, gdje ih svega 11 posto (izuzetno malo čak i u odnosu na sve ostale europske zemlje) vjeruje da postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. S druge strane, Mađarska prednjači po udjelu ispitanika (81 posto) koji smatraju da u njihovoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti.

    Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su nedorečenost, manjkavost i često sporne javno dostupne upute Porezne uprave (92 posto) te česte zakonske promjene (53 posto). Vrlo je slično stanje i u ostalim zemljama, gdje se poduzetnici ipak najviše (74 posto) žale na česte zakonske promjene, kaže Natko Sertić, menadžer u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu.

    U čak 78 posto tvrtki iz Hrvatske koje su sudjelovale u istraživanju postoji zajednička služba financija koja se, između ostalog, bavi i poreznim pitanjima. S druge strane, udio ovakvih tvrtki u Europi je znatno manji te iznosi 52 posto. Prema tumačenju Dražena Nimčevića, partner zaduženog za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu, ovakav rezultat pokazuje da u Hrvatskoj ima još dosta prostora za razvoj poreznih odjela u tvrtkama. Više od 70 posto hrvatskih ispitanika smatra da je za uspješnost njihovog odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost s propisima. To pokazuje, prema Nimčeviću, da se kod nas o porezima još ne razmišlja strateški, od početka svakog poslovnog procesa, nego samo kada treba podnijeti poreznu prijavu. Rezultat je to i lošeg stanja u profesiji poreznih savjetnika, kojih u Hrvatskoj ima tek 200-injak, dok ih je u Slovačkoj, zemlji usporedive veličine, više od 4000.

    Voditelji poreznih odjela u Hrvatskoj, slično kao i njihove kolege u Europi, smatraju da imaju dobre odnose s poreznim vlastima. Čak polovica ispitanika iz Hrvatske smatra da se u proteklih godinu dana njihov odnos s poreznim vlastima popravio. S druge strane, u ostatku Europe visokih 84 posto ispitanika smatra da im je odnos s poreznim vlastima ostao jednak, a pet posto ih smatra da se pokvario. „Kao razlog popravljanju odnosa s poreznim vlastima u Hrvatskoj se navodi agresivnija porezna strategija tvrtki i bolja komunikacija s Poreznom upravom, dok u većini ostalih zemalja smatraju da je do poboljšanja ili pogoršanja došlo zbog temeljitijeg nadzora poreznih vlasti“, zaključuje Nimčević.

    (PV)
    26. studenoga 2013.

  • Sardini 11,2 milijuna kuna iz IPARD-a

    Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“. Tvrtki Sardina iz Postire na Braču isplaćeno je 11.256.750 kuna, a ulaganje se odnosilo na opremanje objekta za preradu i konzerviranje ribe. Korisnik je opremio tri linije - za konzerviranje srdele, za ručno konzerviranje ribe i za riblju paštetu.

    Izgradnjom nove tvornice očekuje se porast proizvodnje na oko 40 milijuna konzervi godišnje, kao i intenzivna proizvodnja novih proizvoda - 15 milijuna proizvoda riblje paštete, 1000 tona slane ribe te 2000 tona smrznute ribe za izvoz. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici je 150 tona ribe dnevno, a kapacitet skladištenja smrznute ribe 4000 tona. Novootvoreni objekt također otvara mogućnost zapošljavanja lokanog stanovništa.

    (PV)
    22. studenoga 2013.

  • Koncesionar Zračne luke jamči sva prava radnicima

    Koncesionar zagrebačke Zračne luke, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), objavila je da je vrlo iznenađena činjenicom da je donesena odluka o pokretanju štrajka u situaciji u kojoj su zajamčeni sigurnost radnih mjesta i kontinuitet stečenih prava za sve zaposlenike, a cijeli se proces preuzimanja i prelaska zaposlenika provodi u skladu s koncesijskim ugovorom i zakonom. Štrajk je već prvi dan, tvrde u MZLZ-u, uzrokovao značajnu osobnu štetu i neugodnosti putnicima, svaki dan stvara milijunske gubitke u zrakoplovnoj industriji te na kraju utječe i na predviđeni datum preuzimanja Zračne luke Zagreb.

    S obzirom na to da još uvijek nije zakonski poslodavac, MZLZ ne smije izravno i pojedinačno komunicirati sa svakim zaposlenikom Zračne luke Zagreb, pa je svu komunikaciju morao voditi isključivo putem za to ovlaštenih radničkih organizacija. MZLZ ističe kako mu je žao što predstavnici sindikata nisu bili konstruktivniji, već su od samog početka koncesije u svojim istupima u javnosti bili nekonzistentni, iznosili su mnoge netočne ili selektivne informacije o koncesionaru i projektu te čak zagovarali model prelaska radnika uz prethodno davanje otkaza, što je nezakonito i u suprotnosti s koncesijskim ugovorom.

    Primjenom koncesijskog ugovora, prema priopćenju MZLZ-a, zajamčena je sigurnost radnih mjesta i svih prava iz kolektivnog ugovora (poput regresa, božićnica, novčanog bona za Uskrs, isplate svih prekovremenih sati, neto iznosa četiriju prosječnih plaća prilikom odlaska u mirovinu, isplate jubilarnih nagrada, usklađivanja vrijednosti boda s porastom troškova života na godišnjoj razini i drugih pogodnosti koje se ostvaruju temeljem Kolektivnog ugovora), najmanje pet godina od dana preuzimanja. Ugovori o radu svih zaposlenika bit će automatski preneseni novom poslodavcu, koncesionaru, što jamči kontinuitet stečenih prava za sve zaposlenike. Svi će zaposlenici kod novog poslodavca biti zaposleni na istom ili boljem radnom mjestu, a u potpunosti će im biti prenesen i radni staž koji se odnosi na rad u Zračnoj luci. Koncesionar naglašava da će svi radnici imati jednaka prava u tvrtki MZLZ kao i u svakoj od tvrtki-kćeri koje je MZLZ osnovao.  

    Tvrtke Zračna luka Zagreb ugostiteljstvo (ZLZ-UGO) i Zračna luka Zagreb trgovina (ZLZ-TRG) i dosad su poslovale kao izdvojene tvrtke i na taj način će i nastaviti poslovati – kao tvrtke Catering Food & Beverages i Retail Press & Convenience. Tvrtka Security, zadužena za sigurnost, izdvojena je kao tvrtka-kći sukladno odredbama Zakona o zračnom prometu, dok je tvrtka Ground Handling, zadužena za usluge vezane uz putnike, prtljagu, teret, prihvat i otpremu zrakoplova, izdvojena u skladu s odredbama EU direktive na koju se Hrvatska poput svih ostalih članica obvezala ulaskom u Europsku uniju. Izdvojena je i tvrtka Operator koja je vezana uz regulaciju prema odredbama Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva i Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost. Međunarodna zračna luka Zagreb zadužena je za koordinaciju aerodromskih aktivnosti, s odjelom za ljudske resurse, odjelom za financije itd.

    Svi zaposlenici Zračne luke Zagreb bit će zaposleni u šest tvrtki. Oko stotinu će ih ostati u tvrtki MZLZ, a ostali će slijedom svojih trenutnih radnih mjesta biti zaposleni u odgovarajućoj tvrtki-kćeri. Koncesionar je svakom radniku koji prelazi u tvrtku-kćer ponudio mogućnost dodatka ugovoru kao dodatno pisano jamstvo za njegova prava (npr. da će biti zaposlen najmanje narednih pet godina). To nije obveza, jer je to već definirano zakonom i koncesijskim ugovorom, ali je koncesionar spreman i na taj način pokazati kako će svi zaposlenici Zračne luke Zagreb ubuduće biti zaštićeni svim stečenim pravima, bez obzira na to hoće li biti zaposleni u tvrtki MZLZ ili tvrtkama-kćerima.

    Financijska konstrukcija za projekt je zatvorena, ističe MZLZ. Vlasnički kapital u iznosu oko 100 milijuna eura su osigurale tvrtke BBI (20 posto udjela), ADPM (20 posto), TAV (15 posto), IFC (20 posto), Viadukt (5 posto) i novi partner u projektu, equity fond Marguerite (20 posto). U projektu su partneri četiri banke koje su osigurale kredite u ukupnom iznosu od oko 200 milijuna eura – EIB (Europska investicijska banka), IFC (Međunarodna financijska korporacija koja je dio Svjetske banke), UniCredit/ZABA i Deutsche Bank. Do današnjeg dana koncesionar je već platio tri milijuna eura za troškove razvoja projekta, koji se odnose na izradu građevinskih studija, kao i na usluge pravnih i financijskih savjetnika u cilju zatvaranja financijske konstrukcije od 300 milijuna eura potrebnih za financiranje izgradnje novog putničkog terminala. Uz to, ZAIC je osigurao bankovnu garanciju na 20 milijuna eura u korist hrvatske Vlade. Garanciju je izdala jedna od najbolje rangiranih francuskih banaka, BNP Paribas. Dioničari koncesionara su izdali i garanciju na 75 milijuna eura kako bi osigurali temeljni kapital koji će biti investiran u MZLZ.

    Koncesionar posjeduje građevinsku i lokacijsku dozvolu. Završena su obvezna arheološka istraživanja, što omogućuje potrebne pripremne radove na lokaciji. Veliki građevinski radovi će započeti odmah nakon zimskog razdoblja, odnosno u prvom kvartalu 2014. godine, ovisno o vremenskim uvjetima, a prije toga potrebno je izgraditi pristupne ceste, postaviti cijevi, platforme i zaštitnu ogradu te pripremiti područje. Novi putnički terminal primit će prve putnike 2016. godine, ali prije toga će koncesionar napraviti različita unapređenja u postojećem terminalu, koja će se odnositi na obnavljanje, modernizaciju i daljnje investicije u prostor za  domaće i međunarodne letove.

    (PV)
    22. studenoga 2013.

  • Šestan Busch osigurao punu zaposlenost proizvodnje

    Hrvatska gospodarska komora organizirala je nacionalni štand na međunarodnom sajmu državne sigurnosti MILIPOL koji se od 19. do 22. studenoga 2013. održava u Parizu.Na sajmu izlažu hrvatske tvrtke Agencija Alan, HS Produkt, Šestan Busch, Varteks- PRO, Odjeća, Inkop obuća, Hemco, Kapko, Galeb i Foto Soft. Ovogodišnji MILIPOL je do sada najveći i po broju izlagača i posjetitelja.

    Alojz Šestan, direktor tvrtke Šestan Busch, kazao je kako je i ovaj put je za hrvatsku vojnu industriju iskazan veliki interes. Prema najavama, Šestan Busch je već osigurao punu zaposlenost proizvodnje za prvih deset mjeseci 2014., te će morati povećati svoje proizvodne kapacitete.

    „Bez nastupa na specijaliziranim svjetskim sajmovima svijet ne bi znao za naše vrhunske proizvode. I ove godine smo dobili potvrdu da je naša kaciga jedna od najboljih na svijetu. To nam osigurava plasman naših proizvoda na globalno svjetsko tržište“, kazao je Šestan.

    Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju HGK istaknula je ponos zbog činjenice da smo na globalnom tržištu u kategoriji najboljih u ovom segmentu industrije. „Komora će pojačati sve aktivnosti  usmjerene ka poticanju izvoza i promocije industrije u inozemstvu“, kazala je Crnečki i najavila sljedeći sajam vojne opreme u organizaciji HGK, EUROSATORY u lipnju 2014.

    (PV)
    22. studenoga 2013.

  • Vlastitim rezervama do energetske samostalnosti

    Suprotno raširenoj slici o rudno siromašnoj zemlji, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država s vlastitom proizvodnjom nafte i plina. Potencijalne rezerve su, međutim, puno veće od sadašnje proizvodnje, stoga je od velike važnosti da one ostanu pod nacionalnom kontrolom, jer bez energetske neovisnosti nema dugoročnog gospodarskog razvoja, složili su se sudionici okruglog stola u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Predsjednik HAZU-ovog Znanstvenog vijeća za naftu i plin Mirko Zelić podsjetio je na računicu prema kojoj Hrvatska ima potencijalne rezerve od 747 milijuna tona ekvivalenta nafte (TOE). U zadnjih 60 godina iz panonskog bazena iscrpili smo oko 184 milijuna TOE, a procjenujuje se da je u ležištima još 63 milijuna. U Dinaridima najviše potencijala za crpljenje nafte ili plina ima područje Knina i Ravnih Kotara, a u Jadranu smo sa 14 aktivnih plinskih polja tek zagrebali površinu potencijalnu rezervi.

    Ako bismo od svih potencijalnih rezervi uspjeli iscrpiti 40 posto po cijeni od 100 dolara po barelu, Zelićeva računica govori da nam pod zemljom leži čitavih 180 milijardi dolara. Od toga, naravno, treba oduzeti troškove istraživanja i sve ostale troškove, ali zarada bi se za državu i dalje mogla brojiti u desecima milijardi dolara. Kako država nema novca za investicije u istraživanje, Zelić se zalaže za davanje naftnih i plinskih polja u koncesije, čiji bi konkretan model tek bi trebalo razraditi. Prije četrdesetak godina više od 70 posto svjetskih rezervi nafte i plina bilo je pod kontrolom privatnih multinacionalnih kompanija, a danas je 90 posto pod kontrolom nacionalnih kompanija. To je put i za Hrvatsku, uvjeren je Zelić, a s njim se slaže i Davor Štern, bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine. Štern smatra da Ina mora biti istraživačka, a ne trgovačka kompanija, kako je sada MOL tretira, jer ćemo inače ne samo ostati bez vlastitih rezervi i izgubiti energetsku neovisnost, nego postupno i sva stručna znanja o nafti i plinu koja smo generacijama stjecali.

    (PV)
    21. studenoga 2013.

  • Promjene u HGK neće biti ugodne, ali donose nove prilike

    „Jedino HGK ima institucionalno sjećanje, a taj kontinuitet znanja izuzetno je bitan. HGK kreće u smjeru promjena koje nisu ugodne, ali donose nove prilike i mogućnosti, poručila je vršiteljica dužnosti predsjednice Hrvatske gospodarske komore Sabina Škrtić na prošlotjednom sastanku sa šezdesetak predsjednika  Udruženja i Zajednica pri HGK. Istaknula je kako nitko ne misli da je Komora nepotrebna, no promjene su nužne u smislu ostvarivanja nekih drugih prihoda i maksimiziranja komorskih učinaka, uz smanjenje budžeta. Ponovila je kako je njena funkcija v.d. predsjednice HGK privremeno rješenje te naglasila  važnost svojih ciljeva: donošenja financijskog plana Komore za sljedeću godinu, priprema za održavanje izborne Skupštine i izbora novog predsjednika HGK te priprema formalne podloge za promjene u Komori.

    Predsjednica Udruženja trgovine HGK Ljerka Puljić naglasila je kako Komoru treba sačuvati kao instituciju te da trenutačne afere ne bi smjele utjecati na njenu ulogu gospodarsko-interesnog udruženja. „Ništa se ne smije raditi preko noći, ni rezanje članarina ni smanjivanje doprinosa, nego postupno kako bismo sačuvali, a ne uništili, instituciju koja nam je potrebna“, rekla je Ljerka Puljić. Donošenje strategija, izrada analiza i komunikacija Komore s regulatorima, Vladom, predsjednikom, ministarstvima, njene su nezamjenjive uloge koje u budućnosti moraju biti još jače i čvršće organizirane, poručila je Ljerka Puljić te dodala kako o ulozi HGK treba raspraviti hladne glave i ne izgubiti fokus na budućnost.

    „Smatram da komorski doprinos ne treba umanjiti, budžet ne treba smanjivati već ga reorganizirati. Moramo poticati marketinške aktivnosti na europskim i svjetskim tržištima, jer ćemo u protivnom sami sebi povući ručnu kočnicu“, mišljenje je Borisa Vukušića, predsjednika Udruženja male brodogradnje HGK. Komora bi trebala, smatra Vukušić, mijenjati način rada tako da investira u znanstvene institute, kao što je to slučaj u Italiji. Ustvrdivši da HGK ima dugu tradiciju i izuzetno kvalitetan, iako podcijenjen kadar, sugerirao je uvođenje vrednovanja izvrsnosti.

    Predsjednik Zajednice za prevoditeljstvo Damir Pavuna složio se s Vukušićem kako Komora ima izuzetno kvalitetan kadar no, smatra Pavuna, ima i referenata koji svoj posao ne obavljaju dovoljno dobro. „HGK nikako ne treba zatvoriti niti umanjiti njezin značaj i smisao, ali ona mora biti puno aktivnija te navoditi i davati smjernice gospodarstvu. Mora biti globalno orijentirana, znati što se zbiva u svijetu i imati jasnu strategiju za svaki segment gospodarstva“, rekao je Pavuna. Izrazio je zadovoljstvo komorskom infrastrukturom za koju smatra da jako dobro i kvalitetno funkcionira.

    „Mi u Hrvatskoj imamo generalni problem, a to je da kada nešto ne funkcionira, okrenemo se protiv toga i onda to uništimo. Bez obzira na trenutačnu situaciju, treba prevladati zrno razuma i od nečega što je dobro, napraviti nešto još bolje“, rekao je Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK. Istaknuo je da na svojoj funkciji već godinama radi kao volonter za boljitak sebe, svoje obitelji i svoje branše, te je protiv toga da se blati HGK, jer, kako se rekao „time blatite mene i sve nas“.

    Predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Miroslav Folnegović-Hulec zahvalio se Sektoru za turizam na vrlo dobroj suradnji, no požalio se kako u HGK nije bilo dovoljno sredstava za radionice i kongrese. Smatra kako bi se više prostora trebalo dati edukaciji. Predložio je da se ubuduće razmotri program i financiranje sajmova u što bi ulazili i troškovi puta, te da se financiranje Komore promijeni tako da središnjica više ne financira županijske komore, već obratno. Za ono što se događalo u Komori zatražio je odgovornost Upravnog i Nadzornog odbora.

     „Svaka katarza može popraviti neke stvari i nadam se da će i ova današnja rasprava to potaknuti“, rekao je Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa. Prema njemu, postoje tri strateške odrednice bitne za svaku Komoru, a to su standardizacija u  hrvatskom gospodarstvu, poslovna inteligencija i komunikacija s regulatorom, odnosno s vlašću. „Mi kao gospodarstvenici moramo imati komunikaciju s regulatorom, kao cjelina, ne kao pojedinci, kako bismo zastupali svoje interese i kako bi regulatori pripremali zakonske okvire prihvatljive za poduzetnike. Naš se glas mora čuti i HGK mora biti to mjesto gdje će se on čuti i odakle će se dvosmjerno komunicirati s predstavnicima vlasti, a to do sada nije uvijek bio slučaj“, rekao jue Peović.

    U ime Udruženja ribarstva i prerade ribe, njegov predsjednik Milan Božić je istaknuo da i dalje vide svoje mjesto u HGK. „No, sam rad mora se racionalizirati i organizirati na način da se članice u HGK osjete kao u svojoj kući“, dodao je. Božić smatra kako je rad administracije HGK častan te da Komora prvenstveno mora pružiti logistiku, infrastrukturu i biti servis svojim članicama, a manje se baviti samodostatnošću. „Statut treba regulirati tako da se donose financijski planovi za pojedine sektore, a predsjednici Udruženja trebali bi biti i članovi Skupštine HGK“, predložio je Božić.

    Zvonko Merkaš, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima, ustvrdio je kako do sada predsjednici Udruženja i Zajednica nisu imali priliku zajedno se sastati u HGK. Podsjetio je da predsjednici Udruženja nisu bili članovi Skupštine HGK te da se o načinu izbora članova i samom konstituiranju Skupštine nikada nije raspravljalo niti obavještavalo. Kako Skupština između ostalog, bira i predsjednika HGK, Merkaš smatra sastav Skupštine vrlo značajnim u daljnjem radu Komore.

    Željko Pavlin, zamjenik predsjednika Zajednice proizvođača sredstava za posebne namjene, zadovoljan je radom Komore, posebno razvijenom djelatnosti na sajmovima, ali smatra kako bi pritisak prema institucijama vezano za zakonodavnu regulativu trebao biti jači i bolji. „Suradnja je zaista uspješna što se vidi po dosta velikom broju sklopljenih poslova na tim sajmovima. Imamo odličnu suradnju s Ministarstvom obrane i HGK, a s obzirom na cjelokupnu situaciju u zemlji i krizu teško je očekivati da to bude još bolje“, rekao je Pavlin.

    Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja HGK funkcionira odlično, istaknuo je njezin predsjednik Pero Ivanković. „Naša rješenja i prijedlozi išla su putem HGK i putem Udruženja, imamo jako dobru organizaciju unutar Udruženja te želimo nastaviti tim putem, jer on funkcionira“, rekao je Ivanković.

    Dragan Sabljić, zamjenik predsjednika Udruženja za ispitivanja i certificiranja,  zadovoljan je radom stručni službi Komore, ali nije zadovoljan kako se trošio njezin novac. „Kupovina slika sigurno nije funkcija HGK. Novac potrošen na slike, kao i onaj koji je ukraden, jasno ukazuje na previsok iznos obvezne članarine.  Sistem funkcioniranja je omogućio krađu, jer nije bilo adekvatne kontrole. Gospodarski subjekti koji plaćaju moraju imati direktan nadzor nad trošenjem svog novca“, upozorio je Sabljić.

    Zdravko Jelčić, predsjednik  Udruženja drvno-prerađivačke industrije, sektora koji ostvaruje najveći suficit u Hrvatskoj, od HGK očekuje podršku u kompenzacijskim mjerama zbog tečajne politike, jer ona u zadnjih dvadeset godina nije bila izvozno orijentirana. Smatra kako se ne treba previše baviti prošlošću, no da se ne smije zaboraviti ni 162 godine duga komorska tradicija i memorija znanja te kapacitet mnogih vrijednih ljudi u njoj. „Slabi smo i treba nam pomoć Komore da se što više orijentiramo ka proizvodnji, zapošljavanju i izvozu, da nam pruži pomoć i podršku u korištenju EU fondova te  veću podršku u promociji na sajmovima na inozemnim tržištima“, zaključio je Jelčić.

    Dragica Kutnjak, zamjenica predsjednika Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima, naglasila je kako iznimno cijeni dugu komorsku tradiciju, no smeta je što je Porezna uprava nadležna za naplatu komorskih članarina i doprinosa. Smatra kako nije potrebno smanjenje proračuna HGK ako će se znati za što su sredstva namijenjena, a požalila se i kako Komora nije imala dovoljno učinkovitu komunikaciju s regulatorima. Zapitala se je li postojanje i HGK i Hrvatske udruge poslodavaca zapravo dvostruko predstavljanje gospodarstva.

    (PV)
    20. studenoga 2013.

  • Četiri tvrtke iz Hrvatske među 50 najbrže rastućih IT tvrtki u Srednjoj Europi

    Na ovogodišnju ljestvicu 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi plasirale su se čak četiri tvrtke iz Hrvatske: Webteh, Infinum, Five Minutes (Pet minuta) i Mono. Webteh i Infinum su se uspjeli uvrstiti među 10 tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi te su, zahvaljujući prosječnom petogodišnjem rastu koji je iznosio 1110 posto, odnosno 892 posto, zauzele 6. i 10. poziciju Deloitteove ljestvice.

    Vodeću poziciju na Deloitteovom natječaju, koji je na području Srednje Europe proveden 14. godinu za redom, osvojila je rumunjska tvrtka koja se bavi izdavanjem elektroničkih avionskih karata Vola.ro, čiji je prosječan rast prihoda unazad posljednjih pet godina iznosio 5729 posto. Najveći broj tvrtki na listi dolazi iz Poljske, Mađarske, Rumunjske i Češke, a najzastupljenije su tvrtke koje se bave razvojem softvera i Internet tehnologijama.

    “Prosječan petogodišnji rast koji je 50 tvrtki s Deloitteove ljestvice ostvario u 2012. godini iznosio je 671 posto, što je značajno smanjenje u odnosu na lanjsku godinu kada je iznosio visokih 1026 posto, što je i očekivano s obzirom na krizu s kojom se suočava većina zemalja Srednje Europe,“ ocijenila je Martina Aleksić, viša savjetnica u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu.

    Osim ljestvice 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u SE, Deloitte je i ove godine objavio pobjednike kategorija Zvijezde u usponu i Velikih 5. Ove je godine prvu poziciju u kategoriji Zvijezde u usponu zauzeo rumunjski Insoft, koji se bavi razvojem softvera, zahvaljujući prosječnom rastu prihoda koji je u protekle tri godine iznosio visokih 2884 posto. U kategoriji Velikih 5, na prvom se mjestu našla poljska tvrtka Goclever, koja se bavi hardverom.

    „Zanimljivo, nakon Multicoma koji se 2010. godine našao na prvom mjestu ljestvice Zvijezde u usponu, niti jedna tvrtka iz Hrvatske nije se uspjela uvrstiti na tu ljestvicu. Slično, hrvatskih predstavnika nema niti na ljestvici Velikih 5“, naglašava Luka Škacan, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja.

    Na ovogodišnjoj su se ljestvici našle tvrtke iz osam zemalja Srednje Europe: Hrvatske, Češke, Mađarske, Litve, Poljske, Rumunjske, Srbije i Slovačke. Čak 22 tvrtke su se po prvi put našle na ljestvici.

    RANG

    Tvrtka

    Zemlja

    Rast

    1

    VOLA.RO SRL

    Romania

    5729%

    2

    Bitgear Wireless Design Services d.o.o.

    Srbija

    1872%

    3

    Softhis

    Poljska

    1573%

    4

    Comperia.pl S.A.

    Poljska

    1500%

    5

    Ruptela

    Litva

    1282%

    6

    WEBTEH d.o.o.

    Hrvatska

    1110%

    7

    JatekNet.hu Kft.

    Mađarska

    1008%

    8

    WebSupport, s.r.o.

    Slovačka

    1003%

    9

    Swiftway Sp. z o.o.

    Poljska

    926%

    10

    Infinum Ltd.

    Hrvatska

    892%

    11

    GOCLEVER SP. Z O.O

    Poljska

    832%

    12

    Internet Shop s.r.o.

    Češka

    824%

    13

    Kilgray Translation Technologies

    Mađarska

    803%

    14

    LGBS Polska Sp. z o.o.

    Poljska

    771%

    15

    Dolphio Consulting Ltd.

    Mađarska

    749%

    16

    SMT Software S.A.

    Poljska

    695%

    17

    TeamNet International

    Romania

    639%

    18

    LIVECHAT Software S.A.

    Poljska

    624%

    19

    IT-Dev sp. z o.o.

    Poljska

    618%

    20

    Future Processing

    Poljska

    594%

    21

    CompuGroup Medical Polska Sp. z o.o.

    Poljska

    550%

    22

    Capture IT Solutions and Consulting Plc.

    Mađarska

    503%

    23

    Kishonti Ltd.

    Mađarska

    470%

    24

    SerwisPrawa.pl Sp. z o. o.

    Poljska

    465%

    25

    Sunrise System sp. z o.o.

    Poljska

    439%

    26

    Crys Computers

    Romania

    431%

    27

    Billennium Sp. z o.o.

    Poljska

    416%

    28

    iData Műszaki Informatikai Mérnöki Iroda Kft.

    Mađarska

    371%

    29

    RBO Sp  z o.o.

    Poljska

    369%

    30

    INVEA-TECH

    Češka

    363%

    31

    Five Minutes (Pet minuta)

    Hrvatska

    326%

    32

    Inwestycje.pl S.A.

    Poljska

    320%

    33

    ESET, spol. s r.o.

    Slovačka

    303%

    34

    eSKY.pl S.A.

    Poljska

    301%

    35

    Technitel Polska SA

    Poljska

    301%

    36

    ZOOM International

    Češka

    295%

    37

    S.C. SmartTel S.A.

    Romania

    288%

    38

    Fortech

    Romania

    286%

    39

    INSIA a.s.

    Češka

    262%

    40

    CD PROJEKT S.A.

    Poljska

    261%

    41

    IAI S.A.

    Poljska

    261%

    42

    NFQ Technologies

    Litva

    249%

    43

    S.C. Ingenio S.A.

    Romania

    239%

    44

    TRAFFIQUA s.j.

    Poljska

    229%

    45

    BalaBit IT Kft.

    Mađarska

    225%

    46

    E-bola Média Kft.

    Mađarska

    220%

    47

    ITSG

    Poljska

    204%

    48

    P.H. Elmat Sp. z o.o.

    Poljska

    202%

    49

    Y Soft Corporation a.s.

    Češka

    174%

    50

    Mono d.o.o.

    Hrvatska

    173%

     

     

     

     

    (PV)
    19. studenoga 2013.

  • Osiguranje za poduzetnike: s lica trošak, s naličja ulaganje

    Polica osiguranja jest poslovni trošak, ali ako poduzetnik njome pokrije svoje najveće rizike, ona može biti itekako korisno ulaganje. Velika većina hrvatskih poduzetnika, osobito malih i obrtnika, uopće ne koristi osiguranje, ali to će se mijenjati nakon ulaska u EU, jer sve više stranih partnera suradnju uvjetuje osiguranjem, posebno osiguranjem od odgovornosti, koje bi moglo postati novi pokretač cijelog tržišta osiguranja, predviđa Tristan Šker iz Triglav osiguranja. U susjednoj Sloveniji već gotovo 30 djelatnosti ima obvezno osiguranje, pa se tako od odgovornosti prema trećim osobama moraju osigurati, primjerice, i licencirani planinarski vodiči. Šker vjeruje da će se i u Hrvatskoj širiti popis djelatnosti s obveznim osiguranjem od odgovornosti, kao što to već godinama imaju liječnici, odvjetnici i ovlašteni inženjeri. Odnedavno je osiguranje obvezno i za farmaceute, ali kako zakon nije propisao ni minimalnu policu niti minimalne rizike, a nema ni prakse po kojoj bi se osiguravatelji orijentirali, cijena tog osiguranja sada jako varira.

    Širi se i tržište osiguranja od opoziva proizvoda, koje je posebno važno u prehrambenoj i automobilskoj industriji, kao i osiguranja proizvođača od odgovornosti prema potrošaču. Cijena osiguranja od odgovornosti proizvođača ovisi o tri glavna čimbenika: vrsti djelatnosti, opsegu posla i zemlji s kojom se posluje, s obzirom da postoje znatne razlike u pravnim sustavima. Često je i osiguranje od loma stroja, ali poduzetnici koji kupe takvu policu, upozorava Šker, trebali bi uzeti i osiguranje od prekida rada zbog loma stroja, kako bi pokrili sve rizike.

    Za poduzetnika bi osiguranje trebalo biti kao i svaki drugi proizvod ili usluga: ako mu treba, onda ga treba i kupiti, kaže Zlatko Pozaić iz Grawe osiguranja. Pritom uvijek treba imati na umu koje rizike pokriva pojedina polica, jer ako tu dođe do nesporazuma, nastaju sporovi u naplati štete, koji dovode i do raskida suradnje osiguravatelja i poduzetnika.
    Posebna vrsta osiguranja koje poduzetnicima može biti isplativa je dobrovoljno mirovinsko osiguranje, tzv. treći stup. U njemu je sada oko 225.000 osiguranika, od čega 23.000 u zatvorenim mirovinskim fondovima koje je osnovalo ukupno 17 tvrtki, sindikata i udruga. Država i dalje daje poticaje za treći stup do maksimalno 750 kuna godišnje, a uplate do 6000 kuna godišnje su neoporezive. Prema računici Zorana Rivića iz Raiffeisen dobrovoljnog fonda, poduzetniku koji bi radniku povećao prosječnu bruto plaću za 500 kuna više se isplati uplatiti mu taj iznos u dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Razlika je, istina, samo 76 kuna mjesečno, ali i to je dovoljno za dopunsko zdravstveno osiguranje.

    (PV)
    19. studenoga 2013.

  • Pomoćnica ministra gospodarstva vodi HGK do izbora novog predsjednika

    Pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić izabrana je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Hrvatske gospodarske komore. Na izvanrednoj skupštini HGK-a jednoglasno je razriješen dosadašnji predsjednik Nadan Vidošević, a uz samo jedan suzdržani glas prihvaćena je i neopoziva ostavka predsjednika Upravnog odbora Zdenka Adrovića.

    Skupštinu je otvorio ministar Ivan Vrdoljak, pojasnivši da Ministarstvo zadnjih dana izravno komunicira s Komorom, koja je u vrlo teškom stanju nakon pokretanja kaznene istrage protiv Vidoševića. Namjera je zaustaviti, kako je rekao, gafove i javno komuniciranje koje šteti Komori. „Vlada i Ministarstvo nisu imali izbora, morali smo se uključiti na jasan i transparentan način, kako bismo zaustavili urušavanje ugleda Komore, koja je izgrađena novcem gospodarstva“, rekao je Vrdoljak. Njegova pomoćnica kao v.d. predsjednice, naglasio je Vrdoljak, ima zadaću do sljedeće skupštine, koja bi se trebala održati u prosincu, pripremiti javni natječaj za izbor novog predsjednika te izraditi financijski plan za sljedeću godinu. Pri izradi tog plana, poručio je ministar, treba ozbiljno razmotriti ukidanje članarine HGK i smanjivanje doprinosa.

    Jeftinija i efikasnija

    „Komora mora biti jeftinija i efikasnija, a ako ne bude tako funkcionirala, bojim se da će u perspektivi prestati njezino financiranje“, jasan je bio Vrdoljak. Pozvao je sve zaposlenike HGK da pruže punu potporu istražnim organima, kako bi završili svoj posao i „očistili Komoru“. „Ako se zaista u Komori dogodio kriminal ovih razmjera, to je strašno“, zaključio je Vrdoljak.

    Nova v.d. predsjednice Sabina Škrtić u kratkom je govoru zahvalila članovima skupštine na povjerenju te istaknula da je njezino imenovanje isključivo privremeno rješenje. Pozvala je sve u HGK da joj pomognu u ostvarenju četiri cilja: donošenju financijskog plana, pripremanju sljedeće skupštine, izboru novog predsjednika i osiguranju mira za nastavak djelovanja Komore.

    Skupština HGK prošla je i ovaj put u gotovo potpunom suglasju, a jedini je iz njega iskočio Vedran Devčić, direktor Luke Rijeka, kojega je dan ranije riječka komora izabrala za člana skupštine. Devčić je prigovorio što nije bilo rasprave ni o jednoj točki dnevnog reda, koji je potpuno izmijenjen neposredno prije skupštine. Vrdoljak je priznao da je to pogreška i obećao da će na sljedećoj skupštini biti otvorena rasprava.

    (PV)
    15. studenoga 2013.

  • Gužva na tržištu poštanskih usluga

    Potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga, koja se dogodila početkom godine, privukla je nove tvrtke na tržište. Tijekom trećeg tromjesečja ove godine pojavilo se nekoliko novih davatelja poštanskih usluga, među kojima je i jedan veliki međunarodni, koji djeluje u gotovo čitavoj Europi. Time je ukupan broj tvrtki, koje se bave poštanskim uslugama na našem tržištu, povećan na dvadeset tri (23).

    Pojava novih davatelja obogatila je ponudu na tržištu novim i inovativnim uslugama, korisnici su dobili mogućnost većeg izbora, a povećana konkurencija i jačanje tržišnog natjecanja će unaprijediti tržište. U budućem razdoblju Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije očekuje daljnje prilagođavanje davatelja potrebama korisnika uvođenjem novih usluga, koje će ili zamijeniti postojeće, ili stvoriti novu potražnju, čime se očekuje poticanje razvoja ne samo poštanskog sektora, nego i sektora povezanih s poštanskim prometom. Jednim dijelom to se i ostvaruje, jer tržište i dalje bilježi blagi rast broja paketa, uz povećanje udjela tih usluga na ukupnom tržištu.
     
    U trećem tromjesečju ostvareno je ukupno 80,8 milijuna usluga, od kojih je najveći dio ostvarila HP-Hrvatska pošta, koja je i dalje vodeći davatelj na tržištu poštanskih usluga u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od približno 72 posto.

    (PV)
    15. studenoga 2013.

  • Završena berba duhana, u tijeku otkup

    Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji završene su ovogodišnje berbe duhana na proizvodnim površinama od gotovo 4000 hektara. Zbog nenadanog mraza početkom listopada, berbe su završile desetak dana ranije od uobičajenih agrotehničkih rokova.

    Neuobičajen i intenzivan mraz nezabilježen na ovom području u posljednja dva desetljeća, na cijelom je sirovinskom području Podravine i Slavonije prouzročio znatne štete na duhanskim poljima. Premda će pravi podaci o visini štete biti poznati nakon završetka otkupa ovogodišnjeg uroda planiranog do kraja studenoga, već je sada jasno kako neće biti ostvaren ovogodišnji plan u proizvodnji duhana. Očekuje se oko 6100 tona duhana tipa virginija i 1500 tona burleya, odnosno ukupno oko 7600 tona duhana, što je za 22 posto manje od prošle godine.

    Hrvatski duhani, svjesni teških uvjeta proizvodnje, svojim će kooperantima isplatiti osnovnu cijenu od 10,90 kuna po kilogramu duhana, što je povećanje od 11,2 posto u odnosu na prošlogodišnju cijenu. Uz to, proizvođačima koji proizvedu i predaju više od 1900 kilograma virginije, izračunato na bazi petogodišnjeg prosjeka po hektaru, isplatit će poticaj od dodatnih 50 lipa po kilogramu i posebno stimulirati proizvođače koji su uveli navodnjavanje i sušenje duhana s biomasom. Na ovaj način, Hrvatski će duhani za kilogram duhana ovogodišnjeg uroda isplatiti ukupnu cijenu od 11,40 kuna po kilogramu, što je povećanje od 16,3 posto u usporedbi s prošlom godinom.

    „Na ovaj način želimo dodatno potaknuti razvoj održive i konkurentne proizvodnje, stimulirajući one proizvođače koji posluju u skladu sa zakonima i koji su u proizvodnji duhana spremni slijediti nužne tehnološke zahtjeve“, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Mirko Boić.

    Hrvatski duhani najavili su da će u 2014. godini svojim proizvođačima ponuditi trogodišnji ugovor. Nova politika cijena i agrotehničkih mjera bit će usmjereni ka razvoju konkurentnosti i održivosti proizvodnje duhana u Hrvatskoj.

    (PV)
    14. studenoga 2013.

  • CO: šteta od oluje 40 milijuna kuna

    Osiguranici Croatia osiguranja do sada su podnijeli više od 1500 prijava šteta koje su posljedica razorne oluje Teodor. Preliminarno se procjenjuje da bi štete mogle doseći iznos od 40 milijuna kuna, a na žalost prijavljen je i jedan smrtni slučaj te stotine ozlijeđenih.

    U oluji koja je u ponedjeljak poharala dijelove Hrvatske jedna je osoba izgubila život, a još dvoje je zadobilo ozljede opasne po život. Stotine ljudi su lakše ozlijeđene, većinom se radi o ozljedama u prometu, pri radu na otvorenom te padom drveća ili drugih predmeta na osobe.

    U Croatia osiguranju, prema prvim dobivenim informacijama s terena, posebno na poslovnom području Rijeke i Zagreba, prijavljeno je nekoliko desetaka ozljeda koje će vodeći hrvatski osiguravatelj u najkraćem roku isplatiti, kako bi se ozlijeđenima olakšalo liječenje ekonomski ublažile posljedice oluje.

    Najveći broj imovinskih  šteta očekivano je prijavljeno na području Rijeke (700) i Zagreba (500), gradovima u kojima je oluja trgala grane, čupala borove i rušila krovove. Jedan od jače oštećenih objekata u Rijeci je i gradski bazen Kantrida, u kojem su u trenutku najjačeg razaranja trening održavali plivači Primorja, između ostalih i naša najbolja plivačica Sanja Jovanović.

    "Ana Matković i ja imale smo jutarnji trening s trenerom Dmitrom Bobevom, kada je u jednom trenutku nestalo struje i balon se počeo spuštati, istrčale smo iz bazena u svlačionice, i poslije se dogodilo to što se dogodilo, srećom nema ozlijeđenih. Sada smo mirni, jer je cijeli kompleks bazena bio osiguran pa će se sva oštećenja brzo sanirati i možemo nastaviti s planiranim ritmom treninga", izjavila je naša trofejna plivačica.

    Croatia osiguranje poziva sve osiguranike koji još nisu prijavili štetni slučaj da što prije pokrenu postupak prijave kako bi im se na vrijeme osigurala procjena i naknada štete nastale olujom.

  • Vipnet: manji prihodi zbog roaminga

    Vipnet je u prvih devet mjeseci ostvario 293,7 milijuna eura ukupnih prihoda, što je 6,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Posljedica je to, kako se pojašnjava u priopćenju iz Vipneta, promjene regulatornog okvira nakon ulaska Hrvatske u EU, što se ogledalo kroz manje roaming prihode od stranih gostiju tijekom turističke sezone i kroz manje prihode od interkonekcije.

    EU regulacija imala je još veći utjecaj na EBITDA-u i na konsolidiranu operativnu dobit. Konsolidirana EBITDA u prvih je devet mjeseci ove godine niža za 15,9 posto i iznosi 96 milijuna eura dok je konsolidirana operativna dobit u odnosu na prvih devet mjeseci 2012. smanjena za 26,6 posto i iznosi 46,8 milijuna eura. Osim roaming regulacije, na EBITDA-u i na konsolidiranu operativnu dobit utjecali su i veći materijalni troškovi, prvenstveno troškovi marketinga, prodaje i integracije nastali zbog ovogodišnjih akvizicija.

    „S obzirom na regulatorne obveze preuzete ulaskom Hrvatske u EU, očekivani su i slabiji prihodi te operativna dobit. S druge strane, razlog za zadovoljstvo je činjenica da korisnici sve više prepoznaju kvalitetu naših konvergentnih usluga što dokazuje porast u svim ključnim tržišnim kategorijama s naglaskom na snažan porast broja linija fiksnog broadbanda i broja pretplatnika mobilne telefonije. Prvih devet mjeseci obilježeno je s čak pet akvizicija kojima će Vipnet, uz iznos od 175,1 milijuna kuna za LTE koncesiju koji će ovaj mjesec u cijelosti biti uplaćen u državni proračun, dugoročno amortizirati utjecaj roaming regulacije i nastaviti s realizacijom strategije konvergencije“, rekao je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta.

    Broj kućanstava koja koriste Vipnetove fiksne komunikacijske i TV usluge u prvih je devet mjeseci ove godine porastao na 188,800, što je za 19,1 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Broj fiksnih broadband linija je u odnosu na prvih devet mjeseci 2012. godine porastao za 27,7 posto. Broj fiksnih glasovnih usluga u istom je razdoblju porastao za 26,2 posto. Vipnet je u prvih devet mjeseci ostvario porast od 13,1 posto u broju TV usluga koje uključuju kabelsku televiziju, IPTV i satelitsku televiziju.

    Nastavljen je trend rasta usluga baziranih na pametnim telefonima u odnosu na pakete koji uključuju samo osnovne usluge. Tako je broj pretplatnika mobilne telefonije u prvih je devet mjeseci 2013.  u odnosu na isto razdoblje lani porastao za 5,1 posto, dok je broj prepaid korisnika u istom razdoblju smanjen za 11,4 posto. U odnosu na prvih devet mjeseci 2012., broj korisnika mobilnog broadbanda porastao je za 3,9 posto. Ukupan broj korisnika u mobilnoj mreži iznosi 1,95 milijuna.

    Prosječni mjesečni prihod po korisniku u prvih devet mjeseci ove godine smanjen je za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 11,7 eura, što je posljedica regulatornog smanjenja cijene terminacije poziva. Istovremeno, prosječni prihod po liniji u prvih je devet mjeseci zbog utjecaja većeg broja korisnika s osnovnom uslugom satelitske televizije smanjen za 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani te iznosi 22,9 eura.

    Vipnet je u prvih devet mjeseci 2013. investirao 41 milijun eura, što je povećanje od 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
    Konsolidirane financijske rezultate Vipneta objavila je danas Telekom Austria Grupa u Beču.

    (PV)
    14. studenoga 2013.

  • Končarov transformator visoko leti

    Končar - Energetski transformatori (KPT) predstavio je svoj novi transformator snage 318 MVA, prvi koji će biti isporučen kupcu zračnim putem. Transformator težak 140 tona na Filipine će prevesti ukrajinski Antonov An-225, najveći zrakoplov na svijetu.

    Isporuka zračnim putem iznimka je u poslovanju KPT-a, do koje je došlo zato što je kupac na Filipinima iznenada ostao bez jednog transformatora, u kojemu je eksplodirao provodni izolator, pojasnio je predsjednik Uprave Ivan Milčić. Zbog toga elektrana San Lorenzo na Filipinima ne može proizvoditi dovoljno električne energije, njezin vlasnik trpi velike gubitke, pa mu je trebala hitna isporuka novog transformatora. Prijevoz brodom, koji je uobičajen za transformatore, trajao bi između 40 i 45 dana, dok će Antonov do Filipina, računajući utovar i istovar, stići za četiri do pet dana. Koliko je filipinskom kupcu važna brzina, pokazuje i podatak da će prijevoz zrakoplovom koštati oko tri milijuna dolara, dok je cijena samog transformatora manja od dva milijuna dolara.

    Transformator koji će ponijeti Antonov 42. je isporučen u Filipine u zadnjih dvadesetak godina. KPT inače izvozi čak 97 posto svoje proizvodnje, u čemu mu svakako pomaže činjenica da je tvrtka u većinskom vlasništvu njemačkog industrijskog diva Siemensa. Štoviše, i osnovana je 1921. kao hrvatski pogon Siemensa, da bi 1947. bila nacionalizirana i preimenovana. Siemens se vratio u vlasništvo 1995. godine i od tada je KPT jedan od 22 Siemensove tvornice transformatora u svijetu. Iz Zagreba se transformatori izvoze u čak 84 zemlje svijeta, a vrijednost izvoza u zadnjih je 10 godina premašila osam milijardi kuna, istaknuo je Milčić. U sustavu Siemensa zagrebački pogon ima visoku reputaciju, zbog čega mu je i povjerena hitna proizvodnja transformatora za Filipine, iako Siemens ima tri tvornice u Kini, koje su mnogo bliže, ali nisu mogle ispuniti postavljene rokove. Nakon pada potražnje od 2010. svjetsko tržište transformatora se oporavilo, pa će KPT ove godine imati rast ugovora čak do 40 posto. „Ovo je najprofitabilnija tvornica transformatora u sustavu Siemensa, iako plaće zaposlenih stalno povećavamo“, pohvalio se Milčić.

    (PV)
    5. studenoga 2013.

  • Hrvatskim inovatorima 13 odličja u Londonu

    U konkurenciji brojnih britanskih inovacija, ali i onih iz 10 europskih i azijskih država, hrvatski inovatori i poduzetnici na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu osvojili su 13 odličja. Među njima je i nagrada Platina, dvije posebne nagrade "Double gold", sedam zlata, dva srebra i jedna bronca. Zahvaljujući 2. inovacijskoj misiji koju je u Londonu organizirao Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore ostvarili su i niz obećavajućih poslovnih susreta s predstavnicima britanskih tvrtki.
    Ista ekipa inovatora nedavno se, tijekom listopada, vratila sa sajma inovacija u tajvanskom Taipeiju okićena sa čak 20 odličja.

    I ovaj put među najuspješnijim hrvatskim izlagačima bili su Ivana i Roberto Legović koji su za svoj proizvod Detox Destress Lavander nagrađeni posebnom nagradom Platina i zlatnom medaljom. Vrlo su uspješni bili Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Klaudio Pap i Ivana Stanimirović Žiljak te zagrebačko Tehničko veleučilište, čija je Infraredesign maskirna uniforma - dualni dizajn na tekstilu i koži nagrađena posebnom nagradom "Dvostruko zlato" i zlatnom medaljom. Inovatori Ivan, Roman i Tomislav Krunić osvojili su za roto rašpu i tračnu rašpu posebnu nagradu "Double gold" i dvije zlatne medalje. Melita Pavlek-Moćan je dobila zlatnu medalju za Melli cream. Slobodan Rajić je dobio zlatnu medalju za inovaciju Gumeno cestovno željeznički prijelaz DR 1 koji je izazvao neposredan poslovni interes. Zlatnom medaljom nagrađen je i Nesu smart phone card. Drago Ćosić iz Cor Brevisa je osvojio brončanu medalju za inovaciju Gorivo i zapaljiva smjesa koja se koristi kao zamjena za fosilna goriva u termoelektranama na ugljen. Na 13. britanskom sajmu inovacija predstavili su se i mladi zagrebački inovatori Ivana Filipović i Filip Gluhalić koji su za svoju inovaciju Iskorištavanje energije munje nagrađeni srebrnim odličjem.

    Hrvatske inovacije već su na britanskim policama

    Na Inovacijskoj misiji, a temeljem javnog poziva sudjelovale su tvrtke: Cor Brevis, Roto Kruna, Cosmel, Presencia i Telecor Zagreb. Predstavnici tih tvrtki su potencijalnim partnerima predstavili inovacije spremne za komercijalizaciju na britanskom tržištu. Tom su prigodom organizirani poslovni razgovori za tvrtku Cosmel koja će izvoziti svoju kozmetičku liniju na tržište Velike Britanije. Britanski partner je naime zainteresiran za liniju proizvoda Green tea i Melli cream.

    "Cilj Inovacijske misije je komercijalizacija inovacija koje se izlažu na sajmu te upravo to predstavlja dodanu vrijednost našim tvrtkama. Sastanci business to business (B2B) organizirani su po specifičnim zahtjevima naših tvrtki i bilo je prilično teško privući britanske tvrtke na sajam, no trud se isplatio jer smo za sve naše tvrtke uspjeli organizirati pojedinačne razgovore koji će, vjerujemo, dovesti do konkretnih poslovnih rezultata i izvoza na britansko tržište", rekla je Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a. Dodala je kako je "bilo lijepo vidjeti proizvod roto rašpu hrvatske tvrtke Roto Kruna na policama britanskih trgovina alatima". Tajana Kesić Šapić je istaknula kako upravo ovakva pomoć kakvu pruža HGK najviše znači malim tvrtkama kojima zajednički nastup iznimno smanjuje troškove nastupa na sajmovima.
    Hrvatsko izaslanstvo je na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu predstavilo i 38. hrvatski salon inovacija Inova-Budi uzor koji će se održati od 11. do 17. studenoga u Zagrebu. Do sada je potvrđeno izlaganje inovatora iz 24 zemalja. Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj priprema još jednu Inovacijsku misiju na kojoj će hrvatske tvrtke i inovatori predstaviti svoja inovativna rješenja i proizvode, a ta će se misija održati 13. studenoga u Bruxellessu.

    (PV/S.P.)
    4. studenoga 2013.

  • Štednja građana za 52 milijarde kuna veća od kredita

    Ukupni depoziti građana Hrvatske u bankama i štedionicama su unatoč krizi od kraja 2008. do kraja kolovoza ove godine povećani za nešto više od 35 milijardi ili za 24,1 posto, te su dosegli rekordan iznos od 180,5 milijardi kuna, pokazala je analiza Zagrebačke banke. Riječ je o prosječnom godišnjem rastu od 4,7 posto, koji je ipak značajno skromniji u uspredbi s dinamikom rasta depozita građana u pretkriznom razdoblju, kada su od 1999. do  2008. bankovni depoziti građana u prosjeku rasli za 15,9 posto na godinu.

    Štednja građana nije se povećala samo u apsolutnom iznosu, nego i mjerena udjelom u ostvarenom bruto domaćem proizvodu. Taj se udio povećao s 42,3 posto na kraju 2008. godine na 53,2 posto na kraju 2012., odnosno na procijenjenih 53,8 posto krajem kolovoza ove godine. Takvo značajno povećanje udjela štednje u BDP-u je, unatoč njenom nastavljenom rastu, ipak prvenstveno posljedica snažne kontrakcije bruto domaćeg proizvoda u promatranom razdoblju (za više od 12 posto u realnom izrazu, odnosno nominalno za oko osam milijardi kuna ili za 2,4 posto).  Istodobno se zaduženost građana u bankama i štedionicama počela nakon dosegnutog vrhunca s udjelom od 40,2 posto u BDP-a na kraju 2010. godine značajno relativno smanjivati. Tako je na kraju prošle godine smanjena na 39,3 posto ostvarenog bruto domaćeg proizvoda, da bi se tijekom ove godine dodatno smanjila na procijenjenih 38,2 posto BDP-a krajem kolovoza.

    Takva divergentna kretanja štednje i zaduženosti građana još su bolje vidljiva na grafikonu na kojem su prikazane međugodišnje stope rasta/pada depozita i kredita građana u bankama i štedionicama nakon početka recesije.

    Lako se može uočiti da je u posljednje dvije godine osim relativnog smanjenja zaduženosti (mjerenog udjelom u BDP-u) došlo do njenog smanjenja i u apsolutnom iznosu. Tako se ukupna kreditna zaduženost građana u bankama i štedionicama nakon vrhunca ostvarenog krajem srpnja 2011. u iznosu od 133,3 milijarde kuna postupno počela smanjivati i u apsolutnom iznosu, te je krajem kolovoza ove godine pala na 128 milijardi kuna. Samo u posljednjih dvanaest mjeseci ona je smanjena za  1,9 milijardi kuna, odnosno za 1,5 posto. 
    Zamjetno je da se uspredo s produbljavanjem i produžavanjem ekonomske krize ponašanje građana značajno promijenilo. Pretkriznu, ponekad i neumjerenu, sklonost zaduživanju i potrošnji  zamijenila je povećana opreznost pri odlučivanju o ulasku u nove investicije i nesklonost potrošnji, osobito trajnijih potrošnih dobara utemeljenoj na zaduživanju. Na taj je način došlo do dodatnog usporavanja aktivnosti u cijelom gospodarstvu, ali je povećana skonost štednji istodobno rezultirala značajnim porastom neto štednje građana. Neto štednja građana u bankama i štedionicama, definirana kao razlika njihovih ukupnih depozita i kreditnih obveza,  je tako s približno 16 milijardi kuna krajem 2008. povećana na čak 52,4 milijarde kuna na kraju kolovoza ove godine.

    Više nego trostruko povećanje neto štednje građana u tako kratkom razdoblju posljedica je istodobnog suzdržavanja od potrošnje i investicija u nesigurnom ekonomskom okruženju i na toj osnovi generiranog povećanja depozita, čak i u okolnostima smanjivanja realnog raspoloživog dohotka sektora kućanstava i narasle nezaposlenosti, ali i vrlo izraženog procesa njihova razduživanja, posebno u posljednje dvije godine. U te je dvije godine prirast neto štednje u apsolutnom iznosu bio i daleko najveći u cijelom promatranom razdoblju, što je vrlo dobro vidljivo na sljedećem grafikonu.

    Ukupni depoziti građana u bankama i štedionicama od prosinca 2010. porasli su za 19,4 milijardi kuna ili prosječno za 4,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je oročena štednja rasla zanemarivo sporijim prosječnim godišnjim tempom (+4,3 posto) od neoročenih depozita (+4,5 posto),  te je tako ročna struktura depozita građana neznatno promijenjena. U toj strukturi dominiraju oročeni depoziti s 78,9 posto udjela, ali pretežno na vrlo kratke rokove. Detaljnija struktura depozita građana u bankama i štedionicama po godinama vidljiva je iz sljedećeg grafikona.

    Nepovoljna činjenica je da više od polovice svih oročenih depozita čine depoziti s rokovima oročenja do jedne godine (odnosno 42,4 posto svih depozita krajem kolovoza ove godine), a manje od jedne četvrtine oni oročeni na razdoblja od jedne do dvije godine (koji čine 18,1 posto svih depozita krajem kolovoza ove godine) i preko dvije godine (18,3 posto svih depozita). Povoljnim se, međutim, može smatrati tendencija postupnog smanjivanja udjela depozita s rokovima oročenja do jedne godine (s 48,4% na kraju 2010. na 42,4 posto u kolovozu ove godine) u korist postupnog povećavanja udjela depozita s rokovima oročenja između jedne do dvije godine (s 14,4 posto na 18,1 posto) i depozita s rokovima oročenja dužim od dvije godine (s 16,1 posto na 18,3 posto). Zanimljivo je da udio stambene štednje u oročenim depozitima na rokove duže od dvije godine čini 22,4 posto svih depozita te ročnosti u svim bankama i štedionicama zajedno.

    U valutnoj strukturi depozita građana u bankama i štedionicama tradicionalno dominiraju depoziti u stranim valutama i promjene su u tom pogledu vrlo male. Tako je na kraju prosinca 2010. godine od svih depozita građana čak gotovo tri četvrtine bilo onih u stranim valutama, da bi se njihov udio do kolovoza ove godine ipak postupno smanjivao do 73,5 posto.

    Ako štednji u stranim valutama dodamo i depozite u kunama s valutnom klauzulom, udio devizne štednje se u kolovozu ove godine penje na 77,2 posto, što je ipak zamjetno manje nego krajem 2010., kada su te dvije vrste depozite zajedno činile čak 79,3 posto svih depozita građana u bankama i štedionicama. Nešto brži rast kunskih depozita u posljednjem razdoblju vjerojatno je posljedica činjenice da je vrhunac krize eurozone već pomalo zaboravljen, te u prvi plan sve više dolaze stimulativnije kamatne stope na kunske depozite u odnosu na one u stranim valutama. Među depozitima u stranim valutama i s deviznom klauzulom i dalje izrazito dominiraju depoziti u eurima, koji čine gotovo 91 posto svih deviznih depozita.

    (PV)
    30. listopada 2013.

  • Investitori: Hrvatska će biti na začelju u obnovljivim izvorima

    Novim Nacionalnim akcijskim planom (NAP) razvoja obnovljivih izvora energije (OIE) investicije se značajno smanjuju kao i otvaranje visoko plaćenih radnih mjesta koje ovaj sektor otvara, upozorila je HUP-Koordinacija obnovljivih izvora energije. Time će, dodaju, Hrvatska ponovno biti na začelju po količini investicija koje su nam prijeko potrebne za ostvarenje gospodarskog rasta, smanjenja nezaposlenosti i povećanja kvalitete života u svim dijelovima Hrvatske.

    U posljednjih nekoliko godina u OIE u Hrvatskoj investirano je više od 300 milijuna eura, a novi NAP predviđa da do 2020. godine neće biti povećanja potrošnje električne energije, što indirektno upućuje da u idućih sedam godina nije predviđen niti gospodarski rast. S druge strane, vremenski rok od dvije godine, na koliko je NAP donesen, nije dovoljan za razvoj velikih energetskih projekata zbog potrebnih upravnih postupaka koji se moraju provesti (prostorni planovi, lokacijske i građevinske dozvole, ugovori o priključenju i slično). Investitori u OIE smatraju kako je važno stvoriti odgovarajuće pravne okvire koji bi bili prije svega sigurni za ulagače te jamčili dovoljan vremenski okvir za razvoj energetskih projekata. 

    Prema mišljenju HUP-Koordinacije obnovljivih izvora energije, sljedeći bi korak trebalo biti redefiniranje strategije prostornog uređenja Hrvatske, prostornih planova te naročito preispitivanje razina zaštite slijedom prostornoplanskih, ekoloških i drugih ograničenja. Uz to, smatraju kako novi Zakon o OIE mora regulirati i tržište zelenih certifikata kako bi proizvođači električne energije iz OIE mogli računati i na taj dodatni prihod.

    (PV)
    28. listopada 2013.

  • U Gumiimpexu najveća integrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj

    Sjeverna Hrvatska i dalje je vodeća u državi po izgrađenim sunčanim elektranama. U Trnovcu Bartolovečkom pokraj Varaždina puštena je u pogon najveća integrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj, čija je ukupna snaga 999 kW. Investitor Gumiimpex-GRP d. d., na tržištu poznat po djelatnosti gumarstva, prepoznao je potencijal i u obnovljivim izvorima energije te je izgradio sunčanu elektranu na slobodnim krovištima svojih proizvodnih objekata.


    Gumiimpex-GRP d.d. je uz tu sunčanu elektranu u rujnu ove godine pustio u pogon još dvije elektrane smještene u Varaždinu. Sva će se proizvedena električna energija, sukladno ugovoru s Hroteom, predavati u distribucijsku mrežu po povlaštenoj tarifi jer je investitor stekao status povlaštenog proizvođača energije.
    Sunčana elektrana Gumiimpex u Trnovcu Bartolovečkom ima očekivanu godišnju proizvodnju od 1113 MWh ekološki čiste električne energije. Očekivani godišnji prinos je oko 1125 kWh po kilovatu instalirane snage. Nisu zanemarivi ni pozitivni ekološki učinci samog postrojenja jer će se tijekom 30 godina rada u okoliš ispustiti oko 10.260 tona manje ugljičnog dioksida u odnosu na istu proizvodnju električne energije u elektranama na fosilna goriva.

    Za Gumiimpex projektnu dokumentaciju i izgradnju elektrane odradila je čakovečka Solektra koja je ovlašteni instalater sunčanih elektrana, ali i sama ulaže u sunčane elektrane. Tako je Solektra sredinom listopada završila izgradnju i vlastite sunčane elektrane Solektra III, ukupne snage 299 kW, na novoizgrađenom distribucijskom centru Solektre u Križopotju.

    (PV)
    28. listopada 2013.

  • Od turizma u osam mjeseci gotovo 18 milijardi kuna

    U osam mjeseci 2013. godine, prema podacima Porezne uprave, ostvareno je 10,9 posto više prihoda u turističkim djelatnostima nego u istom razdoblju lani. Ukupni financijski prihodi iznosili su u tom razdoblju 17,93 milijardi kuna.

    „Svi relevantni pokazatelji, pod čime podrazumijevamo rezultate turističkog prometa, broj novozaposlenih te prihode od turizma prema podacima Porezne uprave i HNB-a, govore nam kako je 2013. godina bila uspješna te pokazuju snagu turističkog sektora. Već sada mogu potvrditi kako očekujemo da će ove godine ukupni prihodi od turizma biti veći za dva do tri posto u odnosu na prošlu godinu“, rekao je ministar turizma Darko Lorencin.  

    Gledajući po kategorijama, ukupno su pravne i fizičke osobe u prvih osam mjeseci ostvarile u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima 7,88 milijardu kuna prihoda (+5,3 posto), u kategoriji kampova i prostora za kampiranje 272,03 milijuna kuna prihoda (+12,8 posto), u djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane 3,16 milijardi kuna (+32,2 posto), u djelatnosti pripreme i usluživanja pića 2,74 milijarde kuna (+32,2 posto) te u kategoriji turoperatora 303,6 milijuna kuna prihoda (-2 posto).

    (PV)
    28. listopada 2013.

  • Bilić Vision postaje regionalni centar oftalmologije i ortopedije

    Ulaganje tri milijuna kuna u razvoj i proširenje poslovanja Bilić Visiona, vodećeg centra za oftalmologiju i lasersku korekciju vidne oštrine, jedna je od najvećih ovogodišnjih investicija u privatnom zdravstvu. Investicija je od posebne važnosti s obzirom da je do nje došlo u vrijeme ekonomske recesije i krize u financiranju javnog zdravstva.
    Unatoč recesiji, poslovanje Poliklinike Bilić Vision u stalnom je porastu. Zbog toga je donesena odluka da se uloži u dodatni prostor od 100 četvornih metara, te u vrhunsku dijagnostičku opremu za lasersko skidanje dioptrije i ortopediju.

    „Privatno zdravstvo u Hrvatskoj ima velik potencijal daljnjeg rasta, jer je postotak pacijenata koji se liječe u privatnom zdravstvu kod nas manji nego u ostatku EU-u. Pojavom više privatnih osiguravatelja u Hrvatskoj povećat će se i broj pacijenata koji će se odlučivati potražiti zdravstvenu skrb u privatnim ustanovama. U tome vidimo veliku priliku za razvoj naše Poliklinike i ostalih vrhunski stručno i tehnološki opremljenih ustanova“, ističe dr. sc. Nadežda Bilić, voditeljica tima za oftalmologiju.

    Proširenje je donijelo i nova zapošljavanja, tako da Bilić Vision sada ima 20 stalno zaposlenih i pet honorarca. S početkom ove godine, timu Bilić Vision pridružio se i prof. dr. sc. Ranko Bilić, trajni profesor na Sveučilištu u Zagrebu, s više od 200 objavljenih znanstvenih radova. Profesor Bilić prvo je ime u regiji i šire za operaciju šake i ruke, zbog čega je poliklinika Bilić Vision već prepoznata kao mjesto gdje se rješavaju i najteži problemi u tom području ortopedije. 

    Neovisno istraživanje provedeno prije dvije godine pokazalo je da je Bilić Vision u javnosti percipiran kao jedna od dvije vodeće ustanove u oftalmologiji u Hrvatskoj. Specijalizirani su za lasersko skidanje dioptrije i operacije sive mrene, dok su širenjem na područje ortopedije postali vodeća institucija za operacije šake i ostalih dijelova ruke.

    Za operaciju laserskog skidanja dioptrije najčešće se odlučuju osobe u dobi između 30 i 40 godina (32 posto ukupnog broja), a za operaciju katarakte osobe iznad 50. godine života. Lasersko skidanje dioptrije podjednako je čest izbor u ostalim dobnim skupinama, pa je tako 21 posto pacijenata Bilić Visiona u dobi od 20 do 30 godina, 25 posto u dobi od 40 do 50 godina, a 22 posto starijih od 50 godina. Žene nešto češće (58 posto) biraju lasersko skidanje dioptrije od muškaraca, a isti je postotak i pacijenata iz Zagreba i okolice u usporedbi s pacijentima iz ostalih dijelova Hrvatske. Osobe sa srednjom stručnom spremom čine 52 posto pacijenata, a osobe s visokom stručnom spremom 40 posto.

    Iako hrvatski stručnjaci vrlo pozorno prate suvremene trendove, u nekim sredinama je prepreka nedostatak tehnologije, koja je skupa, a postaje sve značajnija u medicini, pa tako i u oftalmologiji i ortopediji. Bilić Vision stoga je tijekom 18 godina, koliko Poliklinika postoji, neprekidno ulagala u najmodernija tehnološka dostignuća i usavršavanje stručnjaka za rad s njima.

    Bilić Vision ne staje s ulaganjima. Unatoč krizi, zbog vrhunske skrbi i zadovoljstva pacijenata, njihov broj stalno raste, pa se u skoroj budućnosti planiraju daljnja proširenja i nova zapošljavanja.

    (PV)
    24. listopada 2013.

  • Prognoze PBZ-a: rast u okruženju, rast u Hrvatskoj

    Prognozirati je uvijek teško, ali od ekonomista se stalno očekuju predviđanja, posebno rasta ili pada bruto domaćeg proizvoda. Valja, međutim, imati na umu složenost tog zadatka, jer  BDP je zbroj tržišne vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih unutar jedne zemlje. Kako u nastanku tih dobara i usluga u slučaju Hrvatske sudjeluju deseci tisuća poduzetnika i milijuni potrošača, preciznu je prognozu njihova ponašanja zapravo nemoguće dati. Ipak, pod pritiskom javnosti i medija, ekonomisti se u prognoze upuštaju, ali su one zbog mnoštva nepoznatih faktora u razmjerno velikom raskoraku. Tako je, primjerice, raspon prognoze kretanja hrvatskog BDP-a za sljedeću godinu između +1,5 posto i -1 posto. Iako ima reputaciju pesimista, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb bliži je gornjoj granici, pa je njegova prognoza rast od jedan posto u 2014., nakon pada od 0,9 posto u ovoj godini. Za Škreba ova kriza nije uobičajena ciklička, već strukturna kriza kakvu je malo tko predvidio. „Stari je model rasta potrošen, a novi model još se traži i u svijetu i kod nas. Stoga ne treba očekivati brzi izlazak iz krize, a nema ni čarobnog štapića koji bi preko noći riješio naše probleme“, kaže bivši guverner HNB-a.

    Dobra je vijest da se u okruženju posvuda najavljuje rast, pa je tako procjena Međunarodnog monetarnog fonda 3,6 posto rasta za svjetsko gospodarstvo, 1,3 posto za EU te 1,5 posto za Hrvatsku. No, u slučaju Hrvatske postoji barem jedna velika neizvjesnost, a to je sada već izvjesnost da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita. Tek nakon što uđemo u tu proceduru Europske komisije doznat ćemo u kojim rokovima i kojom brzinom će Vlada morati smanjivati očigledno previsoki deficit proračuna. Ako rokovi budu kratki, to će značiti znatno kresanje proračunske potrošnje, onda i pad potrošnje u sljedećoj godini, što bi kretanje BDP-a moglo gurnuti u minus.

    Po visini javnog duga Hrvatska stoji razmjerno dobro, jer smo još uvijek ispod 60 posto BDP-a, dok je prosjek eurozone 90 posto. No, Škreb upozorava da takvm usporedbom zapravo brkamo babe i žabe. Trebali bismo se uspoređivati s ostalim novim članicama EU-a, a tu onda vidimo da samo Slovenija i Mađarska imaju već javni dug od Hrvatske, svi ostali manji, pa tako Bugarska ima dug manji od 20 posto BDP-a, Rumunjska manji od 40 posto. Stoga nije ni čudno da te dvije zemlje danas plaćaju znatno nižu cijenu zaduživanja, iako smo prije samo tri godine bile na istoj razini. Cijena zaduživanja itekako se odražava na ukupni javni dug, a njegovo gomilanje povećava i troškove banaka, što onda dovodi i do pada potražnje za kreditima. U padu je i stopa profitabilnosti banaka, koja je danas gotovo tri puta niža nego 2004. godine. Aktivne kamatne stope (koje banke naplaćuju svojim dužnicima) stagniraju, a pasivne (koje banke plaćaju svojim štedišama) od 2010. su se gotovo prepolovile. Škreb očekuje nastavak tih trendova i u 2014., jer će banke kroz veću razliku u kamatama pokušati održati kakvu-takvu profitabilnost u uvjetima slabe potražnje za kreditima.

    MMF iz opreza

    Škreb je jedan od rijetkih ekonomista koji se otvoreno i jasno zalaže za prihvaćanje suradnje s Međunarodnim monetarnim fondom. To ne znači da moramo uzimati kredite od MMF-a, jer bi nam već samo sklapanje aranžmana s tom institucijom, uvjeren je Škreb, povećalo kreditni rejting, snizilo cijenu zaduživanja i poboljšalo krvnu sliku javnih financija. Dobar je primjer Poljska, koja ima sličan „aranžman iz predostrožnosti“, bez povlačenja sredstva. Alternativno rješenje za smanjenje javnog duga, koje katkad spominju neki ekonomisti, bile bi narodne obveznice, ali Škreb im nije sklon, jer bi se time dug opet povećao, a eventualne tako generirane javne investicije neće izvući gospodarstvo iz gliba. Škreb puno više vjeruje u potencijale privatnog sektora, koliko god on dosad bio pogođen recesijom.

    (PV/D.Ž.)
    23. listopada 2013.

  • Uvode se ekonomski najpovoljnije ponude u javnim natječajima

    U javnim natječajima uskoro se više neće odabirati samo najjeftinija ponuda, već će posao dobiti "ekonomski najpovoljnija ponuda", najavio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. To znači da će se ponude vrednovati prema većem broju kriterija kako bi što realnije odgovarale poslu za koji se ugovaraju. Tako je u većini slučajeva i drugdje u Europskoj uniji. Grčić kaže kako se često događalo da se posao ugovarao po najnižoj cijeni, a zatim je preko dodatnih aneksa država platila mnogo više od planiranog. U takvim je ugovorima i veća mogućnost za korupciju.

    Gostujući na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca, Grčić je poručio da će uskoro biti gotov i model izdvajanja servisnih usluga (čišćenje, održavanje...) iz javnih institucija i ministarstava.
    Projekt koji treba smanjiti trošak države i omogućiti razvoj tržišta tih usluga provodit će se po uzoru na Austriju. Prema Grčićevim riječima u Austriji se već pet godina postupno izdvajaju servisne službe iz javne uprave. Izdvojene tvrtke su isprva u državnom vlasništvu, a kad se restrukturiraju i ojačaju na tržištu, idu u privatizaciju.
    Grčić je ocijenio da se ulazak Hrvatske u Europsku uniju već pozitivno odrazio na neke gospodarske sektore. Godinama je država uzalud tražila ulagače u 12 zapuštenih hotelskih poduzeća. Ta su poduzeća ušla i u predstečajne nagodbe, a sada se za njih pojavio niz ozbiljnih ulagača. Ugovori za preuzimanje i dokapitalizaciju uskoro bi trebali biti potpisani, najavio je Grčić.

    Primjer ulaganja povezanog s otvaranjem europskog tržišta je i Pliva, istaknuo je potpredsjednik Vlade. Kad je kompanija Teva preuzela Plivu, krenula je u restrukturiranje i otpuštanje radnika. Sad je došlo drugo vrijeme i pokrenut je novi investicijski ciklus. Nakon 100 milijuna dolara uloženih u nove pogone, slijedit će u Plivi još dva projekta vrijedna nešto manje od 100 milijuna dolara. Ulazak na zajedničko tržište donio je i Plivi jasnu perspektivu, naglasio je Grčić, dodajući da za hrvatske poduzetnike veliku priliku predstavlja i uključivanje u projekte koji se financiraju bespovratnim novcem iz europskih fondova.

    Poslodavci su pohvalili Grčićevu spremnost na komuniciranje s poslovnom zajednicom. No ljute se na optužbe ministra Linića da nedovoljno investiraju. Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove sekcije za mala i srednja poduzeća, kaže da namjeravaju podnijeti i ustavnu tužbu protiv zatvaranja lokala kojima se pronađe višak u blagajni. "Možda se može reći da mi u Vladi kombiniramo pristup vatre i leda, ali kroz razgovor ćemo doći do najboljih rješenja", odgovorio je Grčić.

    (PV/I.V.)
    23. listopada 2013.

  • Hrvatska vina za Kinu

    Tvrtka PP Orahovica već više od dvije godine izvozi svoja vina u Kinu. Nova pošiljka u tu daleku zemlju otišla je 21. listopada, a vino je poslano kontejnerom do Rijeke, potom brodom do Kine. Ovoga je puta izvezeno 13.000 butelja Frankovke, berba 2012., s alkoholom od 12,9 posto.

    "Nakon godinu dana odležavanja, jedno od najboljih crnih kontinentalnih vina spremno je za kinesko tržište. Frankovka iz berbe 2011. dobila je brončanu medalju na natjecanju pod nazivom Decanter Asia wine award 2012., što je ujedno bila jedna od ulaznica na vinsko tržište Kine", rekao je Josip Tokić, voditelj proizvodnje PP-a Orahovica.

    Prošle je godine i orahovački Silvanac zeleni, berba 2009., dobio nagradu za najbolje bijelo suho vino na sajmu Interwine u gradu Guangzhouu. Tokić je dodao kako se uz Frankovku u Kinu izvozi još Silvanac zeleni i Sauvignon tvrtke PP Orahovica. Naglasio je i kako se tamo sve više konzumiraju kvalitetna i vrhunska vina, a Kinezi najviše traže vina proizvedena u Europi.

    "Kina je najbrže rastuće vinsko tržište na svijetu, s godišnjim porastom potrošnje od 15 posto. Danas tamo postoji oko 20 milijuna potrošača, a procjenjuje se kako će taj broj porasti na 80 milijuna do 2020. godine", rekao je Tokić. Dodao je da Kinezi troše tri posto svjetske proizvodnje vina, a najviše konzumiraju crne sorte te bijela polusuha i slatka vina.

    (PV/S.P.)
    22. listopada 2013.

  • Zračna luka Zagreb: radovi nakon arheoloških istraživanja

    Na budućem gradilištu novog terminala zagrebačke Zračne luke traju arheološka istraživanja, što je prva faza pripremnih radova, objavili su iz tvrtke MZLZ, koju je francuski koncesionar ZAIC osnovao za upravljanje zračnom lukom. Daljnji radovi će početi sredinom studenog, do kada bi trebala biti završena arheološka istraživanja.

    Građevinski radovi će započeti odmah nakon zimskog perioda, odnosno u prvom kvartalu 2014. godine, ovisno o vremenskim uvjetima. Iz MZLZ-a naglašavaju kako nemaju nikakvih značajnih izmjena u odnosu na početni plan, što znači da će dizajn i izgled novog putničkog terminala biti u skladu sa zahtjevima iz ugovora o koncesiji.

    Istovremeno, koncesionar najavljuje i brojna unaprjeđenja te modernizaciju postojećeg putničkog terminala. Radovi bi trebali započeti prije kraja ove godine, a uključivat će modernizaciju trgovine u tranzitnom dijelu, povećanje broja šaltera za registraciju putnika te postavljanje kioska za registraciju putnika. Prostor namijenjen putnicima koji lete na domaćim letovima bit će proširen na prvi kat, a u prostorima za domaće i međunarodne letove bit će postavljene kabine za pušenje.

    Za službeno preuzimanje Zračne luke potrebno je završiti proces prijenosa radničkih prava radnika na novog poslodavca, što je obveza tvrtke Zračna luka Zagreb d.o.o., još uvijek formalnog poslodavca. MZLZ čeka da ZLZ završi taj proces i pregovore sa sindikatima vezane uz njihove zahtjeve za dodatnim bonusima prije prelaska u MZLZ. Koncesionar podsjeća kako su svi radnici dobrodošli, jer im trebaju za nesmetan nastavak rada te još jednom naglašava kako će sva prava iz kolektivnog ugovora biti prenesena i zajamčena radnicima najmanje pet godina. Također, svi će radnici kod novog poslodavca biti zaposleni na istom ili boljem radnom mjestu, a u potpunosti će im biti prenesen i radni staž koji se odnosi na rad u ZLZ-u. Koncesionar naglašava da će svi radnici imati jednaka prava u tvrtki MZLZ kao i u svakoj od šest tvrtki-kćeri koje je MZLZ osnovala i podsjeća da je tako komunicirano od samog početka procesa preuzimanja Zračne luke Zagreb.

    (PV)
    18. listopada 2013.

  • Župani traže izmjene u legalizaciji bespravne gradnje

    Hrvatski župani sastali su se u Ministarstvu graditeljstva s ministricom Ankom Mrak Taritaš, kako bi razgovarali o tome na koji se način može izaći u susret županijama da bi proces legalizacije u Hrvatskoj uspješno završio do zadanog roka 2015. godine. Jedan od problema s kojim se proces legalizacije suočava je prevelik broj zahtjeva koji obrađuje mali broj ljudi. Ministrica Mrak Taritaš obećala je pomoć županima sa svim problemima s kojim se županije susreću u ovom procesu.

    Tijekom provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama zaprimljeno je 774.000 zahtjeva za legalizaciju. Predsjednik Hrvatske zajednice županija Tomislav Tolušić istaknuo je kako proces legalizacije ne ide onako kako je to zamislilo resorno ministarstvo.

    „Ideja je dobra i apsolutno je pozdravljamo, no postoje neke mogućnosti za unapređenje samog sustava i to smo danas i iznijeli resornoj ministrici, koja je prihvatila naše prijedloge, stoga i očekujemo da će bar neki od njih ući u zakonsku proceduru jer uskoro kreće izmjena Zakona. Očekujemo da će nove zakonske izmjene omogućiti našim građanima lakšu i jeftiniju legalizaciju objekata“, naglasio je Tolušić.

    (PV)
    18. listopada 2013.

  • Ambienta pokazala: drvo je još uvijek neiskorišten potencijal

    Hrvatska drvna industrija ima niz prednosti pred drugim gospodarskim granama u Hrvatskoj. Hrvatske šume, koje upravljaju sa 75 posto šuma u Hrvatskoj, od 2002. godine nosititelj su FSC certifikata - certifikata o održivom upravljanju, a njega posjeduje i 150 drvoprerađivačkih tvrtki, što je najviše u regiji. Hrvatska drvoprerađivačka industrija sa 1480 tvrtki ostvaruje 976 milijardi kuna prihoda te izvozi uglavnom na zapadna tržišta, pretežno u zemlje Europske unije. Najvrednija je sirovina slavonski hrast, koji se najviše koristi u proizvodnji namještaja i parketa.
    No ako je suditi po izložbi Ambienta, koja je održana na Zagrebačkom velesajmu, hrvatska drvna industrija i dalje stagnira.

    Na otvaranju 40. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, direktor Velesajma Milan Trbojević istaknuo je kako je ovaj sajam, za razliku od mnogih drugih u regiji i šire, ipak održan. I brojke govore da situacija nikako nije dobra: na ovogodišnjoj Ambienti izlagalo je 257 izlagača iz 28 zemalja svijeta. Ta brojka je značajno manja nego ranijih godina. Prisjetimo li se duge povijesti te izložbe, koja baš ove godine ima svoje 40. izdanje i koja je u najboljim godinama bila perjanica novozagrebačkog sajmišnog prostora, vidljivo je da Ambienta danas dijeli sudbinu drvne branše u kojoj je ove godine broj zaposlenih prvi put pao ispod 20.000.

    Izvoz ipak malo raste

    Otvarajući izložbu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je međutim kako, za razliku od ostalih grana koje pokriva njegovo ministarstvo, s drvoprerađivačkom industrijom značajnijih problema nema.

    "Već devet godina ta grana gospodarstva bilježi pozitivne rezultate. U prvih šest mjeseci ove godine izvoz iznosi oko 243 milijuna američkih dolara što je za tri postotka više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz oko 187 milijuna američkih dolara i bilježi pad od 15 posto. Pozitivni trendovi se nastavljaju i u drugoj polovini godine", kaže Jakovina.

    U okviru Ambiente Ministarstvo poljoprivrede je potpisalo ugovore s tvrtkama za čije se projekte osiguralo 50 milijuna kuna potpora. Novac će dobiti 120 projekata drvoprerađivača, a ukupna vrijednost tih projekata premašit će 200 milijuna kuna.
    Ministar nije želio kalkulirati, ali je obećao da će u proračunu za 2014. godinu financijska potpora ovoj branši biti i znatno veća.

    U svibnju je raspisan natječaj za dodjelu nepovratnih namjenskih sredstava kapitalne pomoći u tekućoj godini, kojim će se poticati razvoj i održivost prerade drva i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj. Na natječaj je ukupno primljeno 185 prijava, od čega je 121 prijava pozitivno ocijenjena, a 63 ne zadovoljavaju uvjete za dodjelu nepovratnih namjenskih sredstava. Jedan poslovni subjekt je odustao od moguće potpore.

    Nakon provedenog cjelokupnog natječajnog postupka novac su dobili Cedar iz Kastva, Drvni centar Glina, Drvna industrija Klana, Drvoproizvod iz Jastrebarskog, Pergament iz Korenice, Slavonija DI iz Slavonskog Broda, Spin Valis, Požega, Tehnohit HR iz Pitomače, te Zlatko commerce iz Jezerana.

    Izdvajanja iz proračuna

    U proteklih šest godina drvnom sektoru je iz državnog proračuna dodijeljeno 347,9 milijuna kuna nepovratnih namjenskih sredstava čime su sufinancirana 1004 investicijska ulaganja.
    "Gospodarske djelatnosti Prerada drva, Proizvodnja proizvoda od drva i pluta i Proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti koje treba kvalitetno i usmjereno iskoristiti za stjecanje konkurentske sposobnosti nužne za održivost na tržištu", zaključuje ministar Jakovina.

    No u samom sektoru poduzetnici stanje vide nešto drugačije. "Prošle godine zabilježili smo naznake uzlaznog trenda, no ove godine je potvrđena strukturna kriza", kaže Marijan Kavran, direktor Drvnoga klastera. "Ulaskom u EU krenula je konsolidacija industrije što je uključilo i drvni sektor. Oko četvrtine tvrtki osuđeno je na propast i zbog toga što se nisu i neće uspjeti pripremiti za novo tržište. Domaću situaciju pojačava gospodarska kriza koja u nas traje još dulje. Zabrinjava i činjenica da je broj zaposlenih u ovom sektoru pao na 19.700 radnika. Nekada je tu radilo 55.000 ljudi i nemamo naznaka da bi neki industrijski sustavi mogli zaposliti te radnike. Ovaj je sektor podcijenjen prema drugim industrijskim sektorima, posebice prema drugim gospodarskim granama, a ostvaruje devet posto ukupnog izvoza, ima pozitivnu bilancu i bilježi velika ulaganja", upozorava Kavran.

    Potpora je potrebna

    Pitanje svih pitanja za poduzetnike je kako napraviti konkurentan proizvod, kaže predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić. "Drvna industrija je oslabjela i očekuje potporu izvana. Potpore su više simboličan vid s obzirom na stvarne potrebe investiranja u ovaj sektor. Mi moramo biti okrenuti inozemnom tržištu jer je ovo naše za nas premalo. Korisne su nam horizontalne potpore preko Hrvatskih šuma, koje prihvaća i Europska unija. Ono na čemu inzistiramo je da finalni proizvođači, koji nose veću dodanu vrijednost i mogu više zapošljavati, dobiju dovoljno kvalitetne sirovine, a da što manje sirove građe ide u izvoz", zaključuje Jelčić.

    Ikea želi hrvatske dobavljače

    Ikea ostvaruje 27 milijardi eura prihoda na svim tržištima te su i ove godine zabilježili rast prodaje od 9,5 posto. Ostvarili su 3,2 milijarde eura dobiti, a lani su otvorili 11 novih robnih kuća u devet zemalja sa 8000 novozaposlenih. Ukupno imaju 140.000 zaposlenih te 700 milijuna posjetitelja. Svojim dobavljačima plaćaju u roku od 30 dana.
    Ključno je pitanje mogu li se hrvatski proizvođači uklopiti u cijenu proizvoda s kojom Ikea izlazi na tržište. Hrvatski proizvođači kažu kako se obje strane trebaju potruditi da bi se na tržište plasiralo ono najbolje od hrvatske drvne industrije te da se iskoriste njezine komparativne prednosti. Stoga je u Hrvatskog gospodarskoj komori održan sastanak predstavnika Ikee s pedesetak hrvatskih proizvođača.

    "Od svog dolaska u Hrvatsku Ikea je iskazala interes za suradnju s hrvatskim proizvođačima namještaja, ali i s ostalim proizvođačima drvoprerađivačke industrije", rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. "Ikea već 30 godina surađuje s virovitičkim Tvinom u nabavi kvalitetih finalnih drvnih proizvoda. Očekujem da će sljedeće godine među 9500 proizvoda u prvoj Ikeinoj robnoj kući u Hrvatskoj biti i proizvodi hrvatskih tvrtki", dodala je Božica Marković.

    Sastanak s hrvatskim proizvođačima predsjednik Ikee Hrvatska Dragan Skalušević nazvao je jednim od najvažnijih sastanaka koje su održali u Hrvatskoj. "Strategija razvoja Ikee do 2020. godine je rast na već postojećim tržištima, ali i ulazak na nova tržišta. U procesu je izgradnja i otvaranje robne kuće Ikea u Zagrebu, na 38.000 četvornih metara, koja će zapošljavati 300 radnika. U planu je i otvaranje robnih kuća u Splitu i Rijeci. Želimo dobavljače koji su konkurentni i koji će dobiti mogućnost da svoje proizvode izvoze širom svijeta. Suradnju s hrvatskim dobavljačima planiramo od samog početka te ju namjeravamo proširiti na cijelu regiju", kazao je Skalušević dodavši kako im je namjera ostvarivati dugoročne partnerske odnose.

    Ikea s pozitivnom energijom prilazi svom dobavljaču te osim brige o krajnjem kupcu koji očekuje kvalitetan proizvod, vodi brigu i o zaštiti okoliša i radnicima dobavljačkih tvrtki, kaže predsjednik Uprave Tvina Ivan Špoljarić. "Tvin, koji surađuje s Ikeom već 30 godina, kroz tu je suradnju poboljšao svoju organizaciju i kontrolu proizvoda", naglasio je Špoljarić.

    (PV)
    18. listopada 2013.

  • Poliklinika Breyer, Zagreb: Posao kao način života

    Nakon 10 godina poslovanja u zagrebačkom Prilazu Gjure Deželića, Laboratorij Breyer 2007. preselio se u novi prostor u Ilici. Pritom je, nabavivši nove laboratorijske uređaje, korisnicima osigurao višu razinu kvalitete rada i pouzdaniju organizaciju procesa te zaposlio dodatno stručno osoblje.

    U želji za zaokruživanjem laboratorijske dijagnostike, kaže nam osnivačica laboratorija dr. sc. Darija Breyer, odnedavno se započelo s obradom mikrobioloških uzoraka. “Budući da poslujemo od 1997. godine, kontinuirano rastemo i proširujemo usluge, kao i krug stalnih korisnika. Vjerujem kako smo pozitivan primjer uspješnog poslovanja. Tijekom 16 godina rada nailazili smo na povremene prepreke. No ljubav prema poslu, vrhunski stručni suradnici, neprestano ulaganje u znanje i organizaciju poslovanja, rezultirali su isključivo pozitivnim iskustvima”, ističe ova specijalistica medicinske biokemije. Korisnici Breyerovih usluga su ljudi svih dobnih skupina.



    “Zdravlje je naše najveće bogatstvo, stoga nam povjerenje iskazuju poslovni ljudi, roditelji, umirovljenici…”, napominje ona dodavši kako je laboratorij formalnom promjenom od 2. travnja postao Poliklinika Breyer.

    Vlastiti imidž

    Ideja za osnivanje laboratorija rezultat je dugogodišnjeg rada njegovih osnivača i zaposlenih stručnjaka u javnom zdravstvu koji su uočili potrebu za takvom ustanovom. “Cijeli život se obrazujemo, upoznajemo s novostima iz područja medicine i biokemije, pa smo svoje znanje i iskustvo željeli podijeliti s drugima. Otvaranje laboratorija bio je logičan slijed jer mi svoj posao živimo. Ima li išta ljepše od toga kada posao nije teret već način života”, ističe ona.

    Svaki laboratorij ili poliklinika, nastavlja, ima svoj način poslovanja i rada. “Mi smo tijekom godina rada izgradili vlastiti imidž i naši korisnici znaju što im možemo pružiti. Poliklinika Breyer je jedan od svega šest akreditiranih laboratorija u Hrvatskoj, a kvalitetu našeg rada kontrolira njemački referentni institut za bioanalitiku RfB. Ona je tako jednaka kvaliteti rada bilo kojeg akreditiranog laboratorija u Europi”, kaže Darija Breyer dodavši kako je i njihov odnos s konkurencijom više nego korektan.

    Budući da posluje prema visokim standardima i stoji uz bok vrhunskim laboratorijima u Europi, laboratorij ne očekuje bitne promjene nedavnim ulaskom Hrvatske u EU. “Tek možda dodatni priljev klijenata, što je svakako pozitivno. A planovi za daljnji razvoj postoje, no neka za sada ostanu naša mala tajna”, zaključuje ona.

    (PV/B.O.)
    30. rujna 2013.

  • Krutak, Bistra: EU fondovi u prvom planu

    Konzultantska tvrtka Krutak od 1992. godine bavi se financijskim savjetovanjem. Međutim, od 2008. godine snažnije je usmjerena na fondove Europske unije. Stoga je proširila portfelj na savjetovanje i izradu projekata upravo iz područja europskih fondova, evaluaciju i provedbu odobrenih projekata te vođenje edukativnih seminara i radionica na tu temu.

    Direktorica Krutka Tea Kranjec kaže kako su poslovanje početkom 2013. obogatili web portalom One stop shop for EU funds koji se nalazi na domeni www. europski-fondovi.eu. “Portal korisnicima pruža na jednom mjestu sve informacije o fondovima Europske unije odnosno o natječajima, programima, edukaciji, primjerima projekata, strateškim dokumentima, ugovornim tijelima i ostalom. U timu nas je šestero, nedavno smo uspostavili područni odjel u Splitu, a trenutno smo u fazi osnivanja učilišta za cjeloživotno učenje”, ističe Tea Kranjec.

    Kontinuirano usavršavanje

    Segment hvatskog tržišta u kojem tvrtka posluje zadnjih nekoliko godina doživio je veliku ekspanziju. “Kako se bavimo EU fondovima još od 2008. godine, uspjeli smo se etablirati kao jedan od relevantnijih sudionika na tom tržištu što potvrđuje velik broj naših klijenata i partnera. Rast očekujemo u svim segmentima poslovanja - od savjetodavnih usluga za pripremu projektne dokumentacije, preko pripreme i aplikacije za strukturne fondove, do edukativnih aktivnosti poput seminara, radionica, verificiranih usavršavanja kao i daljnjeg razvoja online sustava One stop shop for EU funds”, kaže ona. Djelatnici tvrtke kontinuirano se usavršavaju, pa su tako prošli stručna usavršavanja u Firenzi, Rigi i Bruxellesu. “Planiramo internacionalizirati edukativne programe i ponuditi ih dionicima diljem Europe kroz programe cjeloživotnog učenja”, naglašava.

    Među problemima s kojima se tvrtka susreće u redovnom poslovanju Tea Kranjec ističe nedovoljnu informiranost, koja se pak može riješiti dijalogom i uključivanjem različitih dionika u cjelokupni proces oko pripreme i provedbe EU fondova. No dodaje i kako je u zadnje vrijeme na tom području vidljiv pomak.
    Zbog nedavnog ulaska Hrvatske u EU očekuju veću zainteresiranost, a time i pripremljenost potencijalnih prijavitelja. “Također, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvaraju se dodatni programi i fondovi koji nam do sada nisu bili na raspolaganju, čime raste i naš doseg u poslovnom smislu”, zaključuje Tea Kranjec.

    (PV/B.O.)
    30. rujna 2013.

  • Nakon Crobusa novi poslovi u Iraku

    Nakon autobusa Crobus, koji će se Iraku isporučivati iz proizvodnih pogona tvrtke Auto Zubak, na pomolu su i novi poslovi u toj bliskoistočnoj zemlji. Uz ostalo, najavljuje se zajednička proizvodnja lakog oružja i projekti u tekstilnoj industriji.

    O formaliziranju gospodarske suradnje u Zagrebu su razgovarali irački ministar industrije Ahmed Naser Deli Al-Karbooli i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Gost iz Iraka najavio je svoj posjet tvrtkama kao što su Đuro Đaković, Munja, HS Produkt, Eurocable i Ziegler radi razgovora o konkretnoj suradnji s iračkim tvrtkama i institucijama.

    U tijeku su i pripreme za osnivanje iračkog veleposlanstva u Hrvatskoj, a utemeljit će se i međuvladino povjerenstvo koje će raditi na razvoju gospodarskih odnosa. Grčić je rekao da je krajnji cilj uspostavljanje hrvatsko-iračke gospodarske komore koja bi trajno preuzela ulogu posrednika među gospodarstvima Iraka i Hrvatske.

    Osim isporuke roba, hrvatski stručnjaci mogli bi biti angažirani i u prenošenju znanja u obnovi industrijskih postrojenja. Ministar Al-Karbooli je rekao da irački državni proračun za iduću godinu iznosi oko 130 milijardi dolara, a na njegovo ministarstvo otpada oko tri milijarde dolara. “U obnovu naše zemlje treba uložiti puno truda i nadam se da će nam u tome pomoći i naši prijatelji iz Hrvatske”, rekao je Al-Karbooli.

    U Iraku postoji sedamdesetak državnih industrijskih kompleksa, od kojih su mnogi pretrpjeli znatna ratna razaranja. Potrebna im je tehnološka obnova. Iračani su posebno zainteresirani za suradnju u obnovi elektroenergetskog sustava, u čijoj su gradnji svojedobno sudjelovale mnoge tvrtke iz bivše Jugoslavije.

    (PV/I.V.)
    9. listopada 2013.

  • Nerealna obećanja su karcinom ekonomske politike

    Stabilizacijski program koji je 1993. godine donijela i provela tadašnja vlada Nikice Valentića bio je uspješan u svim svojim dijelovima, osim što nije ostvario planirano restrukturiranje, koje ni do danas nije provedeno. Iz tog programa puno bi pouka mogla izvući i sadašnja Vlada, iako su okolnosti ipak bitno drugačije, ustvrdili su čelni ljudi tadašnje hrvatske Vlade na okruglom stolu Večernjeg lista. Bivši premijer Nikica Valentić podsjetio je da se u trenutku donošenja stabilizacijskog programa Hrvatska skrbila o 650.000 izbjeglica, prosječna plaća je bila 100 njemačkih maraka, prosječna mirovina 60 maraka, a tri godine gotovo da nismo imali prihoda od turizma. Rezultati koji su tada postignuti posljedica su političke stabilnosti, koju Valentić smatra nužnim preduvjetom za uspjeh svakog programa reformi. Kada je na vlasti politički stabilna većina, onda političari neće davati nerealna obećanja koja su karcinom svake ekonomske politike, rekao je Valentić. Podsjetio je i da je državni proračun 1994. godine iznosio 19 milijard kuna, a danas toliko iznosi deficit proračuna. Valentić savjetuje sadašnjoj Vladi da odmah reće deficit, jer je „bolje pasti muški, nego padati lagano“. To uključuje, prema njemu, i smanjivanje određenih socijalnih prava, jer samo tako Hrvatska može početi izlaziti iz krize.

    Tadašnji ministar financija Borislav Škegro pokazao je stranice iz svoje štednje knjižice, koja pokazuje da je kao potpredsjednik Vlade imao plaću od, preračunato, oko 500 maraka, što je u početku bilo oko 300.000  hrvatskih dinara, ali je zbog inflacije naraslo na 2,6 milijuna. Nakon stablizacijskog programa počeo je ostavljati dio novca na računu, plaća mu je uskoro postala stabilna, pa se čak i smanjivala, jer je kuna počela dobivati na vrijednosti. Škegro je prikazao i prezentaciju koju je Vlada Ivice Račana prikazivala stranim ulagačima, a u kojoj se navodi da je u vrijeme Vlade Nikice Valentića prosječna stopa rasta bila 5,5 posto, inflacija je bila stabilno niska, proračun gotovo posve uravnotežen, a javnu dug svega 45 posto BDP-a. „Većeg priznanja ne možete dobiti od priznanja vaših političkih protivnika“, pohvalio se Škegro. Današnjem ministru financija Slavku Liniću Škegro ne zamjera previše, jer smatra da je ostao sam na brisanom prostoru, pa mora posuđivati novac pod sve gorim uvjetima. Nije problem u Ministarstvu financija, već u svim ostalim ministarstvima, ali i u oporbi, smatra Škegro. Svi bi oni, prema njegovu mišljenju, morali priznati realnost, a to je da nam je BDP smanjen za 11-12 posto, pa za toliko treba smanjiti i troškove države.

    U timu koji je 1993. pripremao stabilnizacijski program bio je i Željko Rohatinski, koji danas poziva Hrvatsku narodnu banku, u kojoj je osam godina bio guverner, na aktivniji pristup zajedno s poslovnim bankama. No, taj aktivniji pristup, po Rohatinskom, mora ići u korak s fiskalnom konsolidacijom. A ta fiskalna konsolidacija, prema Velimiru Šonji, koji je također prije 20 godina bio član stabilizacijskog tima, ne znači ukidanje socijalne države, jer bi to bilo suprotno i Ustavu. Ali znači efikasnije mjere socijalne politike, u skladu s prihodima proračuna. Iluzija je da se ovako dalje može, a ako se budemo dodatno zaduživali, imat ćemo sve veći udjel kamata u proračunu, što nas gura dublje u krizu, upozorava Šonje. Nikica Valentić uvjeren je da se socijalna prava mogu smanjiti za 10 posto bez težih posljedica, dok bivši direktor Državnog zavoda za makroekonomske analize i prognoze Žarko Miljenović nadu polaže u proceduru prekomjernog deficita, kojom će Europska komisija natjerati naše političare na bolne poteze koje sami ne žele povući.

    (PV)
    9. listopada 2013.

  • Porezna uprava: krećemo u prisilnu naplatu

    Porezna uprava potvrdila je da će pristupiti prisilnoj naplati dospjelih tražbina od fizičkih i pravnih osoba koje nisu iskoristile priliku da uz povoljnije uvjete plate svoja dugovanja za poreze i ostala javna davanja.

    Podsjećajući da je dužnike opominjala i telefonskim putem i poslanim opomenama, Porezna uprava ističe da neki od njih nisu iskoristili mogućnosti predstečajnih nagodbi, niti četiri reprograma od 2012. godine, na koje su putem javnih glasila više puta pozivani. Prema fizičkim i pravnim osobama koje su iskoristile mogućnost reprograma ili predstečajne nagodbe, neće se krenuti s mjerama prisilne naplate.

    Prema podacima Financijske agencije do 30. rujna 2013. godine ukupno je predano 5098  zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe, od tvrtki s 41.951 zaposlenih te iznosom dugovanja od 48,7 milijardi kuna. Od ukupnog broja predanih zahtjeva njih 562 odnosi se na dug veći od 10 milijuna kuna od tvrtki koje zapošljavaju 29.095 zaposlenih s dugovanjem od 44,4 milijardi kuna.

    655 zahtjeva odnosi se na redovni postupak s dugovanjima do 10 milijuna kuna od tvrtki koje zapošljavaju 7400 zaposlenih te imaju dug od 3 milijardi kuna, a 3881 zahtjev odnosi se na skraćeni postupak predstečajne nagodbe.

    (PV)
    1. listopada 2013.

  • Zeleni krediti za poduzetnike

    Hrvatska poštanska banka proširila je kreditnu ponudu za poduzetnike te im od 1. listopada nudi kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije. Kredit je moguće realizirati u kunama sa ili bez valutne klauzule te u eurima, uz kamatnu stopu od 6,45 posto. Maksimalni rok otplate kredita je 10 godina uz mogućnost počeka do dvije godine.

    Novi kredit za poduzetnike namijenjen je financiranju solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije za vlastite potrebe, financiranju mrežom vezanih solarnih sustava za proizvodnju električne energije, kupnji, izgradnji ili opremanju niskoenergetske nekretnine, a može se iskoristiti i za financiranje svih aktivnosti u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti poslovne nekretnine i/ili cijelog proizvodnog procesa.

    Hrvatska poštanska banka danas ima 9300 korporativnih klijenata. HPB-ovi krediti gospodarstvu krajem rujna dosegli su 8,7 milijardi kuna, a rast kredita pravnim osoba u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 3,7 posto.

    (PV)
    1. listopada 2013.

  • Securitas objedinio tri zaštitarske tvrtke

    Nekadašnji Zvonimir Security, riječki Protect i Sigurnost Buzov iz Slavonskog Broda završili su proces spajanja, te od danas posluju kao jedan pravni subjekt pod okriljem najvećeg svjetskog zaštitarskog branda, korporacije Securitas. Financijski operacija Securitasa koja je započela 2011. godine, bio je prva strana investicija na hrvatskom zaštitarskom tržištu.

    Securitas Grupa globalna je zaštitarska korporacija koja zapošljava više od 300.000 ljudi u 52 zemlje svijeta. U 2012. godini ukupna prodaja Securitasa iznosila je 66,46 milijardi švedskih kruna (59,15 milijardi kuna), a operativna dobit 3,1 milijardi kruna (2,75 milijardi kuna).

    Spajanjem tri velike tvrtke, korporacija Securitas u Hrvatskoj ukupno broji oko 2200 zaposlenika i nosi ime Securitas Hrvatska d.o.o. Sa sjedištem u Zagrebu, djeluje u ukupno 13 ureda diljem cijele Hrvatske.

    (PV)
    1. listopada 2013.

  • Agrokor će morati prodati mnogo prodavaonica

    Agrokor će morati prodati dosta trgovina u Hrvatskoj da bi se odobrilo njegovo preuzimanje Mercatora, smatraju u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. To, primjerice, može biti prodaja svih Mercatorovih prodavaonica u Hrvatskoj, ili nekih svojih, Konzumovih, i nekih Mercatorovih, rekao je Mladen Cerovac, zamjenik predsjednice Vijeća AZTN-a Olgice Spevec.

    Formalno, proces odlučivanja još nije započeo jer je AZTN od Agrokora tražio nadopunu prijave o koncentraciji. Agrokor će, kako to zakon i nalaže, sam morati predložiti čega će se odreći kako bi bila sačuvana konkurencija i izbor potrošača. Najteže će biti donijeti odluku na području Zagreba i Zagrebačke županije, gdje bi Agrokor s Konzumom, Mercatorom i Getroom zauzimao i više od 60 posto tržišta.

    Agrokor je u prijavi napisao da je akviziciju Mercatora poduzeo radi regionalnog iskoraka. Stoga u AZTN-u očekuju da će svoj prijedlog za reguliranje statusa u Hrvatskoj Agrokor dati u smjeru neutralnosti. Odnosno, da neće htjeti povećati udjel koji je bio velik i prije preuzimanja. Cerovac kaže da u pregovorima poduzetnici uvijek smatraju da se moraju previše toga odreći, a Agencija redovito ocjenjuje da to nije dovoljno.

    HT i Optima

    AZTN će uskoro razmatrati i mogućnost da Hrvatski Telekom u predstečajnoj nagodbi preuzme Optimu telekom. Olgica Spevec ocijenila je da se i tu vidi da bi to negativno utjecalo na tržišno natjecanje. “Morat će nas jako uvjeriti u opravdanost preuzimanja. Neće nas impresionirati činjenicom da bi Optima u protivnom morala u stečaj. I stečaj je uobičajeni dio tržišnog natjecanja i time se ne može opravdavati negativni utjecaj na konkurenciju i potrošače”, rekla je predsjednica Vijeća.

    U Agenciji je predstavljeno godišnje izvješće o državnim potporama u 2012. godini. Ukupno je dodijeljeno 8,7 milijardi potpora, što je manje za 2,6 posto nego 2011. Pozitivni je trend da se smanjuju sektorske potpore (poljoprivreda, ribarstvo, promet), a rastu horizontalne (za istraživanje i razvoj, male i srednje tvrtke, regionalni razvoj...). Oko 69 posto potpora i dalje dobivaju posebni sektori, dok oko 30 posto ide za horizontalne ciljeve. U Europskoj uniji je obrnuto. U odnosu na Uniju Hrvatska ima i veći udjel potpora u ukupnom BDP-u, i to oko 2,7 posto. Tradicionalno visoke potpore brodogradnji prošle su godine smanjene na 500 milijuna kuna. No u iduće dvije godine država će morati dati još 2,8 milijardi kuna za programe restrukturiranja privatiziranih brodogradilišta, istaknula je Olgica Spevec. Programe su odobrili EU i AZTN.

    (PV/I.V.)
    25. rujna 2013.

  • AGIT organizira izvoz cementa iz BiH u Libiju

    Dva vlaka sa 26 vagona i ukupno 1258 tona cementa za Libiju otpremljeni su u organizaciji zagrebačke tvrtke AGIT iz Fabrike cementa Lukavac. Riječ je o jedinstvenom ekološko-izvoznom projektu ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijeloj regiji Jugoistočne Europe, tvrde iz AGIT-a.

    AGIT je prije tri mjeseca dobio od Europske unije subvenciju za obimniju organizaciju željezničkog prometa u cilju smanjenja emisije štetnih stakleničkih plinova u odnosu na cestovni promet. U organizacija izvoza cementa za Libiju uz AGIT sudjeluju Luka Ploče te Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske, kao partneri u kopnenom dijelu prijevoza.


    Iznimnost ovog projekta, osim izvoznog značaja za Bosnu i Hercegovinu, leži i u činjenici da je Fabrika cementa Lukavac dala prednost željezničkom prometu odnosno prebacivanju prijevoza sa cestovnog na željeznički kao ekološki najprihvatljivijeg prijevoza. Prednost željezničkog prijevoza leži i u tendenciji smanjenja zadržavanja tereta na graničnim prijelazima, manjim oštećenjima i rasterećenju cestovne infrastrukture, a u odnosu na cestovni, željeznički prijevoz je na dugi rok održiviji.

    Fabrika cementa Lukavac vodeći je proizvođač portland i zidarskog cementa u Bosni i Hercegovini, u 99-postotnom vlasništvu austrijske kompanije Asamer holding. Ukupno se očekuje tijekom ovog tjedna prijevoz 5000 tona cementa, a do kraja godine i do 30.000 tona cementa za Libiju.

    (PV)
    25. rujna 2013.

  • Prvi otvoreni vodeni park u Hrvatskoj

    Ministar turizma Darko Lorencin u Brtonigli je obišao gradilište Aquaparka Istralandia, koji će biti prvi cjeloviti vodeni park otvorenog tipa u Hrvatskoj. Park je u punoj fazi izgradnje, a završetak radova, odnosno otvaranje parka predviđeno je za 1. lipanj 2014. godine.

    Proces izgradnje parka poštuje principe održivog razvoja, a osnovni cilj je nastanak jedne od najprestižnijih turističkih destinacija sportsko-zabavnog turizma na Jadranu koja nudi novi turistički proizvod s fokusom na sport, razonodu, zabavu i animaciju tijekom turističke sezone.



    „Od početka sam upoznat s ovim projektom i izuzetno mi je drago što ovako veliki investicijski projekt teče prema planu i sigurnoj realizaciji čime ćemo dobiti prvi takav tematski park u Hrvatskoj a samim time bolju i potpuniju turističku ponudu. Ovo je vrlo važna investicija za turizam Istre i Hrvatske koja je skladu sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma prema kojoj su tematski parkovi izdvojeni kao bitan segment ponude. Kreiranjem dodatnih sadržaja, kao što su primjerice tematski parkovi, produljit ćemo sezonu, stvoriti nova radna mjesta te povećati potrošnju u turizmu,“ rekao je Lorencin, dodajući kako je zadovoljan što općenito investicije u turizam rastu jer je ove godine uloženo 2,6 milijarde kuna što predstavlja rast od 124 posto u odnosu na 2012. godinu, odnosno 234 posto u odnosu na 2011. godinu.

    Istarski župan Valter Flego je naglasio kako su takvi sadržaji i atrakcije potrebni Istri u svrhu podizanja kvalitete turizma, ali i povećanja izvanpansionske potrošnje.

    Investitor Branko Kovačić ističe kako već postoje planovi za širenje i gradnju druge faze parka koji će omogućiti zabavu za sve generacije. „Vrijednost investicije je 10 milijuna eura, a otvoreno je 80 novih radnih mjesta. Smatram kako je ovo vrlo bitan projekt za cjelokupni hrvatski turizam, ali i za Istru kao destinaciju“, zaključio je Kovačić, naglasivši kako je prilikom realizacije projekta imao podršku svih, od općine, preko županije, do HBOR-a i nacionalne razine.

    Park će obuhvaćati 4400 četvornih metara vodenih površina koje su prema planu gradnje okružene velikim brojem atrakcija: toboganima, opuštajućim hidromasažnim bazenima i vodenim dvorcem za zabavu najmlađih te ugostiteljskim objektima. Cilj projekta je realizacija akvaparka s prepoznatljivom fizionomijom u funkcionalnom, prostornom i oblikovnom smislu.

  • Erste: za mikrokredite 5,4 milijuna kuna

    Erste banka je pokrenula drugi ovogodišnji val mikrofinanciranja kroz koji planira podržati poduzetničke projekte s preko 5,4 milijuna kuna. Riječ je o kreditima namijenjenim postojećim i novim poduzetnicima s kvalitetnom poduzetničkom idejom, a koji se ne uklapaju u standardne modele bankarskog kreditiranja. Pored kredita, banka u suradnji sa svojim partnerima, za poduzetnike organizira besplatnu edukaciju te mentorstvo u trajanju od dvije godine. Projekt se provodi u ukupno sedam županija: Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj; Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Gradu Ogulinu; Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Gradu Križevcima.

    Poduzetnicima početnicima krediti se odobravaju u protuvrijednosti do 10.000 eura, odnosno do 15.000 eura postojećim poduzetnicima, koji posluju do dvije godine. Rok povrata je do 5 godina uz mogućnost ugovaranja počeka otplate do 12 mjeseci, a kamatna stopa iznosi tromjesečni EURIBOR + 5 p.p. Instrumenti osiguranja kredita su povoljniji od redovnih poduzetničkih kredita, a obuhvaćaju različite instrumente od mjenica, zadužnica, jamstva, depozita i polica životnog osiguranja.

    Kroz natječaj za prvi ovogodišnji val mikrofinanciranja, koji je trajao do kraja svibnja 2013., Erste banka je financirala ukupno 25 projekata u iznosu od preko dva milijuna kuna. Riječ je o nastavku projekta koji se provodi već treću godinu zaredom, a u tom je razdoblju u iznosu od 4,4 milijuna kuna financiran ukupno 61 projekt iz različitih djelatnosti poput uslužnih, proizvodnje i poljoprivrede. Također, tijekom istog razdoblja besplatnu edukaciju, koja poduzetnicima omogućava pristup potrebnim informacijama za uspješno vođenje posla i prevladavanje poteškoća tijekom poslovanja temeljem ranijih znanja i iskustava, prošlo je više od 140 poduzetnika.

    Poduzetnici svoje projekte mogu prijaviti u poduzetničkim centrima Erste banke zaključno do 31. listopada 2013., dok je financiranje projekata predviđeno do 31. prosinca 2013. Erste banka projekt samostalno financira i realizira ga u suradnji s lokalno odabranim partnerima, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te uz potporu tijela državne uprave i samouprave i Good.bee Holdinga, članice međunarodne Erste grupe koja ima za cilj pružanje financijskih usluga onima kojima standardno financiranje nije dostupno.

    (PV)
    25. rujna 2013.

  • Konzum i Tisak: dugovi su nam manji od jedan posto prihoda

    Konzum i Tisak potvrdili su da je 2. rujna počeo inspekcijski nadzor Ministarstva financija – Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor, u svezi primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Nadzor je još uvijek u tijeku, pa dvije kompanije nisu zaprimili zapisnik o utvrđenim činjenicama. Što se tiče podataka objavljenih u medijima o visini dospjelih, a neplaćenih obveza, iz Konzuma i Tiska ističu da su da su nakon 1. srpnja 2013., kada je zakon promijenjen, poduzete dodatne mjere na usklađivanju financijskog poslovanja s odredbama zakona.

    Konzum priznaje da objavljeni podaci o visini dospjelih obveza u osnovi odgovaraju dosad utvrđenima u nadzoru, ali da je visina obveza manja od jedan posto godišnjih prihoda Konzuma. Konzum ističe da je regulirao svoje odnose s dobavljačima, a u nadzoru uočena odstupanja rezultat su objektivnih razloga te će se regulirati u najkraćem roku.

    Iz Tiska poručuju da objavljeni podaci o visini dospjelih obveza u značajnoj mjeri odudaraju od stvarnog stanja, što će u konačnici pokazati i zapisnik po provedenom nadzoru. Tisak tvrdi da je uredno regulirao odnose sa svojim dobavljačima, a prema njihovim podacima imaju 30 milijuna duga, što je također manje od jedan posto godišnjeg prihoda. Dug će se, obećavaju, urediti u najkraćem roku.

    (PV)
    24. rujna 2013.

  • Prostudio, Virovitica: Klikni za gospodarske vijesti

    Od ove jeseni hrvatski web prostor bogatiji je za još jednu internetsku stranicu iz domene gospodarskog novinarstva. Tvrtka Prostudio iz Virovitice pokrenula je specijalizirani portal za sajmove i sajmovanje - Sajmovi.eu namijenjen ponajprije obrtnicima i gospodarstvenicima koji traže informacije o izlaganju na sajmovima u zemlji i inozemstvu.

    Na adresi www.sajmovi.eu čitatelji mogu vidjeti najave nadolazećih sajmova i festivala, pročitati reportaže i pogledati fotogalerije te pronaći vijesti iz gospodarstva te aktualna priopćenja resornih ministarstava i komora.

    “Potencijalni izlagači su takve informacije tražili na stranicama gospodarske i obrtničke komore ili upisom određenog sajma ili pojma u internetsku tražilicu za što bi obično gubili dosta vremena i na kraju ostali uskraćeni za sve što ih zanima. Mi smo sve to objedinili i stvorili bazu podataka o gotovo svim sajmovima, ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama iz okruženja, a u planu su i sajmovi u zemljama Europske unije”, kaže
    vlasnik tvrtke Prostudio Boris Gazibara.

    “Pomoću najmodernijeg pretraživača obogaćenog visokom SEO optimizacijom posjetitelj u Kalendaru sajmova može pronaći informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja sajma, ali ono što držimo značajnim je pretraživanje po grupi proizvoda. Baza nam je bila odlična knjižica Kalendar sajmova i izložbi koju svake godine izdaje Hrvatska gospodarska komora. Uz opće informacije o sajmu donosimo i Google maps koordinate, vremensku prognozu za razdoblje dok sajam traje, program događanja te informacije o cijenama ulaznica i parkinga, a u dogovoru s organizatorima prijavnice, uvjete izlaganja i detaljnu statistiku sajma”, kaže Gazibara naglašavajući da su svi podaci prevedeni na engleski i njemački jezik.

    Posao će se širiti

    Za sada postoje dvije reporterske ekipe s bogatim novinarskim iskustvom koje izvještavaju sa sajmova u zemlji i inozemstvu, a kako se projekt bude širio, broj timova, dopisnika, urednika i drugih zaposlenika bit će veći. Osim iz Hrvatske u prvim mjesecima rada zabilježeni su posjeti čitatelja iz Njemačke, Češke, Austrije, Slovenije, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Belgije i ostalih zemalja.

    “Naš projekt je prepoznat u Poduzetničkom inkubatoru Virovitičko-podravske županije pa smo dobili potporu u vidu subvencioniranog zakupa opremljenog poslovnog prostora i subvencionirane usluge knjigovodstva”, kaže Gazibara izražavajući nadu da će portal Sajmovi.eu prepoznati i poslovna zajednica kojoj je namijenjen.

    (PV/G.G.)
    23. rujna 2013.

  • Kamenoklesarski obrt Gotovac, Kaštel Sućurac: Profit je u izvozu obrađenog kamena

    Kamenoklesarski obrt Gotovac osnovan je 1994. godine, stalno zapošljava osam radnika i surađuje s desetak kooperanata. Bavi se proizvodnjom i ugradnjom kamena, postavljanjem zidnih i podnih obloga, rezanjem i oblikovanjem kamena, iznajmljivanjem strojeva i opreme za izgradnju, a izvodi i radove na vađenju građevinskog kamena, kao i vapnenca, gipsa, sadre i krede. Svoje usluge nude i za ostale građevinske radove vezane uz kamenoklesarstvo i obradu kamena.

    Vlasnik i direktor obrta Ivan Gotovac javnosti je poznat i kao predsjednik Sekcije za obradu kamena pri Hrvatskoj obrtničkoj komori te kao suradnik na nekoliko značajnih kamenih spomenika, poput Gospe od Puta na odmorištu Skradin ili spomenika generalu Andriji Matijašu Pauku postavljenom pokraj Marine kraj Trogira. Njegovi proizvodi ugrađeni su u splitsku i velolučku rivu, u mnoge crkve, u splitski aerodrom; tri fakulteta obložio je kamenom te ugradio svoje proizvode u brojne poslovne objekte, zgrade i privatne kuće. Sa svojim je kamenom izvodio radove u nekoliko država, pri čemu posebno ističe tri luksuzne stambene zgrade u Njemačkoj.

    Muke s dozvolama

    Gotovac stalno surađuje s nekoliko akademskih kipara. Posebice je intezivna suradnja s kiparom Venom Jerkovićem za kojeg Gotovac tvrdi kako je jedan od najboljih kipara koji radi s kamenom u Hrvatskoj.
    Kako bi osigurao sirovinu koja mu treba za obradu, Ivan Gotovac već 12 godina pokušava dobiti dozvole za eksploataciju dva polja kamena. “Više od 10 godina trebalo je da se pribave svi papiri potrebni za dobivanje te koncesije. Težak je to put, ali nadam se da smo sada pred dovršetkom i da ćemo uskoro početi eksploatirati kamen s tih lokacija”, ističe Gotovac.

    Hrvatsko tržište je, kaže, jako malo, a pad građevinske aktivnosti odrazio se, dakako, i na poslovanje proizvođača kamena. “Izvoz je jedini izlaz iz ove situacije, ali - to je ono što treba promijeniti - moramo izvoziti gotov proizvod a ne sirovinu”, ističe obrtnik. “Proizvodnja kamena je djelatnost na koju se, odmah nakon turizma i uz brodogradnju, možemo osloniti. Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja što se tiče kamena i naš je kamen, posebice bijeli, jedan od najboljih na svijetu”, kaže. Kao primjer i uzor ističe tvrtku Kamen Pazin. Ne isplati se, tvrdi, izvoziti kamene blokove koje će netko obraditi i potom po visokoj cijeni plasirati na naše tržište. Na umjetni kamen majstor Gotovac pak gleda s negodovanjem. Dobro je, kaže, što taj materijal ima vrlo mali udjel na našem tržištu.

    (PV/J.V.)
    23. rujna 2013.

  • Informacijama do efikasnosti

    Projektom BIZimpact - koji s više od 1,5 milijuna eura financiraju Europska unija sredstvima IPA programa i hrvatska vlada - želi se ojačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva i omogućiti bolji poslovni okoliš za one koji se žele baviti poduzetništvom.

    Provedba BIZimpacta II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, i nastavak je prvoga BIZimpacta koji je proveden u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Projekt je dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. Provedba projektnih aktivnosti uključit će cijelo područje Hrvatske što će osigurati opsežan prijenos vještina, informacija i znanja.

    Projektom će se jačati razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj, a radit će se i na poboljšavanju svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima. Aktivnosti će biti usmjerene i na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj.

    Projekt se sastoji od četiri komponente - procjene ekonomskih učinaka (PEU), razvoja procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga s poslovnom zajednicom u kontekstu procjene ekonomskih učinaka, širenje informacija i podizanje svijesti, te razvoja kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama korisnika odnosno partnera.

    Glavni korisnik projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta, a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski savez zadruga. U projektima će raditi i druge javne institucije, ali i pojedine tvrtke, obrti i zadruge.

    "Pokrenuli smo drugu fazu projekta jer je prva bila iznimno uspješna pri čemu treba imati u vidu da je pred Hrvatskom kao najnovijom članicom EU-a proces daljnje i sveobuhvatne prilagodbe europskoj pravnoj stečevini te praćenje izmjene postojećih i donošenje novih europskih propisa", rekao je na predstavljanju projekta ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. "Naš normativni okvir mora biti poticajan za poduzetnike i mora im omogućiti ravnopravan status s poduzetnicima u EU-u. Preuzeli smo velik broj europskih propisa od kojih su mnogi imali pozitivne efekte, ali su se pojedini pokazali kao neprimjerena rješenja za našu poslovnu praksu. Nužno je dalje jačati poslovnu informiranost kako bi poduzetnici bili na vrijeme upoznati sa zakonskim promjenama i zakonskom regulativom", smatra Maras.

    Ministar je naglasio kako će se posebno raditi na procjeni učinaka propisa na gospodarstvo jer je to podloga za donošenje novih učinkovitijih normativnih rješenja.
    "Nužno je poboljšavati učinkovitost javne uprave čiji rad mora biti transparentan kako bi se ostvarila što bolja suradnja javne uprave, poslovne zajednice, ali i svih onih na koje se određeni zakoni odnose. Zakoni se trebaju artikulirati uz pomoć javne i demokratske rasprave, ali u nedavnoj prošlosti uslijed određenih okolnosti nije bilo moguće osigurati primjerenu javnu raspravu. Potrebno je i dalje smanjivati parafiskalne namete, pa tako primjerice od 1. siječnja 2015. godine članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori postaje dobrovoljno", kaže Maras.

    Izuzetno smo zadovoljni s prvom fazom ovog projekta jer smo ostvarili sve zacrtane ciljeve koji su unaprijedili poduzetnički angažman pa ga smatramo jednim od najuspješnijih u našoj dosadašnjoj praksi, kaže Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja Europske unije.
    "Informiranost poslovne zajednice je preduvjet njene djelotvornosti i društvenog prosperiteta. Pored upoznavanja naših članica s legislativom EU-a te zbog njihovog lakšeg poslovanja na tom golemom tržištu osnovali smo tri nova centra - Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Centar za investicije i Centar za EU. U prvoj fazi projekta provedena su istraživanja čiji će rezultati znatno olakšati provedbu druge faze u kojoj će se dodatno ojačati komunikacijski procesi", zaključuje Vesna Trnokop Tanta.

    U realizaciji druge faze projekta treba pojačati međuresorsku suradnju te sustavno provoditi procjenu učinaka propisa, smatra Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. "Normativno reguliranje gospodarstva u krajnjoj liniji se odražava na porezne obveznike i tome valja posvetiti više pozornosti. U Hrvatskoj je prisutna normativna inflacija jer se zakonski okvir često mijenja, što je posljedica nepostojanja strategije gospodarskog razvoja. Ulaskom u EU moramo pratiti normativne promjene, ne samo na razini EU-a već i pojedinih članica, kako bismo uputili svoja očitovanja i zaštitili interese naših gospodarstvenika", kaže Jakelić.

    Prva faza provedbe projekta bila je korisna za obrtnike, kaže Sanja Želinski Matunec iz Odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju Hrvatske obrtničke komore. "Obrtnici se ubrzano prilagođavaju novim uvjetima poslovanja i u tome im HOK pomaže. Pored formalnog komuniciranja za prijenos informacija, znanja i umijeća, značajna je i neformalna komunikacija koju će provedba ovog projekta također poboljšati", ističe Sanja Želinski Matunec.

    (PV)
    19. rujna 2013.

  • HPB počeo s isplatom štednih uloga Centar banke

    Hrvatsku poštansku banku imenovala je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) jednom od banaka kojima je povjeren posao isplate obeštećenja deponentima Centar banke. Svih 60 poslovnih jedinica HPB-a na raspolaganju su deponentima Centar banke koji od četvrtka, 19. rujna, mogu podnijeti zahtjev za isplatu.

    Pravo na obeštećenje imaju fizičke osobe, trgovačka društva i neprofitne institucije izuzev osoba u posebnom odnosu s Centar bankom.

    Deponente Centar banke čekaju pripremljeni obrasci zahtjeva koje mogu preuzeti i podnijeti na naplatu u bilo kojoj poslovnici HPB-a. Prilikom podnošenja zahtjeva vlasnici depozita fizičke osobe trebaju predočiti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, odnosno drugu važeću identifikacijsku ispravu, a radi potpune identifikacije trebaju predočiti i izvorni dokument o depozitu (štednu knjižicu, ugovor o oročenju, karticu računa).

    Za deponente Centar banke koji nisu u mogućnosti doći osobno, pripremljeni su obrasci posebne punomoći, koje se može preuzeti u poslovnicama ili na internetskim stranicama HPB-a. 

    Isplata fizičkim osobama moguća je u gotovini ili prijenosom na račun, a isplata trgovačkim društvima te neprofitnim institucijama bit će izvršena prijenosom na račun.

    Deponenti Centar banke svoje zahtjeve mogu podnijeti u roku od 12 mjeseci nakon što je DAB objavio javni poziv, odnosno do 19. rujna 2014. godine.

    (PV)
    19. rujna 2013.

  • Drvoprerađivači se nude na prodaju

    Dvadesetak poslovnih subjekata u hrvatskoj drvnoj industriji u potrazi je za strateškim ulagačima, a ne nađe li ih, više od 30 posto malih drvoprerađivača moglo bi uskoro zatvoriti svoje pogone zbog globalizacije, gubitka starih tržišta i nedostatka sirovine, rečeno je na skupštini Hrvatskog drvnog klastera.

    Trenutačno se za razmjerno male iznose od nekoliko milijuna eura mogu kupiti posrnuli drvni giganti, poput slatinskog Gaja, koji imaju i po 10-15 hektara industrijskog zemljišta, rekao je direktor klastera Marijan Kavran. Članovi klastera najavili su da će na nadolazećem sajmu Ambienta za nagradnu igru donirati 12 tona peleta, te kamin i peć na pelete, što je puno veća vrijednost od 20.000 kuna, s koliko je država pomogla održavanje sajma. Interes za izlaganje na Ambienti izrazili su i mnogi strani poduzetnici iz drvnog sektora, a Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je i poljsko-hrvatski forum drvoprerađivača, koji bi se trebao održati početkom 2014.

    Očekuje se i donošenje Vladine uredbe o dražbi drvnih proizvoda, kojom bi bio uveden bolji nadzor izvoza, jer je trenutačno oko 70 posto izvoza pogrešno deklarirano. Iako prerada drva i dalje čini oko devet posto hrvatskog izvoza, o njoj se u medijima rijetko govori: prema podacima Denisa Jelačića sa Šumarskog fakulteta, drvnoj industriji je u 2011. bilo posvećeno samo 0,002 posto priloga na televizijama.

    (PV/D.Ž.)
    19. rujna 2013.

  • U restrukturiranju treba imati mjeru

    U restrukturiranju kompanija najteže je promijeniti mentalni sklop, a najveći izazov je osigurati protočnost informacija, jer ako se neka informacija može pogrešno protumačiti, to će se i dogoditi, ustvrdio je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak na konferenciji HR Business arena 2013. Uprava HP-a mora komunicirati i sa sindikatima, a oni često svojim negativnim pristupom sve upropaste, požalio se. Ipak, dodaje da do restrukturiranja zapravo ne bi trebalo ni dolaziti jer ako postoji potreba za njim, to znači da se nije dobro radilo.

    Hrvatski telekom je neprestano u transformaciji, a kad tražimo od drugih da se transformiraju, moramo početi od sebe, tvrdi članica Uprave HT-a Irena Jolić Šimović. U restrukturiranju uvijek treba naći mjeru i zaposlenima koji su tehnološki višak pružiti perspektivu i podršku nakon odlaska iz kompanije, uvjerena je ona te ističe da u komunikaciji sa zaposlenima treba koristiti društvene mreže i otvorene i interne.

    No, Melanie Seier Larsen, konzultantica iz A.T. Kearneyja Slovenija, upozorava da s društvenim mrežama treba biti oprezan jer tijekom restrukturiranja mogu postati kanal za negativne reakcije i dovesti do fijaska u komunikaciji.

    (PV/D.Ž.)
    19. rujna 2013.

  • Diona prodala 42 trgovine

    Diona je s tvrtkama Ribola i Gavranović, u sklopu plana restrukturiranja, postigla sporazum o prijenosu trgovačkog poslovanja Dione na te dvije tvrtke u Dalmaciji i Središnjoj Hrvatskoj. Ovim ugovorom prodajna mjesta Dione, zajedno s radnicima u tim regijama, preuzimaju Ribola i Gavranović, a Diona će nastaviti s konsolidacijom poslovanja i fokusiranjem aktivnosti na područja najvišeg razvojnog potencijala.
     
    "Ovim sporazumom smo prenijeli poslovanje u 42 trgovine i zadovoljni smo što smo uspjeli osigurati kontinuitet rada kod većine naših zaposlenika u regijama Dalmacije i Središnje Hrvatske. Radi se o financijski stabilnim, rastućim tvrtkama izrazito regionalnog karaktera. Diona će s druge strane, ostvarenom vrijednošću transakcije poboljšati bilancu i smanjiti izloženost prema dobavljačima", priopćeno je iz Dione.

    (PV)
    19. rujna 2013.

  • Generali mijenja tržište

    Generali osiguranje prvo je osiguravateljsko društvo na tržištu koje nudi mogućnost ugovaranja obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti (AO) sa i do 23 posto nižom cijenom police.

    Generali je time, ponajprije iz pozicije inicijatora, a sada i praktičnom primjenom novog liberaliziranog cjenika, postao predvodnikom liberalizacije tržišta AO uslijed stvaranja uvjeta koji omogućavaju primjenu novih kriterija koji ugovarateljima donose povoljniju cijenu, priopćeno je iz tvrtke Kursor komunikacije.

    Prilikom oblikovanja novog liberaliziranog cjenika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti Generali osiguranje primijenilo je, pored bogatog međunarodnog iskustva koje nosi s drugih razvijenih liberaliziranih tržišta, i iscrpno lokalno iskustvo, kao i saznanja temeljena na bazi hrvatskih statistika.

    Inovacija Generali cjenika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je u personaliziranom pristupu svakom pojedinom ugovaratelju. Tako se pri izračunu cijene police vrednuje više kriterija, s naglaskom na povijest sigurne vožnje ugovaratelja, zbog čega početna cijena police – u kojoj je već uračunat određeni bonus - u konačnici može biti niža i do 23 posto.

    Georg Engl, predsjednik Uprave, kaže kako primjenom novog cjenika Generali osiguranje mijenja tržište nabolje. "Uzimajući u obzir aktualne ekonomske okolnosti i standard građana, a temeljem uvjeta koji omogućavaju liberalizaciju tržišta AO, zadovoljni smo što konačno možemo ponuditi pravične cijene po mjeri i želji osiguranika, jer ne vidimo razloga da netko tko je savjestan i siguran vozač plaća skuplju cijenu police", ističe on.

    (PV/B.O.)
    18. rujna 2013.

  • Prihodi od turizma veći za 8,5 posto

    U sedam mjeseci ove godine, prema podacima Porezne uprave,  ostvareno je 8,5 posto više prihoda u turističkim djelatnostima nego lani. Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja iznosili su u tom razdoblju 13,27 milijardi kuna.

    „Turistički promet dosadašnjeg dijela sezone i prihodi u prvih sedam mjeseci pokazuju pozitivan trend ovogodišnje turističke 2013. Rast prihoda u turističkim djelatnostima prati rast broja dolazaka i noćenja, zbog čega smo itekako zadovoljni jer su financijski pokazatelji ključno mjerilo uspješnosti sezone. Pozitivan utjecaj na ostvarene brojke svakako su imale i investicije u turizam, u koji je ove godine uloženo 2,6 milijardi kuna“,  rekao je ministar turizma Darko Lorencin dodajući da s optimizmom gleda i na postsezonu te da na kraju godine očekuje i rast prihoda od turizma između dva i tri posto.  

    Gledajući po kategorijama, ukupno su pravne i fizičke osobe u prvih sedam mjeseci ostvarile 5,51 milijardu kuna prihoda (+2,7 posto) u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima, 164,56 milijuna kuna prihoda (+6,9 posto) u kategoriji kampova i prostora za kampiranje, 2,42 milijardi kuna (+28,2 posto) u djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, 2,14 milijarde kuna (+27,2 posto) u djelatnosti pripreme i usluživanja pića te 244,65 milijuna kuna prihoda (+3 posto) u kategoriji turoperatora.

    (PV)
    17. rujna 2013.

  • GEN-I dodatno snižava cijenu struje

    Tvrtka GEN-I najavila je dodatno sniženje cijena električne energije za kućanstva. Nove cijene i dalje su niže za 10 posto u odnosu na nove cijene HEP-a, čime GEN-I potvrđuje obećanje kako će uvijek biti najpovoljniji na hrvatskom tržištu, tvrdi se u priopćenju iz te tvrtke.

    Prema njihovoj računici, kućanstvo koje se grije na struju ove zime moći će uštedjeti gotovo 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Posebno naglašavaju da HEP nije snizio cijenu električne energije za male poduzetnike, dok GEN-I od svog ulaska na tržište malim poduzetnicima jamči uštede i od 30 posto.

    "Pozdravljamo odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) jer je to dobra odluka za sve korisnike u Hrvatskoj te ona potvrđuje naše tvrdnje da je cijena električne energije u Hrvatskoj izuzetno visoka i da postoji mnogo prostora za njezino snižavanje,“ komentirao je najavu HEP-a o sniženju cijena struje predsednik uprave Grupe GEN-I Robert Golob.

    „Kao što smo obećali, odlučili smo dodatno sniziti vlastite cijene u ponudi Jeftina struja jer želimo ostati najjeftiniji ponuđač električne energije na tržištu. To je pozicija koju držimo na svim tržištima gdje poslujemo i smatramo da će to korisnici znati cijeniti", zaključio je Golob.

    GEN-I Zagreb je dobio više od 12.000 upita za promjenu opskrbljivača električne energije, njegovom opskrbljuje se više od 4.500 potrošača, a svim novim korisnicima koji potpišu ugovor do kraja listopada ponovno nude besplatnu električnu energiju u prvih mjesec dana korištenja. Ova je posebna pogodnost automatski produžena i za one koji su potpisali ugovor s tvrtkom GEN-I Zagreb tijekom kolovoza. 

    Politiku najnižih cijena električne energije bez ugovornih obveza GEN-I Zagreb temelji na  jamstvu da neće povisiti cijene do kraja 2015. godine, čime se tvrtka obvezala da maksimalne cijene neće rasti do 1. siječnja 2016. godine, već postoji samo mogućnost njihovog sniženja.

    Nove cijene (s PDV-om), na snazi od 1. listopada 2013. godine:

    Tarifni model

    Cijena električne energije

    Naknada za opskrbu

    JT

    VT

    NT

    kn/kWh

    kn/kWh

    kn/kWh

    kn/mjesec

    Jednotarifno mjerenje (tarifni model PLAVI)

    Niski napon

    0,426

    (0,533)

       

    7,40

    (9,25)

    Dvotarifno mjerenje (tarifni model BIJELI)

    Niski napon

     

    0,450

    (0,563)

    0,225

    (0,281)

    7,40

    (9,25)

    (PV)
    16. rujna 2013.

  • Mogu li se zakonima stvoriti radna mjesta?

    Što se želi postići izmjenama radnog zakonodavstva i kako ono može utjecati na gospodarski rast, pitanje je kojim se bavio okrugli stol Radno zakonodavstvo i gospodarstvo koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Primjer budućih dijaloga o ovoj temi između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade, istaknutih stručnjaka u području rada i radnih odnosa, te predstavnika Hrvatskog sabora pokazala je rasprava na ovom okruglom stolu.

    Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je najavio reformu mirovinskog sustava. "Novi zakon donosi promjene u mirovinskom sustavu. Najave da će se u mirovinu ići sa 67 godina teško se mogu ostvariti prije 2030. godine jer je do tada na snazi prijelazni sustav za izjednačavanje prava muškaraca i žena. Po novome i sa 41 godinom staža moći će se ići u punu mirovinu, a ne kao do sada da oni koji to učine plaćaju penale. Zakon predviđa i da, ako tvrtka završi u stečaju i radnici dvije godine ne mogu naći posao, oni koji ispunjavaju uvjete mogu ići u prijevremenu mirovinu bez kazni", ističe Mrsić.

    U Ministarstvu najavljuju da će se i nakon što dođe do oporavka i gospodarskog rasta promijeniti doprinosi za drugi stup. Oni ne bi trebali ići iz neto plaće radnika, nego će se morati s poslodavcima naći oblik kako osigurati novac za mirovine.

    "Povlaštene mirovine morat će se također mijenjati. Ukinuli smo saborske i dužnosničke mirovine, a naš je prijedlog da se kretanje povlaštenih mirovina uskladi s rastom proračuna, dok se radničke mirovine neće dirati", najavio je Mrsić.

    Uvoz radne snage

    Problem Hvatske je više od 30 posto nezaposlenih i umirovljenika, te sustav to teško može izdržati, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

    "Moramo razmisliti o imigracijskoj politici jer ćemo zbog natalitetne politike i upisnih kvota na fakultete morati uvesti radnu snagu. Hrvatskoj treba dva milijuna radnih mjesta, a teško ćemo s vlastitim kadrom to moći napraviti", smatra Vidošević.

    Sindikalisti se slažu s promjenama u mirovinskom sustavu, ali ih smetaju najavljene promjene u Zakonu o radu. Kažu, te promjene će unazaditi sustav. Ova nova mini reforma radnog zakonodavstva nije bila potrebna jer smo do sada već dva puta usklađivali ove zakone s obrazloženjem kako to od nas traži Europska unija, kaže predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever.

    "S druge strane pravo je pitanje što dobivamo s ovim daljnjom fleksibilizacijom zakona. Želimo li privući investitore kojima je jedino važna niska cijena rada kako bi preselili tvornice tamo gdje je jeftinije, pa kada nađu novo mjesto s nižom cijenom rada, odu i odnesu radna mjesta", smatra Sever.

    U sindikatima smatraju kako nije dobra ni legalizacija manje formalnih oblika zapošljavanja. "Vlada i država bi se više trebala baviti ekonomskom politikom, radom pravosuđa i smanjenjem birokracije a manje radnim zakonodavstvom jer je cijena rada koja se ističe kao glavni motiv za smanjenja radničkih prava tek na devetom ili desetom mjestu po kriterijima koje zanimaju investitore", zaključuje Sever.

    (PV)
    13. rujna 2013.

  • Gotovo 100.000 turista posjetilo Zagreb u kolovozu

    Zagreb je u kolovozu 2013. godine posjetilo 97.697 posjetitelja koji su ostvarili 149.248 noćenja, što je u odnosu na isti mjesec 2012. godine porast od 16 posto posto u dolascima te 12 posto u noćenjima.

    Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, stranih gostiju bilo je 89.944, a ostvarili su 135.372 noćenja, što je porast od 17 posto u dolascima te 16 posto u noćenjima. Najviše gostiju stiglo je iz Italije, Španjolske, Njemačke, Francuske te Velike Britanije.

    Uz porast dolazaka i noćenja koje glavni grad Hrvatske bilježi iz mjeseca u mjesec, Zagreb je ovih dana dobio i još jedno prizanje. Nizozemski blog Stedentripper.com objavio je listu 10 europskih gradova s najboljim restoranima. Na toj se listi našao Zagreb na drugom mjestu, odmah iza Krakova, ostavivši iza sebe gradove kao što su Istanbul, Porto, Riga Tallinn, Atena, Budimpešta i mnogi drugi: (http://www.stedentripper.com/blog/80777/restaurant-onderzoek). Stedentripper.com je prikupio tri milijuna komentara s popularnih stranica sa savjetima za putovanja TripAdvisor i Yelp, a analizirane su ocjene restorana iz 160 europskih gradova, uzimajući u obzir odnos cijene i  kvalitete, ugođaj te uslugu.

    (PV)
    13. rujna 2013.

  • Suradnja s metalcima iz Šangaja

    Pet hrvatskih tvrtki i institucija predstavilo svoj rad gospodarskom izaslanstvu iz Šangaja. U razgovorima održanima u Hrvatskoj gospodarskoj komori sudjelovali su Ivanal, Ferro-Preis i Končar-KET te HBOR i Zagrebački velesajam. S druge strane bili su predstavnici Vijeća za promociju međunarodne trgovine Šangaja i Kineskog udruženja industrije alata i kalupa.

    Uz ostalo, razgovaralo se o mogućnosti nastupa hrvatskih tvrtki na Međunarodnom sajmu alata i kalupa te prerade metala, koji se održava u Šangaju u lipnju 2014. godine. Sudjelovanje na sajmu i suradnja s udruženjem mogla bi olakšati i ubrzati poslovnu suradnju hrvatskih i kineskih tvrtki koje posluju u ovom sektoru. Kinesko udruženje na sličan način surađuje sa 50 takvih udruženja diljem svijeta.

    Domagoj Juričić, v.d. direktora Sektora za međunarodne odnose HGK-a, opisao je gostima stratešku poziciju luke Rijeka, koja je najkraći put za pristup kineskih roba na europsko tržište. Predstavljajući ulogu i mogućnosti HGK-a u povezivanju gospodarstava Hrvatske i Kine, Juričić je istaknuo vrlo dobre odnose s kineskim veleposlanstvom u RH, pogotovo u organizaciji poslovnih sastanaka gospodarstvenika dviju zemalja. Hrvatska i Kina lani su ostvarile 1,5 milijardi dolara robne razmjene pri čemu je hrvatski izvoz u Kinu iznosio 46 milijuna dolara.

    (PV/I.V.)
    11. rujna 2013.

  • I sindikati žele strateškog partnera u Petrokemiji

    Uprava Petrokemije dobila je nalog Nadzornog odbora da odmah započne s postupkom privatizacije. Proces pronalaženja strateškog partnera započet će izborom savjetnika za privatizaciju i ta bi faza trebala biti brzo gotova. "U privatizaciju Petrokemije treba ići hitno - što prije, to bolje", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potvrdivši kako će država zadržati samo kontrolni udjel od 25 posto.

    Prije odluke o ulasku u privatizacijski proces, Nadzorni odbor Petrokemije obavio je smjenu na čelu tvrtke. Od 6. rujna prestao je mandat dotadašnjeg predsjednika Uprave Josipa Jagušta i člana Uprave Žarka Rijetkovića. NO je imenovao Dragana Marčinka predsjednikom Uprave, dok je novi član postao Nenad Zečević, na mandat od četiri godine.

    Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva nedavno je uspješno dokapitaliziran. U kolovozu je objavljeno da je temeljni kapital povećan na 754,2 milijuna kuna uplatom svježih 186 milijuna kuna. Među ulagačima u nove dionice Petrokemije bili su obvezni mirovinski fondovi (55,3 posto), dobrovoljni mirovinski fondovi (5,8 posto) i Audio sa 23,1 posto. Inozemni ulagači pridružili su se sa 3,1 posto, otvoreni investicijski fondovi sa 2,5 posto i ostali koji su dali 10,2 posto novog kapitala.

    Vlada je pristanak za proces izbora strateškog partnera dobila i od sindikata koji su se ranije snažno suprotstavljali smanjivanju državnog udjela ispod 50 posto. Vrdoljak kaže da su razgovarali i da je pronađen zajednički jezik. Dokapitalizacijom, za koju je novac pronađen u napregnutom proračunu, Vlada je pokazala volju za pomoć Petrokemiji i to je uvjerilo sindikate u dobre namjere, ocijenio je Vrdoljak.

    Strateški partner stiže iz Europe?

    Željko Klaus, povjerenik Sindikata i član Nadzornog odbora, kaže da je nužan strateški partner jer je poslovanje u kriznim uvjetima iscrpilo tvrtku. Potvrdio je da s predstavnicima Ministarstva gospodarstva mjesecima razgovaraju o modelu privatizacije. Njihov uvjet je da strateški partner zadrži proizvodnju od najmanje 1,2 milijuna tona, provede nova ulaganja i zadrži postojeću razinu zaposlenosti. Sindikati će biti uključeni u izbor savjetnika za privatizaciju, a sudjelovat će i u drugim fazama privatizacije. Želimo postići ozbiljno socijalno partnerstvo i lijepu privatizacijsku priču, rekao je Klaus za HRT.

    Lokalni čelnici požalili su se na manjak informacije o privatizaciji. "To je preznačajno pitanje za cijeli grad a da Gradsko vijeće i druga tijela ne budu upućena u situaciju. Ministar Vrdoljak uzeo je na sebe veliku odgovornost", prokomentirao je gradonačelnik Kutine Andrija Rudić, inače član SDP-a.

    Ministar Vrdoljak očekuje da će potencijalni strateški partner biti iz Europe jer je nelogično da dolaze investitori s drugih kontinenata koji ne poznaju dobro ovdašnje tržište. Također, u petrokemijski biznis rijetko ulazi netko to sam nije u toj branši.

    Logično bi bilo da se na pregovorima o Petrokemiji pojave Borealis, češki Agrofert, možda neke ruske tvrtke ili norveška Yara, najveća europska tvrtka u ovom sektoru, rekao je Vrdoljak.

    (PV/I.V.)
    10. rujna 2013.

  • Sberbank za sada bez novih akvizicija

    Sberbank u gotovo svim segmentima svojega poslovanja u Hrvatskoj bilježi rast. Naime, aktiva ove najveće ruske banke, koja je u veljači 2012. preuzela grupaciju Volksbank International (VBI), kojoj je pripadala i Volksbank Hrvatska, koncem srpnja iznosila je gotovo 9,1 milijardu kuna te je tako bila za 10 posto veća u odnosu na onu s kraja prošle godine.

    Predsjednica Uprave Sberbanke u Hrvatskoj Andrea Kovacs-Wöhry, kaže kako su u tome razdoblju krediti rasli za sedam posto, depoziti za 25 posto, obujam domaćeg platnog prometa za 32 posto te onoga s inozemstvom za 63 posto. "Rastemo brže od tržišta koje u nekim segmentima čak i pada", ističe. Također, banka je povećala broj zaposlenika za dva posto. "Zapošljavamo i dalje, a trenutačno u Hrvatskoj imamo ukupno 491 djelatnika", napominje.

    Nadalje, proces rebrendinga i promjena imena iz Volksbank u Sberbank započeo je sredinom siječnja. Do sada, naglašava Kovacs-Wöhry, rebrendirano je 70 posto poslovne mreže, uključujući preseljenje nekih poslovnica. "Od tada pa do danas uvećana je i mreža bankomata za 31 posto radi unapređenja usluge klijentima. K tomu, planiramo i daljnje širenje te tražimo poslovne prostore", kaže ona dodavši kako u iduće dvije godine neće biti novih akvizicija, pa tako sada Sberbank ne razmatra ni kupnju Hrvatske poštanske banke (HPB). "Ono pak što mogu reći jest to da u spomenutom razdoblju namjeravamo organski rasti i želimo biti most prema istočnim tržištima, ponajprije ruskom i onom Zajednice nezavisnih država", otkriva.

    Jamstvo za Mercator

    Osim toga, dodaje Mario Henjak, član Uprave, Sberbank želi postati brza i fleksibilna banka za male i srednje poduzetnike te biti aktivni sudionik u financiranju države i njenih poduzeća, što joj je već pošlo za rukom. Naime, bila je su-aranžer izdanja državnih obveznica Hrvatske na domaćem tržištu, za što je odobreno 103 milijuna eura, a pregovori traju i za daljnjih 150 milijuna eura.

    Važno je naglasiti i to da je banka sudjelovala u gotovo svim važnijim transakcijama u korporativnom biznisu. Tako je, primjerice, dala Agrokoru jamstvo u iznosu od 18,1 milijun eura za preuzimanje Mercatora.
    Uz poslovanje s malim, srednjim i velikim poduzetnicima te državom, Sberbank razvija nove proizvode i usluge. A među njima ističe se jedinstveni kreditni proizvod na hrvatskom tržištu Cash Back. Riječ je o nenamjenskom kreditu s valutnom klauzulom u eurima kojeg je, prema izboru klijenta, moguće ugovoriti s rokom otplate na pet ili 10 godina uz kamatnu stopu od 8,49 posto (EKS 9,3 posto) te u iznosu do 15.000 eura. Uz to, klijenti koji u Sberbanci pri realizaciji kredita otvore tekući račun, ili ga već imaju, ostvaruju dodatnu pogodnost – realizaciju kredita bez ikakvih troškova. Drugim riječima, ne naplaćuje im se naknada za administraciju kredita, ona za rizik te javnobilježnički troškovi.

    Ono pak što ovaj nenamjenski kredit čini jedinstvenim na hrvatskom tržištu je činjenica da će Sberbank klijente koji uredno otplaćuju Cash Back nagraditi povratom sredstava. Točnije, oni klijenti koji podignu kredit na 10 godina i uredno ga otplaćuju, dobit će na svoj račun 10 posto od ukupno odobrenog iznosa, a najviše 10.000 kuna. Oni klijeni čiji je rok otplate Cash Backa pet godina, bit će nagrađeni s pet posto iznosa odobrenog kredita. Nagrada će im se isplaćivati na način da će se na kraju svake godine uredne otplate onim klijetima s kreditom na 10 godina na račun isplatiti 1/10 ukupnog iznosa nagrade, a onima s kreditom na pet godina 1/5 ukupne nagrade.

    Sberbank je jedna od vodećih banaka u Europi te jedna od najvećih i najbrže rastućih globalnih financijskih institucija. Sberbank brend je u 2012. godini proglašen 13. najvrjednijim financijskim brendom u svijetu te drugim u Europi, s vrijednosti od 14,2 milijardi dolara, što u odnosu na 2011. predstavlja povećanje od gotovo 3,4 milijardi dolara. Osnivač i većinski vlasnik Sberbanke je središnja ruska banka.

    (PV/B.O.)
    10. rujna 2013.

  • U prvih osam mjeseci pet posto više turista

    Do kraja kolovoza ove godine na Jadranu i u Gradu Zagrebu zabilježeno je 10.095.906 dolazaka turista, što je porast od 5,4 posto, te 60.522.631 noćenja, uz porast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavili su u Zagrebu ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić.

    „U prvih osam mjeseci, a posebice u kolovozu bilježimo odlične rezultate, a s obzirom da imamo najave o dobroj rezervaciji bookinga i u rujnu i u listopadu, očekujemo vrlo dobru turističku godinu. Bili bismo zadovoljni s ponavljanjem rezultata turističkog prometa od prošle godine, s većim rastom prihoda od turizma od dva do tri posto“, izjavio je Lorencin, predstavljajući rezultate turističke sezone.

    U prvih osam mjeseci strani su turisti ostvarili porast od šest posto u dolascima (9.131.905 dolazaka) i porast od 3,9 posto u noćenjima (55.062.134 noćenja). Porast u dolascima su ostvarili i domaći turisti s 0,2 posto (964.001 dolazaka). Porast noćenja je u razdoblju od siječnja do kolovoza ostvaren na emitivnim tržištima Njemačke (12.187.871 noćenja, +2,8 posto), Slovenije (6.808.776 noćenja, +1,8 posto), Austrije (4.722.367 noćenja, +2,6 posto), Češke (4.294.119 noćenja, +2,6 posto), Poljske (3.788.441 noćenja, +21,1 posto), Slovačke (2.307.884 noćenja, +1,9 posto), Mađarske (1.727.293 noćenja, +8,4 posto), Velike Britanije (1.537.744 noćenja, +25,6 posto) i Francuske (1.460.192 noćenja, +5,3 posto).

    „Uz tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, optimizam nam daju i tržišta poput Velike Britanije, Poljske, Slovačke, ali i skandinavska tržišta koja su odlično reagirala i na kojima su zabilježeni odlični rezultati. Ta će tržišta i dalje biti u fokusu naše strategije s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao turističke destinacije u koju se gosti rado vraćaju“, dodao je Lorencin.

    U prvih osam mjeseci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je ostvaren porast od 10,1 posto u dolascima (998.252 dolazak) i porast od 7,5 posto u noćenjima (4.951.246 noćenja). U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno 691.805 dolazaka što je 8,2 posto više i 4.614.497 noćenja što je 7,2 posto više.  U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 4,9 posto u dolascima (401.812 dolazaka) i porast od sedam posto u noćenjima (1.709.386 noćenja). U razdoblju od siječnja do kolovoza 2013. godine u Gradu Zagrebu ostvareno je 14,9 posto više dolazaka što je ukupno 531.909 dolazaka i 12,4 posto više noćenja što je ukupno 916.391 noćenja.

    U prvih osam mjeseci na Kvarneru je ostvaren porast od dva posto u dolascima, što je ukupno 1.881.727 dolazaka i porast od 2,5 posto u noćenjima, što je ukupno 10.782.391 noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih osam mjeseci ostvareno 1.766.705 dolazaka, što je 9,4 posto više, i 10.578.350 noćenja, što je 6,9 posto više. Zatim slijedi Zadarska županija sa 1.170.505 dolazaka, što je 7,9 posto više, i 8.476.548 noćenja, što je 3,6 posto više.
     
    U prvih osam mjeseci u Istri je nadoknađen raniji pad u dolascima, jer je ostvareno 2.653.191 dolazaka, što je rast od 0,6 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Istra bilježi 18.493.822 noćenja, što je pad od 0,9 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

    Prema službenim podacima u kolovozu na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno je 3.432.363 dolazaka, što je porast od 10,1 posto, te 23.950.584 noćenja što je porast od 4,5 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Strani su turisti ostvarili 3.206.096 dolazaka, uz porast od 10,2 posto, i 22.118.061 noćenja, što je rast od 4,9 posto u odnosu na kolovoz 2012. godine.

    Domaći turisti su u promatranom razdoblju ostvarili rast od  8,6 posto u dolascima (226.267 dolazaka), ali su ostvarili neznatni pad od 0,4 posto u noćenjima (1.832.523 noćenja). Porast broja noćenja u kolovozu je ostvaren na tržištima Austrije (4,8 posto), Belgije (10,1 posto), Francuske (7,3 posto), Poljske (19,8 posto), SAD-a (23,7 posto) i Kanade (17,4 posto), Slovačke (2,3 posto), Švedske (27,7 posto), Švicarske (5,1 posto) i Velike Britanije (26 posto). 
     
    U Gradu Zagrebu ostvareno je 97.399 dolazaka što je 15,4 posto više i 148.781 noćenja što je 11,7 posto više u odnosu na kolovoz 2012. godine. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 635.977 dolazaka što je 13,4 posto više i 4.349.144 noćenja što je 8,6 posto više nego u kolovozu prošle godine. U Šibensko-kninskoj županiji je u kolovozu ostvareno 258.671 dolaska što je 11,6 posto više i 1.900.201 noćenja što je 6,3 posto više nego u kolovozu 2012. godine. Zadarska županija bilježi 432.218 dolazaka i 3.460.876 noćenja što u odnosu na prošlu godinu predstavlja rast u dolascima od 14,3 posto i rast u noćenjima od 6,5 posto.

    U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 306.972 dolazaka i 1.771.219 noćenja što predstavlja porast od 13,5 posto u dolascima i 8,9 posto u noćenjima. U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 147.672 dolazaka što je 9,4 posto više i 743.598 noćenja što je 7,2 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine. U Istri je ostvareno 891.138 dolaska što je rast od 6,1 posto i 7.198.791 noćenja što je rast od 0,02 posto. Na Kvarneru je ostvaren rast u dolascima turista za 7,3 posto (662.316 dolazaka)  i porast u noćenjima za 3,5 posto (4.377.974).

    Direktorica HTZ-a Meri Matešić najavila je nastavak organizacije edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. „Osim toga, uskoro ćemo krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebali predstavljati hrvatski turizam. Već smo definirali nove modele udruženog oglašavanja te raspisali natječaj. To su sve koraci koje činimo već sada za pripremu 2014. turističke godine koja će također biti vrlo izazovna“, zaključila je Meri Matešić.

    (PV)
    9. rujna 2013.

  • Hrvatsku i Ukrajinu vezuje prijateljstvo, a uskoro i zajedničko tržište EU-a

    S Leonidom Kožarom, ministrom vanjskih poslova Ukrajine i aktualnim predsjedavajućim OESS-a
    razgovarali smo u povodu njegovog službenog posjeta Hrvatskoj. Ministar Kožara susrest će se s hrvatskim gospodarstvenicima 9. rujna u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje će se osnovati Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ukrajinom. Cilj rada tog vijeća bit će pomoć hrvatskim tvrtkama u nastupu na ukrajinskom tržištu.

    Poštovani Leonide Oleksandroviču, ovo je Vaš prvi posjet Hrvatskoj. Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju Ukrajine i Hrvatske?
    - Politički odnosi između Ukrajine i Hrvatske jesu i oduvijek su bili izvrsni. Između nas nikad nije bilo nesporazuma, naše pozicije i ocjene slažu se u većini bilateralnih i multilateralnih pitanja. Želio bih naglasiti da siguran temelj za tako uzorno političko partnerstvo stvara kako naša etnička srodnost, jezična i kulturološka bliskost, tako i zajednička želja da gradimo budućnost u ujedinjenoj Europi.
    Pošto je članstvo u EU-u strateški cilj Ukrajine, ulazak Hrvatske u EU dopunjuje naše tradicionalno prijateljstvo dodatnim značenjem. Mi visoko cijenimo to što Zagreb podržava eurointegraciju Ukrajine i spreman je podijeliti s nama svoje iskustvo u pristupanju EU-u.
    Što se tiče trgovinsko-gospodarske suradnje, jasno je da njena razina ne odgovara ni razini političkog partnerstva niti realnom potencijalu gospodarskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske. Zato prioritetnu pažnju moramo posvetiti upravo snažnom jačanju trgovinsko-gospodarske suradnje. Nama je neophodno usredotočiti se na potražnju i realizaciju konkretnih uzajamno korisnih projekata, i u tome veliku ulogu mogu imati gospodarske komore dviju država.
    Već smo uveli izuzetno korisnu praksu održavanja hrvatsko-ukrajinskih poslovnih foruma tijekom kojih poslovni ljudi dviju država mogu uspostaviti neposredne kontakte. Počevši od 2000., održalo se već osam takvih događaja. Zadnji je bio u ožujku ove godine u Donecku, a sljedeći se planira već u listopadu ovdje u Zagrebu.
    Naročito značajan uspjeh naše su države postigle u razvoju međuregionalne suradnje. To su izravni, međuljudski kontakti, neposredna gospodarska i kulturna razmjena. Na današnji dan već osam ukrajinskih oblasti potpisalo je sporazum o partnerstvu s hrvatskim županijama, a spremaju se za potpisivanje još dvaju dokumenata. Partnerski odnosi uspostavljeni su također između dva ukrajinska i dva hrvatska grada.

    U kojim ekonomskim sektorima je moguće brže potaknuti suradnju?
    - Između najperspektivnijih izdvojit ću metaluršku industriju, brodogradnju, prometnu i kemijsku industriju, energetski sektor, građevinarstvo, farmaceutiku, poljoprivredu...
    Energetski sektor, bez preuveličavanja, ima strateško značenje. U tom području dobru perspektivu ima zajedničko sudjelovanje hrvatskih i ukrajinskih državnih naftnih i plinskih kompanija i njihovih podružnica, u izgradnji novih (ili obnovi postojećih) naftovoda i plinovoda, LNG terminala, te u razradi i eksploatiranju naftnih i plinskih polja u Hrvatskoj i Ukrajini. Imamo dobre preduvjete za uspješnu suradnju u razvoju alternativnih i obnovljivih izvora energije kao što su bioenergetika, korištenje sunčeve energije, toplinske energije okoliša, razvoj vjetroelektrana, korištenje hidropotencijala malih rijeka Hrvatske i Ukrajine.
    Naravno, kad je riječ o Hrvatskoj, nije moguće zaobići turizam. Zahvaljujući tome što je hrvatska vlada u zadnje četiri godine ukidala vize za državljane Ukrajine tijekom ljetne sezone, broj naših turista porastao je sa 33.000 u 2009. godini na više od 70.000 u 2012. Nadam se da povratak na vizni režim zbog ulaska vaše države u EU neće značajno utjecati na ovu tendenciju rasta.
    Primijetit ću da je turizam za sada ulica s jednosmjernim prometom jer u Ukrajini praktički nema hrvatskih turista. Međutim, kod nas se ima što pogledati, a i gdje odmoriti. Kijev, Lavov, Odesa pravi su turistički biseri. Odmor u Karpatima i okolici, u gornjem dijelu rijeke Dnjestar, gdje se nalazi i povijesna domovina Bijelih Hrvata, ili, recimo, na Krimu, može lijepo iznenaditi čak i one koji su odrasli na Jadranskoj obali. Uz to, mi smo još od 1. lipnja 2012. ukinuli vize za državljane Hrvatske. Stoga, Ukrajina je potpuno otvorena za sve vas i spremna za plodnu i uzajamno korisnu suradnju.

    Što hrvatski gospodarstvenici mogu očekivati od ukrajinskog tržišta? Kome se mogu obratiti za informacije o poslovnim kontaktima i uvjetima poslovanja?
    - Mi stvaramo optimalne pravne uvjete za razvoj poduzetništva, poboljšanje poduzetničke klime, privlačenje stranog kapitala i investicija. Pojednostavljena je zakonska regulativa, optimiziran postupak zasnivanja i likvidacije biznisa, državnog nadzora i kontrole, tehničkog reguliranja. U okvirima porezne reforme predviđeno je smanjenje poreznog opterećenja na biznis, smanjenje stope poreza na dobit poduzeća, oslobađanje od poreza na dobit na period od 10 godina za tvrtke u sektoru brodogradnje, zrakoplovne i lake industrije, hotelske industrije, elektroenergetike (pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora), strojogradnje i poljoprivrednog sektora...
    Provedba intenzivnih reformi dala nam je mogućnost da se dosta uspješno suočimo s posljedicama svjetske financijske recesije, koja je 2008.-2009. bolno pogodila Ukrajinu.
    Tijekom 2010.-2013. naš BDP porastao je na gotovo 10 posto, uglavnom zbog stabilnog razvoja grana realnog sektora gospodarstva – industrije i poljoprivrede.
    Stabilizirana je situacija u području državnih financija: razina deficita državnog proračuna smanjila se 2,2 puta, u 2011. godini prvi put u četiri godine zaustavljen je negativni trend povećanja državnog duga. Sve ove godine neovisnosti inflacija se zadržava na rekordno niskoj razini (0,1 posto za siječanj-srpanj 2013.).
    Snažan alat za ubrzavanje unutarnjih reformi, jačanje investicijske privlačnosti i rast konkurentnosti ukrajinskih proizvoda na svjetskom tržištu postat će budući sporazum o pridruživanju s Europskom unijom te stvaranje zone slobodne trgovine s EU-om.
    Poslovni kontakti mogu se uspostaviti uz pomoć Trgovinsko-privredne komore Ukrajine, Ukrajinskog saveza privrednika i poduzetnika koji imaju razgranatu strukturu i predstavništva u svakoj regiji naše države. Također, svoja udruženja imaju pojedinačne gospodarske grane, ona djeluju u užim spektrima ekonomije ovisno o strukovnoj pripadnosti. Osim toga, aktivno radi državno poduzeće Deržzovnišinform. To je informacijsko-analitički i ekspertni centar Ukrajine na čijoj se web stranici može naći baza podataka “Uvoznici i izvoznici Ukrajine”, postaviti pitanja, dobiti rezultate marketinških istraživanja, informaciju o izložbama u Ukrajini i slično.
    Isto tako želim obratiti pozornost čitatelja na postojanje Vijeća izvoznika i investitora Ukrajine koje djeluje pri Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine. U sastav Vijeća ulaze vodeće ukrajinske kompanije iz različitih sektora gospodarstva, uključujući predstavnike poznatih financijsko-investitorskih kompanija, a također niza gospodarskih komora i udruženja. Uvijek je dobro i neposredno se obratiti Veleposlanstvu Ukrajine u Hrvatskoj jer mi ćemo učiniti sve da vam pomognemo u pronalaženju partnera i vođenju posla u Ukrajini.

    Kakva su iskustva ukrajinskih izvoznika na hrvatskom tržištu? S kakvim se problemima susreću?
    - Ukrajinski izvoz u Hrvatsku sastoji se 85 posto od crnih metala i proizvoda od njih. I to je, nesumnjivo, mana koju treba ispravljati. Mogli bismo isporučivati na hrvatsko tržište proizvode energetske privrede, strojogradnje, poljoprivrede i slično. Što se tiče pozitivnog iskustva suradnje, vrijedi spomenuti našu nedavnu pobjedu na natječaju i potpisivanje ugovora o remontu sedam borbenih zrakoplova MiG-21 za Oružane snage Hrvatske, koji će se obaviti u Ukrajini, i prodaji još pet MiG-ova, a također o remontu šest helikoptera Mi-8. Uzimajući u obzir potencijal ukrajinskog vojno-privrednog kompleksa, nadam se da je to tek početak plodne i uzajamno korisne suradnje.

    Je li ulazak Hrvatske u EU znatno promijenio uvjete za poslovnu suradnju hrvatskih i ukrajinskih tvrtki? Što je bolje, a što lošije nakon 1. srpnja ove godine?
    - Želim naglasiti kako ne samo što ne očekujemo pogoršanja u gospodarskoj suradnji s Hrvatskom poslije 1. srpnja ove godine, nego smo sigurni da će se odnosi u trgovinsko-gospodarskoj i investicijskoj sferi između naših zemalja poboljšati. Razlogom za to će postati sporazum o asocijaciji Ukrajina-EU koji planiramo potpisati u studenom ove godine u Vilniusu tijekom Summita Istočnog partnerstva. Naglasit ću da se od nekoliko stotina kartica sporazuma gotovo 90 posto odnosi na stvaranje produbljene i sveobuhvatne zone slobodne trgovine između Ukrajine i EU-a. Štoviše, njene odredbe će se primjenjivati u praksi još prije ratificiranja dokumenta u parlamentima zemalja članica EU-a. To znači da će poslije potpisivanja sporazuma Ukrajina na gospodarskom planu faktički postati dio zajedničkog tržišta Europske unije. To će biti još jedan moćni poticaj za intenzifikaciju ukrajinsko-hrvatskih gospodarskih odnosa.

    Kakve su mogućnosti zajedničkog nastupa hrvatskih i ukrajinskih tvrtki na trećim tržištima? Primjerice, u Rusiji i drugim zemljama Zajednice nezavisnih država?
    - Smatram da postoji više mogućnosti za zajednički izlazak na tržišta trećih zemalja, između ostalog i na rusko. Već sam smještaj Ukrajine u zemljopisnom centru europskog kontinenta, kao i cijela naša povijest, određuje njenu prirodnu ulogu kao posrednika i karike koja spaja Istok i Zapad. Takva uloga postaje posebice važnom danas kad se u Europi odvijaju integracijski procesi.
    U kontekstu liberalizacije trgovine u Ukrajini, naglasit ću da takav posao vodimo ne samo s EU-om, nego i s cijelim nizom zemalja. Primjerice, od prvog siječnja ove godine stupio je na snagu Sporazum između Ukrajine i Crne Gore o slobodnoj trgovini. U tijeku su pregovori o stvaranju zona slobodne trgovine sa Srbijom, Kanadom, Izraelom i Turskom.
    Zajedno s partnerima iz ZND-a radimo na tome da zona slobodne trgovine Zajednice počne što brže funkcionirati u punom opsegu. Dosta uspješno vode se pregovori glede zone slobodne trgovine uslugama u okvirima ZND-a.

    Kakva je konkurencija i tko su najveći strani ulagači u Ukrajinu?
    - Mi smo već mnogo toga učinili za poboljšanje uvjeta vođenja biznisa u Ukrajini i jačanje investicijske privlačnosti naše zemlje, i to pridonosi dolasku direktnih investicija u nacionalno gospodarstvo. U prvih šest mjeseci ove godine u ukrajinsku ekonomiju stiglo je oko 900 milijuna dolara stranih investicija. Do 1. srpnja izravne strane investicije dosegnule su 55,3 milijarde američkih dolara, što predstavlja 1218 dolara per capita. Iz zemalja EU-a došlo je 42,8 milijardi dolara (77 posto ukupnog dioničkog kapitala), iz zemalja ZND-a 4,4 milijarde dolara (osam posto).
    Investicije su nam došle iz 138 zemalja svijeta. Među vodećim investitorima su Cipar – 17,9 milijardi američkih dolara, Njemačka – 6,2 milijarde dolara, Nizozemska – 5,4 milijarde dolara, Ruska Federacija – 3,8 milijardi dolara, Austrija – 3,2 milijarde dolara, Velika Britanija – 2,7 milijardi dolara. Imamo određene investicije i iz Hrvatske koje iznose 2,3 milijuna dolara.

    Robna razmjena Ukrajine i Hrvatske

    Robna razmjena Ukrajine i Hrvatske bila je u 2012. godini vrijedna 94 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 54 milijuna dolara. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz u Ukrajinu iznosio je 12,7 milijuna dolara, dok je uvoz bio vrijedan 22,9 milijuna dolara.
    Najveći dio hrvatskog izvoza u Ukrajinu odnosi se na izvoz lijekova (28,9 milijuna dolara u prošloj godini).
    Iz Ukrajine stižu proizvodi od valjanog čelika ili željeza (ove godine za sedam milijuna dolara). Prošle godine uvezeni su i brodovi, među njima i vatrogasni, za 9,4 milijuna dolara. Uvoz mineralnih gnojiva vrijedan je oko dva milijuna dolara, a suncokretova ulja 3,3 milijuna dolara.
    Najveću robnu razmjenu Hrvatska i Ukrajina ostvarili su 2007. i 2008., kada je ukupno iznosila 167 i 192 milijuna dolara. Stručnjaci u HGK-u smatraju da mogućnosti za povećanje suradnje postoje u farmaceutskoj industriji, izvozu opreme, građevinarstvu, proizvodnji namještaja, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, energetici i turizmu.

    (PV/I.V.)
    9. rujna 2013.

  • Rastu ulaganja telekoma

    Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija u drugom je tromjesečju 2013. godine zabilježilo porast ulaganja, prije svega kao rezultat ulaganja u pristup internetu putem mreža pokretnih komunikacija, kao i u opremu koja omogućava prelazak korisnika u nepokretnim komunikacijama na nove tehnologije.

    Prema podacima Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije (HAKOM), uloženo je oko 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Glavna područja rasta i dalje su širokopojasni pristup internetu i prijenos TV programa uz plaćanje naknade, dok je očekivani pad zabilježen na tržištu klasičnih telefonskih usluga u mrežama nepokretnih komunikacija.

    Potražnja za širokopojasnim pristupom internetu putem mreža pokretnih komunikacija nastavila je rasti i u drugom tromjesečju 2013. godine. Broj pokretnih priključaka širokopojasnog pristupa porastao je oko 10 posto u odnosu na prethodno razdoblje tako da je ukupna gustoća širokopojasnog pristupa u mrežama pokretnih i nepokretnih komunikacija na kraju drugog tromjesečja 2013. godine dosegnula gotovo 31 posto. Isto tako, značajnom rastu korištenja širokopojasnog pristupa putem mreža pokretnih komunikacija doprinijelo je i širenje korištenja pametnih telefona i prijenosnika sa zaslonima osjetljivim na dodir (tableti). Ako se pribroje i korisnici koji pristup internetu ostvaruju putem pametnih telefona, gustoća priključaka u mrežama pokretnih komunikacija kreće se oko 64 posto.

    HAKOM očekuje da će se tržište elektroničkih komunikacija u idućem razdoblju i dalje razvijati u istom smjeru.

    (PV)
    2. rujna 2013.

  • Kladionice: država pogoduje Hrvatskoj lutriji

    Udruga sportskih kladionica optužila je Ministarstvo financija da tezama o prijedlogu izmjena Zakona o igrama na sreću zapravo pogoduje Hrvatskoj lutriji i uništava privatne kladionice. Dva su najspornija elementa teza Ministarstva financija: zabrana samoposlužnih terminala za klađenje, tzv. kladomata, i zabrana klađenja na lutrijske igre.

    I dok iz ministarstva pojašnjavaju da je nakana zabrane kladomata zaštita maloljetnika i ranjivih skupina, jer na samoposlužnim terminalima nema provjere identiteta, privatne kladionice uzvraćaju da bi onda trebalo zabraniti i ulazak maloljetnika u kafiće te da su kladioničari strogo drže zabrane klađenja za maloljetnike.

    „Nejasno je i što bi se dogodilo s već postavljenim kladomatima, jer oni su dopušteni još 2002. godine. Tko će kladionicama nadoknaditi štetu, ako budemo morali uklanjati kladomate?“, upitala se tajnica Udruge sportskih kladionica Marina Habuš. Dodatni problem je nelojalna konkurencija stranih internet kladionica, čiji rad uopće nije reguliran, pa tako ni zaštita maloljetnika.

    Ministarstvo financija je također, ističe Habuš, u krivu kada poistovjećuje klasične lutrijske igre s klađenjem na ishode lutrijskih igara. „Kladionice ne priređuju lutrijske igre, nemaju izvlačenja brojeva, niti formiraju nagradni fond za njih, a klađenje na lutrijske igre u svojoj ponudi ima i državna Hrvatska lutrija“, pojasnila je Habuš.

    U Udruzi sportskih kladionica, koja okuplja šest od osam kladionica, kažu i kako je klađenje visoko rizičan posao, a to dokazuju podatkom da je u taj posao prvobitno ušlo 16 poduzetnika, a danas je aktivno upola manje kladionica, od kojih je pet lani zabilježilo višemilijunske gubitke. Upravo zbog visoke rizičnosti, u većini europskih zemalja državne se lutrije uopće ne bave klađenjem, što nije slučaj u Hrvatskoj.

    Prema podacima koje je iznijela Marina Habuš, ukupne uplate u oko 2500 poslovnica svih osam kladionica u Hrvatskoj lani su iznosile 5,6 milijardi kuna, a isplate igračima 4,6 milijardi. Od preostalih milijardu kuna, 300 milijuna je država uzela za koncesije i naknade, a još 300 milijuna za poreze i doprinose. Broj ovisnika o klađenju više se ne povećava, a kladioničari smatraju da treba imati u umu i ovisnike o lutrijskim igrama, čiju ovisnost, prema njihovu mišljenju, Hrvatska lutrija potiče agresivnim marketinškim kampanjama.

    (PV)
    2. rujna 2013.

  • Lorencin priželjkuje još 20 golf terena

    Ministar turizma  Darko Lorencin posjetio je Golf&Country Club Zagreb povodom završetka projekta izgradnje Golf centra Zagreb i realizacije investicije u vrijednosti 210 milijuna kuna. Lorencin je istaknuo kako Hrvatska raspolaže sa svega četiri golf igrališta s 18 polja, te kako je nužno izgraditi dvadesetak golf terena diljem Hrvatske kako bi ona bila konkurentna u odnosu na druge mediteranske zemlje.

    „Golf je iznimno važan za produljenje sezone te predstavlja snažan motiv dolaska u destinaciju. Sportski turizam u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine nalazi se među deset prioritetnih turističkih proizvoda, na kojima ćemo graditi budućnost hrvatskog turizma“, naglasio je Lorencin.

    „Kada je riječ o mediteranskim zemljama, u kojima je golf ponuda koncentrirana uglavnom uz priobalne turističke destinacije, one prosječno raspolažu sa šest golf igrališta na milijun dolazaka turista, dok Hrvatska ima oko 0,32 golf terena na milijun dolazaka turista, premda ima velike mogućnosti za razvoj golfa, prije svega, zbog svoje pozicije kao najbliže tople turističke destinacije za emitivna tržišta srednje i istočne Europe“, istaknuo je Lorencin podržavajući projekt GCC Zagreb, koji sadrži gradsko igralište s devet polja, natjecateljsko igralište s 18 polja te dvije Klupske kuće.

    Nakon posjeta Golf&Country Clubu Zagreb, ministar je sudjelovao na konferenciji za novinare povodom održavanja kvalifikacijskog susreta za Svjetsku skupinu Davis Cupa između Hrvatske i Velike Britanije koji će se održati u Umagu od 13. do 15. rujna. Naglasio je kako sportski turizam ima veliku ulogu kao jedan od nositelja razvoja, posebice u segmentu javne turističke infrastrukture te kroz sportska događanja od posebnog interesa. „Upravo razvojem sportskog turizma i ostalih posebnih oblika turizma imamo priliku produljiti turističku sezonu te stvoriti nove motive dolazaka u destinaciju. Ove godine imamo porast od 25 posto dolazaka i noćenja turista iz Velike Britanije za prvih sedam mjeseci, a siguran sam da će upravo zbog Davis cupa mjesec rujan bilježiti dobre rezultate“, podvukao je Lorencin.

    (PV)
    30. kolovoza 2013.

  • BDP pao 0,7 posto, ali trendovi su sve bolji

    Da nije bilo snažnijeg rasta uvoza automobila, BDP bi u drugom kvartalu bio malo iznad nule, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić komentirajući podatak da je BDP u drugom tromjesečju pao 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

    Riječ je o padu manjem nego u prvom kvartalu, i svakako manjem no što su očekivali makroekonomisti.
    Pozitivan doprinos BDP-u dao je rast potrošnje i turističke usluge. Grčić je dodao i da su državne investicije rasle 30 posto. “Ovo je najbolja stopa u mandatu ove vlade. Iako treba biti oprezan, trendovi su sve bolji i pokazuju da idemo prema oporavku”, rekao je.

    Industrijska proizvodnja još je slaba i tek se čekaju pravi efekti predstečajnih nagodbi. Pozitivni doprinos treba dati i privatizirana brodogradnja. “Isporuka jednog većeg broda može puno toga promijeniti”, rekao je potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo.

    Unatoč pozitivnim pomacima, Vlada će vjerojatno u rebalasu proračuna revidirati raniju procjenu godišnjeg rasta BDP-a od 0,7 posto. Prema posljednjim podacima Eurostata, osam država u EU-u ima slabiji rast od Hrvatske.
    Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivalo je u drugom kvartalu prosječni pad BDP-a od jedan posto. Procjene su se kretale od 0,8 do 1,4 posto. U prvom tromjesečju BDP je pao za 1,5 posto.

    (PV/I.V.)
    30. kolovoza 2013.

  • Vindija pokrenula novu liniju za svježe sireve

    Predstavnici prehrambene industrije Vindija predstavili su premijeru Zoranu Milanoviću najnoviju liniju za proizvodnju mliječnih deserata i svježih krem sireva tvornice Vindija Vivis, investiciju vrijednu 3,5 milijuna eura.

    „Kontinuirana ulaganja u edukaciju i tehnologiju te korištenje najkvalitetnijih sirovina osigurali su Poslovnom sustavu Vindija siguran ulazak na strana tržišta, a investicije ostvarene u posljednjih nekoliko godina kvalitetna su podloga izvoznoj orijentaciji tvrtke, koja će vjerujem, svoj puni potencijal oživjeti na otvorenom tržištu Europske unije“, objasnio je generalni direktor Vindije Dragutin Drk koji je premijera upoznao sa svjetski suvremenom tehnologijom korištenom u proizvodnji kvalitetnih mliječnih prerađevina, konkurentnih u zemljama poput Austrije, Italije, Engleske i Švedske.
     
    Proizvodnom linijom tvornice Vindija Vivis za procesnu pripremu, punjenje svježeg sira i sirnih namaza, Vindija je zaokružila investicijski ciklus u mliječnom segmentu vrijedan 25,1 milijuna eura. Nova tvornica prostire se na 4700 kvadratnih metara proizvodnog prostora opremljenog prema visokim građevinskim, tehnološkim, higijenskim i ekološkim standardima za prehrambenu industriju kakvi važe u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Uz certificirani i implementirani  HACCP sustav, svi su proizvodi certificirani po Halal , IFS te BRC standardu, dok je suvremeni proizvodni proces potvrdila je i Europska unija i Ruske federacije, koje su dodijelile izvozne brojeve za plasman u njihove zemlje članice.

    Vindija nastavlja svoj rast i razvoj i u zemljama regije, pa je tako u petak uz postojeći pogon u Plandištu u Srbiji, otvorila i novi pogon za proizvodnju mesnih prerađevina u koji je uložila 2,6 milijuna eura i time osigurala i 50-ak novih radnih mjesta, ali i okončala posljednju fazu investicijskog ciklusa ključnog za nesmetani izvoz dodatnih količina peradarskih proizvoda na tržišta Cefte i u zemlje EU i Rusije.

    Grupu Vindija čini 13 tvrtki koje proizvode više od 1000 različitih proizvoda i ostvaruju ukupan prihod veći od 400 milijuna eura.

    (PV)
    27. kolovoza 2013.

  • Rekordno polugodište za AGIT

    U prvoj polovici ove godine zabilježen je rekordan obujam željezničkog prijevoza koji za tržište Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine organizira zagrebačka tvrtka AGIT, u stopostotnom vlasništvu HŽ Carga. AGIT-u je u prvih šest mjeseci 2013. prevezao više od 1,8 milijuna tona tereta (u 2012. godini u istom razdoblju 1,1 milijun tona) i ostvario kontinuirani dvoznamenkasti postotni rast obujma željezničkog prijevoza. Trend rasta se nastavio i u ovogodišnjem srpnju, koji će također biti rekordan, sudeći po preliminarnim rezultatima poslovanja.  

    Rast obujma željezničkog prometa posebno je zabilježen na relacijama prema lukama Rijeka i Ploče i iz njih. Primjerice, zbog porasta obujma prijevoza iz luke Rijeka prema odredištima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, svakog dana AGIT je imao utovar i prijevoz 80 kontejnera tereta.Rast obujma prijevoza tereta iz luka bilježi se za transport lužine, starog željeza, proizvoda od željeza, boksita, petrolkoksa, glinice, žitarica te ugljena.

     

     

     

     

    KONVENCIONALNI PRIJEVOZ

     

     

    Povećanje u %

     

     

     

     

     

    siječanj

    90,99

     

    veljača

    115,90

     

    ožujak

    24,64

     

    travanj

    79,35

     

    svibanj

    64,36

     

    lipanj

    53,88

     

    ukupno

    68,31

     


    „Nastojali smo zadnjih nekoliko mjeseci napraviti čvrste, pouzdane i korektne razgovore s našim klijentima i zahvaljujući tomu zadržali smo najveći dio roba. Kroz nove projekte dobili smo nove poslove. Osim toga, kroz HŽ Cargo otvorio nam se pristup na ostala tržišta, iako već sad ostvarujemo 74 posto prihoda na međunarodnom tržištu“, istaknuo je Zlatko Martić, direktor AGIT-a i član Uprave HŽ Carga.

    Za razliku od svog vlasnika, AGIT nikada nije imao monopolistički položaj, nego je svoje poslovanje gradio u cijelosti na tržišnim uvjetima, pored iznimno jake konkurencije.  Značajnije promjene u poslovanje AGIT-a nije unio niti ulazak Hrvatske u EU, odnosno dolazak inozemnih operatera za prijevoz željezničkog tereta na hrvatskim prugama uz, već postojećeg domaćeg operatera, HŽ Cargo.

    (PV)
    27. kolovoza 2013.

  • Brodosplit sponzorira Hajduk sa 750.000 kuna

    Predsjednik Uprave DIV-a Tomislav Debeljak i predsjednik Uprave HNK Hajduka Marin Brbić potpisali su Ugovor o sponzorstvu u svrhu promicanja sporta i razvoja mladih igrača, te poticanja društveno odgovornog ponašanja i sportskih aktivnosti. Ugovorom se DIV obvezuje uplaćivati Hajduku oko 750.000 kuna godišnje.

    "Hajduk nije samo klub bogate povijesti i velikih rezultata, Hajduk je emocija Splita i Dalmacije, jedan od glavnih identiteta ove regije. Zbog toga smo kao vlasnici najveće splitske tvrtke odlučili u ovim teškim vremenima pomoći Hajduku da ulaganjem u mlade igrače , udari temelje za bolju budućnost kluba. Grupa DIV ima istu politiku i prema sportskim klubovima u ostalim regijama u kojima djeluje, pa smo tako sponzori i NK Bregane i NK Dinare iz Knina. Kao velika gospodarska grupacija koja zapošljava preko tri tisuće radnika osjećamo odgovornost prema zajednici u kojoj živimo, a sponzoriranjem najpopularnijeg sporta u Hrvatskoj želimo omogućiti mladim sportašima da imaju što bolje uvjete za napredovanje’’, ustvrdio je Tomislav Debeljak. Dodao je kako je splitski škver kao društveno odgovorna kompanija nastavio sponzorirati Kulturno-umjetničko društvo Brodosplit i Gradski Zbor Brodosplit, izradu sinjske alke i izradu pozornice HNK-a za predstave u sklopu Splitskoj ljeta.

    "Drago nam je što je DIV Grupa prepoznala Hajduk kao klub vrijedan ulaganja i siguran sam da će i Hajduk i DIV imati veliku korist od tog partnerstva. Veselimo se suradnji”, kazao je Marin Brbić, predsjednik Uprave Hajduka.

    (PV)
    27. kolovoza 2013.

  • Proizvođači generičkih lijekova prijete tužbama

    Članice HUP-Udruge proizvođača lijekova upozorile su da će od svih koji se pojavljuju u medijima i zbunjuju javnost, ne predoče li javno dokaze o navodnoj upitnosti kvalitete liječenja generičkim lijekovima, zadovoljštinu potražiti na nadležnom sudu.

    Proizvođači ističu da generički lijek sadrži istu djelatnu tvar i jednako je učinkovit u istoj dozi, istom obliku, primjeni i indikacijama kao i originalni lijek. Djelatna tvar u generičkom lijeku mora zadovoljavati iste propisane zahtjeve i standarde kao i u originalnom. Pomoćne tvari, koje su također sastavni dio gotove formulacije, ne moraju biti identičnog sastava niti količine, ali kontroli podliježu i supstancije i njihovi proizvođači. One se kontroliraju individualno, a isto tako i gotova formulacija proizvedena iz novog sastava.

    Da je tomu tako, garantiraju, osim proizvođača, i nacionalne agencije za lijekove po tržištima koje provjeravaju registracijsku dokumentaciju sastavljenu na isti način za originalne kao i za generičke proizvode. Ta dokumentacija se sastoji od kemijsko-tehnološko-analitičkog dijela (dokazi kvalitete konkretnog generičkog proizvoda), pretkliničkog dijela (prikaz farmakoloških, farmakokinetičkih i toksikoloških svojstava aktivne tvari na životinjskim modelima - najčešće literaturni podaci) i medicinskog dijela (dokazi učinkovitosti i sigurnosti primjene - literaturni podaci, plus prikaz studije bioekvivalencije generičkog proizvoda s izvornim lijekom). 

    Dva medicinska proizvoda koja sadržavaju istu aktivnu tvar smatraju se bioekvivalentnim ako njihove bioraspoloživosti (brzina i obim apsorpcije) nakon primjene istih molarnih doza leže unutar prethodno definiranih, prihvatljivih granica. Te granice su postavljene da bi se osigurala usporediva in vivo izvedba, tj. adekvatna podudarnost u smislu neškodljivosti i učinkovitosti. Bioekvivalentnost je, dakle, ključni uvjet za odobrenje stavljanja generičkih lijekova u promet.

    S obzirom na to da su generički lijekovi značajno jeftiniji od originalnih lijekova, posve je jasno da kupnjom generičkih lijekova možemo ostvariti značajne uštede zdravstvenom sustavu, koji u svjetskim razmjerima, počiva upravo na generičkoj farmaceutskoj industriji, ističu hrvatski proizvođači lijekova.

    Nije, pojašnjavaju, skupa sama proizvodnja lijeka, nego ulaganje u istraživanje i razvoj, pa upravo zbog toga proizvođač izvornog lijeka originator ima 20 godina patentne zaštite da povrati trošak ulaganja u istraživanje i razvoj lijeka. Ulaskom generičkog lijeka na tržište originalni lijek mora se suočiti s padom prodaje ili sa snižavanjem cijene. Utjecaj na snižavanje cijena originalnih lijekova raste s pojavljivanjem svakog novog zamjenskog lijeka. Isto tako, ulazak većeg broja generičkih lijekova na tržište znači zaoštravanje konkurencije, što opet može uzrokovati pad cijena generičkih lijekova.

    Bitno je, međutim, da koristi imaju svi sudionici zdravstvenog sustava – pacijenti zbog poboljšane dostupnosti lijekova, a zatim i liječnici, osiguravatelji, a u konačnici  državni proračun, ističe se u priopćenju koje potpisuje Milka Kosanović, direktorica HUP-Udruge proizvođača lijekova.

    (PV)
    27. kolovoza 2013.

  • Podravka daje stipendije za e-učenje

    Druga hrvatska korporativna e-learning konferencija pod nazivom “Znanje u fokusu” održat će se  11. listopada 2013. u Podravki, u Koprivnici. U suradnji s domaćim i stranim partnerima iz poslovne i akademske zajednice, Podravka ovu konferenciju organizira drugu godinu zaredom.

    Konferencija je usmjerena na primjenu e-learninga isključivo u poslovnom okruženju, a glavni cilj je promovirati izvrsnost i inovativnost u korištenju novih tehnologija u korporativnom okruženju. Sudionici će se upoznati s konceptom e-learninga, trendovima, mogućnostima korištenja te njegovim prednostima i nedostacima. Prezenteri iz različitih hrvatskih kompanija iznijet će i svoja iskustva s e-learning projektima.

    Konferencija je namijenjena menadžerima iz područja ljudskih resursa, organizatorima i voditeljima edukacije u organizacijama, voditeljima e-learning projekata u organizacijama, menadžerima i stručnjacima iz područja upravljanja znanjem, IT stručnjacima koji rade na podršci upravljanju znanjem, kao i svima zainteresiranima koji se na bilo koji način bave e-learningom u svojim organizacijama. Službeni jezici su hrvatski i engleski, a broj mjesta je ograničen.

    Uplatom kotizacije sudionici pomažu školovanje studenata u sklopu Zaklade prof. Zlata Bartl, kojoj je svrha promicanje i poticanje stvaralačkog i inovativnog znanstveno-istraživačkog rada među visokoobrazovanim mladim ljudima.  Zaklada prof. Zlata Bartl raspisala je i natječaj “Znanje u fokusu” za dodjelu dviju stipendija mladim i inovativnim ljudima koji imaju interes za e-learning te su spremni predstaviti koncept idealan za izradu e-tečaja. Stipendije Zaklade odabranim studentima bit će dodijeljene na ovogodišnjoj e-learning konferenciji.

    Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti preko web stranica konferencije http://konferencija.elearning.hr/.

    (PV)
    27. kolovoza 2013.

  • RWE Energija skupila 3000 potrošača

    Od 1. rujna manju cijenu električne energije plaćat će preko 3000 hrvatskih građana koji su odabrali RWE Energiju za novog opskrbljivača. Svi će oni uskoro zaprimiti pozdravno pismo RWE Energije, priopćeno je iz te tvrtke.

    Sredinom lipnja RWE Energija predstavila je hrvatskim građanima ponudu kojom mogu uštedjeti i do 12 posto ukupne godišnje cijene električne energije.

    „Nakon kompletiranja procesa promjene dobavljača, korisnici će u početku dobivati dva odvojena računa - jedan za opskrbu električnom energijom (RWE Energija) i jedan za distribuciju (HEP ODS). Trenutno se radi na tome da se pronađe rješenje za samo jedan račun,“ izjavio je Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije.

    Procedura promjene dobavljača električne energije vrlo je jednostavna za krajnje korisnike. Osim putem interneta do jeftinije struje sada se može doći i preko prodajnih predstavnika RWE Energije koji su prepoznatljivi po svijetlo-plavim majicama s bedžom na kojima je logotip i naziv tvrtke. Prodajni predstavnici nose i identifikacijske kartice na kojima piše njihovo ime i interni identifikacijski broj. 

    Nakon što korisnik s prodajnim predstavnikom potpiše ugovor i autorizira nalog, RWE Energija preuzima potpunu odgovornost za odrađivanje svih tehničkih elemenata potrebnih za dovršetak procedure promjene dobavljača. Postupak je za korisnika u potpunosti besplatan i niti u jednom trenutku neće prouzročiti prekid u opskrbi  električnom energijom, odnosno nestanak struje.

    Za sva dodatna pitanja korisnici imaju na raspolaganju besplatni telefon Službe za korisnike (0800 8777), a točan iznos uštede svaki korisnik može izračunati uz pomoć jednostavne aplikacije koja se nalazi na internet stranici www.rweenergija.hr.

    (PV)
    27. kolovoza 2013.

  • Žalbe na javnu nabavu porasle 40 posto

    U prvih sedam mjeseci ove godine broj žalbi na postupke javne nabave povećao se za čak 40 posto u odnosu na prošlu godinu, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Najavio je da će stoga na idućem saborskom zasjedanju biti povećan broj članova Državne komisije za javnu nabavu, kako bi se o žabama moglo brže odlučivati.

    Vlada je raspravljala o godišnjem izvještaju DKOM-a za prošlu godinu i ministrima je pažnju privukao podatak da žalbeni postupak u prosjeku traje gotovo 60 dana. Za to vrijeme planirane investicije miruju. „Žalbeni postupci tako su lani usporili ulaganja vrijedna gotovo 11,5 milijardi kuna. Vrlo je važno ubrzati te postupke i omogućiti efikasniju realizaciju ulaganja“, naglasio je Vrdoljak. Dodao je kako se u novim žalbenim postupcima koji stižu ove godine, vrlo često radi o projektima vezanim uz europske fondove.

    U prošloj godini pred DKOM je stiglo 2030 novih žalbi. Riješeno ih je 1887, a pri tome je usvojeno 345 žalbi. DKOM je poništavao odluke o odabiru ponuditelja na javnim natječajima, tražio izmjene dijelova odluka donesenih u javnim nabavama, poništavao dodijeljene koncesije i slično.

    Najčešće uočene nepravilnosti odnosile su se na natječajnu dokumentaciju. U njoj bi predmet ponudi bio nejasno opisan, često i kontradiktorno, što je pogodovalo pojedinim ponuđačima. Ili bi natječaj bio sročen tako da nije omogućavao uspoređivanje kvalitete pojedinih ponuda, što je opet otvaralo mogućnost „slobodnog sudačkog uvjerenja“. U nekim natječajima ponude su otvarane prije kraja određenog roka, a neki su natjecatelji neosnovano izbačeni iz utrke.

    Na odluke DKOM-a uloženo je samo 87 tužbi upravnom sudu pa se u izvještaju komisije, kojom predsjeda Vesna Pavličević, zaključuje kako su sudionici javnih nabava zadovoljni "presudama" komisije. Sve odluke redovito se objavljuju na internetskim stranicama, a to je, prema mišljenju ministra Vrdoljaka, pridonijelo transparentnosti postupaka javne nabave i poslužilo kao dodatna antikorupcijska mjera.

    Određeni pozititivni pomak Vlada je primijetila i na telekomunikacijskom tržištu. Prihvaćajući izvještaj Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, naglašeno je da su investicije u pripadajuću infrastrukturu rasle 43 posto i dosegnule 2,2 milijarde kuna. Prema riječima ministra infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, s investicijama od 70 eura po stanovniku Hrvatska se približila standardu Europske unije. Ove godine mogla bi se i dodatno pomaknuti na ljestvici, jer su investicije rasle i u prvih šest mjeseci. Do kraja godine mogle bi iznositi oko 2,5 milijarde kuna.

    No prema izvještaju HAKOM-a, ukupni prihodi ostvareni na telekomunikacijskom tržištu lani su bili u padu za oko 7,5 posto, a iznosili su 12,3 milijarde kuna. Najveći rast ostvario je prihod od usluge pristupa internetu (udjel je povećan sa 16 na 18,5 posto), ali to nije bilo dovoljno da se nadoknadi pad u drugim sektorima. Prihod u fiksnoj telefoniji smanjio se za 7,69 posto. Broj korisnika također se smanjio i to za 9,5 posto. Korisnici fiksne telefonije prelaze na mobilne mreže, ali je kriza te ponuda povoljnijih paketa tarifa i tu smanjila ukupne prihode za 11 posto. HT je ostao vodeći u maloprodajnoj mobilnoj mreži, dok je treći po broju korisnika, Tele2, znatno povećao svoj tržišni udjel, navodi HAKOM.

    Smanjilo se i tržište poštanskih usluga, za 3,5 posto. Ministar Hajdaš Dončić podsjetio je da je provedena liberalizacija poštanskih usluga i da sada na tržištu uz Hrvatsku poštu (sa 67 posto tržišnog udjela) djeluje još 20 samostalnih davatelja poštanskih usluga.

    Po internetu u slabijem razredu EU-a

    Broj priključaka fiksnog širokopojasnog interneta iznosio je 890.324, ili 20 posto prema broju stanovnika. To Hrvatsku smješta u skupinu slabije razvijenih zemalja u Europskoj uniji. No prema broju korisnika brzog interneta u mobilnim mrežama (7,6 posto), mogli bi se svrstati u bolje razvijenije. U HAKOM-u smatraju da bi razvoj trebao biti temeljen na novoj svjetlovodnoj mreži, kako se ne bi produbio digitalni jaz s ostakom EU. Država će sa 50 milijuna kuna subvencionirati brzi internet u ruralnim krajevima, rekao je ministar Hajdaš Dončić.

    (PV/I.V.)
    22. kolovoza 2013.

  • Češka J&T banka preuzima Centar banku

    Na Glavnoj skupštini Centar banke održanoj u petak, dioničari su prihvatili ponudu češke J&T Banke za dokapitalizaciju u iznosu od 75 milijuna kuna. Iz J&T Banke su najavili da su spremni uložiti 150 milijuna kuna u dva koraka, a u prvom koraku ponudili su ulaganje od 75 milijuna kuna. Na Glavnoj Skupštini je izglasano povećanje kapitala do 113,5 milijuna kuna pri čemu će ostali dioničari i pojedinci također sudjelovati u dokapitalizaciji.

    Dioničarima je predstavljen plan dokapitalizacije kao i budući plan razvoja Centar banke te im je također ponuđena mogućnost sudjelovanja u dokapitalizaciji po predloženoj cijeni od 10 kuna po dionici.

    „Ulazak snažnog partnera dugoročno će stabilizirati poslovanje i omogućiti daljnju provedbu procesa konsolidacije malih banaka. Bogato znanje i iskustvo J&T Banke dodatno će pomoći unaprjeđenju poslovanja i pružanju što boljih usluga našim klijentima“, rekao je Tomislav Marinac, predsjednik Uprave Centar banke.

    Ponuda češke J&T Banke je prihvaćena s 92,49 posto glasova prisutnih, a na Skupštini nije sudjelovao Alternative Private Equity zbog nedobivanja odobrenja povjereničkog odbora za sudjelovanje u dokapitalizaciji.  Transakcija se planira izvršiti unutar dva tjedna, a nakon ispunjenja ostalih pretpostavki koje su investitori postavili za upis kapitala.

    Češka J&T banka dio je J&T grupacije koja je srednjoeuropski financijski investitor. Glavni fokus im je na pružanju usluga privatnog bankarstva, upravljanju imovinom za privatne klijente i institucije, investicijskom bankarstvu i financiranju projekata.

    Osim J&T Banke Prag i J&T Banke Bratislava, J&T grupa također u svom vlasništvu ima J&T Banku ZAO Moskva te od 2008. godine J&T Bank and Trust Barbados. Od 1. srpnja 2013. J&T je također stekao 88 % udjela u slovačkoj Poštova Banci. J&T Banka osvojila je nagradu za najbolju privatnu banku u Češkoj u 2011. i 2012. godini, a povijest razvoja J&T-a započela je još 1993. godine.

    (PV)
    19. kolovoza 2013.

  • TŽV Gredelj opet u plusu

    Poslovni prihodi Tvornice željezničkih vozila Gredelj u stečaju u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 116 milijuna kuna, a rashodi 107 milijuna kuna, pa je dobit gotovo devet milijuna kuna, izvijestio je stečajni upravitelj Pero Hrkać na 4. sjednica Odbora vjerovnika, održanoj 9. srpnja. Kako su danas izvijestili iz TŽV-a Gredelj, od nekadašnjih 1465, broj zaposlenih na dan održavanja sjednice iznosio je 983.

    U razdoblju od listopada do prosinca prošle godine poslovni prihodi Gredelja iznosili su 59,3 milijuna kuna, a rashodi 61 milijun kuna, pa je gubitak iznosio 1,7 milijuna kuna. Prosječna neto plaća od siječnja do ožujka prošle godine iznosila je 5723 kune, dok je u istom razdoblju ove godine prosječna plaća po zaposlenom 4735 kuna.

    Na dan 9. srpnja 2013. na žiro-računu Gredelja bilo je 219.733,61 kuna i 151.846,37 eura. Dospjela potraživanja od domaćih kupaca iznose 44,3 milijuna kuna, od čega se 36,4 milijuna kuna odnosi na potraživanja od Hrvatskih željeznica (16,5 milijuna kuna od HŽ Putničkog prijevoza i 19,9 milijuna kuna potraživanja od HŽ Carga). Na inozemnom tržištu TŽV Gredelj ima potraživanja od ukupno 19,2 milijuna kuna.

    Dospjele obveze TŽV-a Gredelj prema dobavljačima iznose 8,996 milijuna kuna, a od toga najviše za režije i to 283.425 kuna, za robu 2.656.905 kuna, za usluge 5.311.000 kuna i za porezne obveze 724.498 kune.

    Stečajni upravitelj izvijestio je članove Odbora vjerovnika da je nabavna vrijednost imovine Gredelja 955 milijuna kuna, dok je knjigovodstvena vrijednost poduzeća 710 milijuna kuna. Stečajni upravitelj prikupio je ponude revizorskih kuća za izradu stečajnog plana, a radi donošenja daljnje odluke o izradi stečajnog plana.

    Stečajni sudac je odredio posebno ispitno ročište za ponedjeljak, 22. srpnja 2013. godine u 10 sati na Zagrebačkom velesajmu, kada će se ispitati 78 prijavljenih tražbina koje nisu ispitane na prvom ročištu.
    Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o. u stečaju u proteklih je mjesec dana nastavila rad isporukom 23 popravljena i modernizirana putnička vagona za Hrvatske željeznice, isporukom popravljene i modernizirane električne lokomotive te tri popravljena i obnovljena kušet vagona za Željeznice Crne Gore, isporukom rekonstruirane i modernizirane dizel-električne lokomotive za željeznice Kosova, preuzimanjem od naručitelja talijanskih državnih željeznica Trenitalia dva kušet vagona te isporukom pet dizelskih lokomotiva serije GT26 za Maroko koje su proizvedene u suradnji s američkom tvrtkom NREC.

    (PV)
    18. srpnja 2013.

  • Neto dobit Podravke u prvom polugodištu 80,1 milijuna kuna

    Neto dobit Grupe Podravka, bez jednokratnih stavki, u prvih šest mjeseci 2013. godine iznosi 80,1 milijuna kuna, što je rast od 72 posto u usporedbi s neto dobiti istog razdoblja 2012.

    Naime, u prvih šest mjeseci 2013. godine nastavljen je proces restrukturiranja poslovanja te je u skladu s time provedeno zbrinjavanje viška zaposlenika, kojima su isplaćene otpremnine u iznosu od 41 milijun kuna.

    „Kao što smo i ranije najavljivali, efekti ukupnog procesa restrukturiranja već dolaze do izražaja. Svjesno smo ušli u aktivnosti ukidanja proizvoda s nezadovoljavajućom bruto maržom te neisporuku proizvoda rizičnim kupcima što je dovelo do određenog smanjenja ukupnih prihoda, no te aktivnosti donijele su nam pozitivne efekte te smo uspjeli podići profitabilnost na svim razinama poslovanja“, istaknuo je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

    Ukupna prodaja Grupe Podravka u prvih šest mjeseci 2013. godini iznosila je 1,695 milijardi kuna, što je pad od jedan posto u odnosu na isto razdoblje 2012.

    Prodaja strateškog poslovnog područja (SPP) Prehrana i pića iznosila je 1,293 milijarde kuna i niža je za tri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pad prodaje prvenstveno proizlazi iz niže razine prodaje na domaćem tržištu, koja je uzrokovana ukidanjem proizvoda s nezadovoljavajućom bruto maržom, odlukom o prestanku prodaje svježeg mesa na kojem je ostvarivana nezadovoljavajuća razina profitabilnosti te odlukom o neisporuci robe rizičnim kupcima. Istovremeno, tržišta srednje Europe, jugoistočne Europe te zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Dalekog istoka ostvaruju rast prodaje, uz najveći doprinos Poljske, Mađarske, Kosova, Srbije te Austrije.

    Prodaja Strateškog poslovnog područja Farmaceutika za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 402,2 milijuna kuna, što je porast prodaje od četiri posto u odnosu na isto razdoblje 2012. Porastu prodaje Farmaceutike najviše pridonose inozemna tržišta, koja bilježe rast od sedam posto, uz najveći doprinos tržišta Rusije, Srbije te Kosova. Prodaja na tržištu Hrvatske također je na višoj razini nego u istom razdoblju 2012., temeljem porasta prodaje lijekova na recept.

    Ukupni troškovi bilježe pad od oko tri posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, prikazanim na usporediv način. Neto dug je na dan 30. lipnja 2013. godine niži za 123 milijuna kuna u usporedbi s krajem 2012. godine.

    (PV)
    18. srpnja 2013.

  • Allianz: kartica za uspješnu studenticu

    Na kraju uspješne akademske godine Allianz je Matei Purić, stipendistici iz humanitarne akcije „Korak u život“, poklonio MultiPlusCard karticu i posebno osmišljen paket osiguranja. Poklon je Mateji uručila proslavljena hrvatska stolnotenisačica i paraolimpijka Sandra Paović.

    Matea je uspješna studentica druge godine Turističkog fakulteta u Karlovcu. Već dvije godine je stipendistica Allianza u sklopu projekta „Korak u život“, kojim se prikupljaju sredstva za stipendije za djecu iz dječjih domova koja žele nastaviti obrazovanje odlaskom na fakultet. Uz MPC karticu, Matea je na poklon dobila paket Asistencija koji objedinjuje putno osiguranje, te police Pomoć u kući i Kućna njega.

    Allianz je od 1. lipnja postao partner MultiPlusCard programa, najvećeg programa nagrađivanja vjernosti u Hrvatskoj. Svi postojeći i novi MultiPlusCard korisnici korištenjem usluga novog partnera mogu sakupljati nagradne bodove te ostvariti pravo na niz pogodnosti. Allianz sudjeluje u programu na način da članovi MultiPlusCarda sakupljaju bodove ugovarajući nove police životnih, imovinskih, automobilskih i drugih osiguranja.

    (PV)
    17. srpnja 2013.

  • Autorima 71 milijun, ZAMP-u 25 milijuna kuna

    Najveća hrvatska udruga za zaštitu autorskih prava, HDS-ZAMP, u prošloj je godini uspio ubrati 103,2 milijuna kuna od 42.110 poslovnih subjekata. Više od jedne trećine (36 posto) tog iznosa dolazi od ugostiteljskih i trgovačkih lokala te prijevoznika, jedna četvrtina od televizijskih, a jedna šestina od radijskih postaja. ZAMP je u 2012. ubrao oko 800.000 kuna manje nego 2011. godine, ponajviše zbog smanjene naplate od klasične diskografije i tzv. privatnog kopiranja, odnosno naknade koje ZAMP dobiva od svakog prodanog uređaja ili medija za snimanje. Za svoje troškove rada ZAMP je zadržao 25 milijuna kuna, od čega se financiraju plaće za oko 100 zaposlenih, a većina ostalih troškova otpada na informatičke usluge i sudske sporove.

    Autorima je podijeljeno oko 71 milijun kuna, od čega oko 60 posto domaćim, a 40 posto stranim. Oko 90 posto od 5311 autora dobilo je bruto honorar manji od 5000 kuna godišnje, dok je 59 autora dobilo više od 94.500 kuna, koliko iznosi prosječna godišnja bruto plaća. Deset autora koji su dobili najviše novca od ZAMP-a su, abecednim redom, Neno Belan, Miro Buljan, Boris Đurđević, Husein Hasanefendić, Tonči i Vjekoslava Huljić, Samir Kadribašić, Nenad Ninčević, Ante Pecotić i Zlatan Stipišić. Iako ZAMP ne želi otkriti koliko su novca dobili vodeći autori na toj listi, iznosi se, priznao nam je Marčec, mjere u stotinama tisuća kuna godišnje.

    (PV)
    17. srpnja 2013.

  • Porezna uprava najavljuje još jaču kontrolu na Jadranu

    U svibnju ove godine fizičke su osobe, uglavnom ugostitelji, prikazali isporuke uvećane za 59,17 posto, dok su male pravne osobe prikazale promet veći za 35,81 posto, objavila je Porezna uprava koja iz tih podataka zaključuje da fiskalizacija u prometu gotovinom i dalje daje dobre rezultate. Ukupne isporuke kod svih djelatnosti obuhvaćenih s tri faze fiskalizacije povećane su za 18,32 posto.

    Porezna uprava posebno naglašava da će i dalje provoditi nadzor primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, još većim intenzitetom, posebice na Jadranu, unatoč, kako se kaže u priopćenju, ozbiljnim prijetnjama državnim službenicima i njihovim obiteljima te svim ostalim neugodnostima koje svakodnevno trpe od obveznika, koji za razliku od većine, ne poštuju Zakon.


    Porezna uprava također se zahvaljuje građanima na potpori koju im pružaju od prvog dana fiskalizacije, a koja je prema nekim istraživanjima trenutačno veća od 80 posto, te ih poziva da i dalje aktivno sudjeluju u uvođenju reda u prometu gotovinom.

    Građane mogu i dalje račune provjeravati putem internetske stranice http://www.provjeri-racun.hr/provjeraracuna, sve nepravilnosti dojaviti pozivom u Kontakt centar Porezne uprave na besplatni broj 0800 1001 ili dolaskom u lokalnu ispostavu Porezne uprave.

    (PV)
    15. srpnja 2013.

  • HBOR-u još 250 milijuna eura od EIB-a

    Europska investicijska banka (EIB) odobrila je zajam Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu 250 milijuna eura. Zajam je namijenjen financiranju malog i srednjeg poduzetništva i Mid-Cap poduzeća, malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru kao i investicija u sektoru industrije ograničene veličine u područjima ekonomije znanja, energetike, zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja u Hrvatskoj. Ugovor o zajmu potpisan je u Splitu.

    Potpredsjednik EIB-a Anton Rop istaknuo je da je prvi EIB-ov zajam potpisan nakon hrvatskog pristupanja Europskoj uniji namijenjen rješavanju ključnog EIB-ovog prioriteta u kreditiranju – unapređenju izuzetno otežanih uvjeta financiranja za MSP i srednje kapitaliziranih poduzeća u produljenoj ekonomskoj krizi. „Bolja raspoloživost dugoročnih sredstava za financiranje od presudne je važnosti za daljnji razvoj ovog sektora, koji je temelj hrvatskog gospodarstva i glavni pokretač rasta i razvoja“, rekao je Rop.

    Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev rekao je da su u prvih šest mjeseci ove godine odobreni krediti HBOR-a porasli za 11,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine koja je bila rekordna. „EIB-ova sredstva, koja će nam biti od danas na raspolaganju, omogućit će nastavak povećane kreditne aktivnosti te zadržavanje povoljnih uvjeta kreditiranja za nove investicije“, dodao je Kovačev.

    U prvih šest mjeseci 2013. HBOR je odobrio 3,9 milijardi kuna kredita, a nastavljen je i trend povećanja udjela investicijskih kredita u odnosu na kredite namijenjene za financiranje obrtnih sredstava. Povećanje kreditne aktivnosti rezultat je, među ostalim, i privremene mjere sniženja kamatnih stopa za kreditiranje novih investicija koju je HBOR uveo tijekom 2012. godine,a koja je trebala biti na snazi do kraja lipnja 2013. S obzirom na veliki interes koji poduzetnici pokazuju za ova sredstva, HBOR je odlučio zadržati snižene kamatne stope do kraja tekuće godine i na taj način pridonijeti poticanju investicija i oporavku hrvatskog gospodarstva.
     
    EIB posluje u Hrvatskoj od 2001. godine, a do sada je odobrio kredita u iznosu od oko 3,5 milijardi eura. EIB-ov kreditni portfelj u Hrvatskoj obuhvaća sve gospodarske sektore, počevši od osnovne infrastrukture do proizvodnje i usluga, uključujući potporu malim i srednjim poduzećima putem lokalnih financijskih institucija. Uključujući i ovaj zajam, EIB je HBOR-u odobrio ukupan iznos od preko milijardu eura.

    (PV)
    12. srpnja 2013.

  • DIV isporučio ZET-u opremu za tramvajske pruge

    Samoborski DIV je početkom srpnja isporučio Zagrebačkom električnom tramvaju dijelove i pribor za rekonstrukciju tramvajskih pruga. Riječ je o prvoj isporuci križišta i srcišta prema ugovoru koji je potpisan do kraja godine, priopćeno je iz DIV-a.

    DIV surađuje sa Zagrebačkim holdingom, podružnicom Zagrebački električni tramvaj, već četiri godine, proizvodeći i nabavljajući dijelove za ZET prema posebnim zahtjevima i EU standardima. DIV tako nastavlja proizvoditi dijelove za željeznički i tramvajski promet u Hrvatskoj.

    DIV je nositelj zahtjevnog aluminotermijskog zavarivanja tramvajskih tračnica, a ta metoda korištena je prilikom posljednje rekonstrukcije pruge u centru Zagreba.

    (PV)
    12. srpnja 2013.

  • Smijenjen predsjednik Uprave ACI-ja

    Nadzorni odbor ACI-ja opozvao je predsjednika Uprave Brunu Bonifačića zbog toga što nije sazivao sjednice Uprave, već je odluke donosio samostalno, priopćeno je iz ACI-ja.

    Bonifačić je time postupao suprotno poslovniku o radu Uprave, koji je Nadzorni odbor donio 29. siječnja 2013. Odluke je donosio bez konzultacija s članom Uprave i upoznavanja člana Uprave o odlukama, što je dovelo do nemogućnosti Uprave da uredno obavlja poslova vođenja ACI-ja te je nanijelo štetu ugledu i poslovanju tvrtke, zaključio je Nadzorni odbor

    Do izbora nove Uprave preostali član Uprave Dražen Nikolić imenovan je jedinim članom Uprave – direktorom ACI-ja.

    (PV)
    12. srpnja 2012.

  • Vlada dokapitalizira Croatiju Airlines

    Vlada je odobrila povećanje temeljnog kapitala Croatia Airlinesa za 79 milijuna kuna. Riječ je o pretvaranju potraživanja koja Vlada ima prema kompaniji nakon što je u njeno ime platila ranije dodijeljeno jamstvo za kredit.
    Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić objasnio je da se radi o dijelu dokapitalizacije koja je dio procesa restrukturiranja nacionalnog avioprijevoznika u velikim teškoćama. Program je odobrila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

    Izdavanje novih dionica

    Pretvaranje jamstva u kapital provest će se izdavanjem novih redovnih dionica, njih 339.362 po 200 kuna. Temeljni kapital će s tim povećanjem iznositi 1,9 milijardi kuna. Ministar financija ovlašten je u ime Republike Hrvatske sklopiti ugovor o ulaganju u Croatia Airlines. Skupština tvrtke koja će potvrditi ove promjene održat će se 16. srpnja.

    Vlada je u 2012. počela s procesom dokapitalizacije ukupno vrijednim 862 milijuna kuna. Program restrukturiranja, koji je odobrio AZTN odnosi se na razdoblje od 2011. do 2015. godine, a napravljen je u skladu sa Zakonom o državnim potporama. AZTN je ocijenio da program sadrži uvjerljive dokaze o dugoročnoj tržišnoj održivosti, što će kompaniji omogućiti da vlastitim sredstvima uredno podmiruje financijske obveze. Uvjet je da se sve predložene mjere stvarno i provedu. Program predviđa primjenu kompenzacijskih mjera, odnosno smanjenje kapaciteta flote i zastupljenosti na tržištu (broj letova), kao i mjere štednje, odnosno vlastitog doprinosa tvrtke u financiranju restrukturiranja.

    Vlada je ujedno dala i suglasnost da se sklope ugovori o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prometa. Ministar Hajdaš Dončić objasnio je da Vlada i prema europskim pravilima može sufinancirati domaći promet jer je to u javnom interesu. Ugovor o domaćem prometu sklopit će se s Croatia Airlinesom te s poduzećem Trade Air. Tako će nakon 17 godina ponovo jedna privatna kompanija sudjelovati u domaćem linijskom prometu. Velikogorički Trade Air letjet će, prema najavama, na linijama Zagreb-Osijek-Zagreb te Rijeka-Split-Dubrovnik-Rijeka.

    Prihvaćene su i izmjene Zakona o zadrugama. Prema riječima ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa,
    u Hrvatskoj djeluje oko 1000 zadruga, koje okupljaju oko 18.600 zadrugara. Njima treba pribrojiti i oko 2600 zaposlenih u zadrugama.

    Poticanje razvoja zadrugarstva

    Sve u svemu, to je jako malo, ocijenio je Maras, dodajući da zadrugarstvo može biti efikasan način djelovanja na tržištu, pogotovo u poljoprivredi i obrtničkim djelatnostima. Hrvatska ima tradiciju zadrugarstva dugu 140 godina, a izmjene zakona trebale bi stvoriti institucionalni okvir za bolji poduzetnički način poslovanja. Uz ostalo, planira se poticati izobrazba zadrugara i upravitelja zadruga, razvoj zadrugarstva u slabije naseljenim područjima i slično. Krovno tijelo je Hrvatski savez zadruga, koji se, prema prijedlogu zakona, financira iz članarina, prihoda od imovine, naknada za usluge, donacija i drugih izvora. Potvrde, uvjerenja i druge isprave koje će HSZ izdavati u okviru javnih ovlasti imat će svojstvo javnih isprava.

    Sudeći po suglasnosti za osnivanje Slobodne zone Luka Rijeka-Škrljevo, slobodne zone nastavit će živjeti u pravnom sustavu i nakon ulaska u Europsku uniju. Slobodna zona Škrljevo osnovat će se na površini od 337.000 četvornih metara. Koncesionar zone je Luka Rijeka, koja već upravlja slobodnom zonom i ovime dobiva novu površinu za takvu djelatnost. Nova zona služit će za prihvat pojačanog prometa koji se očekuje u riječkoj luci. U zoni se može obavljati proizvodnja i oplemenjivanje robe, skladištenje na veliko, osnivanje tehnoloških razvojnih centara... Nije dopuštena trgovina na malo te bankarski i srodni poslovi.

    (PV)
    11. srpnja 2013.

  • Trudnice i dalje neće raditi noću

    Zabrana noćnog rada za trudnice ostaje na snazi, iako ta odredba više neće biti dio Zakona o radu. Ista zabrana već je uređena člankom 20. stavak 6. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, pa se njezinim brisanjem iz Zakona o radu želi izbjeći dvostruko normiranje, pojasnili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

    Ovim pojašnjenjem, dodaju iz Ministarstva, žele otkloniti moguća pogrešna tumačenja ili nedoumice u vezi s tom temom.

    (PV)
    11. srpnja 2013.

  • Rekordan turistički lipanj u Zagrebu

    Glavni grad Hrvatske je u lipnju 2013. godine posjetilo 85.175 posjetitelja koji su ostvarili 144.951 noćenje, što je u odnosu na isti mjesec 2012. porast od čak 17 posto posto u dolascima te 13 posto u noćenjima.

    Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, stranih gostiju bilo je 72.187, a ostvarili su 122.323 noćenja, što je porast od 18 posto u dolascima te 17 posto u noćenjima. Najviše gostiju stiglo je iz Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Španjolske te Italije.

    U prvih šest mjeseci Zagreb je posjetilo 15 posto više gostiju, točnije njih 342.888, a ostvareno je 11 posto više noćenja, ukupno 612.993. Od svih posjetitelja, najviše gostiju došlo je iz Njemačke (20.929), Italije (17.372) te SAD-a (17.166).

    Turistička zajednica grada Zagreba očekuje nastavak pozitivnog trenda, jer su se ulaskom Hrvatske u EU otvorila neke nove prilike i tržišta za promociju Hrvatske i Zagreba kao novog europskog glavnog grada.

    (PV)
    11. srpnja 2013.

  • Za problem u natječaju, pišite ministru

    Slobodno mi se obratite kad god imate problem na nekom natječaju u inozemstvu. Pošaljite mi e-mail, i ja ću ga proslijediti veleposlanstvu ili stranom ministarstvu. Možda tim porukama nešto pokrenemo s mrtve točke, poručio je hrvatskim izvoznicima ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

    Na susretu u Klubu izvoznika koji je organizirao tjednik Lider, Vrdoljak je ispričao kako je na taj način već intervenirao za hrvatsku tvrtku koja ima teškoća na natječaju u Makedoniji. Dvaput je bila pobjednica, ali je natječaj poništen iz nejasnih razloga. Ministar kaže da na sličan način reagiraju i diplomati i političari iz drugih zemalja. "Često mi se obraćaju tražeći obrazloženja za probleme koje njihove tvrtke imaju u Hrvatskoj. Sve nas to dovodi u defenzivnu situaciju. Htio bih da i mi aktivno pratimo naša poduzeća na drugim tržištima", rekao je Vrdoljak.

    Pozvao je izvoznike da mu se jave i ako imaju problema na nižim razinama administracije u Hrvatskoj. Primjerice, pri izdavanju certifikata i drugih uvjerenja. "Mi smo premalo tržište da se ne bismo bavili pojedinačnim slučajevima", ustvrdio je ministar. Tako se i on angažirao u radnoj skupini za privatne investicije. Kad se ustanove slični problemi kod različitih ulagačkih projekata, lakše ih je zajednički rješavati i spriječiti ubuduće. Problemi investitora dovode i do pojednostavljenja zakonskih tekstova. Vrdoljak je uvjeren da će zbog svega toga na jesen Svjetska banka dodijeliti Hrvatskoj bolje mjesto na svjetskoj ljestvici lakoće poslovanja.

    Ništa bez provedbe plana

    Do kraja godine bit će dovršena i hrvatska industrijska strategija. U ministarstvu su je htjeli sastaviti do ljeta, ali su shvatili da za to nemaju snage i znanja. Vrdoljak kaže da su nailazili na nepredviđene teškoće: za kupnju statističkih podataka od Fine trebalo im je više od 20 dana. Zato su odlučili angažirati stručne konzultante i dobro razraditi strategiju. "Moramo se koncentrirati na manji broj sektora u kojima smo dobri", rekao je Vrdoljak, spomenuvši farmaceutsku industriju i energetiku.

    Snježana Bahtijari iz Ericsson Nikole Tesle upozorila je da strategija ne vrijedi mnogo bez provedbenog plana. Skrenula je pažnju da ministarstva i druga državna tijela izrađuju vlastite strategije i planove, a u svemu nedostaje koordinacija. Ako već nema podrške, Ivan Topčić iz Tim kabela očekuje da država barem ne pravi probleme. Topčić smatra da je izvoz posljedica snage i razvoja poduzeća. Tvrtkama kod nas nedostaje sposobnih menadžera i država bi trebala pomoći u njihovu obrazovanju, smatra Topčić.

    Ivan Cerovečki iz Kotke upozorio je na probleme tekstilnih tvrtki koje jedva opstaju na zahtjevnom tržištu. Administrativno povećanja minimalne plaće ugrožava opstanak cijele branše, rekao je Cerovečki. Tomislav Thür iz Ine pozdravio je namjeru da se ojača gospodarska diplomacija. Objasnio je da se izvori nafte i plina nalaze u regijama i državama u kojima je za sklapanje posla važna i pomoć diplomatskih tijela.

    Nestabilni izvozni rezultati

    Na skupu je rečeno da je u prvih četiri mjeseca ukupni hrvatski izvoz pao 6,1 posto, za 181 milijun eura. Događaju se neobični slučajevi da raste izvoz u zemlje kojima ekonomija pada, poput Grčke ili Slovenije, a pada ondje gdje je BDP u plusu, kao u Srbiji ili Mađarskoj. "Tržišta su postala vrlo nestabilna i zato se događaju takve oscilacije. Teško je stvari procijeniti na temelju mjeseca ili kvartala. Za temeljitiju ocjenu treba pričekati kraj godine, a tada bi i izvozni rezultat trebao biti bolji", rekao je ministar Vrdoljak.

    (PV)
    9. srpnja 2013.

  • Legalizacija: probijanje kroz šumu od 773.198 zahtjeva

    Na početku procesa legalizacije bespravne gradnje, optimističke procjene u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja govorile su o stotinjak tisuća zahtjeva kao poželjnom cilju. Vremenom su se procjene udvostručile, potom utrostručile, da bi se na kraju tog procesa počelo govoriti i o pola milijuna zahtjeva. Stvarnost je nadmašila sve procjene: do 30. lipnja 2013. u ponoć zaprimljeno je 773.198 zahtjeva za legalizaciju, a ta bi se brojka nakon temeljitijeg prebrojavanja o po županijskim uredima mogla povećati za još nekoliko stotina. Samo u lipnju podneseno je preko 570.000 zahtjeva, a koliko hrvatski građani vole sve raditi u zadnji čas, pokazuje podatak ministrice Ane Mrak Taritaš da je 30. lipnja u 23.45 sati, dok se na Trgu bana Jelačića slavio ulazak u EU, još dvadesetak građana stajalo u redu u pisarnici zagrebačkog gradskog ureda za prostorno uređenje.

    I sama ministrica priznaje da je iznenađena tolikim brojem zahtjeva, iako ga smatra dokazom da je ministarstvo bilo uvjerljivo u svojoj javnoj kampanji objašnjavanja svih prednosti legalizacije. Građani su prvu fazu legalizacije tako ispunili iznad svih očekivanja, a sada je na državi i jedinicama lokalne samouprave da riješe pristigle zahtjeve. A koliko će to trajati, to ni ministrica ne može procijeniti, no kako se godišnje izdaje oko 40.000 rješenja, računica pokazuje da bi legalizacija mogla tim tempom trajati još 20 godina, ako ne i duže. Ipak, Ana Mrak Taritaš nada se da bi se u iduće dvije godine mogli probiti kroz 70 do 80 posto zahtjeva, uz pomoć posebnih timova čije se osnivanje planira. U to je teško povjerovati, s obzirom da legalizacija i dalje ima status dodatnog posla, a redoviti postupci, poput izdavanja građevinskih dozvola, imaju prioritet.

    Prije toga se planiraju sastanci sa svim županima i pročelnicima županijskih ureda za prostorno uređenje, kako bi se procijenili kapaciteti državne i lokalne administracije. Ministrica procjenjuje da bi se oko 10 posto zahtjeva moglo odnositi na zgrade koje su izgrađene prije 1968. godine, a čiji vlasnici nisu bili sigurni oko datuma izgradnje, pa su za svaki slučaj podnijeli zahtjev. Njihove dileme trebale bi biti razriješene skorim dolaskom prvih 5400 zračnih snimki iz 1968. godine, koje je obećala poslati Vlada Srbije. Još 10 zahtjeva moglo bi biti odbijeno, jer se građevine ne nalaze u području gdje je legalizacija nemoguća. No, i dalje preostaje barem 600.000 zahtjeva za nepoznati broj građevina, s obzirom da su mogući i više zahtjeva za jednu nekretninu i jedan zahtjev za više nekretnina. Detaljniju raščlambu zahtjeva po vrstama građevina ministarstvo će izraditi do jeseni, kada slijedi i novo snimanje cijele Hrvatske iz zraka, da se vidi kakvo je stvarno stanje na terenu i što je ostalo izvan ovog postupka legalizacije. Kad jednom legalizacija napokon završi, tu ne prestaje posao za građevinsku inspekciju, koja mora postati brža i efikasnija, jer u Ministarstvu nemaju iluzija da će stoljetna tradicija bespravne gradnje odjednom odumrijeti.

    S obzirom da je zahtjevu za legalizaciju trebalo priložiti 70 kuna državnog biljega, lako je izračunati da je država već samim podnošenjem zahtjeva ubrala 54.123.860 kuna. Korist od nastavka legalizacije kroz naplatu naknada i doprinosa za lokalne proračune teško je procijeniti, ali ministrica najvećom koristi ipak smatra činjenicu da smo na dobrom puru rješenja višegeneracijskog problema bespravne gradnje. Hrvatski model legalizacije, tvrdi ona, mogao bi biti dobar primjer i za druge tranzicijske zemlje, pa se oko detalja već raspitivao i budući albanski premijer Edi Rama, donedavni gradonačelnik Tirane, kojega hrvatska ministrica, kaže, poznaje desetak godina.

    Što s onima koji nisu podnijeli zahtjev?

    Za one koji nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju, postoje dva moguća raspleta. Zgrade izgrađene izvan građevinske zone će se rušiti i za njih nema nikakve nade. Zgrade u građevinskoj zoni moći će se legalizirati, ali u redovnom postupku, uz plaćanje svih naknada i doprinosa u punom iznosu. Vlasnike tih zgrada najprije će posjetiti građevinski inspektor i uručiti im rješenje. Ako ne pokrenu legalizaciju, naplatit će im se novčana kazna. Ako je budu ignorirali, slijedi druga kazna, a ako i nju ignoriraju, slijedi rušenje. Od početka ove godine građevinska inspekcija je uklonila 417 zgrada, isključivo onih koje se bespravno izgrađene nakon 21. lipnja 2011. i stoga se nikako ne mogu legalizirati. Što se tiče balkona pretvorenih u lođe, koji sigurno čine značajan dio ukupnog broja zahtjeva za legalizaciju, oni koji nisu podnijeli zahtjev i dalje će ih moći legalizirati po redovnom postupku. To će, međutim, biti teško izvedivo, jer će im, između ostaloga, trebati i suglasnost svih stanara.

    (PV)
    9. srpnja 2013.

  • Turizam u porastu, Rusa 12 posto manje

    Od siječnja do lipnja 2013. godine u Hrvatskoj je ostvareno 3,62 milijuna dolazaka i 15,2 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2012. rast od pet posto u dolascima i 4,6 posto u noćenjima, pokazuju prvi podaci sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu.

    U ukupnoj strukturi turističkog prometa, prema podacima koje je u Splitu prezentirao ministar turizma Darko Lorencin, strani turisti su ostvarili tri milijuna dolazaka (+6 posto) i 13,6 milijuna noćenja (+5 posto), a porast noćenja od 5,6 posto zabilježili su i domaći turisti, koji su u prvoj polovici turističke 2013. godine ostvarili 1,65 milijuna noćenja. Lipanj je također donio porast turističkog prometa od tri posto u dolascima i 0,4 posto u noćenjima.

    „S obzirom na okolnosti – gospodarsko stanje u Europi, nepovoljan razmještaj praznika i blagdana na glavnim emitivnim tržištima i loše vrijeme - rezultati predsezone izuzetno nas vesele i bude optimizam za nastavak turističke 2013. godine. Hrvatska ima konkurentan turistički proizvod, ali istovremeno i dovoljno prostora za njegovo dodatno poboljšanje, pa će Ministarstvo turizma nastaviti komunikaciji s tržištem i privatnim sektorom, kako bi u narednim godinama kroz zajedničku suradnji i rad, Hrvatska postala još konkurentnije turističko odredište“, rekao je Lorencin.

    Rast turističkog prometa zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (dolasci +9,5 posto, noćenja +8,5 posto), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (dolasci +11,3 posto, noćenja +9,5 posto), Zadarskoj županiji (dolasci +14 posto, noćenja +15,4 posto), Šibensko-kninskoj županiji (dolasci +11 posto, noćenja +14 posto) i u Gradu Zagrebu (dolasci +14,5 posto, noćenja +10,7 posto). Trećina turističkog prometa ostvarena je u Istri, u kojoj je zabilježeno gotovo milijun dolazaka i gotovo pet milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2012. blagi pad, a nešto slabiji rezultat nego lani ostvaren je i na Kvarneru.

    Rast turističkog prometa, u odnosu na 2012. godinu, ostvaren je i iz gotovo svih važnih emitivnih tržišta, pa su tako turisti iz Njemačke ostvarili 536.000 dolazaka (+1,4 posto) i 3,4 milijuna noćenja (-1 posto), iz Austrije 338.000 dolazaka (+1 posto) i 1,5 milijuna noćenja (+1 posto), iz Češke 154.000 dolazaka (+1 posto) i 857.000 noćenja (+3 posto). Značajan porast noćenja među deset najvažnijih emitivnih tržišta, ostvaren je iz Velike Britanije (+24 posto), Nizozemske (+19 posto), Poljske (+18%) i Francuske (+5 posto). Pad dolazaka zabilježen iz Italije (-7 posto), Slovenije (-2 posto) i Rusije (-12 posto).

    Lorencin je podsjetio da su prema nedavno objavljenim podacima Ministarstva financija, ukupni financijski prihodi u turističkim djelatnostima (pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, putničke agencije i organizatore putovanja) iznosili 4,6 milijardi kuna što je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rast od 10,23 posto. Također, prema podacima koje je nedavno objavila Hrvatska narodna banka, u prvom kvartalu 2013. ostvareno je 306,9 milijuna eura prihoda od putovanja, što je u odnosu na isti period prošle godine rast od 12,4 milijuna eura ili 4,2 posto. Udio prihoda od turizma u ukupnom BDP-u iznosio je u istom razdoblju 3,1 posto, što u odnosu na 2012. godinu predstavlja blagi rast, potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

    (PV)
    8. srpnja 2013.

  • Postoji hrana za svako pivo i pivo za svaku hranu

    Kada se kaže sommelier, odmah pomislimo na vino. Postoje, međutim, i pivski sommelieri, iako su vrlo rijetki. U Hrvatskoj, koliko je poznato, nema nijednoga, pa je Zagrebačka pivovara nedavno dovela jednoga iz Amerike. Ime mu je Chris Myers i diči se titulom svjetskog prvaka u točenju i serviranju piva, osvojenom 2010. u Londonu. Myers nam je objasnio kako se postaje pivski sommelier i kako na najbolji način uživati u pivu.

    Pivski sommelier, to je nešto novo? Barem nama u Hrvatskoj...
    - Ne samo u Hrvatskoj, nego i u većem dijelu svijeta. Tek u zadnjih pet do deset godina ljudi su počeli cijeniti pivo onako kako već stoljećima cijenimo vino. Pivski sommelier može se postati na nekoliko različitih načina, slično kao što se postaje i šef kuhinje. Neki se ljudi rode u obiteljima koje se bave pivom, pa kad odrastu postanu stručnjaci za pivo. Postoje i programi obrazovanja, u Belgiji primjerice Institut za zitologiju, u Velikoj Britaniji pivska akademija. Kompanija za koju ja radim, F&B Partnership, organizira kratke tečajeve koji se održavaju vikendom, a u SAD-u postoje i Cicerone certifikati. To je put koji sam ja prošao. U ugostiteljstvu radim od 16. godine života, pipničar sam zadnjih 15 godina.

    Koliko ste piva kušali u svojoj karijeri?
    - Sigurno nekoliko stotina, vjerojatno i preko tisuću. Zadnjih pet godina imam sreće, putujem svijetom, prošao sam 15 država na pet kontinenata i uvijek volim kušati lokalna piva.

    Gdje su najbolja piva, po vašem mišljenju?
    - Osobno sam slab na Belgiju jer ima tako dugu povijest piva. Njemačka piva su mi zanimljiva zbog Reinheitsgebota, piva su im odlična, ali imaju jako mali raspon okusa. U Belgiji nije bilo takvog zakona, pa su pivo radili od pšenice, višanja, malina, raznih žitarica, i to prirodnom fermentacijom, zbog čega imaju ogroman raspon okusa. Što se SAD-a tiče, u zadnjih desetak godina američko pivo je postalo kao američki jazz, grana se na sve strane. Naša pivska scena fantastično se razvila u zadnjih 20 godina, ali još nismo ni blizu Belgiji!

    Govori se i o rastućem trendu mikropivovara u SAD-u...
    - Tako je. Nakon prohibicije, kad nije bilo nijedne pivovare, do 1980. imali smo manje od stotinu pivovara. Između 1980. i 1995. industrija je narasla na oko 500 pivovara, a od tada se broj pivovara povećao na čak 3000. Mnogi više vole lokalno pivo iz kvarta, koje se ne može kupiti čak ni na drugom kraju grada, a kamoli u drugim dijelovima SAD-a. Pivo je organski proizvod, kao kruh. Ako uzmete kruh ujutro u lokalnoj pekari, uvijek će biti bolji nego što bi bio sutradan ili tjedan dana kasnije.

    Kad je riječ o kombiniranju piva i hrane, postoje li neka opća pravila ili je to kompliciranije?
    - Postoje, ali nije komplicirano. Volim reći da nemamo pravila za pivo, samo sugestije i smjernice. Jedino pravilo je ‘jedite i pijte ono što volite i u čemu uživate’, jer svatko je priča za sebe. Za vino će vam reći da je pravilo crno vino s crvenim mesom, bijelo vino s ribom, ali pivo ne služi tome da se o njemu priča, nego da okupi ljude radi razgovora. Sugestija je, primjerice, da uz bogatiju, težu hranu, poput masnih sireva, idu svijetla, laganija lager ili pilsner piva, koja će presjeći okus hrane. Ako vam masnoća sira prekrije jezik, vaši okusni pupoljci neće tako dobro prepoznavati okuse sljedećeg zalogaja, pa vam gutljaj takvog piva može očistiti jezik i pripremiti vas za sve okuse koji slijede.


    U Hrvatskoj je primjetna visoka lojalnost brendovima piva, mnogi desetljećima piju jedno te isto pivo. Je li to globalna pojava?
    - Načelno jest, ali postoje generacijske razlike. Ja imam 35 godina, sličniji sam svojim roditeljima i njihovim prijateljima, koji uglavnom piju ista piva već 25-30 godina. Mlađi od mene još uvijek se traže, isprobavaju razna piva, istražuju pivski svijet. Osobno, imam neka omiljena piva, ali volim reći da postoji vrijeme i mjesto za svako pivo, kao i hrana za svako pivo i pivo za svaku hranu.

    Kakvo je vaše mišljenje o hrvatskim pivima, barem onima koje ste kušali?
    - Prije svega, želim reći da sam uistinu uživao u cijeloj kulturi kafića i ispijanja piva na terasama u Zagrebu. Možemo pričati nadugačko o okusima, sastojcima ili slaganju piva s hranom, ali ne valja previdjeti važnost kulture u kojoj pivo igra veliku ulogu, a Zagreb definitivno ima takvu kulturu. Imao sam priliku kušati nekoliko lokalnih piva i vrlo sam zadovoljan. Ožujsko je, koliko vidim, najprodavanije i jasno mi je zašto je tako. To je vrlo dobro, pitko lager pivo, prikladno za većinu situacija. Odličan je i Staropramen, Selection čak i bolji od Classica. Ipak, najveće iznenađenje mi je Tomislav, rekao bih da je to najbolje čuvana hrvatska tajna. Tomislav je pivo iznimnog okusa – vrlo lijepo izbalansirano, s laganom aromom pržene karamele u sladu, blago baršunastim osjetom u ustima i vrlo ugodnim okusom na dnu jezika, s jedva primjetnim dodirom slatkoga. Kad bih uspoređivao hrvatska piva s njemačkim ili belgijskim, rekao bih da su rame uz rame s njemačkima, ali Belgija po svom bogatstvu okusa apsolutno prednjači u cijelom svijetu.

    (PV/D.Ž.)
    5. srpnja 2013.

  • Zabi kredit EBRD-a od 60 milijuna eura

    Europska banka za obnovu i razvoj dodijelila je Zagrebačkoj banci kredit od 60 milijuna eura. Banka će od tog iznosa 40 milijuna eura proslijediti malim i srednjim poduzećima, a 20 milijuna eura uložit će se u projekte privatne i komunalne energetske učinkovitosti te u obnovljive izvore energije.

    EBRD prvi put na ovaj način, suradnjom s poslovnom bankom, potiče proizvodnju obnovljive energije, istaknuo je Suma Chakrabarti, predsjednik EBRD-a, na prošlotjednom potpisivanju ugovora o kreditu. Suradnju sa Zagrebačkom bankom Chakrabarti je ocijenio vrlo uspješnom, dodajući da će EBRD i nakon ulaska Hrvatske u EU nastaviti jeftinim kreditma poticati razvoj privatnog sektora.

    Franjo Luković, predsjednik Uprave Zabe, naglasio je da njegova banka nastoji povećati opseg i dostupnost kredita za male i srednje tvrtke, koje spadaju u najvitalniji dio domaćeg gospodarstva.

    Krediti iz ove ponude mogu se koristiti za obrtna sredstva, financiranje investicija i proširenje djelatnosti. Ulagači u projekte energetske učinkovitosti mogu računati i na besplatnu podršku konzultanata EBRD-a te na bespovratna poticajna sredstva EU-a, ako projekt nakon dovršetka ostvaruje definiranu razinu ušteda energije.

    (PV/I.V.)
    5. srpnja 2013.

  • PharmaS želi popuniti nišu između generičkih i inovativnih proizvođača

    Jerko Jakšić preuzeo je 1. srpnja dužnost predsjednika Uprave farmaceutske kompanije PharmaS, čiji je osnivač i vlasnik Luka Rajić. Jakšić dolazi s pozicije glavnog direktora za Hrvatsku generičke farmaceutske kompanije Alvogen, a na čelu PharmaSa naslijedio je Zdravku Knežević, koja je u kompaniji od samih početaka prije četiri godine. PharmaS ovom promjenom završava prvi razvojni ciklus koji je obilježilo etabliranje poslovanja na šest tržišta u regiji Jugoistočne Europe, otvaranje dvije moderne tvornice u Hrvatskoj i Srbiji te razvijanje portfelja lijekova. U drugoj fazi razvoja, ističe Jakšić, PharmaS planira intenzivirati širenje poslovanja te pokrenuti partnerstva s multinacionalnim kompanijama i naposljetku krenuti u osvajanje novih tržišta izvan regije Jugoistočne Europe.

    Hrvatska je ušla u EU i izašla iz Cefte. Kako će se to odraziti na vaše poslovanje?
    - U ranim danima postojanja PharmaS je postavio dugoročnu strategiju kojom je, između ostalog, dano rješenje za poslovanje sa zemljama Cefte nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tako je prošle godine u Srbiji u Zrenjaninu otvorena najmodernija farmaceutska tvornica kapaciteta 30 milijuna pakovanja godišnje, putem koje je moguće osigurati opskrbu za zemlje članice Cefte, kao i za zemlje u koje ćemo ubuduće širiti poslovanje. No, i nadalje će naša glavna tvornica za izvoz lijekova, pa i u zemlje Cefte, biti nova, moderna tvornica u Popovači. S druge strane, od ulaska Hrvatske u EU očekujem pozitivne efekte, kako od brojnih novih mogućnosti za poslovanje na velikom EU tržištu, tako i od same liberalizacije tržišta. Nastojimo biti prepoznati kao eksperti za regiju jer je to naša strateška odrednica. Na taj način možemo biti interesantni malima i velikima, bilo da se radi o suradnji na jednom proizvodu ili o širenju na regiju.

    Najavljujete partnerstva s inovativnim farmaceutskim kompanijama. Što im PharmaS može ponuditi u usporedbi s drugim generičkim kompanijama?
    - U budućnosti namjeravamo popuniti nišu koja postoji između generičkih i inovativnih proizvođača lijekova te na taj način na tržište dovesti brojne inovativne proizvode. Preduvjet tome bit će partnerstva koja ćemo ponuditi inovativnim multinacionalnim kompanijama u proizvodnji lijekova. Prednost naše kompanije je jak segment prodaje orijentiran prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti, proizvodnja temeljem koje zadovoljavamo najviše standarde te prisutnost na više tržišta u regiji kao i poznavanje sustava ulaska na liste lijekova u regiji. PharmaS ima dvije tvornice lijekova u Popovači i u Zrenjaninu, izgrađene u posljednje dvije godine, u okviru kojih su svi segmenti - proizvodnja, skladištenje i distribucija te kontrola kvalitete lijekova - uspostavljeni u skladu s EU standardima farmaceutske industrije. Trenutačno poslujemo na šest tržišta – Hrvatska, Srbija, BiH, Kosovo, Makedonija i Albanija s namjerom širenja na druga tržišta, a u cijeloj regiji imamo više od 80 registriranih generičkih lijekova, odnosno dvaput više proizvoda.

    Vlada najavljuje još jednu sanaciju HZZO-a. Kakva su dosadašnja iskustva PharmaSa s HZZO-om? Koji su rokovi plaćanja?
    - Naša misija je unaprijediti zdravstvene standarde kroz pouzdanu kvalitetu i cijenom povoljne generičke lijekove, a istovremeno želimo postati poželjan partner u cjelovitom sustavu brige za zdravlje. U tom kontekstu gajimo i partnerske odnose s HZZO-om. Regulatorna tijela svoj posao obavljaju profesionalno, a za farmaceute je vrlo važno da se liste lijekova redovito obnavljaju. Od početka godine je primjetan pozitivan trend u tom segmentu, pa se i u srpnju očekuje proširenje liste. To je uostalom bitno i državi jer liste automatski znače pad cijena nekih lijekova, ulazak konkurencije, a samim time i ostvarenje ušteda u zdravstvenom proračunu. Osim liste, prioritet je svakako uvođenje financijske discipline. Rokovi naplate su se u posljednje vrijeme počeli skraćivati, no i dalje su u našem slučaju preko 180 dana.


    U prvom kvartalu imate rast prihoda od 50 posto. Koji je plan do kraja ove godine?
    - PharmaS će u Hrvatskoj do kraja godine nastaviti bilježiti stope rasta od 50 posto i više, dok ćemo u okviru cijele grupe svakako imati dvoznamenkasti rast prihoda.

    Kako gledate razvoj PharmaSa u srednjoročnom razdoblju? Gdje vidite kompaniju za pet godina?
    - PharmaS ubuduće neće biti samo generička kompanija, već ćemo ući i u druge segmente poslovanja. Primjerice, uskoro ćemo ući u tzv. consumer healthcare segment, odnosno tržište bezreceptnih lijekova. PharmaS je prije svega farmaceutska kompanija i želimo se otvoriti prema svim vidovima suradnje za koje postoji potreba na tržištu.

    (PV/D.Ž.)
    5. srpnja 2013.

  • Cigarate se smiju prodavati skuplje nego što piše na markici

    Cigarete se mogu prodavati po maloprodajnim cijenama višim od cijena naznačenih na duhanskoj markici, priopćilo je Ministarstva financija, odgovarajući na učestale upite građana i poduzetnika.

    Maloprodajna cijena cigareta, međutim, ne smije biti viša od zadnje prijavljene maloprodajne cijene, a prijavu maloprodajne cijene mogu izvršiti samo proizvođači, njihovi predstavnici ili posrednici i uvoznici duhanskih prerađevina, a ne ostale osobe koje radi prodaje krajnjim potrošačima drže cigarete.

    Svaku promjenu maloprodajne cijene cigareta Carinska uprava objavljivat će na svojim internetskim stranicama (www.carina.hr).

    Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama („Narodne novine“, br. 81/2013), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine, između ostaloga je propisano da duhanske markice više nemaju iskazanu maloprodajnu cijenu te da se cigarete koje su označene duhanskim markicama Ministarstva financija na kojima je otisnuta maloprodajna cijena sukladno članku 65. Zakona o trošarinama („Narodne novine“, br. 83/2009 i 111/2012) mogu nalaziti u prometu na teritoriju Hrvatske najkasnije do 1. studenoga 2013. godine.

    Prijelazni pravni režim, koji vrijedi do 1. studenoga 2013. godine, propisan je kao posljedica primjene načela zakonitosti u okviru normativnog uređenja pravnih odnosa, objašnjavaju iz Ministarstva financija.

    (PV)
    2. srpnja 2013.

  • Carinska uprava očekuje skoro uklanjanje zastoja na granicama

    Ulaskom Hrvatske u EU carinska služba, zajedno sa svim subjektima u lancu carinskog poslovanja (gospodarstvenici, prijevoznici, otpremnici te inspekcijske službe), počela je s primjenom potpuno novih carinskih pravila, procedura i aplikacija koje se primjenjuju jedinstveno u Europskoj uniji, pa je za očekivati da se robni, ponegdje i putnički promet odvija uz povremene zastoje, priopćilo je Ministarstvo financija.

    Carinska uprava u granicama mogućeg odgovara na sve postavljene upite vezane za poteškoće u vlastitom radu, a eventualne poteškoće koje prouzroče drugi sudionici u lancu opskrbe, ističu, nisu nadležni komentirati. Posebno naglašavaju da se su svi potrebni propisi objavljeni na službenoj stranici www.carina.hr. Također, u okviru priprema za ulazak Hrvatske u EU, Carinska uprava je od 1. veljače 2013. omogućila gospodarstvenicima da zatraže i dobiju EORI broj neophodan za sudjelovanje u carinskim postupcima nakon pristupanja Hrvatske EU-u.

    Carinska uprava uz zajednički trud svih subjekata u postupanju vrlo skoro očekuje stabilno funkcioniranje sustava bez značajnijih zastoja i problema. 

    Sve je to obvezni dio prilagodbe svih sudionika u novom carinskom poslovanju od pošiljatelja do primatelja. Kako bi pojedini postupak bio uspješno okončan potrebno je da svi sudionici u lancu funkcioniraju ispravno, a ako bilo koji od njih nije poduzeo potrebne mjere za pripremu, to ima posljedice na cjelokupni postupak.

    Carinska uprava je od sredine protekle godine, a intenzivno u ovoj godini provela niz aktivnosti u smjeru informiranja i educiranja svih sudionika u lancu carinskog poslovanja, tvrde u Ministarstvu financija. Organizirano je preko 150 seminara, predavanja, tribina, javnih istupa, samostalno sa strane Carinske uprave ili u suradnji s HGK, različitim udruženjima te tvrtkama koje se bave educiranjem privrednika. U javnim priopćenjima, gostovanjima u raznim televizijskim i radijskim emisijama te putem letaka, priopćenja, odgovora na pitanja kao i putem informiranja na web stranicama, Carinska uprava je višekratno prezentirala carinsko postupanje nakon pristupanja Hrvatske carinskoj uniji.

    Bez obzira na široku kampanju prezentiranja postupanja, ipak do pojedinih subjekta u lancu opskrbe nisu doprle potpune informacije ili su primljene informacije krivo protumačene. Uočene poteškoće iz svoga djelokruga i nadležnosti Carinska uprava promptno rješava i otklanja te ovim putem moli i ostale subjekte da učine isto kako bi se eventualne nejasnoće i zastoji otklanjali što brže.

    (PV)
    2. srpnja 2013.

  • Vraćene jahte iz leasinga moći će se iznajmljivati

    Osim klasičnim djelatnostima operativnog i financijskog leasinga, društva za leasing moći će se baviti i prodavanjem, davanjem u zakup i iznajmljivanjem objekata leasinga (automobila, jahti...) vraćenih društvu jer korisnici za njih više nisu mogli podmirivati ugovorene rate. Pravo na proširenje djelatnosti dat će im novi zakon o leasingu, o kojem je Ministarstvo financija provelo javnu raspravu. Zakon bi u saborsku proceduru trebao stići na jesen.

    Udruženje leasing društava koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, predložilo je u javnoj raspravi da se u zakon upiše i mogućnost davanja u najam i vlastitih nekretnina. U djelatnost leasing društava, smatraju u Udruženju, trebao bi staviti i upravljanje vlastitim nekretninama, njihovo održavanje, savjetovanje u vezi s poslovanjem povezanih osoba te poslovi posredovanja u sklapanju financijskih poslova.

    U Udruženju, koje vodi Alma Mekić Ćerdić, inače predsjednica Uprave Erste Factoringa, smatraju da su te dodatne djelatnosti neophodne za rentabilnost poslovanja leasing društava. Ona bi tako imala priliku, uz ostalo, kapitalizirati višak poslovnih prostora nastalog smanjivanjem obujma poslovanja posljednjih godina. Nakon povrata nekretnina teško je naći novog primatelja leasinga. Omogućavanjem najma viška slobodnog vlastitog prostora, društva bi bila u prilici i racionalizirati svoje poslovanje. Predstavnici Ministarstva financija obećali su da će dodatno razmotriti taj prijedlog u daljnjim fazama izrade zakona.

    Tko bi trebao biti u nadzornim odborima?

    Predstavnici Udruženja leasing društava HGK-a smatraju također da nacrt zakona u članku 41. preusko opisuje buduće članove nadzornih odbora ovih društava. Iz predložene formulacije proizlazi da bi to mogli biti samo članovi uprava i nadzornih odbora banaka i leasing društava. U prijedlogu stoji da bi članovi nadzornih odbora morali imati "relevantno iskustvo stečeno na rukovodećim položajima u leasing društvu ili drugim trgovačkim društvima usporedive djelatnosti". Udruženje smatra da se članstvo u nadzornom odboru treba omogućiti i drugim osobama iz koncerna koji u sastavu imaju leasing društva.

    Prema prijedlogu, leasing društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje namjerava obavljati poslove leasinga u drugoj državi članici EU-a putem podružnice dužno je o toj namjeri obavijestiti Hanfu i navesti državu članicu u kojoj namjerava obavljati poslove leasinga. Obavijest mora sadržavati i poslovni plan podružnice za iduće tri godine. U planu treba navesti i obujam poslova leasinga koje namjerava obavljati, organizacijski ustroj podružnice te opis mjera, strategiju i politike upravljanja rizicima. I u obrnutom smjeru, društvo iz članice EU-a koje želi raditi u Hrvatskoj mora obavijestiti Hanfu i pripremiti plan poslovanja.

    U prijedlogu zakona regulirana je i procedura stjecanja udjela u leasing društvu. Svaka pravna ili fizička osoba koja namjerava izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u leasing društvu (i ujedno prelaziti pragove od 10, 20, 30 ili 50 posto dionica), mora prethodno dobiti suglasnost Hanfe za takva stjecanja.

    Ministarstvo financija priprema donošenje još jednog zakona iz ovog sektora. Riječ je o novom zakonu o faktoringu, kojim se želi uspostaviti jedinstveni pravni okvir za obavljanje faktoringa, pojačati nadzor na društvima koja se bave tom djelatnošću i olakšati korisnicima usluga zaštitu njihovih prava. Novi zakon o faktoringu također bi se u Saboru, u postupku izglasavanja, trebao naći na jesen.

    (PV/I.V.)
    2. srpnja 2013.

  • Nepodnošljiva lakoća mijenjanja Zakona o radu

    Sredinom lipnja Sabor je prihvatio izmjene Zakona o radu, koju su u resornom ministarstvu nazvali prvom fazom sveobuhvatne izmjene radnog zakonodavstva. Ključne izmjene su vezane za ugovore na određeno vrijeme, prekovremeni rad, probni rad i radne knjižice. Tako se sada prvi ugovor o radu na određeno vrijeme može sklopiti bez vremenskog ograničenja, ali drugi i svaki sljedeći s istim radnikom i za isto radno mjesto neće moći biti sklopljen na dulje od tri godine. Ako se prvi ugovor na određeno vrijeme sklopi na dulje od tri godine, drugi se neće moći sklopiti na određeno. Ograničenje prekovremenog rada sada je 180 sati godišnje, umjesto ranijih 32 sata mjesečno, a minimalno trajanje odmora radnika između smjena smanjeno je s deset na osam sati. Olakšano je otkazivanje ugovora o radu tijekom probnog rada, a više nema ni radnih knjižica, nego bi elektroničke zapise o radnicima trebao voditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Druga faza izmjena radnog zakonodavstva trebao bi biti sasvim novi Zakon o radu, čije se stupanje na snagu očekuje 1. siječnja 2014.

    Ovakve izmjene su u velikoj mjeri u korist poslodavaca, ali to nije iznenađenje, jer su sve ranije promjene Zakona o radu bile više na strani radnika, po mišljenju Viktora Gotovca s Pravnog fakulteta u Zagrebu. To se, smatra on, sada obija o glavu sindikatima koji su u ovim socijalnim pregovorima, zbog pritiska recesije i rasta nezaposlenosti, u izrazito defanzivnoj situaciji. „Ministar rada Mirando Mrsić spreman je zakon mijenjati i bez pristanka sindikata, riskirajući loše rezultate, a sindikati moraju to imati na umu“, procjenuje Gotovac. Velikim problemom Mrsićevog pristupa izmjenama Zakona o radu Gotovac smatra uzimanje u obzir sudske prakse u radnim sporovima, jer, prema njemu, svrha zakona ne smije biti olakšavanje posla bilo kome, pa tako ni sucima, a suci nikako ne smiju postati kvazizakonodavci. „Nepodnošljiva je lakoća mijenjanja zakona u Hrvatskoj, a najgori su oni koji imaju viziju. Ako imate viziju, idite psihijatru“, poručuje Gotovac i dodaje da ga najviše plaši kombinacija pravnika i liječnika. Takva je loša kombinacija već donijela loša rješenja, među koja uvrštava i uvođenje vaučera za sezonce, jer je to, prema njegovu mišljenju, korak unazad u zaštiti prava radnika.

    U radnoj skupini koja je pripremala zadnje izmjene Zakona o radu bila je i Nataša Novaković, pravnica iz Hrvatske udruge poslodavaca. Nakon što su izmjene donesene i stupile na snage, ona priznaje da rješenja nisu najsretnija, ali dodaje da su u medijima u velikoj mjeri pogrešno predstavljena. Kad je riječ o ugovorima na određeno vrijeme, u izmjene se išlo zbog situacija u kojima se sklapao jedan ugovor na razdoblje duže od tri godine, a nakon isteka tog roka poslodavac nije mogao radniku ponuditi drugi ugovor na neodređeno. Nikakvih promjena nema kod uzastopnih ugovora koji ukupno traju duže od tri godine, jer ta rješenja nisu ni bila sporna, ističe Nataša Novaković. Novi Zakon o radu ne bi trebao donijeti nikakve promjene što se tiče ugovora na određeno vrijeme. Što se tiče skraćenja minimalnog odmora radnika između smjena s deset na osam sati, promjena je tek kozmetička, pojašnjava pravnica HUP-a, jer poslodavac sva ta skraćenja mora nadoknaditi i radniku dati 12 umjesto osam sati odmora. Prekovremeni rad također zapravo nije povećan, već je samo preraspoređen, a izmjene odredbi o otkazu tijekom probnog roka bile su nužne zbog, po ocjeni Nataše Novaković, vrlo čudne sudske prakse. Vrhovni sud je, naime, u nekim presudama stao na stajalište da se i za otkaz tijekom probnog rada moraju navoditi opravdani razlozi kao i za ostale vrste otkaza, a poslodavci smatraju da se time gubi smisao probnog rada. Stoga je uvedena izričita odredba da je nezadovoljavanje radnika na probnom radu posebno opravdan razlog za otkaz.

    Agencijama za privremeno zapošljavanje ovim je izmjenama omogućeno da se bave i posredovanjem pri zapošljavanju, ali im je izričito zabranjeno naplaćivanje provizije od radnika. Prema podacima HUP-a, u Hrvatskoj je registrirano 56 takvih agencija, ali samo ih je 25 aktivno, dok ih stvarno radi tek desetak.

    (PV)
    2. srpnja 2013.

  • Jana više nije izvorska, nego mineralna

    Ulaskom Hrvatske u EU i usklađivanjem regulative, voda Jana za sva tržišta preuzima naziv "prirodna negazirana mineralna voda", umjesto dosadašnjeg naziva "prirodna izvorska voda", priopćeno je iz marketinške tvrtke Unex Group.

    Prema propisima Europske unije, pojašnjava se u priopćenju, postoje tri kategorije voda u boci: prirodne mineralne vode, prirodne izvorske vode i stolne vode. Sve tri kategorije voda mogu biti gazirane i negazirane. Najviša kategorija voda su prirodne mineralne vode, koje jedine moraju biti službeno priznate te zadovoljiti stroge kriterije kontrole kvalitete i proceduru registracije pri Europskoj komisiji.

    Jana je, inače, prisutna na više od 20 svjetskih tržišta, kao jedan je od najjačih hrvatskih izvoznih proizvoda.

    (PV)
    28. lipnja 2013.

  • Svjetska banka ima novu strategiju za Hrvatsku

    Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke raspravljao je o novoj Strategiji partnerstva s Hrvatskom, za razdoblje od srpnja 2013. do lipnja 2017. godine. Strategija će se prioritetno usredotočiti na različite aspekte pametnog, održivog i inkluzivnog rasta predviđenog strategijom Europa 2020 te na Vladin novi plan reformi koji naglasak stavlja na temeljne postavke gospodarskog upravljanja, državnih institucija, poslovnog okruženja i odgovornosti prema zajedničkim regionalnim dobrima. Uz to ide i pružanje podrške Hrvatskoj pri kvalitetnom iskorištavanju velikog iznosa bespovratnih sredstava EU-a koja će joj s članstvom stajati na raspolaganju.

    U skladu s prioritetima Hrvatske, podrška Grupacije Svjetske banke u narednom će se četverogodišnjem razdoblju usredotočiti na tri tematska područja:

    •    Javne financije – podrška fiskalnoj konsolidaciji u svrhu ubrzavanja ostvarenja trajnog rasta, s naglaskom na racionalizaciju potrošnje kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju.
    •    Konkurentnost – povećanje konkurentnosti Hrvatske s težištem na potrebnim strukturnim, institucionalnim i upravnim reformama, kako bi Hrvatska mogla uhvatiti korak s usporedivim zemljama u EU-u.
    •    Članstvo u EU-u – pružanje pomoći Hrvatskoj da maksimalno poveća gospodarske koristi postajanja državom članicom EU-a povećanjem njezinih kapaciteta u pogledu provedbe usklađenih politika, apsorpcije znatno većih sredstava iz fondova EU-a i pomoći u učinkovitom iskorištavanju ovih sredstava.

    „U skladu s novim statusom Hrvatske, priroda pomoći postupno će se mijenjati i odmicati se od financiranja konkretnih projekata, budući da se očekuje kako će se oni financirati sredstvima iz fondova EU-a, te će se izraženije usredotočiti na pružanje tehničke pomoći institucijama kako bi bolje apsorbirale sredstva iz fondova EU-a i provele reforme potrebne za preokret gospodarstva“, pojasnila je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje. 

    Međunarodna financijska korporacija (IFC), kao dio Grupacije Svjetske banke, u sljedećem će se četverogodišnjem razdoblju usredotočiti na izvozna poduzeća, ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te poticanje uključivanja privatnoga sektora u razvoj infrastrukture u Hrvatskoj, najavio je Tomasz Telma, direktor IFC-a za Europu i središnju Aziju.

    Nova je strategija, kako se pojašnjava u priopćenju iz Svjetske banke, izrađena temeljem bliskog partnerstva s hrvatskim vlastima i pod vodstvom Ministarstva financija te uz konzultacije s ključnim dionicima, uključujući Europsku komisiju, Delegaciju Europske unije u Zagrebu, saborske zastupnike, predstavnike privatnoga sektora, think-tankove, akademsku zajednicu, diplomatsku zajednicu, međunarodne organizacije, organizacije civilnoga društva i medije.

    Otkako je postala članica Svjetske banke 1993. godine, Hrvatska je dobila potporu u obliku financijske i tehničke pomoći, savjetovanja u području politika i analitičkih usluga. Banka je dosad podržala 48 projekata u iznosu od 3,3 milijarde dolara te odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna dolara. Ukupni aktivni kreditni portfelj u lipnju 2013. godine sastoji se od 11 projekata s ukupno preuzetim obvezama od 775 milijuna dolara.

    Kao odgovor na povećanu potražnju, IFC je značajno povećao svoj program u Hrvatskoj, i to na 150 milijuna dolara u fiskalnoj godini 2013., u odnosu na 68 milijuna dolara u 2012. Iz ulaganja IFC-a u Hrvatskoj financirani su projekti na financijskim tržištima, infrastrukturni projekti, projekti u prerađivačkoj industriji, turizmu i poljoprivredi. Od 1993. godine IFC je uložio milijardu dolara (uključujući 300 milijuna dolara od drugih partnera) u Hrvatskoj u okviru 30 projekata. U lipnju 2013. godine, aktivni portfelj IFC-a u Hrvatskoj iznosi 192 milijuna dolara, uključujući sredstva financiranja mobilizirana od drugih partnera.

    Grupacija Svjetske banke sastoji se od pet organizacija: Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA), koji zajednički tvore Svjetsku banku; Međunarodne financijske korporacije (IFC); Multilateralne agencije za osiguranje investicija (MIGA); i Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID).

    (PV)
    28. lipnja 2013.

  • Pliva ulaže 100 milijuna kuna u zaštitu okoliša

    Velika investicija Plive u Savskom Marofu, vrijedna 200 milijuna dolara, ulazi u završnu fazu, a dio ulaganja koji se odnosi na zaštitu okoliša već je završen. Izgrađen je pogon za obradu procesnih plinova, a u tijeku je izgradnja pogona za obradu otpadnih voda te proširenje kapaciteta višenamjenske sinteze, odnosno aktivnih farmaceutskih supstancija koji se potom ugrađuju u gotove lijekove.

    Ulaganja u postrojenja i opremu namijenjenu zaštiti okoliša premašuju 100 milijuna kuna, kažu u Plivi, jer je će u sva postrojenja biti ugrađena najsuvremenija oprema sukladna standardima Europske unije. Nova postrojenja obišao je i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, koji je izrazio nadu da će primjer Plive poslužiti kao dokaz da ulaganje u zeleniju proizvodnju nije samo obaveza i trošak, već i pametna investicija u održivi razvoj. „Korist od ove investicije za lokalnu zajednicu bit će dvostruka - očuvan okoliš i otvaranje novih radnih mjesta", rekao je Zmajlović.

    Predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković istaknuo je kako je Pliva trenutačno jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj. „Osim u Savskom Marofu, Pliva dovršava u Zagrebu novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, čime će se dodatno povećati kapaciteti u kojima se i danas najveći dio proizvodnje odvija za izvoz na sva svjetska tržišta, od kojih su najveća SAD, Rusija i tržišta Europske unije", pojasnio je Orešković.
    Također, nastavlja se trend povećanog zapošljavanja, dodao je član Uprave Plive Zoran Bunčić, pri čemu, kad god je to moguće, Pliva daje prednost lokalnom stanovništvu, jer na taj način pridonosi razvoju lokalne zajednice.

    (PV)
    28. lipnja 2013.

  • Nova pravila za prijenos gotovine preko granice

    Danom pristupanja Europskoj uniji Hrvatska će izravno primjenjivati Uredbu Europske komisije o kontroli gotovine prilikom ulaska i izlaska s područja Zajednice. To znači da će svi putnici prilikom ulaska u EU, odnosno izlaska iz EU-a preko područja Hrvatske morati carinskoj službi prijaviti gotovinu koju nose sa sobom u iznosu od 10.000 eura ili više, odnosno u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama ili drugim sredstvima plaćanja.

    Od 1. sprnja 2013. Hrvatska je u obvezi primjenjivati i Obrazac nove zajedničke deklaracije za prijavu gotovine (CDF), koji je dostupan na internetskim stranicama Europske komisije na 24 službena jezika EU, uključujući i uputu za ispunjavanje. Izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju od 1. srpnja će u Hrvatskoj biti obvezna prijava gotovine u pisanom obliku, a prijavu će biti moguće obaviti na obrascu za prijavu gotovine na hrvatskom i engleskom jeziku.

    Obje verzije obrasca dostupne su na web stranici Carinske uprave http://www.carina.hr/Carina/InformacijeFizicke.aspx - Kontrola gotovine ulaskom RH u EU, gdje se obrazac može elektronički ispuniti i ispisati te tako predati carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu ili ga se može ispuniti na samom graničnom uredu.

    Na području Hrvatske neće se provoditi kontrola gotovine na granicama s ostalim zemljama članicama EU-a, objavilo je Ministarstvo financija.

    (PV)
    26. lipnja 2013.

  • U otpadu izgubljeno 5 milijardi kuna

    Od 2005. godine u Hrvatskoj je za sanaciju odlagališta otpada potrošeno više od 500 milijuna kuna. U tom je razdoblju odbačen i u zemlju zakopan otpad vrijedan 5 milijardi kuna, a najveći dio mogao se ponovo iskoristiti, rekao je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović. Na sjednici Vlade stoga je predložen Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji bi trebao omogućiti da se otpad učinkovito razvrstava i ponovo prerađuje. „Iz temelja ćemo promijeniti naše dosadašnje navike i odnos prema otpadu“, najavio je Zmajlović.

    Zakon stvara uvjete za organiziranje tržišta prikupljanja, gospodarenja i ponovnog korištenja otpadnih materijala. Razvrstavanje otpada počinjat će u kućanstvima i poduzećima, a odvoz tzv. miješanog i biorazgradivog otpada plaćat će se prema prikupljenoj količini. Veliki teret za provođenje novog modela zakon je prevalio na jedinice lokalne samouprave. Zmajlović stoga očekuje mnoge negativne reakcije gradonačelnika i općinskih načelnika. Novi sustav će sigurno stajati nešto više, ali i sadašnji sustav je skup, a gube se mnoge koristi, ocijenio je Zmajlović.

    Jedinice lokalne samouprave imaju zadatak organizirati razdvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te glomaznog otpada. Imat će godinu dana od donošenja zakona za izgradnju takvog sustava. Uz ostalo, morat će izgraditi mrežu reciklažnih dvorišta.

    Prikupljanje, recikliranje i drugo zbrinjavanje otpada moći će obavljati i pravne i fizičke osobe-obrtnici, nakon što dobiju odgovarajuću dozvolu. Trgovci otpadom bit će upisani u očevidnik, a u svojim reciklažnim dvorištima morat će osigurati video nadzor prostora u kojem preuzimaju otpad. Morat će izdavati račune i registrirati prodavatelje otpadnog materijala nekim identifikacijskim dokumentom.

    Zakon donosi i nova pravila za glomazni otpad. Više se neće moći ostavljati na ulicama, već će se predavati, bez naknade, u reciklažna dvorišta. Gradovi i općine bit će dužne osigurati preuzimanje glomaznog otpada i po pozivu građana.

    Tvrtke sa više od 50 zaposlenih morat će imenovati povjerenika za otpad. Za zbrinjavanje opasnog otpada osnovat će se poduzeće u državnom vlasništvu, a prikupljat će samo opasni otpad nastao na hrvatskom teritoriju. Novi i suvremeni pristup prikupljanja otpada Hrvatskoj je potreban i zbog ugleda među turistima koji dolaze iz zemalja koje su davno uvele slične modele, prokomentirao je premijer Zoran Milanović.

    Vlada je prihvatila i nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Iz europskih fondova očekuje se za tu namjenu oko 11 milijuna eura godišnje. Programom je predviđeno poticanje prodaje hrvatskih vina na tržištima izvan EU. Sufinancirat će se marketing, sudjelovanje na sajmovima, izrada promotivnih materijala i objava reklama u medijima. Podmirivat će se polovica stvarnih troškova u tim aktivnostima. Sada se iz Hrvatske izvan EU izvozi oko 15.400 hektolitara vina. U 2018. godini, prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, taj bi izvoz trebao dosegnuti 19.300 hektolitara.

    Poticaji će se moći dobiti i za poboljšanje vinograda, za zamjenu sorte ili modernizaciju vinogradarskih tehnika, promjenu nagiba vinograda, navodnjavanje, i slično. Treće područje poticaja odnosi se na vinske podrume i prostore za proizvodnju vina. Sufinancirat će se kupnja novih strojeva, opreme za filtraciju i sedimentaciju, gradnja prezentacijskih i prodajnih objekata, itd. Korisnici mogu biti proizvođači upisani u Vinogradarski registar. Za mikro, mala i srednja poduzeća maksimalna potpora može iznositi do 1,5 milijuna eura.

    (PV/Igor Vukić)
    26. lipnja 2013.

  • Otvoren prvi kamp u Hrvatskoj s grijanim bazenom

    Ministar turizma Darko Lorencin svečano je otvorio novouređeni kamp Krk, u koji je grupacija Valamar uložila gotovo 16 milijuna kuna. To je drugo po redu najveće ulaganje Valamara u ovoj godini, nakon nedavno predstavljenog Hotela i Casa Valamar Sanfior u Rapcu, u koji je uloženo 60 milijuna kuna.

    „Kamp Krk izvrstan je primjer povećanja kvalitete u kampovima koje se predviđa u Strategiji razvoja turizma do 2020.godine. Investiranje u kamp, izgradnja dodatnih sadržaja, koji će biti novi motivi dolaska, te pametno tržišno pozicioniranje, zasigurno će privući turiste koji uživaju u kampiranju, a njih je danas sve više. Samo ovakvim ulaganjima kojima se podiže ukupna smještajna  kvaliteta možemo ostvariti glavni cilj Strategije razvoja turizma, a to je da budemo među 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta u 2020.godini“, istaknuo je ministar Lorencin.

    Edi Černjul, predsjednik Uprave Riviere Adria, istaknuo je kako je ovo značajno ulaganje u kamp Krk,  koji se prostire na površini od 11 hektara i osigurava 364 smještajne jedinice, omogućilo novu razinu kamping usluge, čime je unaprijeđena ukupna turistička ponuda Hrvatske, Kvarnera i otoka Krka.

    Predsjednik Uprave Valamar hotela i ljetovališta Peter Fuchs naglasio je kako je samo u pripremu turističke sezone uloženo više od 170 milijuna kuna, dok su ukupne investicije Valamara u proteklih 11 godina premašile milijardu kuna. Stalnim ulaganjem u svojih deset kampova, Valamar značajno pridonosi ukupnoj kvaliteti kamping proizvoda destinacije.To je posebno važno za Grad Krk, u kojem sada već dva kampa kojima upravlja Valamar nose četiri zvjezdice: kamp Ježevac i kamp Krk.

    Kamp Krk ispunjava uvjete  za  četiri zvjezdice, a u prošlosti je bio naturistički kamp Politin s tri zvjezdice, koji je nakon cjelovitog repozicioniranja i značajnih ulaganja, postao hotel na otvorenom. Specifičnost ovog kampa je što ima bazen s grijanom vodom i pogledom na sam grad Krk, te wellness, što ga čini jedinstvenim kamping proizvodom u Hrvatskoj.  Posebno se ističe i ponudom koju pruža obiteljima s djecom, Mini i Midi klubovima za manju djecu, Teens Clubom i Hobby Clubom za roditelje, te uređenim sportskim terenima.

    Novouređeni kamp predstavio je i luksuzne mobilne kućice najviše kvalitete, koje su opremljene  satelitskom televizijom, mikrovalnom pećnicom, aparatom za kavu, klima uređajem i kompletnom kuhinjskom opremom, a imaju po dvije sobe i dvije kupaonice, od kojih je većina s pogledom na more. Kamp Krk nositelj je certifikata ISO 14001, a njegova plaža ima Plavu zastavu. Unutar kampa zasađeno je više od 300 stabala maslina, uspostavljen je i jedinstveni sustav biološkog pročišćavanja otpadnih voda, a tako pročišćena voda koristi se za  navodnjavanje hortikulture.

    Grupacija Valamar najveća je turistička grupacija u Hrvatskoj, s ukupno 10 posto kategoriziranih smještajnih kapaciteta. Čine je turističke tvrtke Riviera Adria iz Poreča, po prihodima i kapacitetima najveća turistička tvrtka u Hrvatskoj, zatim Dubrovnik-Babin kuk iz Dubrovnika, Puntižela iz Pule, Valamar hoteli i ljetovališta, Valamar poslovni razvoj, Valamar Adria holding i Valamar grupa, krovno društvo grupacije.

    Valamar hoteli i ljetovališta upravljaju poslovanjem 40 objekata na jadranskoj obali, od čega 23 hotela, sedam apartmanskih naselja i deset kampova u Istri, Dubrovniku te na otocima Krku i Pagu.

    Camping on the Adriatic, dio Valamar grupacije, upravlja s deset  kampova koji su objedinjeni u jedinstveni brand. Kampovi Valamar grupacije smješteni su u Istri, na otoku Krku i u Dubrovniku. Svi imaju najmanje tri zvjezdice, a porečki kamp Lanterna ima pet zvjezdica po ocjeni ADAC-a.  Tu je i naturistički resort Solaris, također u Poreču, koji osim vrhunskog kampa ima i 140 apartmana te jednako toliko soba s uslugom polupansiona.

    (PV)
    19. lipnja 2013.

  • HGK zatvara predstavništva u regiji, otvara u SAD-u

    Skupština Hrvatske gospodarske komore donijela je odluku o zatvaranju svojih predstavništava u Beogradu, Sarajevu, Prištini i Kotoru, a potvrđene su i ranije donesene odluke o zatvaranju poslovnica u Banjoj Luci i glavnom gradu Afganistana, Kabulu. Istovremeno je donesena odluka o otvaranju predstavništva u Washingtonu, za što HGK treba dobiti suglasnost Vlade. Zatvaranje predstavništava ne znači napuštanje regije, nego će županijske komore preuzeti jaču ulogu u prekograničnoj suradnji, a središnjica će jačati suradnju s komorama u Europskoj uniji, istaknuo je predsjednik HGK Nadan Vidošević. Otvaranje predstavništva u Washingtonu Vidošević tumači željom da se ojačaju ekonomski odnosi sa SAD-om, kao i dotok kapitala i transfer znanja. Dio zaposlenih u ukinutim predstavništvima bit će preraspoređen unutar HGK, ali neki će ipak ostati bez radnog mjesta, najavio je Vidošević. Prema završnom računu HGK, koji je predstavio predsjednik Nadzornog odbora Vinko Dumičić, komora je u 2012. godini ostvarila ukupne prihode od 237,3 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 235,7 milijuna kuna. Višak je 1,55 milijuna kuna, no Vidošević je objasnio da je riječ samo o bilančnoj stavci, te da tako iskazani višak ne postoji u obliku stvarnog novca. HGK je otpisao tri milijuna kuna nenaplativih potraživanja te 4,3 milijuna kuna na ime amortizacije.

    U prošloj godini aktivnosti HGK bile su koncentrirane na dva ključna područja, prema izvješću koje je podnijela Jasna Borić, savjetnica predsjednika HGK. Prvo je područje povezivanje hrvatskih tvrtki sa stranim partnerima, ponajviše putem sajmova i prezentacija, ali izrađen je i katalog investicija s ukupno 113 projekata vrijednih oko šest milijardi eura. Drugo je područje aktivnosti bilo pomaganje gospodarstvu u prilagodbi ulasku u EU, što je uključivalo više od 660 seminara u prošloj godini te edukaciju 60 zaposlenika komore za pripremu projekata za EU fondove. HGK i dalje obavlja ukupno 21 javnu ovlast temeljem različitih zakona, pa je tako prošle godine izdao preko 160.000 dokumenata.

    Hrvatska je već u petoj godini krize, a možemo biti sretni ako kriza završi prije kraja ovog desetljeća, upozorio je Vidošević, predstavljajući redovito analizu o trendovima u hrvatskom gospodarstvu. Za razliku od Svjetske banke, koja Hrvatskoj predviđa oporavak krajem ove godine i rast u sljedećoj, HGK ne vidi razloga za takav optimizam. „Domaća potražnja je u padu, kao i domaće investicije, a treba biti oprezan oko dosega stranih investicija. Imamo najslabiju bankarsku aktivnost od 1999. Godine, domaće tržište kapitala gotovo da ne funkcionira, stoga ne vidimo elemente za rast gospodarstva“, pojasnio je Vidošević. Pojedinačni primjeri, poput Agrokorova preuzimanja Mercatora, svakako su za pohvalu, na čemu je Vidošević čestitao Ivici Todoriću, izrazivši nadu da će konsolidacija u trgovini pomoći daljnjem iskoraku domaće prehrambene industrije na tržišta Srednje Europe.

    (PV)
    19. lipnja 2013.

  • Kumice bez računa

    Prodavači na tržnicama, među kojima su i „kumice s placa“, ako prodaju proizvode koje su sami uzgojili i proizveli, nisu obvezni izdavati račune, kao niti provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa, potvrdila je Porezna uprava.

    Izuzeća od obveze izdavanja računa odnose se na proizvođače vlastitih poljoprivrednih proizvoda koji prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima, ali i na obiteljska poljoprivredna gospodarstva ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

    Prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima koja je izuzeta od obveze izdavanja računa smatra se isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču koja se obavlja na neki od sljedećih načina:
    -    na štandovima i klupama na tržnicama na malo,
    -    na štandovima i klupama izvan tržnica na malo.

    Prodajom na štandovima i klupama na tržnicama na malo ne smatra se i prodaja u čvrstim prodajnim objektima na tržnicama, već isključivo prodaja na štandovima i klupama. Pod prodajom na štandovima i klupama izvan tržnica na malo podrazumijeva se prodaja u gospodarskim dvorištima, proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kušaonicama, na poljima, uz prometnice, na sajmovima, izložbama i manifestacijama. Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na sajmovima, izložbama i manifestacijama također se smatra prodajom na otvorenom te ne postoji obveza izdavanja računa, pa tako niti obveza fiskalizacije izdavanja računa.

    Međutim, svi ostali trgovci, koji na tržnicama i otvorenim prostorima, kao i na sajmovima i drugim manifestacijama prodaju svoje proizvode ili tuđe preprodaju (suveniri, odjeća, obuća, nakit, knjige, posuđe i ostalo) smatraju se obveznicima fiskalizacije izdavanja računa, te su obvezni učiniti sve predradnje kako bi mogli započeti s postupkom fiskalizacije.

    Ista obveza primjenjuje se i na preprodavače poljoprivrednih proizvoda. Dakle, svi oni koji poljoprivredne proizvode prodaju na gore navedeni način krajnjem potrošaču, ali te poljoprivredne proizvode nisu sami uzgojili i proizveli, smatraju se obveznicima fiskalizacije izdavanja računa kod prodaje na tržnicama i otvorenim prostorima od 1. srpnja 2013. godine.

    Prodaja ribe iz vlastitog uzgoja ne podliježe obvezi fiskalizacije izdavanja računa, dok bilo koja druga prodaja ili preprodaja podliježe obvezi izdavanja računa, a posljedično i fiskalizaciji.

    (PV)
    18. lipnja 2013.

  • Jeftina struja za građane i male tvrtke

    Tvrtka GEN-I na hrvatskom tržištu u posljednje četiri godine električnom energijom već opskrbljuje velike hrvatske tvrtke, Grad Zagreb i druge gradove i institucije, a odsada je i prva tvrtka koja nudi znatno povoljnije cijene električne energije i krajnjim potrošačima – građanima i malim poduzetnicima. Jeftina struja naziv je ponude koja će im omogućiti najnižu cijenu struje koju mogu dobiti u Hrvatskoj s jamstvom da se cijena neće mijenjati do kraja 2015. godine. Prelazak na novog opskrbljivača za hrvatske građane i male tvrtke dostupan je već danas. U tijeku je i posebna promotivna akcija gdje je novim korisnicima prvi mjesec struja besplatna, a ušteda već u 2013. godini može doseći i do 30 posto.

    Promjena dobavljača kod tvrtke GEN-I besplatna je i uz to izuzetno jednostavna, zahvaljujući posebnom poslovnom modelu koji su razvili. Sve što je potrebno napraviti jest ispuniti obrazac na internetskoj stranici www.jeftinastruja.hr ili nazvati pozivni centar na besplatan broj telefona 0800 2558, gdje su od ponedjeljka do subote u vremenu od 8 do 20 sati za sva pitanja na raspolaganju savjetnici tvrtke GEN-I, koji besplatno rješavaju i sve potrebne formalnosti oko promjene opskrbljivača. Za promjenu dobavljača ne naplaćuju se nikakve naknade ili penali, a također nema ni fizičke intervencije u mreži, kao ni ograničenja s ugovorom.

    „Potrošači u Hrvatskoj možda nisu dovoljno informirani da je tržište električne energije u Hrvatskoj liberalizirano još 2008. godine pa svaki kupac može slobodno birati i mijenjati svoje dobavljače električne energije. Promjena opskrbljivača ne utječe na kvalitetu i sigurnost isporučene električne energije, jer je za to sukladno odredbama zakona i dalje zadužen nadležni sistemski operator distribucijske i prijenosne mreže. Naša ponuda pod nazivom Jeftina struja sigurno će privući potrošače koje zanimaju niža cijena i uštede uz pouzdanu opskrbu, kao i dodatne pogodnosti poput različitih proizvoda za poduzetnike, pregledno i transparentno poslovanje, odlične reference i podrška korisnicima“, izjavio je Robert Golob, predsjednik Uprave skupine GEN-I.

    Tvrtka GEN-I Zagreb član je skupine GEN-I s dugogodišnjim međunarodnim iskustvom na tržištu električne energije i plina. Skupina GEN-I je jedan od vodećih trgovaca električnom energijom u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Posluje na 18 različitih tržišta energije i zakupila je mogućnost prijenosa preko granica među svim državama, što joj omogućava globalnu optimizaciju putova opskrbe. To se odražava u konkurentnim nabavnim cijenama. Električnom energijom i zemnim plinom već opskrbljuje korisnike u Austriji, Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji, s ukupnim opsegom prodaje od 4,5 milijarde kWh energije godišnje. Na listi njihovih korisnika nalaze se i priznate međunarodne korporacije koje zahtijevaju najviše standarde opskrbe i usluga (OMV, Goodyear, Novartis, Lafarge i Mercator).

    Na hrvatskom tržištu tvrtka posluje od 2005. godine i najveći je dobavljač električne energije, odmah nakon HEP-a, s opskrbom više od 5000 mjernih mjesta na cijelom području Hrvatske. Jeftinijom električnom energijom opskrbljuje tvrtke Konzum, Tisak, Mercator-H, bauMax Zagreb, PB Žitnjak, NKD Moda, Zdenka, Hespo, GII Tube, Ferokotao, ali i tijela gradske uprave u Zagrebu, Samoboru, Velikoj Gorici, Jastrebarskom, Novskoj, Rijeci, Vinkovcima te institucije poput fakulteta, studentskih centara i drugih.

    Planovi tvrtke za hrvatsko tržište su opskrbljivati 20.000 potrošača do kraja ove godine, 50.000 potrošača već sljedeće godine, a za tri godine pridobiti 17 posto tržišnog udjela. Upravo kreće intenzivna kampanja kojom GEN-I želi obavijestiti i osvijestiti potrošače u Hrvatskoj o mogućnostima sniženja troškova za struju. Sve dodatne informacije mogu se potražiti na internetskim stranicama www.jeftinastruja.hr i www.gen-i.hr ili pozivom na besplatni broj 0800 2558, koji je otvoren svakim radnim danom te subotom od 8 do 20 sati.

    (PV)
    17. lipnja 2013.

  • Holcim predstavio cestu od valjanog betona

    Holcim Hrvatska je na Kongresu ovlaštenih inženjera građevinarstva u Opatiji predstavio svoj novi proizvod – cestu od valjanog betona. Riječ je proizvodu čija su područja primjene izuzetno široka - od turističke pa sve do industrijske infrastrukture. Uz otpornost, dugotrajnost i nezapaljivost, odlikuje se i povoljnom cijenom.


    Iako su betonski kolnici u Europi i svijetu poznati i značajno zastupljeni, ovo je prvi put da se valjani beton u Hrvatskoj koristi upravo za izgradnju cesta. Valjani je beton prije svega namijenjen izgradnji kružnih tokova i industrijskih cesta koje podnose velike terete, ali ne i velike brzine vožnje. Posebno zanimljivu namjenu pronalazi u turističkom sektoru i to za izgradnju šetnica, biciklističkih i staza za rolanje te za parkirališta.

    U Holcimu su ovaj proizvod razvili u suradnji sa stručnjacima s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a na projektu je sudjelovao i student tog fakulteta, Filip Lavriv. Proizvod je predstavljen kroz iskustvo gradnje, budući da je probna dionica izgrađena tijekom veljače, u suradnji s tvrtkom GP Krk.

    „Betonska je cesta dugotrajnija od ostalih cesta, otpornija je na habanje, a njezino je održavanje jednostavnije te ne iziskuje česta zatvaranja za promet. Ugradnja je moguća i na područjima bez prethodne podloge, a sam proces proizvodnje vrlo je jednostavan: beton se proizvodi u tvornici betona, kamionom-kiperom se prevozi na gradilište i ugrađuje postojećom tehnologijom – finišerima i, po potrebi, vibrovaljcima“, rekao je Dubravko Jelinek iz Holcima, napomenuvši da je cestu moguće koristiti vrlo brzo nakon ugradnje.

    Zahvaljujući sirovinama koje se koriste u proizvodnji, cesta od valjanog betona ima znatno niže troškove ugradnje u odnosu na, primjerice, asfalt. Osim toga, riječ je o 100 posto hrvatskom proizvodu za čiju proizvodnju nema troškova uvoza bitumena, niti grijanja frakcija. Na kraju njezina životnog vijeka, ovu je cestu moguće u potpunosti reciklirati.
     
    S obzirom na činjenicu da je beton nezapaljiv materijal, gradnjom ceste od valjanog betona povećava se površina koja je u slučaju požara inertna, pa takva cesta ima djelovanje kao protupožarni put. Zahvaljujući atraktivnoj svijetloj boji omogućuje ugodniji boravak, posebice u vrućim ljetnim danima, dok je noću potrebno manje rasvjete.

    Valjani beton u svijetu je višestruko iskušan na velikim i važnim konstrukcijama poput brana, vojnih baza, industrijskih postrojenja, a u svoje su ga projekte uključivali vrhunski svjetski arhitekti i inženjeri, ističu iz Holcima.

    (PV)
    14. lipnja 2013.

  • Kad se udruže, i najmanji postaju veliki

    Projekt pod nazivom Podrška razvoju održivih klastera pokrenut je u veljači 2011. godine, s dva milijuna eura iz IPA fonda i 400.000 eura iz državnog proračuna. Gotovo dvije i pol godine kasnije završen je osnivanjem triju klastera konkurentnosti u granama gospodarstva koje su ocijenjene strateškima: drvnoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji. Projekt je, prema ocjeni ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, bio vrlo uspješan jer je povezao više od 1300 ljudi koji su u njemu sudjelovali na razne načine. Sljedeća dva sektora u kojima se planira klastersko povezivanje na državnoj razini su brodogradnja i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Brodogradnja je, prema Marasu, dosad "uvozila za 10, prodavala za osam, a ubuduće bi trebala uvoziti za četiri i prodavati za 12". Za osnivanje klastera država je u zadnje četiri godine izdvojila 35 milijuna kuna, a već u srpnju bit će raspisan prvi natječaj za bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU-a, u kojem će klasteri za jedan projekt moći dobiti i do šest milijuna eura, više od svih domaćih poticaja dosad.

    Nema članarine

    Tijekom provedbe projekta, rekao je njegov voditelj Barry Condron, identificirano je čak 89 klastera u Hrvatskoj, ali i utvrđeno da stvarno funkcionira tek svaki drugi. U bazi projekta sada je oko 200 tvrtki uključenih u klastere, a prva tri klastera konkurentnosti već su izrodila neke konkretne inicijative. Tako se u prehrambenom klasteru dogovara osnivanje kulinarske akademije, drvni klaster pokrenuo je zajedničke aktivnosti oko novog dizajna namještaja, dok se automobilski klaster posvetio jačem razvoju električnih automobila. Izrađena su i mjerila za praćenje rada klastera, a iskustva stečena tijekom ustrojavanja prvih triju klastera konkurentnosti, uobličena u akcijske i komunikacijske planove, bit će iskorištena za osnivanje novih klastera, koji bi u budućnosti, smatra Condron, mogli značajno pridonijeti povlačenju novca iz EU fondova.

    Pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak najvećim uspjehom projekta ipak smatra okupljanje cijele klasterske zajednice u Hrvatskoj, koja uključuje preko 2000 dionika iz gospodarstva, obrazovnog sustava i javne uprave. Jedna od pouka projekta je da se klasterima više neće iz državne blagajne pokrivati operativni troškovi, poput administracije i plaće klaster menadžera, nego će se financirati njihovi projekti, iz kojih će se onda pokrivati i troškovi poslovanja. Tri novoosnovana klastera konkurentnosti nemaju nikakve operativne troškove niti klaster menadžere, jer administraciju za njih vodi Agencija za investicije i konkurentnost. Zato klasteri, iako su organizirani kao udruge, nemaju ni članarine, što ih čini dodatno privlačnima za male poduzetnike. Članstvo u klasteru otvara niz novih poslovnih prilika, omogućuje sudjelovanje poduzetnika u razvoju strateških dokumenata za korištenje strukturnih fondova EU-a, pristup financiranju iz tih fondova, te uspostavljanje kontakata s klasterima iz EU-a s kojima se mogu razvijati međunarodni projekti.

    Dunavska strategija

    Klasteri koji dobivaju poticaje o svom su radu dosad izvještavali podacima o održanim edukacijama i broju sudionika, a ubuduće će se od njih tražiti podaci o rastu prihoda nakon realizacije nekog projekta. Klasteri će se moći natjecati i za sredstva iz EU-ove Dunavske strategije, u koju je uključeno 14 zemalja, a projekti će morati biti prekogranični, uz suradnju barem osam sudionika u jednom projektu.
    Do kraja srpnja, najavila je Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva, bit će osnovano ukupno 12 klastera konkurentnosti, a potom slijedi osnivanje visokotehnoloških mreža za industriju u 12 proritetnih sektora, primjenom šest ključnih tehnologija, poput nanotehnologije, mikroelektronike, biotehnologije i fotonike.

    (PV/D.Ž.)
    14. lipnja 2013.

  • Hrvatska i Srbija uvele izravne prekogranične zračne rute

    Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) i Agencija za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) među prvima u Europi uspostavile su projekt zračnog prostora slobodnih ruta, kojim se zrakoplovnim kompanijama omogućuje korištenje noćnih prekograničnih direktnih ruta između prostora nadležnosti oblasnih kontrola zračnog prometa Zagreb i Beograd.

    Prekogranične direktne rute su pravci koji spajaju ulaznu točku područja nadležnosti jedne oblasne kontrole s izlaznom točkom prostora nadležnosti druge oblasne kontrole zračnog prometa, a koji zrakoplovnim kompanijama omogućuju jednostavnije planiranje i učinkovitije obavljanje letova.
     
    Ovaj projekt jedan je od ključnih poboljšanja u sklopu inicijative Europske unije o uspostavi Jedinstvenog europskog neba neovisnog o državnim granicama, čiji je cilj unapređenje sigurnosti i učinkovitosti, kao i povećanje kapaciteta zračnog prometa u Europi.

    U odnosu na trenutačnu strukturu zračnih puteva i promet, uspostavom navedenih direktnih ruta zrakoplovnim kompanijama će se omogućiti uštede koje tijekom samo jedne noći ukupno iznose 1650 km na planirane rute, što odgovara uštedi od 5,3 tona goriva ili 16,2 tona emisija ugljičnog dioksida (CO2), te 65,7 kg manje dušikovog oksida (NOx).
     
    Osim ovog projekta uspostavljenog 2. svibnja ove godine, HKZP namjerava krajem 2013. proširiti primjenu na više pravaca i omogućiti dostupnost tijekom cijelog dana te započeti implementaciju s drugim susjedima, a osobito s članicama Funkcionalnog bloka zračnog prostora središnje Europe (FAB CE), koji je 2012. uspostavljen kao zajednička inicijativa sedam zemalja i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj.

    (PV)
    24. lipnja 2013.

  • Štednja osigurana do 100.000 eura

    Od 1. srpnja štedni ulozi u bankama bit će osigurani do iznosa od 100.000 eura, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Odluka je u skladu s europskom direktivom, a do sada su štedni depoziti bili osigurani do svote od 400.000 kuna. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, ovom se odlukom ujedno ukida ranija mogućnost da se novac fonda za osiguranje depozita (kojim upravlja Agencija za osiguranje depozita) ulaže u kratkoročne i dugoročne državne vrijednosne papire, odnosno državne obveznice. Neće se moći zaduživati ni kod Hrvatske narodne banke. Sve se to smatra povredom “zabrane povlaštenog pristupa” prema europskim pravilima. Novac za isplatu štediša prikupljat će se i dalje naplatom premije za osiguranje depozita, ulaganjem u štedne depozite prvoklasnih banaka te, ako je potrebno, izravnim transferima iz proračuna.

    Uskoro programi izravnih potpora

    Zakonom o potporama u poljoprivredi Vlada je ovlastila Agenciju za plaćanja u poljoprivredi da bude središnje tijelo za provedbu sustava potpora u skladu sa zahtjevima Europske unije. U sklopu programa potpora izradit će se programi izravnih potpora, plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima i mjere ruralnog razvoja. Uvodi se i sustav savjetovanja poljoprivrednika i mehanizmi nadzora trošenja dodijeljenog novca. Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska je dobila mogućnost isplaćivanja 373 milijuna eura u programu izravnih potpora. U desetogodišnjem razdoblju smanjivat će se udio novca iz domaćeg proračuna, a rast će udio iz europskog agrarnog fonda. U državnom proračunu za 2014. godinu trebat će za tu namjenu osigurati dodatnih 573 milijuna kuna. Europski novac povlači se i iz pretpristupnih fondova. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, u zadnjih godinu i pol razina ugovaranja za potencijalne isplate povećana je sa 37 na 70 posto. Nakon pojačanog angažmana na pripremi programa i ugovaranja, ove će godine iz pretpristupnih fondova u Hrvatsku stići 210 milijuna eura bespovratnog novca.

    I nakladnici iz EU-a u Hrvatskoj

    Vlada je potvrdila i postupak sanacije gubitaka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nepodmirene obveze HZZO-a na dan 31. prosinca 2012. iznosile su 5,6 milijardi kuna. Za potrebe sanacije Ministarstvo financija podignulo je kredit od 3,3 milijarde kuna. U ovoj tranši vjerovnici HZZO-a bit će podmireni sa 2,5 milijardi kuna, kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje Zavoda i isplata dobavljačima lijekova i medicinske opreme. Donesena je i odluka o prijeboju potraživanja između HŽ-infrastrukture i Agencije za upravljanje državnom imovinom. Dug HŽ-a popeo se na 319 milijuna kuna, a od AUDIO-a potražuje 15 milijuna kuna. Nakon prebijanja potraživanja, HŽ će za ostatak od 304 milijuna kuna AUDIO-u dati svoje nekretnine: hotele u Zagrebu i Osijeku, prenoćišta u Rijeci i Koprivnici te niz kuća i stanova.

    (PV/I.V.)
    13. lipnja 2013.

  • Potraga za poslom diljem EU

    Tražite li posao u Europskoj uniji? Već sada možete baciti pogled na portal EURES (ec.europa.eu/eures/) na kojemu se nalazi više od milijun i sto tisuća životopisa, registrirano je više od 31 tisuće tvrtki u potrazi za radnicima i oglašeno je više od milijun i tristo tisuća slobodnih radnih mjesta.

    No pravo je pitanje je jesmo li spremni otići raditi negdje izvan svojeg grada, države ili regije. Analize pokazuju kako je na svetskom tržištu trenuto oko 200 milijuna migranata - ljudi koji su trbuhom za kruhom promijenili svoju državu nekom drugom. Isto tako brojke govore kako unatoč svim mogućnostima ipak vrlo malo građana migrira zbog posla u druge države. U Europi je to na razini od oko dva do tri posto onih koji odsele zbog posla. Migriraju uglavnom mladi ljudi, i to oni bez kvalifikacija ili oni s visokim kvalifikacijama.

    Od sredine ove godine svi postajemo građani Europske unije i na nas će se primjenjivati sva pravila vezana uz slobodu kretanja radnika koja su u temeljnim dokumentima te zajednice zemalja. Hrvatskim građanima se jamči ravnopravan tretman s domaćim radnicima zemalja članica i to oko zapošljavanja, naknada, uvjeta rada, ali će to vrijediti i za obrazovanje i doškolovanja te prava na boravak i socijalne beneficije.

    Hrvatskim radnicima će se u kratkom roku otvoriti tržišta mnogih zemalja. Oni koji se bave deficitarnim zanimanjima mogu računati na lako zapošljavanje čak i u onim državama koje su najavile višegodišnji moratorij na zapošljavanje hrvatskih građana po ulasku u Europsku uniju. Ta prava nisu jednostrana nego istovremeno Hrvatska to mora pružiti i drugim članicama Unije i njihovim žiteljima.

    Neke države članice za sada nisu otvorili u potpunosti svoje tržište za hrvatske radnike. Najčešće je riječ o odgodama u dvogodišnjem trajanju i to prijelazno razdoblje može biti produživano do 7 godina ali uz blagoslov Europske komisije i ozbiljnih poremećaja na tržištu rada zemlje koja traži moratorij. Države to prijelazno razdoblje se, ne moraju odmah aktivirati. Primjer za to je slučaj uvođenje španjolskog moratorija za rumunjske radnike sredinom pretprošle godine.

    Mnogi se pitaju trebamo li strahovati od najezde jeftine radne snage na hrvatsko tržište. Straha od stranaca ne bi trebalo biti jer imamo svoje specifično tržište i mnogi stručnjaci smatraju da Hrvatska neće biti primateljica već prvenstveno davateljica radne snage. Mnogo je i poslova kod nas koje nitko ne želi raditi, posebice onih sezonskih posebice u poljoprivredi. Veći izazov za Hrvatsku bit će kako zadržati i osigurati posao za one hrvatske radnike s visokim potencijalom i visokom razinom obrazovanja.

    Želimo ići van

    Istraživanje portala Moj Posao, provedeno prije nekoliko godina, pokazalo je kako su hrvatski građani najspremniji posao potražiti u Njemačkoj, Švicarskoj ili Velikoj Britaniji. Prema istom istraživanju provedenom 2011. godine više od dvije trećine ispitanika je izjavilo kako su spremni napustiti Hrvatsku zbog dobro plaćenog posla u inozemstvu. S obzirom na broj nezaposlenih koji je od tada porastao i gospodarsku situaciju koja je bilježila samo negativne trendove, ta brojka se u dvije posljednje godine sigurno nije smanjila nego povećala.

    (PV/K.S.)
    13. lipnja 2013.

  • Financije (ni)su problem

    U sklopu svoje nove platforme društvene odgovornosti pod nazivom Moj Zaba Start, Zagrebačka banka raspisala je natječaj Moja prilika. Cilj natječaja je pružiti potporu u realizaciji prijavljenih projekata koji podrazumijevaju pokretanje poslovanja (startup) ili primjenom inovativnih rješenja značajno utječu na razvoj postojećeg poslovanja i generiranje prihoda, širenje i nova zapošljavanja. Tri najbolja projekta dobit će za financijsku potporu 100.000 kuna svaki (u bruto iznosu). Na natječaj se mogu prijaviti start up tvrtke, obrtnici i mali poduzetnici, kao i fizičke osobe, koje u slučaju dobivanja potpore imaju obvezu otvaranja poslovnog subjekta.

    Prilikom predstavljanja natječaja u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održan je okrugli stol Uloga banaka i države u poticanju inovativnog poslovanja na kojem su sudionici komentirali trendove u komercijalizaciji i financiranju inovacija. Na tom događanju, čija je glavna poruka bila da afirmiranje inovacija može pomoći restrukturiranju gospodarstva te pridonijeti uspješnom startu Hrvatske na tržištu Europske unije, uspješni poduzetnici podijelili su svoje ideje i govorili o preprekama pri pokretanju posla.

    Tako je vlasnica tvrtke Competo Martina Bračić ispričala kako je 2005. godine otvorila slastičarnicu Torte i to. "U gradu prepunom slastičarnica mi smo uspjeli otvoriti još jednu. Prvi korak bio je izravan marketing, odnosno poklanjanje torti poznatim osobama, susjedima, novinarima... Imala sam mali kapital i nudila skupu tortu i uspjela sam. Dakle, proizvod je sve pobijedio", istaknula je.

    Priprema tržišta

    Nenad Mećava, direktor Poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke, smatra kako je potrebno razbiti mit da je za razvoj uspješnog posla potrebno mnogo kapitala. "Kvalitetni poslovi su u blizini, potrebno je to osvijestiti, pogotovo zato što nam se ulaskom u EU otvara veliko tržište i mnoge prilike. Međutim, smatram kako tržište nije najbolje pripremljeno za EU i želimo u što kraćem roku to promijeniti. Zagrebačka banka se kao aktivni sudionik uklapa u ideju razvijanja inovacijskog poduzetništava jer želimo potaknuti malo i srednje poduzetništvo, posebice jer smo detaljno upućeni u današnje probleme poduzetnika", napomenuo je dodavši kako vrijednost natječaja Moja prilika leži u angažmanu mnogih partnera koji svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći početnicima u poslu, ali i onima koji žele aplicirati za novac fondova Europske unije.

    Sonja Radas, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta Zagreb, kaže kako ankete koje je proveo ovaj javni znanstveni institut pokazuju da su najveći problem hrvatskih malih i srednjih tvrtki ipak financije i trošak inovacije, te nedostatak znanja i stručnosti ljudi unutar poduzeća. Dodala je kako bi bilo dobro da se Hrvatska usredotoči na razvoj IT industrije jer su barijere za ulazak na tržište male, dok je izuzetno dobar omjer uloženog i postignutog. Točnije, nisu potrebna velika ulaganja, a rezultat može imati značajan utjecaj na gospodarstvo.

    Hrvoje Meštrić, ravnatelj Poslovno-inovacijske agencije BICRO, naglašava kako ova državna agencija traži i financira inovativne poduzetnike. "Kada se banke ne mogu pouzdati u investiciju, BICRO može preuzeti taj rizik", ističe Meštrić.

    (PV/B.O.)
    13. lipnja 2013.

  • Oglašavanje u medijima u 2012. smanjeno za 10 posto

    Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) objavilo je da su u 2012. godini investicije u medijski oglasni prostor pale za više od 150 milijuna kuna, odnosno 10 posto u odnosu na prethodnu godinu ili gotovo 40 posto u odnosu na pretkriznu 2008.

    Nastavljen je pad potrošnje u tiskanim medijima te u radijskom oglašavanju,  a najmanji pad je zabilježen u vanjskom oglašavanju i to za četiri posto. Najveći dio medijskog budžeta od 702 milijuna kuna potrošen je na televizijama, no i to je u padu. Rast je zabilježen samo u oglašavanju na internetu i to za osam posto u odnosu na 2011. godinu. Na internetu su najveće investicije u display oglase i pretraživanje, čak 87 posto.

    U 2012. najveće smanjeje ulaganja u oglašavanje, u prosjeku za 15 posto, zabilježili su telekomunikacijski i bankarski sektor. Pad bilježe i roba široke potrošnje, te trgovina, dok je približno 10 posto rasla investicija u farmaceutskom sektoru.

    "Prema podacima iz prvih pet mjeseci ove godine, negativni trend je i dalje prisutan, no dobra vijest je da je pad usporen. Do kraja godine brojke bi se mogle približiti prošlogodišnjima što bi bio dobar pokazatelj za naredne godine. Za očekivati je da će značajniji rast investicija u oglašavanje uslijediti tek nakon početka gospodarskog oporavka. Ohrabruju brojke iz EU-a, gdje su ulaganja u marketinške aktivnosti u rastu", izjavila je Rajna Cuculić, članica Uprave HURA-e.

    PROCJENA POTROŠNJE U ATL MEDIJE - AdEx

     
     

     

    2012

    2012 vs 2011

     

    TV

    702

    -8%

     

    Radio

    163

    -14%

     

    Print

    384

    -16%

     

    OOH

    135

    -4%

     

    Internet

    90

    8%

     

    Ostalo

    12

    -20%

     

    TOTAL

    1484

    -10%

     

    iznosi u mil. kn

     

     

    (PV)
    13. lipnja 2013.

  • Praksa u Norveškoj i radno mjesto u Đuri Đakoviću za trojicu studenata

    U veleposlanstvu Kraljevine Norveške u Zagrebu su drugu godinu zaredom svečano uručene stipendije Đure Đakovića i norveške kompanije Kongsberg Protech Systems, koje su ove godine osvojila trojica prvostupnika sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) te Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu (SFSB). Zajednički program stipendiranja Đure Đakovića i Kongsberga pokrenut je prošle godine u suradnji s domaćim fakultetima strojarstva u Zagrebu i Slavonskom Brodu te Norveškim sveučilištem znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima.

    U zahtjevnom postupku selekcije izabrani su Marko Knežević iz Slavonskog Broda i Dino Bučević-Keran iz Vinkovaca, obojica studenti SFSB-a, te Filip Lukač iz Orehovice, student FSB-a. Osim izdašne stipendije od 60.000 norveških kruna i 19.000 kuna, stipendisti će imati mogućnost pohađanja zimskog nastavnog semestra 2013./2014. na prestižnom Sveučilištu u Trondheimu, a nakon što steknu diplomu dobivaju jedinstvenu priliku obavljanja šestomjesečne stručne prakse u jednoj od najvećih norveških korporacija, Kongsbergu. Nakon toga ih čeka radno mjesto u Đuro Đaković grupi, gdje će odmah dobiti priliku primijeniti akademsko znanje i profesionalno iskustvo stečeno u Norveškoj.


    Drugoj generaciji stipendista, trojici najuspješnijih kandidata koji su se na ovogodišnjem natječaju istaknuli izvrsnim akademskim uspjesima i otvorenošću novim izazovima, stipendije su svečano uručili Henrik Ofstad, veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj i Tomislav Mazal, član Uprave Đure Đakovića.

    „Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mnogim će se našim visokokvalificiranim stručnjacima otvoriti izvrsne poslovne mogućnosti izvan naših granica, no mi ne želimo dopustiti da naši najbolji stručnjaci odlaze u inozemstvo u potrazi za boljom budućnosti. Želimo biti ti koji će im u Hrvatskoj omogućiti priliku i svijetlu budućnost jer vjerujemo da se ulaganje u znanje svima dugoročno najviše isplati“, izjavio je Tomislav Mazal, član Uprave Đure Đakovića.

    Kongsberg je dugogodišnji poslovni partner tvrtke Đuro Đaković, koji posluje u 25 zemalja svijeta i zapošljava gotovo 7000 radnika. NTNU je drugo sveučilište po veličini i prvo po izvrsnosti u tehničkih studijima u Norveškoj, s ukupno sedam fakulteta i kampusa na kojima studira više od 20.000 studenata iz cijeloga svijeta. Iznos stipendija od 60.000 norveških kruna pokriva troškove puta i smještaja u Norveškoj, troškove prehrane, boravišnih dozvola te džeparca.

  • Naša je podsvijest gospodar našeg novčanika

    Neuroekonomija i neuromarketing sasvim su novi koncepti u poslovnom svijetu. Tek u zadnjih desetak godina umnožila su se znanstvena istraživanja u tim interdisciplinarnim područjima, potaknuta dodjelom Nobelove nagrade za ekonomiju 2002. godine izraelsko-američkom psihologu Danielu Kahnemanu. Zajedno s kolegama Amosom Tverskim i Richardom Thalerom, Kahneman je prije tridesetak godina utemeljio tzv. bihevioralnu ekonomiju koja kretanja u realnom gospodarstvu pokušava protumačiti socijalnim, kognitivnim i emocionalnim čimbenicima iz kojih izvire donošenje odluka. Neuroekonomija tome dodaje medicinske metode istraživanja procesa u mozgu na kojima bi se mogle temeljiti odluke s ekonomskim posljedicama, a neuromarketing potom pokušava rezultate tih istraživanja iskoristiti za bolju prodaju proizvoda i usluga.

    Ideje i rezultate Kahnemana i ostalih u Hrvatskoj promiče nedavno osnovana udruga Institut za neuroekonomiju, čija predsjednica Irena Dajčar ističe da, za razliku od klasične ekonomije, neuroekonomija koristi metodologiju i rezultate društvenih znanosti, ponajviše psihologije i neurologije potrošača i organizacijskog menadžmenta. Institut za neuroekonomiju namjerava izdavati stručne publikacije, organizirati edukacije, seminare i razvojne programe, te izrađivati studije i analize tržišta, sve na zasadama neuroekonomije. Ciljna skupina su im agencije za istraživanje tržišta, a konačni ishod trebalo bi biti osnivanje prvog laboratorija za neuromarketinško istraživanje, koji bi se osnovao u suradnji s Ekonomskim i Medicinskim fakultetom u Zagrebu.

    Neuromarketinška istraživanja danas se najčešće obavljaju praćenjem i snimanjem rada mozga metodama funkcionalne magnetske rezonancije ili elektroencefalografije (EEG). U istraživanja su uključene i neke velike svjetske kompanije, poput Googlea i Disneyja, a metode neuromarketinga koristili su i američki republikanci u predizbornoj kampanji 2010. godine. Najpoznatije istraživanje objavljeno je 2004. godine, a u njemu je sudjelovalo 67 ispitanika. Dok su im funkcionalnom magnetskom rezonancijom snimali mozak, ponuđene su im Coca Cola i Pepsi Cola, ali im nije rečeno koja je koja. Svaki drugi ispitanik rekao je da Pepsi ima bolji okus, a magnetska rezonancija pokazala je pojačanu aktivnost u dijelu mozga koji regulira osjećaj ugode. No, kada su popili ista pića znajući koje je koje, tri četvrtine ih je reklo da Coca-Cola ima bolji okus, a magnetska rezonancija je pokazala pojačanu aktivnost u dijelovima mozga koji upravljaju višim kognitivnim funkcijama i pamćenjem. Zaključak istraživača je bio da potrošači više kupuju Coca-Colu ne zato što im se više sviđa njezin okus, već zato više vrednuju brand Coca-Cole.

    Odluku o izboru branda prilikom kupnje, pokazuju istraživanja, donosimo prosječno za samo 2,6 sekundi, a više od 50 posto odluka donosimo podsvjesno, ističe Irena Jurjević, predsjednica Stručnog odbora Instituta za neuroekonomiju. Miris i zvuk pokazali su se jačim poticajima za kupnju od vida, što se ponegdje na Zapadu koristi tako da se u trgovinama iz ventilacije pušta umjetni miris svježe pečenog kruha, koji kupce asocira na toplinu doma. No, takve su metode već na granici etičnoga, pa i legalnog, jer bi se mogle smatrati zavaravanjem potrošača. Neuromarketing zbog toga ima i svoje kritičare koji pozivaju na izričitu zabranu svih metoda kojima se zaobilazi racionalni um i na potrošača utječe tako da on tog utjecaja nije svjestan.

    (PV)
    12. lipnja 2013.

  • Novi poslovi za Zagorje–Tehnobeton u Srbiji

    Varaždinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton položila je peti kamen temeljac u Kragujevcu, ovog puta za izgradnju nove zgrade Hitne pomoći. Investitor je Grad Kragujevac, a novi objekt ukupne površine 2000 četvornih metara bit će izgrađen u sklopu Bolničkog centra Kragujevac. Posao je ugovoren po sistemu "ključ u ruke", a rok završetka izgradnje planiran je u veljači 2014. godine. Vrijednost izvedenih radova iznosi dva milijuna eura.

    Zagorje-Tehnobeton je do sada u Kragujevcu uspješno izgradio Plaza Centar - Shopping Mall, zatim Data Centar - VIP Mobile Srbija, Upravni blok stadiona Čika Dača s pristupnim cestama te Zavod Male pčelice, poboljšanje energetske efikasnosti koji je u sklopu državnog projekta.

    Osnovan 1946. Zagorje-Tehnobeton danas je jedna od vodećih građevinskih tvrtki u regiji sa iskustvom poslovanja kako na Hrvatskom tako i na inozemnim tržištima od Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije do Slovenije, Mađarske i Austrije.

    (PV)
    13. lipnja 2013.

  • Za bazene 10 milijuna kuna

    Kako bi privukli što više turista u našu zemlju te pronašli način za produljenje turističke sezone, Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta provodi projekt Tisuću bazena za hrvatski turizam. Taj je projekt na konferenciji za novinare predstavio ministar turizma Darko Lorencin, istaknuvši kako je nit vodilja pripreme projekta bila činjenica što objekti s bazenima u prosjeku imaju 30 posto veću popunjenost od ostalih turističkih objekata. Podsjetio je kako je izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja povećana tlocrtna površina pomoćne građevine koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, što se odnosi i na bazene, s dosadašnjih 24 na 100 četvornih metara. Zato za izgradnju bazena od minimalno 30 za vanjske i 20 za unutarnje, a maksimalno 100 četvornih metara površine neće trebati građevinska dozvola.

    Lorencin je rekao kako će se sredstva dodjeljivati za bazene izgrađene od 1. siječnja do 31. listopada ove godine, a ukupno je osigurano 10 milijuna kuna. Po projektu će se najviše dodjeljivati 50.000 kuna ili do 50 posto ukupne vrijednosti investicije.

    Pripremiti se za povlačenje sredstava iz EU fondova

    Projekt Tisuću bazena za hrvatski turizam namijenjen je obrtnicima, trgovačkim društvima i zadrugama. Privatni iznajmljivači također se mogu javiti na natječaj, ali se do predaje natječajne dokumentacije moraju registrirati kao obrt, trgovačko društvo ili zadruga.

    Lorencin je predstavio i mogućnosti financiranja za male i srednje poduzetnike u turizmu nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Napomenuo je kako će Ministarstvo poduzetništva i obrta u rujnu raspisati natječaj za korištenje sredstava iz strukturnih fondova za segment malih i srednjih poduzetnika u ovoj godini. Iz tih će fondova za gospodarske i turističke projekte na raspolaganju biti 30 milijuna eura. “Važno je pripremiti se na vrijeme za ovogodišnji javni poziv koji će biti indikator razine spremnosti poduzetnika i dobra priprema za povlačenje sredstava iz EU-a u razdoblju od 2014. do 2018. godine kada će nam na raspolaganju biti znatno veća sredstva”, istaknuo je Lorencin.

    Krediti za difuzne hotele

    O izmjenama kreditnih programa za turistički sektor govorio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). On je naglasio kako je u pet mjeseci ove godine HBOR za turizam odobrio oko 500 milijuna kuna kreditnih sredstava od čega je 97 posto bilo namijenjeno investicijama u turizmu. “U izmjene kreditnih programa uključili smo sve prijedloge i primjedbe poduzetnika, pa će se tako prvi put kreditirati tzv. difuzni ili raspršeni hoteli. Krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu na rok do 17 godina, uključujući poček od četiri godine. Najmanji iznos kredita je 700.000 kuna, dok najviši iznos ovisi o kreditnoj sposobnosti njegova tražitelja”, rekao je Kovačev.

    (PV)
    12. lipnja 2013.

  • Siemens i FER zajedno opremili novi laboratorij za automatizaciju

    Siemens Hrvatska ustupio je zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva dio opreme za laboratorij za automatizacijske sustave, koji bi trebao značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja studenata. Uređenje laboratorija, svojevrsnog Siemensovog „show rooma“, zajednički je financirano, a tržišna vrijednost cjelokupne instalirane automatizacijske opreme koju je ustupio Siemens iznosi oko 100.000 eura.

    Laboratorij je opremljen s 12 mrežno povezanih radnih mjesta uz jedno mjesto za predavača. Industrijska komunikacijska mreža omogućuje povezivanje demonstracijskih maketa i razmjenjivanje podataka kao da se sve nalazi u jednom industrijskom sustavu. Predavač ima na raspolaganju multimedijski zaslon koji može služiti za prezentacije i demonstracije, ali i interaktivno ažuriranje dokumenata s funkcionalnostima na dodir. Sva demonstracijska oprema može se prenositi od jednog do drugog radnog mjesta, a po potrebi i izvan FER-a. Svakodnevna namjena laboratorija je prvenstveno služiti studentima koji rade završne i diplomske radove,  kako bi se još tijekom studija imali priliku upoznati s najnovijom tehnologijom. Projektne zadatke osmišljavat će zajedno profesori FER-a i stručnjaci Siemensa.


    „Ulaganje u najnovija znanja i tehnologije najbolji je put u našu bolju budućnost. Siguran sam da će naš novouređeni laboratorij značajno unaprijediti obrazovanje novih generacija studenata“, izjavio je dekan FER-a Nedjeljko Perić.

    U laboratoriju će biti moguće održavati različite tečajeve i radionice, a Siemens će raditi testiranja specifičnih rješenja na području industrijske automatizacije i pogonske tehnike.

    „U zadnje vrijeme sve češće možemo čuti izjave o četvrtoj industrijskoj revoluciji. Ovim laboratorijem želimo studentima i stručnjacima iz gospodarstva pokazati da je to stvarnost i da oni mogu sudjelovati u novoj reindustrijalizaciji“, dodao je Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska.

    Siemens surađuje s FER-om još od 1995. godine. Prije nepune dvije godine potpisan je i Sporazum o suradnji na znanstveno-istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima te Ugovor o suradnji na školovanju iz područja automatizacije i pogonske tehnike. Suradnja se odnosi na sva područja zajedničkog interesa poput istraživačko-razvojnih projekata i ekspertiza, projekata razvoja sustava i rješenja u području industrije, energetike i zdravstvene skrbi te poslovne inteligencije.

    (PV)
    12. lipnja 2013.

  • Brišu se carine između SAD-a i EU

    Novi sporazum SAD-a i Europske unije o slobodnoj trgovini i investicijama mogao bi EU donijeti korist vrijednu 120 milijardi eura. SAD bi mogao povećati prihode za 95 milijardi, a s obje strane Atlantika moglo bi se otvoriti milijun novih radnih mjesta, rečeno je na tribini AmChama, američke komore u Hrvatskoj.

    Pregovore o sporazumu dogovorili su u veljači američki predsjednik Obama, predsjednik EK Barroso i predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy. Predstavnici dva najveća tržišta, koja međusobno stvaraju trećinu svjetske trgovine i proizvode polovinu svjetskog BDP, žele dodatno smanjiti međusobne carine (ili ih potpuno ukinuti) te olakšati kretanje kapitala, ulagača i trgovaca. Već sada su carine prosječno niske (oko četiri posto), no u nekim sektorima poput tekstila ili autoindustrije predstavljaju barijeru snažnijem prometu. Prema riječima Ivana Vidakovića, predsjednika AmChama, pozitivni efekti sporazuma pojavili bi se već 2015., a sporazum bi sa 0,5 posto godišnje pridonio rastu BDP-a u EU i SAD-u.

    Prva runda pregovora o sporazumu održava se u lipnju, a bit će prihvaćen kad ga potvrde američki Kongres i Europsko vijeće.

    (PV/I.V.)
    12. lipnja 2013.

  • Poslovna izvrsnost stanuje i u Hrvatskoj

    U Hrvatskoj ima tvrtki koje posluju odgovorno, hrabro i održivo, tvrtki koje u praksi provode načela poslovne izvrsnosti. Najboljima od njih je tvrtka Bisnode dodijelila AAA certifikate bonitetne izvrsnosti, za koje direktor Benjamin Cerovac tvrdi da će ih učiniti prepoznatljivima na području cijele Europske unije. Bisnode je švedska kompanija, najvećeg europski ponuđač poslovnih i bonitetnih informacija, čija hrvatska podružnica već tri godine izdaje A, AA i AAA certifikate.

    Za AAA certifikat potrebno je zadovoljiti pet osnovnih uvjeta: barem tri godine aktivno poslovati, imati barem jednog zaposlenog, godišnje prihode iznad 350.000 kuna, kapital i rezerve veće od 100.000 kuna i neto profitnu maržu iznad tri posto. Primjenom još 13 dodatnih pokazatelja, Bisnode je došao do najužeg kruga od deset tvrtki nositelja AAA certifikata kojima su dodijeljene nagrade za poslovnu izvrsnost.

    To su Globaldizajn, Koios savjetovanje, Texel, Press clipping, Servier pharma, MKD biro, Asseco SEE, Autokuća Pavlinić-Sopić, Armatura servis i Otkupna stanica metali, vlasnika Zdenka Žnidarca i Marine Lončarević. Prema računici Bisnodea, vjerojatnost da će neka od tvrtki s njihovim AAA certifikatom postati insolventna u idućih godinu dana je 1,5 posto.

    (PV)
    12. lipnja 2013.

  • Ukrajincima remont hrvatskih Migova

    Ministarstvo obrane donijelo je odluku o odabiru izvođača remonta aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva MiG-21: za izvođača je odabrana ukrajinska Državna kompanija za izvoz i uvoz robe i usluga vojne i posebne namjene Ukrspecexport.

    U provedenom postupku ugovaranja remonta i nabave za ukupno 12 borbenih zrakoplova MiG21, sukladno Uredbi o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti ovlašteno Povjerenstvo MORH-a ocijenilo je ukrajinsku ponudu kao povoljniju te je u skladu s navedenim donesena i odluka o odabiru izvođača.

    Svi elementi izvršenja postupka nabave - uvjeti, rokovi i sl. bit će definirani ugovorom, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

    (PV)
    10. lipnja 2013.

  • Odobreno povezivanje Novog lista i Zadarskog lista

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je koncentraciju poduzetnika Andre i poduzetnika RTD iz Zadra do koje je došlo stjecanjem 100 posto udjela  u temeljnom kapitalu RTD-a, jer je ocijenila da njezina provedba neće imati značajan učinak na tržišno natjecanje na mjerodavnim tržištima.

    Naime, sudionici koncentracije su prije njezine provedbe djelovali na istim mjerodavnim tržištima prodane nakade općeinformativnih dnevnika te tržištu oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima u Hrvatskoj, budući da je Andre, između ostalog, vlasnik ili ima prevladavajući utjecaj u nakladnicima Glasa Istre i Novog lista dok je RTD nakladnik Zadarskog lista.

    Prema podacima kojima  raspolaže Agencija, više od  70 posto tržišta naklade te više od 60 posto tržišta oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima u Hrvatskoj imaju dnevnici 24 sata, Jutarnji list i Večernji list. Udjeli Andrea na tim tržištima na nacionalnoj razini kreću se između 10 i 15 poto. Istodobno, Zadarski list od 2009. na oba tržišta bilježi pad prihoda od prodaje i oglašavanja odnosno pad udjela koji ne prelazi jedan posto pa se ovom koncentracijom ne stvara novi niti jača postojeći vladajući položaj njezinih sudionika. Štoviše, ona može pridonijeti većem konkurentskom pritisku na druge poduzetnike na tržištu pa je  Agencija odobrila koncentraciju na prvoj razini.

    (PV)
    10. lipnja 2013.

  • Turista sedam posto više, rast noćenja 11 posto

    U prvih pet mjeseci ostvareno je 1,93 milijuna dolazaka turista i 6,75 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine rast u dolascima od sedam posto i u noćenjima od čak 11 posto. Prema prvim podacima Hrvatske turističke zajednice, porast broja noćenja zabilježen je i s važnijih emitivnih tržišta, pa su tako turisti iz Njemačke ostvarili 17 posto više noćenja, iz Rusije 14 posto više noćenja, iz Austrija šest posto više noćenja, iz Velike Britanije 27 posto više noćenja. No, iz Italije je zabilježeno 10 posto manje noćenja, što je očekivano, s obzirom na stanje na tržištu i činjenicu da je sve manji broj Talijana koji putuju na odmor izvan zemlje.

    Ministar turizma Darko Lorencin u Splitu je izrazio zadovoljstvo ostvarenim brojkama, jer one dokazuju da je Hrvatska i dalje privlačna destinacije za turiste iz cijeloga svijeta. Podsjetio je kako se ovoga tjedna u Rusiji i Ukrajini sastao s turoperatorima, između ostaloga i kako bi poslao poruku da je Hrvatskoj stalo do ruskih i ukrajinski turista.

    „Sudeći po posjećenosti skupa u obje zemlje, interes za odmorom u Hrvatskoj i dalje je itekako velik, što dokazuje i pozitivne brojke turističkog prometa, koje uključuju travanj i svibanj kada je već nastupila nova vizna politika prema Rusiji i Ukrajini“, rekao je ministar, te istaknuo kako ga posebno veseli rast noćenja domaćih turista u prvih pet mjeseci od pet posto.

    Lorencin je u Splitu sudjelovao na otvorenju međunarodne konferencije „Konkurentnost malih obiteljskih hotela na današnjem međunarodnom turističkom tržište“. Ocijenio je da su obiteljski i mali hoteli vrlo važni za raznolikost turističke ponude Hrvatske i privlačenje dodatnog segmenta turista u našu zemlju, a itekako će biti značajni u programiranju za Strukturne fondove EU-a, jer se povlačenje sredstava očekuje upravo za segment malog i srednjeg poduzetništva.

    „No, osim sredstava iz fondova EU, mali i srednji poduzetnici imaju mogućnost koristiti HBOR-ove kreditne linije za turizam, što će zasigurno omogućiti dodatne investicije u turistički sektor“, dodao je Lorencin.
    Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine u Hrvatskoj predviđa otvaranje 200-ak novih obiteljskih i malih hotela te 100-ak tzv. „plovećih hotela“.

    (PV)
    7. lipnja 2013.

  • Porezna uprava: fiskalizacija povećala promet za 2,8 milijardi kuna

    U prva četiri mjeseca ove godine ugostitelji su prijavili za 431,8 milijuna kuna već promet nego u istom razdoblju lani, a trgovci za 2,35 milijardi, prema podacima Porezne uprave, temeljem usporedbe PDV obrazaca.
    Porezna uprava ističe kako je zadovoljna i rezultatima za travanj, tijekom kojega su fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, prijavili promet veći za 46 posto u odnosu na isti mjesec 2012. godine. Povećanje prometa u travnju prijavile su i male pravne osobe za 31 posto.

    Obveznici koji su u sustav fiskalizacije ušli  1. travnja, također su polučili dobre rezultate, kažu u Poreznoj upravi. Fizičke osobe koji spadaju u djelatnost trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala u travnju 2013. prikazali su 6,77 posto veći promet nego prošle godine, dok je kod malih pravnih osoba promet povećan za 8,07 posto. Odvjetnici, koji su u sustav fiskalizacije također ušli 1. travnja, ostvarili su promet veći za 10,77 posto u odnosu na travanj 2012. godine.

    Iz Porezne uprave naglašavaju da su podaci proizašli iz usporedbe PDV obrazaca koje su podnijeli obveznici fiskalizacije kod kojih je Porezna uprava obavljala nadzor. Riječ je o 5486 fizičkih i malih pravnih osoba koje spadaju u  Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 248 odvjetnika i 10.694 obveznika koji spadaju u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala.

    (PV)
    7. lipnja 2013.

  • Hypo banka vraća višak naplaćenih naknada za opomene

    Hrvatska narodna banka uputila je javni poziv za očitovanje na prijedlog mjera za uklanjanje negativnih učinaka postupanja Hypo Alpe-Adria banke prema neurednim kreditnim dužnicima. HNB namjerava prihvatiti prijedlog Hypo banke da dužnicima u roku od tri mjeseca vrati višak naplaćenih naknada u iznosu od 50 kuna, sa zateznim kamatama.

    Prijedlog mjera Hypo banke dostavljen je u postupku koji je HNB protiv te banke pokrenula 21. prosinca 2012. radi utvrđivanja je li naplata opomena kreditnim dužnicima koji kasne s podmirivanjem dospjelih obveza te njihovih sudužnika i jamaca zlouporaba vladajućeg položaja nametanjem nepravednih prodajnih cijena s obzirom na visinu opomena i način opominjanja.

    Hypo je tijekom postupka samoinicijativno HNB-u dostavio prijedlog mjera za uklanjanje negativnih učinaka, unutar kojih preuzima obvezu povrata više naplaćenog iznosa naknada za opomene, naplaćenih u razdoblju od 15. kolovoza 2011. do 21. srpnja 2012., i to svakom klijentu uvećano za pripadajući iznos zakonskih zateznih kamata. Hypo predlaže da obvezu povrata izvrši u roku od tri mjeseca od dana donošenja rješenja HNB-a o prihvaćanju predložene mjere.

    Budući da je Hypo samoinicijativno predložio obeštećenje klijenata kao mjeru za otklanjanje mogućih negativnih učinaka svojih postupanja na tržišno natjecanje i potrošače, HNB je objavio namjeru prihvaćanja predloženih mjera i javni poziv svim zainteresiranima da u roku od 20 dana dostave svoje primjedbe i mišljenja na prijedlog Hypo Alpe-Adria banke.

    (PV)
    7. lipnja 2013.

  • Njemački RWE kreće u osvajanje hrvatskog tržišta električne energije

    RWE Hrvatska, podružnica njemačke RWE Grupe, dovršio je postupak preuzimanja tvrtke Energija 2 Sustavi, koja je od prošle godine dobavljač električne energije na hrvatskom tržištu. RWE Hrvatska postao je 100-postotni vlasnik Energija 2 Sustava, čime je nastala snažna platforma za ponudu električne energije na hrvatskom tržištu, u koju dosadašnji vlasnik unosi poznavanje tržišta, a RWE Grupa dugogodišnje iskustvo u europskom energetskom poslovanju.

    Energija 2 Sustavi promijenit će ime u RWE Energija i električnu energiju nuditi kućanstvima i gospodarskim subjektima. RWE Energija upravo priprema izlazak na široko tržište pa se mogu očekivati informacije o konkretnim ponudama za kupce.

    “RWE ovim potvrđuje uspješnu dugoročnu suradnju s Hrvatskom, a njenim građanima želi omogućiti iste pogodnosti u opskrbi električnom energijom kakve već ima 16 milijuna naših kupaca u drugim europskim zemljama. Akvizicija Energije 2 savršeno se uklapa u našu strategiju da na novim tržištima ostvarujemo organski rast, uz ograničena ulaganja“, izjavio je Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Hrvatska.

    “Maksimalno ćemo se truditi da potrošačima u Hrvatskoj ponudimo energiju po nižoj cijeni, uz sigurnost koju donosi pozicija međunarodne kompanije te uslugu koja vodi brigu o svojim kupcima”, rekao je Miroslav Kulla, glavni operativni direktor RWE Hrvatska.

    “RWE je poznata i renomirana kompanija u energetskom sektoru. Vrlo rano smo shvatili kako se trebamo povezati s tako snažnim strateškim partnerom, koji je zahvaljujući vlastitim proizvodnim kapacitetima i prodajnim kanalima u stanju osigurati stabilnu i sigurnu isporuku, što će nam pomoći u osvajanju značajnog tržišnog udjela”, ocijenio je Zoran Miliša, direktor Energije 2.

    “RWE je pouzdan, dugogodišnji partner hrvatske energetike – prvi smo došli ovamo odmah nakon rata i 1996. počeli s gradnjom i upravljanjem TE Plomin, kao jednim od temeljnih oslonaca hrvatskog energetskog sustava, a pouzdan smo partner u izgradnji i upravljanju pročistačem Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV)”, rekao je Ralf Blomberg, glavni financijski direktor RWE Hrvatska.

    (PV)
    7. lipnja 2013.

  • Sedam zlata za vina Iločkih podruma

    Vina Iločkih podruma osvojila su sedam zlata na 45. izložbi vina kontinentalne Hrvatske, koja je održana 28. i 29. svibnja u  Sv. Ivanu Zelini.

    Vino Traminac, izborna berba bobica 2011., dobilo je veliku zlatnu medalju, dok su se zlatnim medaljama okitila vina: Chardonnay kvalitetni  2012., Traminac vrhunski 2011., Graševina Principovac 2011., Rose Frankovka kvalitetna 2012.,  Frankovka vrhunska 2012.  i Kapistran crni vrhunski 2012.

    Vina koja su osvojila zlato su nove, mlade berbe, čime Iločki podrumi, kako se tvrdi u priopćenju, potvrđuju kontinuitet kvalitete svojih vina i status najnagrađivanije hrvatske vinarije. Poseban pomak je napravljen kod crnih sorti Kapistran crni Premium i Frankovka Premium, koje se još uvijek ne nalaze na tržištu, ali će izaći u limitiranom izdanju.

    (PV)
    7. lipnja 2013.

  • Zagrebačka burza uvodi 14 novih certifikata

    Odbor za prijem u trgovinu na Inozemnu multilateralnu trgovinsku platformu (MTP) Zarebačke burze odobrio je prijem četrnaest novih certifikata kojima je izdavatelj ERSTE Group Bank AG sa sjedištem u Beču.

    Novitet su certifikati na dionice Erste Group Bank te certifikati kojima su temeljna imovina tzv. mini budućnosnice (mini futures) na indeks S&P 500, jedan od najpopularnijih investicijskih proizvoda na svijetu, što ulagateljima otvara nove mogućnosti diverzificiranja portfelja i razvijanje novih investicijskih strategija.

    Više informacija dostupno je u dokumentaciji vezanoj uz pojedini certifikat na internetskim stranicama Burze.

    Trgovanje novim certifikatima na Zagrebačkoj burzi započet će u utorak 11. lipnja 2013.

    (PV)
    7. lipnja 2013.

  • Porezna uprava poziva građane da se prijave za oprost duga

    Porezna uprava pozvala je sve građane koji imaju pravo na oprost dijela poreznog duga da na vrijeme podnesu zahtjev, jer to mogu učiniti samo u roku od 90 dana od stupanja na snagu Zakon o naplati poreznog duga fizičkih. Zakon je stupio  na snagu 9. svibnja 2013. Naknadno zaprimljeni zahtjevi neće se uvažavati, ističu iz Porezne uprave.

    Pravo na oprost dijela poreznog duga imaju fizičke osobe koje su registriranu djelatnost prestale obavljati do dana stupanja Zakona na snagu i fizičke osobe u djelatnostima poljoprivrede i ribarstva. Zahtjev se može podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

    Fizičkim osobama koje podnesu zahtjev bit će omogućeno reprogramiranje naplate glavnice duga uz kamatnu stopu u visini od 4,5 posto. Plaćanje je omogućeno u mjesečnim obrocima na rok otplate koji ovisno o visini poreznog duga može biti najmanje do 36 mjeseci te najviše do 60 mjeseci, uz istovremeni otpis duga s osnove kamata. Ako obveznicima više odgovara, može se omogućiti otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice jednokratnom uplatom. 

    Sve informacije o novom reprogramu poreznog duga i pripadajući obrasci nalaze se na  internetskoj stranici Porezne uprave  www.porezna-uprava.hr.

    (PV)
    7. lipnja 2013.

  • Brodogradilište kupuje brodogradilište

    Pulsko brodogradilište Uljanik preuzet će riječki 3. maj, uz sudjelovanje Vlade i potvrdu Europske komisije. Na prošlotjednoj sjednici Vlada je prihvatila ponudu Uljanika kojom će ta kompanija preuzeti 1,05 milijuna dionica 3. maja, za jednu kunu. Kao osiguranje za provođenje programa restrukturiranja Uljanik daje 75 milijuna kuna korporativnih jamstava i 20 mjenica.

    Do 2018. godina Uljanik će u restrukturiranje uložiti 842 milijuna kuna. Država će, preuzimanjem jamstava za ranija kreditna zaduženja, preuzeti otplatu 847 milijuna kuna. Uljanik se obvezuje i na program zbrinjavanja viška radnika. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je da je ugovor o preuzimanju 3. maja, što je poseban slučaj kojim, kako je rekao, "brodogradilište kupuje brodogradilište", podržala i Europska komisija.
    No da bi bila sigurna da se u tom procesu novac neće prelijevati iz državnih izvora u državne tvrtke (jer je i Uljanik privatiziran uz državno sudjelovanje), Europska je komisija tražila od hrvatske vlade da se za nadzor financijskih tokova angažira nezavisna revizorska tvrtka. Vrdoljak je istaknuo da Vlada nema ništa protiv da se obavi takav nadzor. Nakon Vladinog prihvaćanja plana privatizacije ugovor bi trebao biti potpisan za nekoliko tjedana. "Zatim slijedi teži dio: treba proizvoditi brodove", prokomentirao je premijer Zoran Milanović.

    Financiranje neprofitnih portala

    Vlada izmjenom Zakona o elektroničkim medijima otvara mogućnost financiranja neprofitnih internetskih portala koji pridonose javnom informiranju i obrazovanju. Prema riječima Andree Zlatar Violić, ministrice kulture, novac za takve elektronske publikacije izdvojit će se iz Fonda za pluralizam medija. Iz tog fonda do sada su se sufinancirali programi lokalnih radija i televizija. Fond se puni izdvajanjem tri posto od pretplate za HRT. Za početak informativni portali mogu računati sa 960.000 kuna, rekla je ministrica Zlatar Violić.

    Prihvaćen je izvještaj o radu Povjerenstva za osiguranje izvoza u prošloj godini. Povjerenstvo uz ostalo nadzire i rad Hrvatske banke za obnovu i razvitak u izvoznim poslovima. Ministar financija Slavko Linić izvijestio je da su u prošloj godini osiguravani izvozni poslovi vrijedni oko 2,5 milijardi kuna. Od ukupnog prošlogodišnjeg izvoza vrijednog 72 milijarde kuna, to nije veliki iznos (oko tri posto), ali je značajan za tvrtke koje izvoze na tržišta s relativno nesigurnom naplatom potraživanja.

    Linić je istaknuo da je osiguravan izvoz hrvatske robe koju je kupilo 758 stranih poduzeća. To su bili većinom kupci iz Rusije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Turkmenistana. Osiguravateljski fond isplatio je i odštete kad hrvatske tvrtke nisu uspjele naplatiti isporučene proizvode. Novac je, primjerice, isplaćen Končaru (55 milijuna kuna) jer državno željezničko poduzeće iz Federacije BiH nije platilo isporučene vlakove. Dio novca isplaćen je i za potraživanja hrvatskih tvrtki u Libiji.

    Zatvaranje NE Krško

    U prošloj godini fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško povećao je svoju imovinu za milijun kuna, izvijestio je Vladu ministar Vrdoljak. Fond je ukupno povećan za samo 0,12 posto, zbog smanjenja vrijednosti dionica u koje je fond ulagao. Do kraja 2012. u fond je ukupno uplaćeno 943 milijuna kuna, a vrijednost neto imovine fonda ukupno iznosi 1,07 milijardi kuna.

    Sredstvima fonda financirat će se zatvaranje NE Krško i odlaganje nuklearnog otpada. U međuvremenu taj se novac ulaže u hrvatske obveznice, investicijske fondove, banke i dionice, objasnio je Vrdoljak. Prosječni neto prinos fonda, u odnosu na prosječno stanje ulaganja, iznosi 4,9 posto, stoji u izvještaju o radu fonda koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici.

    (PV/I.V.)
    6. lipnja 2013.

  • Fina: nismo uveli nikakav novi namet

    Financijska agencija demantirala je medijske napise o uvođenju novog nameta za objavu godišnjih financijskih izvješća. Fina pojašnjava da nije uvedeno ništa novo, nego je riječ o naknadama koje se naplaćuju od početka prošle godine samo za one koji izvješća predaju na šalteru Fine.

    Obveza javne objave godišnjih financijskih izvještaja (GFI) za sva trgovačka društva propisana je Zakonom o računovodstvu i na snazi je od 1. siječnja 2008., podsjećaju iz Fine. Potom je 2009. donesen Pravilnik o vrstama i visini naknada za vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja, temeljem kojega se naknada za javnu objavu naplaćivala iz državnoga proračuna. Pravilnik je bio na snazi do 1. siječnja 2012. g., kada je prema odluci Ministarstva financija stupio na snagu novi Pravilnik koji je propisao da se iz državnog proračuna podmiruje naknada za javnu objavu GFI-a i ostale obvezne dokumentacije koji su u potpunosti dostavljeni putem internet aplikacije. Poduzetnici koji GFI i drugu dokumentaciju za javnu objavu dostave na jedan od klasičnih načina dostave (papir ili e-medij), na šalter u Finu, naknadu za javnu objavu plaćaju sami.

    Javna objava godišnjih financijskih izvještaja naplaćivala se i prije 2008. godine, kada su obveznici izvještaje morali objavljivati u nekom od javnih glasila, stručnih časopisa, s tim da su plaćali naknadu u iznosu od minimalno 1000 do 3000 kuna. Naknadu za javnu objavu GFI-a naplaćuju i druge zemlje u okruženju i članice EU-a, i to u većim iznosima no što je naknada u Hrvatskoj, tvrde u Fini. Primjerice, cijena javne objava GFI-a u Sloveniji kreće se od 285 do 713 kn, dok se u Hrvatskoj za dio poduzetnika javna objava financira iz sredstava državnoga proračuna, a cijena koju plaćaju sami poduzetnici kreće se od 160 do 350 kn.

    U načinu predaje GFI-a i ostale dokumentacije za javnu objavu u Finu nije bilo promjena u odnosu na prethodne godine te poduzetnici izvještaje, osim putem internet aplikacije, mogu dostaviti osobno u bilo koju poslovnu jedinicu Fine ili putem pošte. Obveznost dostave u elektroničkome obliku odnosi se na predaju poreznih prijava koje obveznici PDV-a dostavljaju Poreznoj upravi, pojasnili su iz Fine.

    (PV)
    6. lipnja 2013.

  • Mercator će zadržati 70 posto domaćeg voća i povrća

    Ususret ulaska Hrvatske u Europsku uniju, s ciljem pružanja potpore domaćim poljoprivrednicima i proizvođačima te u okviru zadnje faze kampanje Okusi domaće, Mercator-H predstavio je Sajam malih poljoprivrednika i proizvođača voća i povrća. Predstavljanje sajma uvod je u dugoročnu akciju posebnog isticanja ponude domaćeg uzgoja s ciljem potpore domaćim proizvođačima voća i povrća.

    Mercator – H će nakon ulaska u EU zadržati udjel od gotovo 70 posto proizvoda domaćih dobavljača. Godišnje otkupljuje 15.000 tona domaćeg voća i povrća te surađuje s ukupno 36 proizvođača svih regija Hrvatske, od čega je pet poljoprivrednih zadruga i jedno poljoprivredno dobro, dok svaka od zadruga ima dvadesetak malih kooperanata. U cilju podrške plasmana domaćih poljoprivrednika, uvedena je i lokalna ponuda manjih proizvođača te se Mercator opredijelio da će sezonske proizvode nastojati plasirati na police trgovina u roku od 24 sata od branja.

    „Mercator nastupa na svakom tržištu kao lokalni trgovac koji omogućuje ugodnu i povoljnu kupovinu i zagovara kvalitetu ponude i  usluge. Zato u Sloveniji ima gotovo 70 posto slovenskih proizvoda, a Mercator-H većinu hrvatskih proizvoda, jer su takva očekivanja kupaca. Procjenjujemo da će se ulaskom Hrvatske u EU pojačati konkurencija na tržištu te da će strani trgovački lanci na hrvatskom tržištu u većoj mjeri nuditi proizvode iz globalnih izvora. U Mercatoru ćemo i dalje našu ponudu prilagođavati lokalnim potrebama potrošača. Pri tom želimo doprinijeti  očuvanju lokalne poljoprivrede, očuvanje nacionalnih gospodarskih vrijednosti, održavanju samodostatnosti malih poljoprivrednika i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš zbog blizine isporuke i postizanje održivosti lokalne opskrbe“, izjavio je Igor Maroša, član Uprave Mercator Grupe odgovoran za tržišta Slovenije i Hrvatske

    „Posebnim isticanjem ponude domaćih proizvođača kupcima želimo transparentno pokazati tko su partneri  i porijeklo ponude domaćeg voća i povrća u Mercatoru. Stoga ćemo u šest gradova Hrvatske predstaviti regionalne lokalne proizvođače s kojima surađujemo, a dodatnim označavanjem istaknuti njihovu ponudu i nastojati informirati kupce o prednostima sezonske domaće ponude“, rekao je predsjednik Uprave Mercator-H Samo Gorjup.

    Mercatorovi partneri koji će se predstaviti na Sajmu malih poljoprivrednika i proizvođača voća i povrća su poljoprivredna proizvodnja Bilušine iz Trogira (koja plasira i do 100 posto pojedinih uzgoja u trgovine Mercatora i Getroa), OPG Dražen Bakonji s 30 posto plasmana ukupnih kapaciteta,  Agroližnjan zadruga s 50 posto plasmana od ukupnih kapaciteta, potom poljoprivredna zadruga Varaždinsko povrće, Agrosan, Zarja grupa, Jagodar – HB, Voćarski centar Ivković, Zarja grupa, Vrtlarstvo Grincajg, Brana, Vrana, Šulog d.o.o. i Fragaria.

    Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, proizvodnjom i preradom hrane u Hrvatskoj se bavi oko 2800 poduzeća. Poljoprivreda, ribarstvo i prateća industrija zapošljavaju 6,3 posto od ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama, a u ukupnom BDP sudjeluju s 10,2 posto, od toga samo poljoprivreda i ribarstvo sa 6,5 posto. Hrvatska gospodarska komora nastavlja i nakon ulaska Hrvatske u EU aktivnosti stvaranja povoljnih uvjeta za domaće proizvođače izvoznike koje se prvenstveno odnose na realizaciju domaćeg izvoza po povlaštenom režimu i otklanjanje administrativnih prepreka pri uvozu proizvoda hrvatskog podrijetla u pojedine zemlje.

     „Proizvodnja hrane strateški je interes svake države i stoga je bitno domaćim proizvođačima pokazati  da će nakon ulaska u Europsku uniju osim institucija, i trgovački lanci nastaviti poticati hrvatsku proizvodnju i otkupljivati njihove proizvode. HGK je pokrenuo pet projekata kroz koje podupire hrvatske proizvođače te smatramo da je svaki napor u smjeru prepoznavanja hrvatskih proizvoda na regionalnom i međunarodnom tržištu hvalevrijedna i nužno potrebna inicijativa“, istaknula je Božica Marković, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

    (PV)
    6. lipnja 2013.

  • Vipnet se proširio na 27.000 kućanstava

    Preuzimanjem 100 posto vlasništva tvrtke OKI te zaključivanjem ugovora o kupnji poslovnih udjela Metronetove rezidencijalne infrastrukture i operatera KTS, Vipnet je proširio vlastitu fiksnu infrastrukturu i optičko-kabelsku mrežu. Istovremenom akvizicijom triju kabelskih operatera Vipnet širi dostupnost vlastite fiksne infrastrukture u skoro 27.000 novih kućanstava u Zagrebu, Zaprešiću, Samoboru, Šibeniku i Dubrovniku.

    „Kroz investicije u infrastrukturu koje će uslijediti, ove akvizicije osnažit će konkurentnost lokalnog gospodarstva. Preuzimanjem novih kabelskih operatora nastavljamo s provedbom strategije konvergencije započete 2011. godine“, izjavio je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta.

    (PV)
    6. lipnja 2013.

  • EU fondovi: dug je i vijugav put do 13 milijardi eura

    Prvi natječaji za projekte koji će se financirati novcem iz strukturnih fondova EU-a trebali bi biti raspisani u drugoj polovini ove godine, dakle već za nekoliko mjeseci, a još su rijetki u Hrvatskoj oni koji razumiju što se tu financira, odakle, koliko i zašto. Čak i brojke o ukupnim raspoloživim iznosima variraju. Tako je, primjerice, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova Jakša Puljiz na godišnjoj konferenciji o toj temi iznio podatak da će nam iz strukturnih i investicijskih fondova od 2014. do 2020. godine na raspolaganju biti 10,265 milijardi eura. Glavnina bi trebala doći iz tri najveća fonda: iz fonda za regionalni razvoj (ERDF) i socijalnog fonda (ESF) možemo povući ukupno 5,228 milijarde, iz Kohezijskog fonda (CF) 2,676 milijardi, a iz fonda za poljoprivredu i ruralnu politiku (EARDF) 2,066 milijardi. Tome treba dodati i najmanje 30 posto doprinosa nacionalnih sredstava, pa je ukupni raspoloživi investicijski potencijal veći od 13 milijardi eura.

    Kako će se taj novac dijeliti? Na 11 temeljnih ciljeva određenih strategijom Europe 2020. Na prvi pogled, podijeliti novac iz pet fondova na 11 ciljeva izgleda jednostavno. Ali zašto bi bilo jednostavno kad može komplicirano? Stoga je EU uvela dodatna pravila: novac za jedan cilj može se povući iz dva fonda, novac iz jednog fonda može biti izdvojen za više ciljeva (ali za neke ne smije), dok su za neke ciljeve određena minimalna izdvajanja iz pojedinog fonda. Popis iznimki i pravila podugačak je, a neka od njih su pomalo komična. Primjerice, iz fonda za ruralnu politiku najmanje pet posto sredstava mora se izdvojiti za - urbani razvoj.

    No, da bi išta povuklo iz fondova, najprije treba odrediti razvojne prioritete koji moraju biti usklađeni s prioritetima cijele EU. U svim tim razvojnim prioritetima Hrvatska, očekivano, zaostaje za EU-om, osim u jednom: stopa preranog napuštanja školovanja u nas je upola manja od prosjeka Unije. Stoga projekti usmjereni na smanjivanje te stope nemaju velikih izgleda, ali imaju projekti u nekim drugim područjima. U Bruxellesu su vrlo popularni projekti iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda, a dobro prolaze i projekti protupožarne zaštite i zaštite od poplava. Veliki su hit, doznao je Puljiz od kolega iz drugih zemalja članica, i potpore za samozapošljavanje, poput onih koje kod nas dodjeluje Hrvatski zavod za zapošljavanje.

    (PV)
    6. lipnja 2013.

  • Objavljen javni poziv za potpore brodarima unutarnje plovidbe

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je javni poziv za dodjelu državnih potpora brodarima na unutarnjim vodama sukladno programu poticanja razvitka riječnog prometa. Visina potpore koja se dodjeljuje pojedinom korisniku može iznositi najviše 200.000 eura u kunskoj protuvrijednosti u razdoblju od tri godine, odnosno u skladu s osiguranim financijskim sredstvima na predviđenoj proračunskoj poziciji.

    Korisnik može ostvariti pravo na potporu u skladu s odredbama  Odluke o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (NN 45/07) kojima će se financirati navigacijska oprema i opremljenost u skladu s tehničkim  zahtjevima radi poboljšanja eko-tehničkih radnih svojstava plovila, a sve u cilju podizanja sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama.

    Program se provodi u skladu s preporukama o  implementaciji mjera Europskog akcijskog plana za riječni promet „NAIADES“ te Strategiji razvitka riječnog prometa u Hrvatskoj 2008-2018.

    (PV)
    5. lipnja 2013.

  • Prva besplatna fiskalna blagajna

    Iz radionice splitske informatičke tvrtke Enel Split izašla je prva u potpunosti besplatna mobilna fiskalna blagajna enel POS. Aplikacija za mobilne i tablet uređaje na Android platformi u potpunosti zadovoljava zakonsku regulativu. Namijenjena je svim obveznicima fiskalizacije koji nemaju pristup fiksnom priključku interneta.

    Osnovna verzija mobilne fiskalne blagajne enel POS besplatno je i bez obaveze dostupna za sve zainteresirane, koji već posjeduju Android mobilne ili tablet uređaje. Aplikacija se preuzima s Google play platforme na poveznici https://play.google.com/store/apps/details?id=hr.enel.enelpos&feature=search_result#?t=W251bGwsMSwxLDEsImhyLmVuZWwuZW5lbHBvcyJd.

    Prednosti ovog rješenja odmah su da nema potrebe za nabavkom PC računala, niti za fiksnom vezom za internet. Potreban je samo printer, tj. uređaj za ispis računa potreban i za bilo koje drugo rješenje na tržištu.
    Veza između mobilnog uređaja/pametnog telefona i printera ostvaruje se bežično, bluetooth komunikacijom.

    Sve fiskalizacijom predviđene funkcionalnosti su podržane već u ovoj osnovnoj, besplatnoj verziji. Čak je i instaliranje certifikata pojednostavnjeno.

    U naprednoj verziji mobilne fiskalne kase enel POS korisnik ima stvarnu dodanu vrijednost – mogućnost dodatnih funkcionalnosti, kao što je pohrana podataka računa, preuzimanje istih radi knjigovodstvenih evidencija, rekapitulacije, izvještaji i dr.

    (PV)
    5. lipnja 2013.

  • Za održivost i zelene projekte 300.000 kuna

    Zagrebačka banka predstavila je natječaj Moja zelena zona, koji u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) raspisuje u svrhu poticanja korištenja novih i inovativnih metoda uporabe zelenih tehnologija te energetske učinkovitosti.

    Natječaj Moja zelena zona raspisan je za projekte koji se odnose na energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivu gradnju, čistiji transport, korištenje inovativnih metoda i materijala za zaštitu okoliša, proizvodnju zdrave hrane te pokretanje istraživačkog projekta, kao i izdavačku djelatnost u svrhu informiranja i educiranja o zelenim temama te obrazovnu djelatnost (organiziranje seminara, radionica, predavanja i sl.). Na natječaj Zelena zona mogu se javiti obrtnici, male i srednje tvrtke, udruge (organizacije civilnog društva), poljoprivrednici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, znanstvene i školske ustanove, jedinice lokalne uprave i regionalne samouprave te zadruge hrvatskih branitelja. Prijave na natječaj mogu se predati do 30. rujna 2013.

    Projekte prijavljene na natječaj selekcionira stručna komisija, u skladu s osnovnim kriterijima za odabir projekata – njegovim utjecajem na zajednicu i okoliš, održivošću kao i mogućnošću primjene projekata i u drugim sredinama. Deset najboljih projekata po odabiru stručne komisije u idućoj se fazi odabira stavlja na javno glasanje na mikrostranici Zelena zona. Ukupni iznos donacije je 300.000 kuna, koji se dijeli na dvije donacije po 150.000 kuna (navedeni iznosi su bruto iznosi). Nakon završenog procesa javnog glasovanja jedna donacija će biti dodijeljena najboljem projektu koji je dobio najveći broj glasova putem mikrostranice, a druga će biti dodjeljena prema izboru stručne Komisije.

    Detalji natječaja Moja zelena zona nalaze se na web stranicama www.zaba.hr, www.zelenazona.hr i www.regea.org.

    „Zagrebačka banka već je dugi niz godina usmjerena na zelene tehnologije, još od 2006. i prvog ulaganja u jednu vjetroelektranu, a od 2010. u svojoj ponudi ima Zelene kredite. Natječaj Moja zelena zona, u kojem ćemo poduprti upravo poticanje zelenih tehnologija, naročito u segmentu inovativnog pristupa energetskoj učinkovitosti, još je jedan korak u tom pravcu”, izjavila je Daniela Roguljić Novak, članica uprave Zagrebačke banke.

    „U doba kad mnoga svjetska gospodarstava dolaze u iskušenje smanjiti izdatke vezane za zaštitu okoliša, te gledati na onečišćenje kao na neizbježnu cijenu gospodarskog razvoja, želio bih napomenuti kako zapravo nije potrebno birati između gospodarskog rasta i zaštite okoliša, jer 'zeleni' modeli rasta omogućuju oboje. Istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pokazuje da bi primjena energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora mogla dovesti do stvaranja 80 tisuća novih 'zelenih radnih mjesta' u Hrvatskoj i istovremeno pomoći pri ispunjenju obveza Hrvatske vezano za klimatske promjene“, rekao je Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode.

    „Zelene tehnologije i održivo korištenje energije ključni su ne samo za budućnost svih ljudi na jedinoj planeti Zemlji nego i velika šansa Hrvatske u novom okruženju Europske unije. Prilika je to za naše gospodarstvo, ali i znanstvenike i stručnjake. Ovim programom nadamo se potaknuti najbolje ideje i kreativnost potencijalnih prijavitelja svih profila – od lokalnih zajednica, nevladinih udruga do malog i srednjeg poduzetništva i nadamo se teškom izboru za najbolji projekt”, istaknuo je Julije Domac, ravnatelj REGEA-e.

    (PV)
    5. lipnja 2013.

  • Mirovinski fondovi spremni za veća ulaganja

    Hrvatsko tržište kapitala moglo bi uskoro biti na putu oporavka, jer je realno očekivati daljnji pad kamata na štednju, zbog čega bi trebao rasti interes za druge oblike ulaganja. U oživljavanju Zagrebačke burze mogla bi pomoći i država, tako da olabavi ograničenja ulaganja za obvezne mirovinske fondove, zbog kojih oni sada više ulažu u Sloveniju, nego u Hrvatsku. Također, dio državnih tvrtki od strateške važnosti, poput Janafa ili Hrvatskih autocesta, trebalo bi izlistati na burzi, jer bi se time poboljšala i kvaliteta korporativnog upravljanja u njima. Ideje su to Tončija Korunića iz Intercapitala, izrečene na okruglom stolu magazina Banka. Na Zagrebačkoj burzi sada je izlistano oko 250 tvrtki, a Korunić vjeruje da ih ne treba biti više od pedesetak, jer su ostale izlistane samo zato što je to do prije nekoliko godina bila zakonska obveza. Od ukidanja te obveze oko 70 tvrtki povuklo se s burze, a Korunić vjeruje da bi povlačenje trebalo potaknuti, kako bi na burzi ostale samo one tvrtke koje to doista žele i koje će poštovati najviše standarde korporativnog upravljanja.

    Mirovinski fondovi će po novom zakonu, koji bi po najavi predsjednika Uprave Hanfe Petra-Pierrea Mateka trebao biti na snazi najkasnije početkom sljedeće godine, doista dobiti širi prostor za ulaganja u hrvatske tvrtke. No, pritom treba ugraditi i dodatne mehanizme kontrole, jer će predstavnici mirovinskih fondova sve češće sjediti u nadzornim odborima kompanija, a onda je pitanje jesu li u sukobu interesa i za koga zapravo rade. Uz to, mirovinci će se morati javno izjasniti kakvi su im planovi s tvrtkom koju preuzimaju, kako bi se raspršile sumnje da, primjerice, banka koja upravlja mirovinskim fondom preuzimanjem tvrtke želi brže naplatiti kredite.

    Što se mirovinskih fondova tiče, oni žele ulagati u hrvatske tvrtke, a dosadašnja takva iskustva, poput Podravke, pozitivna su, tvrdi Damir Grbavac, predsjednik Uprave Reiffeisen obveznog mirovinskog društva. Ulaganja u hrvatske tvrtke sigurno će se povećati izmjenama zakona koje je najavio Matek, no, unatoč tome Grbavac ne isključuje daljnja ulaganja i u druge zemlje EU-a nakon 1. srpnja 2013., jer je hrvatsko tržište za hrvatske mirovinske fondove jednostavno premalo.

    Ulagati više žele i privatni investicijski fondovi poput Nexusa, koji je u aktualnu predstečajnu nagodbu Dalekovoda ušao s jamstvom dokapitalizacije od 150 milijuna kuna. S tim iznosom Nexus želi postati većinski vlasnik, a zadnja prepreka na tom putu je Trgovački sud u Zagrebu, koji tek treba potvrditi postignutu nagodbu za Dalekovod.

    (PV)
    5. lipnja 2013.

  • Institut Ruđer Bošković dobio pet milijuna eura iz EU fondova

    Oliveru Vugreku, predstojniku Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković (IRB), i njegovom znanstvenom timu odobren je projekt u sklopu sheme REGPOT iz Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije, ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura. Riječ je o infrastrukturnom projektu s najvećim budžetom u području prirodnih znanosti u Hrvatskoj, koji će u cjelokupnom iznosu biti na raspolaganju IRB-u za uspostavu najsuvremenije istraživačke infrastrukture. 'Inovacijska avenija' projekta InnoMol doprinijet će jačem pozicioniranju i boljoj integraciji IRB-a u Europskom istraživačkom prostoru.

    „U sklopu projekta InnoMol imat ćemo mogućnost doći u posjed najsofisticiranije opreme za, primjerice, biooslikavanje, novo revolucionarno određivanje slijeda genetskog koda, suvremenu analizu makromolekula i proteina i sl. Na ovaj način IRB će postati jedan od malog broja instituta u svijetu koji se služi takvom sofisticiranom opremom na jednom mjestu. Ova sredstva omogućit će 'Ruđeru' da postane prava 'inovacijska avenija' za vrhunska istraživanja i otkrića u regiji i šire“, naglasio je dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj InnoMol projekta.

    Oprema će biti dostupna široj znanstveno i akademskoj zajednici po komercijalnim uvjetima, a ta bi se sredstva onda iskoristila za financiranje istraživanja i održavanje opreme.

    Osim unapređenja infrastrukture, jedan od glavnih ciljeva projekta je jačanje znanstvenog kapaciteta i ekspertiza eksperimentalnih grupa na IRB-u. Naime, višedesetljetni manjak financiranja i ljudstva onemogućavao je puno veći eksperimentalni utjecaj IRB-a, što ga je činilo manje atraktivnim za nove studente i eksperte, onemogućilo da drži korak s najnovijim trendovima u znanosti, a kao rezultat toga sve više najaktivnijih znanstvenika traži poziciju van Hrvatske.

    U sklopu InnoMol projekta jačanje ljudskih resursa postići će se u okviru zapošljavanja mladih eksperata, organizacije radionica i konferencija, te intenzivnom suradnjom s 36 vrhunskih partnerskih organizacija, sveučilišta i istraživačkih instituta diljem Europe. U okviru ovakvog značajnog umrežavanja na europskoj sceni povećat će se razina interdisciplinarnih i zajedničkih istraživačkih projekata u području molekularnih znanosti. Primjenom ovakvog transnacionalnog pristupa eksperimentalnim uređajima uz financiranje troškova gostujućih znanstvenika i domaćih laboratorija ova će infrastruktura postati nezaobilazni Europski centar koji jača mobilnost istraživača, a IRB će učvrstiti svoju ulogu u Europskom istraživačkom prostoru.

    Projekt udružuje i jača tri ključne discipline znanosti o životu: medicinu, biologiju i kemiju s ciljem stvaranja poticajnog znanstveno-istraživačkog i multidisciplinarnog okruženja koje je jedinstveno u regiji. Na projektu će više od 300 znanstvenika iz 7 zavoda IRB-a tijekom sljedeće 3 godine raditi na najsofisticiranijoj infrastrukturi za razvoj inovacija i tehnologije u području molekularnih znanosti. Rezultati istraživanja u sklopu ovog projekta mogli bi u konačnici dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje ključnih bolesti današnjice poput tumorskih oboljenja i drugih.

    „Karakterizirao bih InnoMol projekt kao inovacijsku aveniju (eng. innovation pipeline) preko koje udruženim snagama koračamo ka jednom cilju, a to je otkriće novih načina u liječenju relevantnih i civilizacijskih oboljenja danasnjice. Karikirano i vrlo pojednostavnjeno, u praksi to funkcionira tako da naši kemičari, primjerice, pripreme različite molekule koju smatramo izglednim za potencijalni razvoj npr. protutumorskih lijekova. Molekularni biolozi, kemičari, biomedicinari, bioinformatičari i drugi rasvijetljavaju na svojevrsni način različite procese u živim bićima i modelnim sustavima, te proučavaju utjecaj, primjerice, potencijalnih novih lijekova na genetski kod, kemijski sastav stanica, koncentraciju različitih proteina, diobe i izgled stanica i drugih ključnih procesa u živim organizmima. Naša innovacijska avenija povezat će sva ta nova saznanja kako bismo, nadamo se, mogli doći do ključnih otkrića, novih inovacija, patenata i lijekova. “ – objašnjava Vugrek.

    Dr. Vugrek i tim suradnika (dr. David Smith, dr. Maja Herak Bosnar, dr. Marijeta Kralj, dr. Marin Roje, dr. Ivanka Jerić, dr. Miroslav Plohl, dr. Ivo Piantanida i dr. Igor Weber) trenutačno se pripremaju za svečani početak projekta s partnerima, raspisani su prvi natječaji za radna mjesta, a uskoro i za nabavku opreme.

    „Ovakva su ulaganja ključna u situaciji kad se u državi režu sredstva za istraživanja. Država bi svakako trebala dati smjernice u koja se područja treba ulagati, nažalost jasno definirana strategija ne postoji. Ono što trebamo su osigurana sredstva za istraživanje, a tu država pokazuje manjak strategije. Za životne znanosti država izdvaja jako malo. Sredstva su u zadnjih nekoliko godina prepolovljena, a nastavljaju silaznu putanju. Već sada osjećamo posljedice, a ulazak u EU će donijeti nove gubitke za Hrvatsku znanost ukoliko se stanje ubrzo ne promijeni. Mi znamo kako doći do temelja za istraživanje što potvrđuje i ovaj europski projekt (ne zaboravimo da iza ovakvog uspješnog projekta stoji preko 7 godina rada), sad trebamo potporu države u jasnoj strategiji ulaganja u znanstvena istraživanja“, zaključio je Vugrek.

    (PV)
    5. lipnja 2013.

  • Dividenda Ine 34,36 kuna

    Glavna skupština Ine donijela je odluku o isplati dividende dioničarima u ukupnom iznosu od 343.6 milijuna kuna, odnosno 34,36 kuna po dionici. Datum kada će dioničari stječi pravo isplate dividende je 17. lipnja 2013. Dividenda će se isplatiti u novcu, evidentiranim dioničarima najkasnije do 17. srpnja 2013.

    Ukupna dobit za 2012. godinu iznosila je 1,32 milijarde kuna, od čega je u zakonske rezerve raspoređen iznos od 66,2 milijuna kun, a u zadržanu dobit 913,4 milijuna kuna.Na sjednici skupštine Ine bilo je prisutno 9.830.706 glasova ili 98,3 posto od ukupno 10.000.000 glasova.

    Osim odluke o dividendi, skupština je donijela odluke o dopuni djelatnosti kompanije, usvojen je potpuni tekst Statuta, dana je razrješnica članovima Uprave i Nadzornog odbora za poslovnu godinu 2012. te je donesena odluka o izboru revizora.

    Dioničarima su na Skupštini prezentirana Konsolidirana i nekonsolidirana financijska izvješća za 2012. s izvješćem neovisnog revizora, Izvješće o stanju Društva i INA Grupe u 2012. te Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2012.

    (PV)
    5. lipnja 2013.

  • Povećane trošarine na duhan

    Vlada je na telefonskoj sjednici donijela Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje. Specifična trošarina iznosi 197 kuna za 1000 komada cigareta uz proporcionalnu trošarinu 37 posto od maloprodajne cijene cigareta te se povećava iznos minimalne trošarine na cigarete s 486 kuna za 1000 komada na 567 kuna za 1000 komada cigareta. Povećava se i trošarina na sitno rezani duhan, tako da iznosi 450 kn/kg, te ostalog duhana za pušenje tako da iznosi 380 kn/kg.

    Uredba je donesena, kako pojašnjavaju iz Vlade, u cilju provedbe postupnog povećavanja trošarine na cigarete, a uzimajući pri tome preuzetu obvezu Hrvatske da danom pristupanja Europskoj uniji ukupna trošarina na sve cigarete mora iznositi najmanje 57 posto prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i minimalno 64 eura na 1000 komada cigareta, bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta.

    Osim fiskalnih učinaka, povećanjem trošarine postižu se i zdravstveni efekti u smislu smanjenja potrošnje cigareta, a sukladno i međunarodno preuzetim obvezama u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, zaključuje se u priopćenju iz Vlade.

    (PV)
    4. lipnja 2013.

  • TDR: i mi smo na gubitku zbog trošarinskih markica

    Rovinjska duhanska industrija TDR objavila je da problemi s neizdavanjem trošarinskih markica i njima nanose poslovnu štetu te da su neosnovane i zlonamjerne špekulacije po kojima se time pogoduje domaćem proizvođaču na štetu strane konkurencije.

    Četiri globalne duhanske industrije, izravni konkurenti TDR-a na hrvatskom tržištu - BAT Hrvatska, Imperial Tobacco, JT International i Philip Morris - zajedničkim su priopćenjem krajem prošlog tjedna optužili Ministarstvo financija da odbijanjem izdavanja trošarinskih markica za uvozne cigarete protivno zakonu onemogućava opskrbu cigareta na hrvatskom tržištu i uzrokuje gubitak prihoda od duhanskih trošarina u državnom proračunu. Iako globalne kompanije u svom priopćenju nigdje ne spominju TDR, u nekim su se medijima pojavile špekulacije da „novonastala situacija najviše pogoduje TDR-u koji svoje cigarete proizvodi u Hrvatskoj pa mu nisu potrebne uvozne markice“, što TDR najoštrije odbacuje kao grubo podmetanje koje šteti njihovom poslovnom ugledu.

    Iz TDR-a pojašnjavaju da su svi duhanski proizvodi u Hrvatskoj oporezovani, neovisno je li riječ o domaćem proizvodu ili proizvodima iz uvoza, te svi trebaju imati trošarinske markice kako bi bili plasirani na tržište. Zbog nedostatka trošarinskih markica i TDR je morao smanjiti svoju proizvodnju, što znači, ističu, da dijele sudbinu svih aktera na tržištu i nisu ni u kakvom povlaštenom položaju.

    (PV)
    3. lipnja 2013.

  • Program restrukturiranja Croatia Airlinesa mora na popravak

    Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja vratila je na doradu program restrukturiranja Croatia Airlinesa, koji joj je 12. ožujka 2013. dostavilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Agencija traži, između ostaloga, da Croatia Airlines snosi najmanje 40 posto ukupnih troškova restrukturiranja.

    Premda je temeljem zahtjeva Agencije program već dodatno dopunjavan, nakon analize svih podataka i činjenica Agencija nije imala dovoljno elemenata i dokaza da bi se njegovom provedbom mogla osigurati dugoročna tržišna održivost Croatia Airlinesa bez državnih potpora. Stoga su od davatelja i korisnika potpore za restrukturiranje zatražene daljnje dorade programa.

    Program restrukturiranja, podsjećaju iz Agencije, mora uspostaviti dugoročnu rentabilnost poduzetnika u nekom razumnom vremenskom razdoblju odnosno sadržavati uvjerljive dokaze o mogućnosti dugoročne tržišne održivosti nakon restrukturiranja i to na temelju realnih pretpostavki o budućim uvjetima poslovanja. Agencija smatra da je program restrukturiranja Croatia Airlinesa potrebno unaprijediti te dodatno obrazložiti model restrukturiranja u dijelu koji se odnosi na operativne troškove poslovanja poduzetnika, u dijelu koji se odnosi na obveze prema kreditorima kao i u dijelu koji se odnosi na vlastiti doprinos poduzetnika u ukupnim troškovima restrukturiranja. Naime, od korisnika potpore za restrukturiranje očekuje se da značajno doprinese procesu restrukturiranja svojim vlastitim sredstvima, uključujući prodaju imovine koja nije neophodna za njegov opstanak ili iz vanjskih izvora financiranja, ali po tržišnim uvjetima.

    Isto tako, u zahtjevu za doradu programa, Agencija je naglasila kako program restrukturiranja mora predviđati takvu promjenu modela poslovanja koja će Croatia Airlinesu omogućiti da nakon dovršetka restrukturiranja vlastitim sredstvima može uredno podmirivati sve svoje troškove, uključujući amortizaciju i financijske obveze. U protivnom, program se ne bi mogao odobriti.

    Dopune programa restrukturiranja Croatia Airlinesa potrebno je dostaviti vrlo žurno, jer ako se postupak ocjene ne zaključi do 1. srpnja 2013., nadležnost za njegovo odobravanje prelazi na Europsku komisiju, koja kontrolira državne potpore u zemljama članicama EU-a, upozoravaju iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

    (PV)
    3. lipnja 2013.

  • Poljoprivredna braniteljska zadruga Lintar, Kaštel Sućurac: U rudniku podižu maslinik

    Braniteljska poljoprivredna zadruga Lintar nastala je kao CEMEX-ov projekt društveno odgovornog poslovanja. Točnije, nakon sanacije nekadašnjeg rudnika te na osnovi projekta Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša rekultiviralo se više od 200.000 četvornih metara površine. Osim autohtonih vrsta mediteranskog bilja, na području južnih padina Kozjaka zasađen je i maslinik. Uz manji maslinik u krugu tvornice Sveti Kajo, maslinik u rudniku proteže se na površini od gotovo 35.000 kvadrata. Tako CEMEX danas ima oko 2000 stabala maslina, većinom sorte oblica.

    O maslinicima su se od sredine 2009. godine volonterski brinuli članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Dalmacijacement, njih osamdesetak, većinom zaposlenika CEMEX-a. Kako bi usustavili svoj rad, početkom 2011. godine u suradnji s CEMEX-om osnovali su Poljoprivredno-braniteljsku zadrugu Lintar. Zadrugarski rad omogućio im je da korisno iskoriste svoje slobodno vrijeme, osiguraju sredstva za vlastiti rad te eventualnu dobit usmjere za pomoć djeci poginulih branitelja Domovinskog rata.

    “Zadrugari u masliniku obavljaju poslove održavanja, kao što su košnja trave, prihranjivanje i rezidba maslina, a postavili su i sustav navodnjavanja. O načinu i metodama uzgoja maslina educirali su ih stručnjaci specijalizirani za projekte uređenja, izvođenja i održavanja zelenih površina”, ističe
    Martina Bilanović, voditeljica komunikacija CEMEX-a Hrvatska.

    Brojne nagrade

    Maslinovo ulje Lintar proizvodi se od 2009. godine te je svoju kvalitetu potvrdilo nizom nagrada dobivenih na brojnim izložbama i maslinarsko-uljarskim manifestacijama, a sam projekt je nagrađen i na međunarodnoj razini nagradom Stevie Award kao najbolji europski program okolišne odgovornosti. Inače, ulje je ove godine nagrađeno zlatnim medaljama za kvalitetu na maslinarsko-uljarskim manifestacijama Maslina Split i Noćnjak. I boca u kojoj se čuva ovo ulje također je prepoznata kao vrijedan proizvod te je agencija Tridvajedan, koja je osmislila njen dizajn, dobila za taj rad niz vrijednih priznanja i nagrada struke u Hrvatskoj i svijetu.

    Inače, ulje je dobilo naziv Lintar prema grčkoj riječi koja označava lijevak, naziv koji je u davnini imao, zbog svog specifičnog oblika, i Kaštelanski zaljev. Čak je i boca ulja u obliku lijevka, što simbolizira procese proizvodnje i pripadnost mediteranskom kulturnom i tradicijskom podneblju. Predsjednik Ivo Josipović nedavno je posjetio maslinik u rudniku Sveti Kajo i zasadio maslinu, te tako obilježio svoj posjet i kumstvo zadruzi Lintar. Branitelji će maslinik u rudniku proširiti na dvije nove sanirane i rekultivirane etaže sadnjom dodat
    nih 1000 stabala maslina.

    (PV/J.V.)
    29. travnja 2013.

  • Luxor Grupa, Zagreb: Dobro održavanje - veća vrijednost nekretnine

    Luxor Grupa bavi se facility managementom, odnosno upravljanjem i održavanjem trgovačkih i poslovnih centara, telekomunikacijskih tvrtki i osiguravateljskih kuća te skladišnih i logističkih prostora u Hrvatskoj. Grupu čini pet tvrtki koje posluju regionalno. Godišnji promet kreće joj se oko 120 milijuna kuna, a zapošljava oko 1100 ljudi.

    Petar Kulaš, izvršni direktor u tvrtki Luxor Multiservis, kaže kako Grupa spada u sam vrh, tj. među tri u Hrvatskoj u ovoj djelatnosti. “Tržište je još uvijek u razvoju, a mi u njemu prepoznajemo potencijal i zbog toga smo se orijentirali na pružanje cjelovitih usluga upravljanja i brige o objektima naših klijenata”, objašnjava nam.

    Iako je na domaćem tržištu prisutna od 2002. godine, prednosti korištenja njenih usluga uglavnom prepoznaju stranci. “Klijenti su nam pojedine velike banke, telekom operatori, vlasnici velikih poslovnih nekretnina... Hrvatski vlasnici nekretnina još uvijek nisu dovoljno informirani o prednostima naših usluga”, napominje Kulaš.
    Među prednostima facility managementa ističe povećanje energetske učinkovitosti i čišćenje nekretnina, što omogućuje korisnicima njihovih usluga da se usmjere na bavljenje svojim temeljnim djelatnostima. “Primjerice, zahvaljujući našim uslugama bankar ne mora brinuti o tome je li zgrada u kojoj boravi dobro održavana, funkcioniraju li rashladni i toplinski sustavi kako treba, je li prostor čist... Tako se može u većoj mjeri posvetiti svojemu poslu”, naglašava.

    Država krije potencijal

    Osim stručnjaka iz sektora elektrotehnike, tvrtka zapošljava i one sa znanjima iz građevine ili pak strojarstva kako bi pronašli prostor za nove uštede i tako smanjili troškove njihovih klijenata. “Kvalitetnom brigom o objektu dugoročno se ostvaruju uštede, smanjuje starenje objekta i na koncu takve nekretnine manje gube vrijednost”, napominje.

    Nadalje, Kulaš smatra kako nekretnine u državnom vlasništvu predstavljaju golemi potencijal za ovu djelatnost. “U privatnom sektoru stvari su već relativno posložene. S druge strane, država, koja ima priličan broj nekretnina, nije snažnije krenula u optimizaciju i racionalizaciju upravljanja tom imovinom.”

    Luxor Grupa u ovim kriznim vremenima bilježi rast, pa nije bilo većih rezova kako bi se stabiliziralo poslovanje. “Naravno, kada se izgubi pojedini ugovor, mora se smanjiti broj ljudi. Fluktuacija ljudi u ovom poslu je velika, posebice na poslovima čišćenja”, kaže Kulaš dodajući da nakon ulaska u EU očekuje dolazak većih stranih kompanija koje pružaju iste ili slične usluge.

    (PV/B.O.)
    29. travnja 2013.

  • IFC financira vjetropark Jelinak

    Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica grupe Svjetske banke, odobrila je 38,8 milijuna eura za vjetropark Jelinak, instalirane snage od 30MW, u sjeverozapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Investitor u vjetropark je španjolska kompanija Acciona Energia.

    IFC je odobrio 15,4 milijuna eura u zajmovima lokalnoj podružnici tvrtke Accione, te je prikupio dodatna sredstva od 23,4 milijuna od UniCredit banke kroz sindicirani zajam.

    “Vjetropark Jelinak dat će značajni doprinos hrvatskoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i poboljšati opskrbu kućanstava i poduzeća električnom energijom u središnjem priobalnom dijelu Hrvatske,” rekao je Tomasz Telma, direktor IFC-a za Europu i središnju Aziju. “Potpora IFC-a proizvodnji energije iz obnovljivih izvora važan je dio naših napora da odgovorimo na klimatske promjene i poboljšamo pristup infrastrukturi.”

    Vjetropark Jelinak povećat će kapacitete hrvatske vjetroenergije za 30 MW, odnosno 16 posto u odnosu na trenutačnu razinu od 180 MW. Očekuje se da će proizvoditi 63,8 GW sati godišnje, osiguravajući smanjenje emisije stakleničkih plinova od približno 21.000 tona godišnje. Izgradnja vjetroparka Jelinak započela je 2012., a  početak komercijalnog rada planiran je za ljeto 2013. IFC je prošle godine također odobrio 55 milijuna eura za vjetropark snage 43,7 MW u blizini Šibenika.

    Acciona Energia globalni je operator obnovljive energije s više od 20 godina iskustva u sektoru  obnovljivih izvora energije. Tvrtka je instalirala elektrane snage 9000 MW u 14 zemalja, ima 213 vjetroparkova, 80 hidroelektrana, te brojne solarne termalne i fotovoltažne elektrane koje su među najvećima na svijetu.

    (PV)
    3. lipnja 2013.

  • Rimac Automobili izlaze na tržište

    Tvrtka Rimac Automobili iz Svete Nedelje objavila je da počinje s prodajom svojih proizvoda i usluga industriji i pojedincima. Uz prototipove električnih automobila, poput njihovog Concept One prototipa, Rimac nudi pogonske sustave i baterije čija uporaba nije ograničena na automobilsku industriju.

    Kako tvrdi Mate Rimac, vlasnik i osnivač Rimac Automobila, njihova je najveća prednost u tome što nude potpunu uslugu. „To znači pogonske sustave, baterije, dizajn, šasiju, kalupe, završne radove, sustave za informiranje i zabavu, kao i mnoge druge dijelove vozila. Možemo objediniti čitavi proces od ideje do završnog proizvoda, što nam omogućuje da djelujemo brzo i efikasno. S obzirom da smo i sami proizvođači automobila, znamo što je potrebno za razvoj novog automobila i kako je teško integrirati sustave različitih dobavljača. Sada naši kupci mogu sve dobiti na jednom mjestu”, ističe Rimac.

    Pogonski sustavi Rimac Automobila pružaju vrhunsku izvedbu uz vrlo visoku energetsku efikasnost, tvrdi tehnički direktor Igor Pongrac. „Važno je imati na umu da su pogonski i baterijski sustavi Rimac Automobila oblikovani za široki raspon primjena – ne nužno za automobile. Njihov modularni dizajn omogućuje brzu i jeftinu prilagodbu sukladno željama svakog kupca“, objašnjava Pongrac.

    Rimac Automobili proizvode najbrži električni superautomobil Concept_One, koji je predstavljen i na sajmu automobila u Frankfurtu. Concept_One ubrzava do 100 km/h za manje od tri sekunde i dostiže maksimalnu brzinu veću od 300 km/h zahvaljujući pogonskom sustavu koji razvija preko 1000 konjskih snaga.

    (PV)
    3. lipnja 2013.

  • Manji PDV na ulaznice i novine s dugačkim tekstovima

    Porez na dodanu vrijednost po sniženoj stopi od 10 posto plaćat će se i na ulaznice za koncerte, odlučila je Vlada u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u. Tako je prihvaćen prijedlog iz javne rasprave da se očuva konkurentnost priređivanja koncerata u Hrvatskoj, jer i većina država EU također primjenjuje snižene stope.

    Velike nedoumice izazvat će odredba o sniženoj stopi od 5 posto na dnevne novine. Za oporezivanje tom stopom Vlada se odlučila jer želi pomoći izdavačima dnevnih novina koji su u teškoj situaciji zbog gospodarske krize, istaknuo je ministar financija Slavko Linić. No da bi dnevne novine dobile tu olakšicu, moraju imati statut medija i svakog dana objavljivati u autorskim tekstovima najmanje 25.000 riječi (oko 100 kartica ili 180.000 znakova novinskog teksta). Novine i časopisi koji ne udovoljavaju tom kriteriju plaćat će PDV po stopi od 10 posto, i također će morati imati interni statut.

    Smještaj u lukama nautičkog turizma također će imati stopu od 10 posto, čime se ta djelatnost izjednačava s ostalom ugostiteljskom djelatnošću. Za obrtnike ostaje pravilo o plaćanju PDV-a po naplaćenom računu, a ne odmah po izdavanju računa. Na plaćanje PDV-a po izdavanju računa obrtnici će prijeći 1. siječnja 2015. Do tada će tržište biti uređeno, tvrde u Vladi, pa će svi sudonici na tržištu uredno ispunjavati svoje novčane tražbine.
    Povremenim poreznim obveznikom smatrat će se osobe koje stječu ili isporučuju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila...). Ako netko kupi novi automobil u nekoj zemlji EU, morat će u roku 10 dana to prijaviti poreznoj upravi. Auto može registrirati tek kad plati PDV.

    Svi poduzetnici morat će godišnju prijavu obračuna PDV-a podnijeti do kraja veljače za prethodnu godinu. Do sada su obveznici poreza na dobit godišnju prijavu PDV-a podnosili do kraja travnja. Porezni obveznici iz Hrvatske moći će zatražiti povrat PDV-a za isporuke koje im služe za gospodarsku djelatnost, a koje su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država Unije. Zahtjev će se podnositi preko elektroničkog portala Porezne uprave.

    Izmjenom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Vlada je omogućila obavljanje djelatnosti i u građevinama koje još nisu legalizirane. Građani koji primaju turiste mogu ishoditi privremenu dozvolu za usluge smještaja, ako su predali zahtjev za legalizaciju, rekao je ministar turizma Darko Lorencin. Isto vrijedi i za ugostitelje u manjim objektima do 400 četvornih metara. Za njih će ta mogućnost vrijediti do 31. prosinca 2016. godine.
    Iznajmljivači soba više neće morati dokazivati poslovnu sposobnost. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti moći će se, uz privremeno rješenje, obavljati i u vlastitom stambenom prostoru. Najduže od kraja 2016., kada će prostor morati prenamijeniti iz stambenog u poslovni.

    Koristi za investitore i poduzetnike trebao bi donijeti i novi Zakon o okolišu. Okolišne dozvole dodjeljivat će se fleksibilnijom i bržom procedurom, a ulagači će unaprijed znati kakvu okolišnu dozvolu trebaju. Uvodi se registar ovlaštenika za izradu studija utjecaja za okoliš. Studije će moći izrađivati i fizičke osobe, što otvara mogućnost samozapošljavanja, rekao je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović. No uvodi se i provjera kvalitete stručnjaka koji izrađuju studije. Ako ponavljaju greške stručnjaci mogu izgubiti pravo izrade studija.

    Maji pad BDP-a, ali ipak - pad

    Pad BDP-a u prošlom kvartalu od 1,5 posto nešto je manji nego u prethodnom kvartalu, ali ipak riječ je o padu, prokomentirao je premijer Zoran Milanović, informaciju o BDP-u koju je objavio Zavod za statistiku.
    Dodao je kako rezultatom nije zadovoljan, ali će Vlada i dalje nastaviti istom politikom, uz fiskalnu konsolidaciju i štednju te stvaranje uvjeta za nova ulaganja. Nećemo se dodatno zaduživati, jer ne možemo trošiti više nego što proizvedemo, zaključio je premijer.

    (PV)
    29. svibnja 2013.

  • Prihodi Medtronica porasli na 16,6 milijardi dolara

    Američka kompanija Medtronic, proizvođač medicinske tehnologije, ostvario je u fiskalnoj godini 2013. prihode od 16,59 milijardi dolara, što je tri posto više nego godinu prije. Neto dobit iznosila je 3,467 milijardi dolara, što je rast od četiri, odnosno jedan posto.

    Kompanija je u četvrtom tromjesečju na globalnoj razini zabilježila prihode od 4,46 milijardi američkih dolara, što je četiri posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U usporedbi sa zadnjim tromjesečjem lani, neto dobit je smanjena za dva posto na 969 milijuna dolara.

    Prihodi u inozemstvu u četvrtom tromjesečju povećani su za četiri posto ukupno, a prodaja na vanjskim tržištima u tom je razdoblju činila 47 posto ukupnih prihoda Medtronica. Prihodi ostvareni na brzorastućim tržištima u četvrtom su tromjesečju dosegnuli 521 milijun dolara, što je rast od 13 posto, te su činili 12 posto ukupnih prihoda tvrtke. Prihodi ostvareni na brzorastućim tržištima u fiskalnoj godini 2013. povećani su za 14 posto na 1,9 milijardi dolara.

    „Rezultatima u četvrtom tromjesečju uspješno smo zatvorili fiskalnu godinu. Zahvaljujući našoj veličini i širokom rasponu inovativnih tehnologija, Medtronic ostvaruje rezultate znatno bolje od tržišnog prosjeka“, izjavio je Omar Ishrak, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor kompanije Medtronic.

    U fiskalnoj godini 2014. Medtronic očekuje godišnji rast prihoda između tri i četiri posto bez valutnih utjecaja i zaradu po dionici između 3,80 i 3,85 dolara. To znači godišnji rast zarade po dionici između šest i osam posto.

    Medtronic, kompanija sa sjedištem u Minneapolisu, globalni je lider na tržištu medicinske tehnologije. Regionalna podružnica Medtronic Adriatic, sa sjedištem u Zagrebu, pokriva područja Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Makedonije, Albanije, Kosova i Bugarske.

    (PV)
    29. svibnja 2013.

  • Pogrebnici u raljama komunalaca

    Kada je Hrvatski sabor krajem 2002. godine odbio dati vjerodostojno tumačenje tadašnjeg članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, procijenivši da je posve jasan pa se nema što tumačiti, privatni poduzetnici u pogrebničkoj djelatnosti vjerovali su da je to konačna pravna pobjeda koja će im dugoročno omogućiti ne samo opstanak na tržištu, nego i razvoj kako bi se pripremili za dolazak europske konkurencije. Deset godina kasnije, privatna pogrebnička djelatnost je u odumiranju, a vodeće tvrtke, koje su u tom poslu i po 15-20 godina, rasprodaju imovinu kako bi preživjele. Gdje je zapelo? Pogrebnici kažu da su za sve krivi lokalni političari i direktori komunalnih poduzeća, a zadnji čavao u lijes hrvatskog privatnog pogrebništva mogla bi zakucati konkurencija iz zemalja članica EU-a poput Rumunjske i Bugarske.

    Prije 10 godina Hrvatski sabor odlučio je da poslove u vezi s pogrebom ili kremiranjem koji se obavljaju izvan područja groblja ili krematorija (poput preuzimanja i prijevoza pokojnika, organiziranja ukopa ili kremiranja) može slobodno obavljati “svaka fizička ili pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete i to bez koncesije, jer se takvi poslovi ne mogu smatrati komunalnim poslovima”. A prije nepuna dva mjeseca, odbijajući inicijativu Udruge pogrebnika Hrvatske za donošenje zakona o pogrebničkoj djelatnosti, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja tvrdi da nema potrebe donositi poseban zakon kojim bi se regulirale “pojedine djelatnosti iz segmenta komunalnog gospodarstva, uključivo i pogrebničku djelatnost”.

    Članak 3.

    Ključni je problem, protiv kojeg se Udruga pogrebnika Hrvatske na čelu s predsjednikom Damirom Sapanjošem bori već gotovo cijelo desetljeće, u članku 3. sadašnjeg Zakona o komunalnom gospodarstvu. On je 2004. izmijenjen tako da se komunalnom uslugom smatra i preuzimanje i prijevoz umrle osobe od mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju. U praksi to znači da kupac pogrebnih usluga dolazi na groblje, gdje obično komunalnom poduzeću plaća prijevoz pokojnika od mjesta smrti do groblja, nakon čega više nema potrebe za uslugama privatnog pogrebnika. Da bi se privatni pogrebnici bavili prijevozom pokojnika, moraju imati koncesiju, a kada se raspiše natječaj za koncesiju, gradovi često stavljaju ograničenja cijena u koja se pogrebnici ne mogu uklopiti. Uz to, donedavno im je carina naplaćivala i trošarinu na pogrebna vozila, ali nedavno su se pogrebnici uspjeli izboriti za njezino ukidanje. “Pogrebno vozilo nije obično vozilo, ono košta i do 100.000 eura. Kad se uračuna amortizacija vozila i svi dodatni nameti, prijevoz mora koštati. U Americi pogreb s ukopom košta između 10.000 i 15.000 dolara, u Njemačkoj i Italiji od 8000 eura na više, a u Hrvatskoj od 6000 kuna na više, s PDV-om. Mislim da su naše cijene sasvim korektne”, objašnjava Sapanjoš. Kad i dobiju koncesiju, privatni pogrebnici moraju plaćati naknadu (za razliku od komunalnih poduzeća), a što za nju dobivaju, pita se predsjednik Udruge pogrebnika i odgovara: “Ništa, dok nam komunalno poduzeće nelojalno konkurira, a država naplaćuje parafiskalne namete. Nekad sam imao 300 pogreba, a sad ih imam 40 do 50”, zaključuje Damir Sapanjoš.

    Promjene u okruženju

    Tako danas glavninu poslova u pogrebničkoj djelatnosti obavljaju komunalna poduzeća u vlasništvu gradova uz monopolistički položaj, čime se krši Ustav. To bi trebalo biti nezakonito i prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, koji zabranjuje zlouporabu vladajućeg položaja na tržištu, kao i svaku državnu potporu koja narušava tržišno natjecanje davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima. No, u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja pogrebnicima su, kaže Sapanjoš, rekli da ne mogu ništa učiniti, s obzirom na to da je takvo stanje na tržištu rezultat zakonske odredbe, a ne samovoljnog ponašanja komunalnih poduzeća.
    U isto se vrijeme pripremaju i izmjene u našem neposrednom okruženju: Europska udruga pružatelja pogrebnih usluga (EFFS) uputila je koncem 2007. inicijativu Europskoj komisiji za donošenje kodeksa o prekograničnom prijevozu umrlih osoba, koji bi se uskoro mogao naći i pred Europskim parlamentom. Sapanjoš upozorava da bi sadašnje rješenje u Zakonu o komunalnom gospodarstvu moglo Hrvatsku kao članicu EU-a dovesti u ozbiljne pravne teškoće. Prema podacima Udruge pogrebnika, u zemljama EU-a pogrebne se usluge obavljaju na slobodnom tržištu i njima se uglavnom bave privatni poduzetnici. Podaci Fine za 2011. godinu govore da je za pogrebnu djelatnost u Hrvatskoj bilo registrirano 140 tvrtki s ukupno 907 zaposlenih. Ostvarili su ukupne prihode od 216,3 milijuna kuna uz ukupnu neto dobit od 2,5 milijuna kuna. Njima treba pridodati i obrtnike, pa Sapanjoš procjenjuje da se pogrebništvom u Hrvatskoj bavi preko 350 poduzeća i obrtnika.

    Nigdje u svijetu

    Među njima je i zagrebačka tvrtka Pokop, jedan od 41 koncesionara za prijevoz pokojnika na području Grada Zagreba. Desetogodišnje koncesije za 19 privatnih pogrebnika istječu u lipnju, kada će Grad Zagreb, ne dođe li do zakonskih izmjena, morati raspisati novi natječaj, a to za pogrebnike znači novi trošak, kaže
    vlasnik Pokopa Damir Oniško. Uz to, trajanje koncesije skraćeno je na pet godina, što je prekratak rok za poslovno planiranje. “Ako ostane sadašnje zakonsko rješenje, nemamo garanciju za bilo kakvo ulaganje. Komunalna poduzeća su uvijek u prednosti jer će njihove gubitke sanirati gradovi ili općine, a mene kao privatnika nitko neće sanirati”, upozorava Oniško. Dodaje da nigdje u svijetu nema da se koncesije daju za prijevoz pokojnika jer to je prijevoz kao i svaki drugi. Oniško se osobno ne boji konkurencije iz EU-a, jer vjeruje da će najjači opstati, a propast će oni pogrebnici koji ne zadovoljavaju ni minimum uvjeta za rad. Više se boji nerazumnih zakonskih rješenja. “Ako netko tko se odselio iz Zagreba u Svetu Nedelju zatraži od mene usluge prijevoza pokojnika do Svete Nedelje, ja to moram odbiti jer nemam koncesiju za Svetu Nedelju. Ako to ipak odradim i prijavi me komunalno poduzeće ili netko drugi, minimalna kazna je 50.000 kuna za tvrtku i 5000 kuna za odgovornu osobu. To je katastrofa”, zaključuje Oniško.

    Stručni ispit

    Nitko od pogrebnika sada nema formalnu kvalifikaciju za pogrebničke poslove iako to zanimanje postoji u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja. Stoga Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti, koji je izradila Udruga pogrebnika, predviđa i provođenje stručnog ispita, pri čemu bi program osposobljavanja propisao i ovlaštene ispitivače imenovao ministar gospodarstva, na prijedlog HOK-a i HGK-a. Uz to, prijedlog predviđa obvezno osiguranje pogrebnika od štete, minimalne tehničke uvjete i zapošljavanje barem jedne osobe s položenim stručnim ispitom. Prijedlog je zasad, ističe Sapanjoš, dobio potporu Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta, HGK-a, HOK-a i Hrvatske udruge poslodavaca. Prvi korak u zakonodavnim izmjenama trebala bi biti izmjena spornog članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, za što se još čeka suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Nakon toga, nadaju se Sapanjoš i Oniško, pogrebnici bi napokon mogli dobiti zakonodavni okvir koji bi im omogućio razvoj i suprotstavljanje nadolazećoj europskoj konkurenciji.

    Kako to izgleda u praksi?

    Tipičan primjer problema s kojima se privatni pogrebnici suočavaju na terenu je slučaj tvrtke Tišina iz Vinkovaca, koja se već 19 godina bavi proizvodnjom pogrebne opreme, kao jedina takva tvrtka u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tvrtku je 1994. osnovao hrvatski branitelj Žarko Starčević, uloživši životnu ušteđevinu zarađenu u Njemačkoj. Tišina ima zaokružen ciklus proizvodnje od piljenja trupaca i sušenja daske, preko proizvodnje lijesova i križeva, do njihove prodaje i usluge prijevoza pokojnika. Koncesiju za prijevoz pokojnika imaju na području općina Bošnjaci, Gradište, Cerna, Nuštar i Stari Mikanovci, a donedavno su imali i na području Grada Vinkovaca. No, krajem prošle godine, kaže Starčević, doznali su da Grad Vinkovci više neće raspisivati natječaj za koncesiju, što im je kasnije i potvrđeno u gradskoj upravi. Pogrebne usluge u potpunosti je preuzelo gradsko komunalno poduzeće GTG, a rezultat je bilo drastično poskupljenje. Prema Starčevićevim podacima, koje potvrđuje i cjenik GTG-a dostupan na internetu, ukupna cijena pogrebnih usluga u Vinkovcima sada iznosi gotovo 1500 kuna, dok je Tišina istu razinu usluga naplaćivala 400 kuna.

    Koncesije su pravilo, ali ima i iznimaka

    Pogrebne usluge izvan groblja u hrvatskim gradovima uglavnom obavljaju privatni poduzetnici kojima gradovi dodjeljuju koncesije, prema podacima Udruge gradova. Među iznimkama su Vinkovci, Nova Gradiška, Osijek i Rovinj, gdje su sve pogrebne usluge povjerene lokalnim komunalnim poduzećima. Grad Bjelovar dao je tri koncesije za prijevoz pokojnika, a istu djelatnost obavlja i komunalno poduzeće. Za razliku od većine drugih gradova, u Bjelovaru smatraju da prijevoz pokojnika ne bi trebao biti komunalna djelatnost jer oko toga, priznaju, na terenu ima velikih problema. Tri koncesije prošle je godine dodijelio i Grad Kutina na rok od pet godina, kao i Grad Benkovac, na čijem se području prijevozom također bave tri privatna poduzeća. Gradovi Crikvenica, Grubišno Polje i Dugo Selo imaju po jednog koncesionara, dok u Ogulinu prijevoz pokojnika obavljaju jedan obrt i jedna tvrtka. Za područje Siska trenutačno posluju četiri pogrebna koncesionara, u Gospiću tri, a u Kaštelima i Pakracu po dva. Koncesije za prijevoz pokojnika, prema dostupnim podacima, dodijelili su i gradovi Koprivnica, Delnice, Požega, Bakar, Sinj, Slavonski Brod, Trogir, Našice i Pazin.

    (PV/D.Ž.)
    24. svibnja 2013.

  • Svaki treći šef je žena

    Violeta Tadin, vlasnica tvrtke Elementa Laborum Standard iz Kaštel Kambelovca, najbolja je poduzetnica u Hrvatskoj u prošloj godini prema izboru Hrvatske udruge poslovnih žena Krug. Najboljom menadžericom na svečanosti povodom Svjetskog dana poduzetnica 24. svibnja proglašena je Sofija Šmitran, direktorica financija i prokuristica tvrtke IND-EKO iz Rijeke, dok je priznanje za rad u socijalnom poduzetništvu dobila Zorana Ivić, vlasnica Dječjeg vrtića Žižula iz Šibenika. Posebno priznanje Kruga za doprinos razvoju ženskog poduzetništva dobila je dugogodišnja predsjednica udruge Jadranka Radovanić, a posebno priznanje za aktivno sudjelovanje u promociji ženskih prava primila je Helena Štimac-Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova.

    Manjak infrastrukture

    Nova predsjednica Kruga Terezina Orlić istaknula je kako udruga osnovana 1995. godine danas djeluje u 12 ogranaka i ima gotovo 240 članica. Iako se položaj poduzetnica nesumnjivo poboljšao, pa tako žene danas čine više od 30 posto vlasničkih ili upravljačkih struktura poduzeća, još je mnogo prepreka pred ženama koje žele uskladiti poslovne želje i mogućnosti. Najvažnijima Terezina Orlić smatra ukorijenjene tradicionalne predrasude i manjak infrastrukture koja bi pomogla majkama poduzetnicama, poput vrtića, jaslica i dnevnog boravka u školama. Žene imaju veliki poduzetnički potencijal, što je u svojim strateškim dokumentima prepoznao i EU, a predsjednica Kruga očekuje da to prepozna i Hrvatska, pa apelira na Ministarstvo poduzetništva i obrta da vrati poseban program poticaja za poduzetnice jer one, kako je rekla, ne žele oduzimati bodove drugim dobrim projektima na račun toga što su žene. Jadranka Radovanić kazala je da udruga podržava donošenje propisa kojim bi se državna poduzeća obvezala na minimalni broj žena na najvišim upravljačkim pozicijama, ali se protivi uvođenju takve obveze za privatna poduzeća jer bi to bilo nedopustivo zadiranje u poduzetničke slobode.

    Pozitivni trendovi

    Prema podacima koje je iznijela pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić, nezaposlene žene u Hrvatskoj su prosječno godinu starije od nezaposlenih muškaraca i jedan mjesec duže čekaju na posao. Ipak, ima i pozitivnih trendova: u prva tri mjeseca ove godine novo zapošljavanje je za 17 posto veće nego lani, a bilježi se i porast potreba za radnicima, pri čemu su oba pozitivna trenda izraženija za žene nego za muškarce. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ipak smatra da su žene i dalje suočene s tzv. staklenim stropom, nevidljivom preprekom koja ih sprečava u napredovanju do najviših poslovnih razina. Kao dokaz navodi istraživanje iz 2011. godine, prema kojemu, iako žene ukupno zauzimaju trećinu rukovodećih pozicija, samo devet posto ih je na mjestima predsjednika uprava, a u nadzornim odborima 11 posto. Poduzetnice je u svom stilu pozdravio i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić rekavši da su žene ustrajnije, djelotvornije i pouzdanije jer vraćaju trostruko kad im se ukaže povjerenje. Izrazio je i nadu da će ga jednom izabrati za počasnog člana Kruga.

    (PV/D.Ž.)
    24. svibnja 2013.

  • VELPRO i mali trgovci produžili suradnju

    VELPRO i Savez udruga malih trgovaca potpisali su sporazum o poslovnoj suradnji kojim se potvrđuje i osigurava daljnja suradnja malih trgovaca članova Saveza i VELPRO-a kao najvećeg partnera u opskrbi roba i usluga u veleprodaji. Ugovor o suradnji potpisali su Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca i Dalibor Poznić, direktor veleprodaje i distribucije u Konzumu. Potpisivanjem ugovora s VELPRO-m, malim trgovcima članovima Saveza omogućit će se cijeli niz pogodnosti i povoljniji uvjeti nabave.

    „Suradnja VELPRO-a s malim trgovcima, traje više od 10 godina i kontinuirano se proširuje kroz različite projekte. Najbolji primjer za to je projekt Plus market u kojem sudjeluje 1200 malih trgovina, a koji malim trgovcima omogućuje smanjenje troškova, implementaciju suvremenih maloprodajnih praksi i znanja te povećanje efikasnosti poslovanja“, izjavio je Dalibor Poznić.

    „Ovakva partnerstva, ali i intezivnije povezivanje malih trgovaca, iznimno su važni za opstanak male trgovine u Hrvatskoj. Viši stupanj povezanosti malih trgovaca u sklopu našeg Saveza rezultirat će njihovim opstankom na zahtjevnom i kompetitivnom tržištu Europske unije“, izjavio je Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca.

    Savez udruga malih trgovaca zastupa, promiče i štiti zajedničke interese svoja 331 člana koji zapošljavaju 2300 zaposlenika u 615 prodavaonica. Cilj Saveza je promicanje održivog razvoja male trgovine kroz povezivanje i umrežavanje trgovaca te različite razvojne programe.

    VELPRO je najveći veleprodajni lanac u Hrvatskoj s 20 centara i asortimanom od 12.000 artikala, koji uključuje i trgovačku marku Rial razvijenu isključivo za potrebe veleprodajnih kupaca. Kupcima je omogućena i logistička podrška 200 dostavnih vozila s temperaturnim režimima.

    (PV)
    24. svibnja 2013.

  • Otvoren natječaj za društveno poduzetništvo

    Zaklada UniCredit, Zagrebačka banka i NESsT objavili su natječaj MOJA ZAJEDNICA za potporu projektima vezanim uz društveno poduzetništvo kako bi se ojačali kapaciteti ovih poduzeća i udruga. Natječaj se realizira uz podršku Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

    Detalji natječaja izneseni su na konferenciji održanoj u Zagrebu u sjedištu udruge RODA, odnosno njihovom društvenom poduzeću Rodin let.

    “Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava snažno podržava inicijative i projekte usmjerene prema boljitku zajednice i rastu zaposlenosti. Društveni poduzetnici su ključan partner tijelima državne uprave u podizanju standarda hrvatskih građana, socijalnom uključivanju i zapošljavanju skupina u nepovoljnom položaju. Zbog toga je Ministarstvo pokrenulo izradu Strategije razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje 2014.-2020. kako bi osiguralo poticajno okruženje za društvene poduzetnike. Uz sustavnu potporu, društveni poduzetnici će postati nezaobilazan čimbenik socio-ekonomskog razvoja Hrvatske”, izjavio je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić.

    “Kroz potporu društvenim poduzećima nije nam cilj dati potporu proizvodnji nekog konkretnog proizvoda ili usluge, već težimo pružiti mogućnosti za njihov neovisni razvoj i proizvodnju. U Zakladi UniCredit vjerujemo da društveno poduzetništvo može napraviti pozitivan pomak zahvaljujući svojem velikom potencijalu da stvara društvenu vrijednost i u domeni generiranja prihoda i u domeni širenja svojeg utjecaja”, rekao je predstavnik Zaklade UniCredit Guido Munzi.

    Društveno poduzetništvo uključuje gospodarske aktivnosti koje za cilj imaju stvaranje društvene vrijednosti – koristi za cijelu zajednicu. Društvena poduzeća su organizacije koje proizvode dobra ili usluge za tržište, radi ostvarivanja neke društvene svrhe. Društvena svrha odnosi se na zadovoljavanja društvenih potreba, odnosno rješavanje društvenih problema.

    “Što bi se dogodilo kada bi se u okviru slobodnog tržišta stvorili uvjeti za rješavanje društvenih problema? Neki misle da je to nemoguće, no Udruga Roda je još prije sedam godina prepoznala takvu mogućnost i u okviru svojih društveno angažiranih projekata uključila i jedan poduzetnički projekt. Taj projekt se danas zove Rodin let d.o.o i jedno je od najuspješnijih društvenih poduzeća u Hrvatskoj. Baveći se proizvodnjom, promocijom i prodajom modernih platnenih pelena te srodnih proizvoda na potpuno inovativan način poslovanja Udruga Roda/Rodin let riješava društvene probleme, zapošljavajući osobe s invaliditetom, smanjujući problem zagađenja okoliša te stvarajući profit koji ostaje MOJOJ (našoj) ZAJEDNICI”, objasnila je Tijana Bogdanović, voditeljica društvenog poduzeća Rodin let.

    Natječaj MOJA ZAJEDNICA otvoren je do 26. lipnja 2013., a prijaviti se mogu udruge i zadruge, zaklade, mali i srednji poduzetnici te inovativna start-up poduzeća, s projektom koji je vezan uz jedno od sljedećih područja:
    •    Zapošljavanje za osobe s invaliditetom, rizične mlade, etničke manjine i druge populacije isključene s tržišta rada.
    •    Ostvarivanje održivog prihoda za obrtnike, poljoprivrednike i druge proizvođače s niskim prihodima kojima je potreban pristup tržištima.
    •    Tehnološke inovacije usmjerene na poboljšanje kvalitete života i ostvarivanje društvene koristi za zajednicu.

    Svi sudionici natječaja proći će radionice s ciljem povećavanja vlastitih kapaciteta za razvoj i provedbu društveno poduzetničkih aktivnosti, a tematski vezane uz izradu preliminarne studije izvedivosti, istraživanje tržišta i marketing te financije i pisanje poslovnih planova.

    Po završetku radionica te prezentaciji projekata i poslovnih planova Zaklada UniCredit i Zagrebačka banka u suradnji s NESsT-om dodijelit će pet donacija u iznosu od 7500 EUR za svaku od najboljih poslovnih ideja.

    “Zagrebačka banka ove je godine odlučili pokrenuti projekte koji za cilj imaju ne samo donaciju, već poticaj kvalitetnim idejama i projektima kako bi generirali rast, zaposlenost i, na koncu, gospodarski oporavak. Jedan od njih svakako uključuje i potporu društvenom poduzetništvu, koje možda nedovoljno poznato u Hrvatskoj, zasigurno ima veliki potencijal. I u ovom natječaju, najkvalitetnije projekte ćemo podržati ne samo financijskim poticajima već edukacijom sudionika natječaja kako pripremiti i napisati poslovni plan“, izjavila je direktorica Upravljanja prodajom poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Anita Futivić Paćelat.

    Više informacija o propozicijama natječaja dostupno je na internetskoj stranici Zagrebačke banke i NESsT-a.

    (PV)
    24. svibnja 2013.

  • Hina: nije istina da spremamo 56 otkaza

    Ravnateljica Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) Branka Gabriela Valentić, opovrgnula je navode HDZ-ove saborske zastupnice Sunčane Glavak da će u Hini bez posla ostati 56 ljudi te da se „pod krinkom restrukturiranja događa čistka“.

    Navedene tvrdnje zastupnice Glavak, ističe ravnateljica Hine, nisu samo netočne, nego i zlonamjerne te iznesene isključivo u dnevnopolitičke svrhe.

    "Od svega navedenoga točno je jedino da je u Hini u tijeku proces restrukturiranja, preporučen nakon proračunskog nadzora Ministarstva financija iz 2010. godine i revizijom Državnog ureda za reviziju iz srpnja 2012. godine. Odluku o početku procesa restrukturiranja 21. ožujka 2013. godine donijelo je i Upravno vijeće Hine. Štoviše, na potrebu restrukturiranja upućuje i podatak da Hina posluje s gubitkom od 2009. godine, o čemu je nadležni  saborski odbor redovito izvještavan", pojašnjava se u priopćenju iz Hine.

    U Hini je upravo u tijeku javna rasprava o predloženim izmjenama pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu Hine i pravilnika o sistematizaciji, u kojoj zaposlenici imaju mogućnost dostaviti svoje primjedbe i pitanja Upravi, Radničkom vijeću i Sindikatu. Nakon toga će se i Radničko vijeće i Sindikat očitovati na predložene pravilnike te će Uprava načiniti konačne prijedloge izmjena. 

    Ravnateljica Hine iskazuje žaljenje što se prije iznošenja neistina na saborskom odboru nije konzultiralo barem legalno izabrane predstavnike zaposlenika u Hini – Radničko vijeće i Sindikat novinara Hrvatske – podružnica Hine, koji su aktivno uključeni u cijeli proces restrukturiranja od samoga početka, ako se već nije konzultirala Uprava.

    (PV)
    24. svibnja 2013.

  • Obnovljivi izvori energije mogli bi donijeti 80.000 novih radnih mjesta

    Usklađena sredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla bi dovesti do stvaranja 80.000 novih “zelenih radnih mjesta” i istovremeno pomoći pri ispunjavanju obveza Hrvatske vezano za klimatske promjene, rečeno je na predstavljanju Okvira za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predstavljanje su organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), čije je istraživanje pokazalo da je niskougljični razvoj dio rješenja i za nezaposlenost u Hrvatskoj. Nedostatak sredstava, tvrde u UNDP-u, nije opravdanje, jer Hrvatska u ovom trenutku troši 5-6 posto BDP-a na poticaje za uvoz fosilnih goriva. Ta bi se sredstva mogla preusmjeriti u razvoj obnovljivih izvora energije kojima Hrvatska obiluje.

    Strategija konkurentnog niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u društvenom i gospodarskom pogledu u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova uz maksimalnu dobrobit po društvo, gospodarstvo i okoliš. U oblikovanju Strategije, tijekom 2012. godine više od 200 stručnjaka podijelilo je svoja razmišljanja i aktivno sudjelovalo na sedam sektorskih radionica i dva nacionalna savjetovanja. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja, pripremljen uz podršku UNDP-a, iskoristit će se kao podloga za razvoj Strategije niskougljičnog razvoja, s određenim sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.

    Hrvatska se obavezala izraditi Strategiju niskougljičnog razvoja kao dio obveze prema Europskoj uniji i Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja potiče države da pripreme niskougljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija u duhu održivog razvoja. Radi se o strategiji razvoja s ciljem razdvajanja gospodarskog rasta od iscrpljenja ograničenih prirodnih resursa. I dok je naglasak na smanjenju emisija stakleničkih plinova, dalekosežniji je cilj izraditi planove za razvoj koji uzimaju u obzir međusobnu ovisnost ljudi i prirode.

    „Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju,“ rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, te dodao da je ideja o nužnosti kompromisa između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti.

    Temeljni element Strategije je promjena u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Kako bismo postigli održivi razvoj, koji u svojoj suštini ne sadrži rast koji se temelji isključivo na rastu materijalne potrošnje, promjene će se morati uvoditi na dvije razine: prva razina su temeljite promjene okvira u kojima poslujemo, živimo i stvaramo, a druga razina je poticanje promjena ponašanja pojedinaca jer jedino tako je moguće stvoriti preduvjete za održivi razvoj.

    „Kroz naše projekte mislim da smo već dokazali da Hrvatska posjeduje sve preduvjete da postane globalnim pionirom u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i “zelenih radnih mjesta” u turizmu i poljoprivredi,“ naglasila je stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton. „Hrvatska već može uživati koristi od onoga što u UNDP-u nazivamo “trostruka dobit”: zelena rješenja koja promiču razvoj i društvenu jednakost te istovremeno rješavaju neodloživa okolišna pitanja.”

    Provedene sektorske konzultacije i analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji pokazale su da prirodne prednosti Hrvatske trebaju biti snažan 'vjetar u leđa' u tranziciji prema konkurentnom niskougljičnom razvoju. Na izradi i provedbi Strategije nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU-a, a izrada će postati i obveza za države članice prema  novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

    Kako bi se porast  globalne temperature zadržao unutar 2°C potrebno je drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova, u razvijenim državama za 80-95 posto do 2050. godine u odnosu na 1990. Smanjenje emisije stakleničkih plinova je izazov, ali i velika prilika za otvaranje novih radnih mjesta, pokretanje investicija, zelene poslove, povećanje konkurentnosti i  poticaj za trajni gospodarski rast.

    (PV)
    21. svibnja 2013.

  • Certifikati za srebro na Zagrebačkoj burzi

    Domaćim ulagačima na Zagrebačkoj burzi po prvi puta omogućeno ulaganje u certifikate sa srebrom kao temeljnom imovinom. Riječ je jednom turbo-long i turbo-short certifikatu, a dodatno je uveden još jedan turbo-short certifikat na DAX. Time je broj certifikata od rujna prošle godine, kada je trgovanje certifikatima na ZSE uvedeno, povećan na ukupno 27.

    Sva tri nova certifikata kotiraju u kunama, a njihov je izdavatelj Erste Group Bank AG sa sjedištem u Beču, dok Erste banka ima ulogu predstavnika izdavatelja te održavatelja likvidnosti za predmetne strukturiranje proizvode. „Srebro je izuzetno zanimljiva plemenita kovina koja se trguje u svijetu uz bok zlatu. Njegova volatilnost izrazito je zanimljiva, stoga vjerujemo da će i turbo long i turbo short certifikat na srebro biti interesantan investitorima“, istaknuo je Marko Erdeljac iz Sektora financijskih tržišta Erste banke.

    Tijekom posljednjih sedam mjeseci, otkad je 21. rujna 2012. uvedena mogućnost trgovanja certifikatima na ZSE pa do početka svibnja 2013.,  ukupan volumen trgovanja certifikatima iznosio je 135,6 milijuna kuna. Najveći interes izazvali su turbo long i turbo short certifikati vezani uz njemački burzovni indeks DAX, čiji je promet dosegao ukupno 65,6 milijuna kuna.

    „Dosadašnji promet certifikatima na ZSE pokazao je da postoji interes za takvim proizvodom na domaćem tržištu kapitala i da su ih domaći ulagači prepoznali kao adekvatnu opciju prilikom struktiranja vlastitog ulagačkog portfelja. Svakako je bitno još jednom podsjetiti sve zainteresirane za trgovanje certifikatima da pažljivo prate kretanje cijena underlyinga i prema tome koncipiraju svoja trgovanja te da uvijek na umu imaju činjenicu da su turbo certifikati proizvodi sa polugom te da u skladu s time usklađuju veličinu ulaganja u iste“, zaključuje Erdeljac.

    (PV)
    21. svibnja 2013.

  • Tko ostvari dobar rezultat u ovoj godini, treba mu čestitati

    Prošla je godina bila godina daljnjeg gospodarskog pada, a slično se može očekivati i ove godine, makar u nešto blažem obliku. To znači smanjenje bruto domaćeg proizvoda između 0,5 i jedan posto, prognoza je glavnog ekonomista Splitske banke Zdeslava Šantića, izrečena na 5. dodjeli nagrada Zlatna bilanca, koju organizira Financijska agencija. Prema Šantićevoj računici, Hrvatska je od početka recesije do kraja 2012. Izgubila gotovo 11 posto BDP-a, osobna potrošnja pala je ispod razine iz 2005. godine, a investicije ispod razine 2003. godine. Oporavak investicija spor je i tegoban, prema Šantiću, zbog njihove nepovoljne strukture u prethodnom razdoblju: gotovo 50 posto investicija činili su građevinski radovi, dok su ulaganja u strojeve i opremu bila mnogo manje, pa nije ni čudo da nam izvoz čini tek 20 posto BDP-a, po čemu smo najsličniji Albaniji. U ovoj godini, smatra Šantić, ne smije nam cilj biti goli rast BDP-a, jer je taj cilj ionako sve teće dostižan, nego udariti temelje za održivi rast u srednjoročnom razdoblju. S padom BDP-a realno je očekivati nastavak rasta nezaposlenosti, što znači smanjenje dohotka stanovništva, a ni od ulaska u EU u kratkoročnom razdoblju ne možemo očekivati znatnije pozitivne učinke, s obzirom na pad potražnje u eurozoni. Kad tome dodamo gubitak tržišta Cefte, i izvoz bi nam u ovoj godini mogao pasti, uz istodobno rast konkurencije europskih tvrtki na hrvatskom tržištu. Naposljetku, ne treba očekivati ni bitniji pad kamata, s obzirom na nizak rejting, pa se Šantić tek nada da će nam sljedeća godina biti bolja od ove i prošle.

    Tko ostvari dobar poslovni rezultat u ovoj godini, treba mu čestitati, kaže i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Ipak, podsjeća da je Vlada pomogla poduzetnicima smanjenjem doprinosa za zdravstvo i PDV-a u turizmu, a ukupni učinak tih mjera procjenjuje na četiri milijarde kuna. HBOR je u 2012. poduzetnicima odobrio 10 milijardi kuna kredita, 40 posto više nego 2011., a Maras se snažno zalaže i za ukidanje nekih parafiskalnih nameta, poput doprinosa za općekorisnu funkciju šuma. Zalagat će se i da mali poduzetnici, s prihodima do tri milijuna kuna godišnje, plaćaju PDV po naplaćenoj, umjesto izdanoj fakturi, jer sada mnogi mali oklijevaju uopće izdati fakturu, da ih ne opteretio nenaplaćeni PDV. U idućih šest godina malim i srednjim poduzetnicima bit će na raspolaganju oko dvije milijarde eura potpora iz fondova EU-a, a svi poticaji ići će u proizvodnju, najavio je Maras. Već 15. srpnja bit će raspisan prvi natječaj za 30 milijuna eura poticaja.

    Marasova pomoćnica Zdenka Lončar na okruglom je stolu uoči dodjele nagrade Zlatna bilanca apelirala na bankare da poduzetnicima što brže odgovaraju na zahtjeve za kreditima, jer ako se mora čekati 3-4 mjeseca, tog poduzetnika možda više neće ni biti. Navela je primjer Irske, koja je bankama uvela obvezu da u roku od 15 dana odgovore poduzetniku hoće li mu ili neće dati kredit. Na to je Zdeslav Šantić uzvratio kako bi onda trebalo i tijelima državne uprave zabraniti da od građana traže dokument koji je izdalo neko drugo tijelo državne uprave. Glavna tema okruglog stola bili su novi novi trendovi u upotrebi poslovnih informacija, što je Fina iskoristila za promociju svojih web servisa eBlokade i Transparento.hr. Najbolja tvrtka u prošloj godini, prema kriterijima Fine, bio je Croatiašped. Hoće li to biti labuđi pjev špeditera, s obzirom na hudu sudbinu koja ih čeka po ulasku u EU, vidjet ćemo na sljedećoj Zlatnoj bilanci.

    Dobitnici nagrada Zlatna bilanca za 2012. godinu:

    Sveukupni pobjednik - CROATIAŠPED-ZAGREB d.o.o.
    Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS d.o.o.
    Rudarstvo i vađenje - SOLANA PAG d.d.
    Prerađivačka industrija - TVORNICA STOČNE HRANE d.d.
    Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija - TERMOPLIN d.d.
    Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, sanacija okoliša - UNIJA NOVA  d.o.o.
    Građevinarstvo - FORSET d.o.o.
    Trgovina na veliko i malo - DM – DROGERIE MARKT d.o.o.
    Prijevoz i skladištenje - CROATIAŠPED-ZAGREB d.o.o.
    Pružanje smještaja te priprema i usluživanja hrane - MASLINICA d.o.o.
    Informacije i komunikacije - EKOBIT  d.o.o
    Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti - DIVJAK, TOPIĆ & BAHTIJAREVIĆ ODVJETNIČKO DRUŠTVO d.o.o.

    (PV)
    15. svibnja 2013.

  • Croatia Airlines ne odustaje od otkaza kabinskom osoblju

    Foto: Croatia AirlinesUnatoč rezultatima izvješća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o provedenoj kontroli masovnog bolovanja kabinskog osoblja, Croatia Airlines nastavlja postupak otkazivanja ugovora o radu za 42 člana kabinskog osoblja. Uprava i dalje izražava sumnju da su ta 42 zaposlenika od 30. travnja do 1. svibnja 2013. zlouporabila bolovanje s ciljem organiziranja i sudjelovanja u prikrivenom štrajku.

    Rezultati istrage HZZO-a, koje je kompanija danas primila poslije 10 sati, obuhvatila je ukupno 49 članova kabinskog osoblja, koji su otvorili bolovanje, a utvrđeno je da je 48 bolovanja bilo medicinski opravdano, dok jedna osoba bolovanje nije niti otvorila.

    S obzirom na rezultate provjere HZZO-a, Croatia Airlines uputio je zahtjev Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, nadležnom za nadzor rada HZZO-a, da se očituje o rezultatima provedene kontrole opravdanosti bolovanja za članove kabinskog osoblja. Istodobno je zatražena i preporuka oko daljnjih mjera zdravstvene zaštite, koje bi se trebale poduzeti među zaposlenicima Croatia Airlinesa kako se slične bolesti ne bi ponovile u ovakvom masovnom obliku. Od ministarstva je također zatražen odgovor na pitanje što se zapravo dogodilo kabinskom osoblju zrakoplova u razdoblju od 30. travnja do 1. svibnja 2013., jer na području Zagreba tada nije utvrđena nikakva epidemija, a putnici, kao ni piloti s kojima kabinsko osoblje dijeli radni prostor, nisu prijavili bilo kakva oboljenja.

    S obzirom da su dijagnoze bolovanja raznolike, a riječ je o glavoboljama, zuboboljama, ukliještenosti u leđima, virozama te „određenom medicinskom problemu“, Uprava smatra kako su neistinite tvrdnje Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova o crijevnoj virozi kao glavnom razlogu bolovanja.

    Iznenadni odlazak 48 članova kabinskog osoblja na bolovanje unutar samo 48 sati izazvao je sumnje u opravdanost bolovanja, ponajviše zbog toga što je prosjek bolovanja porastao čak osam puta u odnosu na dosadašnji prosjek od šest bolovanja.

    Croatia Airlines već je pozvao osoblje s tržišta radne snage, a riječ je o kabinskom osoblju koje je radilo u kompaniji i koje prolazi proces obnove znanja kako bi se uskoro moglo planirati za letove. Zbog toga je netočna informacija da se raspisivanjem internog natječaja za člana kabinskog osoblja želi nadoknaditi mogući manjak raspoloživih posada, a u slučaju da se otkažu ugovori o radu za navedena 42 člana kabinskog osoblja.

    (PV)
    10. svibnja 2013.

  • Hrvatska i Slovenija osnivaju zajednički centar za energetiku

    U povodu službenog posjeta predsjednika Slovenije Boruta Pahora, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske zbornice Slovenije, u HGK je održan Hrvatsko-slovenski gospodarski forum. Na forumu je potpisano Pismo namjere o osnivanju Centra za energetska rješenja (CER) hrvatskih i slovenskih poslovnih partnera.

    Hrvatska i Slovenija obostrano su veliki trgovinski partneri, na polovici su razmjene od prije 24 godine, a važan su i međusobni investicijski partner, istaknuo je predsjednik HGK Nadan Vidošević. Zajednički je interes Hrvatske i Slovenije međusobno kapitalno povezivanje financijskog sektora, trgovine, pošta i druge infrastrukture iz portfelja države, no to odluku mora donijeti politika, kazao je Vidošević. 

    Predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije Samo Hribar Milič istaknuo je kako je potrebno iskoristiti međusobnu sinergiju, zajedničke interese te volju kako bi nastupili na tržištima u području agroindustrije, poljoprivrede, turizma i drugih gospodarskih sektora. Zajednički je nastup potreban kako bi se lakše prevladala kriza, kazao je Milič. 

    Bliskost je dvaju naroda i država prednost i mogućnost, istaknuo je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, dodavši kako su naše ekonomije male i imamo ozbiljne gospodarske probleme pa je stoga potrebno razmotriti kako jedni drugima možemo pomoći. Niz je kompatibilnih prednosti iz kojih možemo realizirati okrupnjavanja u pojedinim sektorima kao što su autoindustrija, metalna industrija, energetika, energetska učinkovitost, zaštita okoliša, povezivanje nacionalnih maloprodajnih lanaca, IT sektor, turizam te prednosti kulturnog i zdravstvenog turizma, prijevoza i mogućnosti povezivanja željeznicom od Maribora prema Krapini i Zagrebu. Perspektivna je i suradnja Riječke i Koparske luke uz luku Trst te bi zajednički holding bio isplativ svim stranama, istaknuo je Josipović.

    Slovenski predsjednik Borut Pahor istaknuo je kako je do 2009., kad je bio u posjetu Hrvatskoj, gospodarstvo dviju država bilo žrtva loših međusobnih političkih poteza. No, srećom, to je već povijest, kazao je Pahor te istaknuo kako je u Hrvatskoj 27 posto svih slovenskih ulaganja došlo nakon što se politika maknula od gospodarstva. Povezivanje poduzetnika moguće je u mnogim sektorima, od turizma, energetike, infrastrukture te zajedničkog nastupa na trećim tržištima, ali u Hrvatskoj bi trebalo razmisliti i o povezivanju regija te uključivanjem Štajerske, Koruške i Veneta. Teškoće s kojima se suočava slovensko gospodarstvo nisu male i ne krijemo ih, kazao je Pahor te dodao kako je slovenska vlada izabrala povećanje PDV-a kao manje bolno rješenje u odnosu na alternativni krizni porez. 

    Iskustva u korištenju sredstava iz EU fondova u svjetlu novog programskog razdoblja 2014. – 2020. predstavio je Dimitrij Pur iz slovenskog Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologije. Slovenija je sredstva za projekte isplaćivala iz proračuna kako bi skratila put novca, predujam je bio 30 posto prihvatljivih troškova, usredotočili su se na manji broj prioriteta za poduzetništvo, konkurentnost, istraživanje i razvoj, provedena je rana objava natječaja za razdoblje 2007. – 2013., a osnovana je i jedinstvena internetska stranica o najavi natječaja. Ključ za uspjeh su ljudi te što manja fluktuacija, redovita edukacija posebno na razini općina te u tvrtkama, kazao je Pur te istaknuo kako je potrebno detaljno poznavati uvjete natječaja. Gospodarska komora prikuplja podatke o odazivu na natječaj s obzirom na relevantnost samog natječaja. Pur je istaknuo kako se važnost kohezijskih sredstava sve više povećava te je 2012. godine više od 50 posto svih javnih investicija iz kohezijskih sredstava. Na razini EU novca ima, ali ga je sve teže povući. U Sloveniji imaju sve više ljudi i iskustva u tom području, no dinamika je na silaznoj putanji, a to je zbog sve veće kompliciranosti procedura. Tako je na početku bilo tek 57 članaka, a za 2014. već je 147 članaka u vezi EU fondova. Korištenje EU fondova postala je profesija, istaknuo je Pur.

    (PV)
    10. svibnja 2013.

  • Počela isplata drugog dijela potpora poljoprivredi za 2012.

    Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s isplatom drugog dijela potpore na osnovu odobrenih zahtjeva za 2012. godinu. Danas je isplaćeno 147,6 milijuna kuna za četiri preostale rate regionalnog plaćanja za mlijeko (kravlje, ovčje, kozje), premija za krave dojilje, ovce i koze te državna pomoć za mliječne krave, duhan, šećernu repu i maslinovo ulje.

    Sljedeći tjedan isplatit će se dohodovna potpora I. i II. skupine, ostala izravna potpora, mjere ruralnog razvoja (ekološka, integrirana, očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, teži uvjeti gospodarenja), četvrti kvartal potpora u ribarstvu i mjere tržišne intervencije za mandarine.

    Agencija podsjeća poljoprivredne proizvođače da rok za predaju zahtjeva za potporu za 2013. godinu istječe u srijedu 15. svibnja 2013. godine, s tim da se zahtjevi mogu podnijeti i 25 kalendarskih dana nakon tog roka. No, u tom slučaju smanjuje se visina plaćanja jedan posto po radnom danu kašnjenja za tog korisnika. Do sada je zahtjev popunilo 93.000 korisnika.

    Od ove godine izravna plaćanja se provode u potpunoj sukladnosti s pravilima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, koja zamjenjuje dosadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi, priopćeno je iz Agencije.

    (PV)
    10. svibnja 2013.

  • U Poreču otvorena 20. Vinistra

    Svečanom akademijom u Istarskoj sabornici otvorena je jubilarna 20. Vinistra. Od 10. do 12. svibnja, u organizacije udruge Vinistra, izložba će u dvorani Žatika u Poreču biti tradicionalno središnjim mjestom izlaganja istarskih vinara, uljara i drugih proizvođača, ali i mjesto obrazovnih i informativnih radionica te gourmet programa. Vinistra je ove godine okupila 110 izlagača.

    Ceremoniju otvaranja obilježila je dodjela priznanja za dosadašnji doprinos Vinistri, dodjela ovogodišnjih IQ oznaka za malvazije te prikazivanje filma o 20 godina Vinistre. U obraćanju govornika, uz Vinistrin jubilej istaknuta je i tema zaštite terana  prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

    Gradonačelnik Poreča Edi Štifanić naglasio je kako je Vinistra najveći kulturni događaj u gradu danas, dodavši kako vjeruje da će se izložba ovdje i nastaviti održavati. Zahvaljujući svima koji su bili uključeni u 20 godina njenog rada, predsjednik udruge Vinistra, Ivica Matošević, dodao je kako je izložba danas respektabilna manifestacija koja nadilazi hrvatske granice. "Ispunili smo zadaću promocije istarskog proizvoda, " rekao je Matošević. Dodao je kako od državnih tijela očekuje pomoć kojom bi vinari postali konkurentniji, posebice u vidu manjih poreznih opterećenja, podršku brendingu Hrvatske kao vinske zemlje, pojednostavljenje krutih propisa te jače uključenja vinskih podruma u turističku ponudu. Osvrćući se na temu zaštite terana, Matošević je upozorio da je želja Vinistre pronalazak kompromisnog rješenja koje će zadovoljiti sve strane. "Nećemo dopustiti da svojataju našu baštinu. Svjesni smo kako se najbolja pozicija stječe samo kvalitetom, stoga ćemo napraviti najbolju malvaziju i najbolji teran. Ovim putem pozivam sve odgovorne da okupe najjače snage u obrani naših interesa. Ovdje se ljudi nikad neće odreći terana," zaključio je Matošević.

    Župan Istarske županije Ivan Jakovčić osvrnuo se na Vinistru kao suvremeni simbol Istre i priču o uspjehu, nazvavši Istru najjačom i najkvalitetnijom hrvatskom vinskom regijom. "Vinistra svakim danom doprinosi tome da naša kvaliteta pobjeđuje, kako na tržištu Istre, tako i na tržištu Hrvatske te drugdje," rekao je Jakovčić, dodavši da je teran baština na koju pravo imaju i Slovenija i Italija i Hrvatska.

    Ministar turizma Darko Lorencin istaknuo je kako se vino sve jače integrira u turističku ponudu te da ono nema samo gospodarske učinke, već pruža i čitav niz osjećaja i doživljaja. "Dostigli smo zavidnu brzinu razvoja. Vjerujem da uz još jaču podršku znanosti i gospodarstva možemo povećati kvalitetu i kvantitetu. Na taj ćemo način imati bolji učinak i turističku potrošnju," ocijenio je.

    Istaknuvši kako je iza Vinistre jedno značajno razdoblje, a pred njom početak novog, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo je doprinos Vinistre i istarskih vinara u primjeni novih tehnologija, marketinga, novih ideja te stvaranja trendova. Vezano uz pitanje zaštite terana, ministar je dodao kako se pripremaju politički dogovori. Sa slovenskom stranom pokušava se naći sporazumno rješenje te se poduzima sve da bi se zaštitili interesi vinara. "Vlada je predana želji da se i nakon 1. srpnja trguje i uživa u istarskom teranu," zaključio je Jakovina.

    (PV)
    10. svibnja 2013.

  • Potpisan novi kolektivni ugovor za Inu

    U sjedištu Ine potpisan je novi Kolektivni ugovor za razdoblje do 31. prosinca 2013. Novim je kolektivnim ugovorom, usprkos nepovoljnom gospodarskom okruženju, kako kažu iz Ine, dogovoreno povećanje materijalnih prava radnika kroz povećanje dodatka na plaću, jubilarnih nagrada, iznosa u kojem radnici sudjeluju u uspjehu kompanije, naknade za bolovanje, te je osigurana dodatna zaštita socijalnog položaja radnika u slučajevima organizacijskih promjena.

    U ime Ine Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Zoltán Áldott i član Uprave Niko Dalić, dok je u ime Sindikata naftnog gospodarstva – SING potpisnik bio Božo Mikuš, a u ime Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske – EKN Ivica Perinić.

    (PV)
    10. svibnja 2013.

  • Novi dizajn zagrebačkog hotela Jadran

    Poznati zagrebački hotel Jadran iz sastava turističke grupacije HUP Zagreb nakon nekoliko mjeseci temeljite obnove osvanuo je u novom ruhu. Naime, renoviran je cijeli interijer i uveden novi koncept dizajna i ponude, a investicija je iznosila 3,5 milijuna kuna. Hotel Jadran ima tradiciju od 1940. godine, a nalazi se u samom središtu grada, u Vlaškoj ulici, nedaleko od katedrale.

    "Dizajn hotela temelji se na upotrebi prirodnih materijala, ponajviše drveta i keramike te implementaciji štedne rasvjete. Hotel odlikuju čiste i jednostavne linije dizajna te elegantni smeđi tonovi i boja slonovače koje prevladavaju u interijeru. Posebno mjesto zauzimaju i detalji tirkizne boje koji asociraju na Jadran i more", istaknula je Morana Rabatić Andrić, direktorica hotela Jadran. Dodala je kako hotel zbog obnove nije bio zatvoren, a njegovi su gosti imali mnogo razumijevanja za radove koji su se odvijali u interijeru.

    Ni nakon obnove hotel neće promijeniti kategoriju jer u HUP-u Zagreb smatraju kako glavnom hrvatskom gradu treba hotel kategorije tri zvjezdice, a hotel Jadran je upravo takav boutique-bed&breakfast hotel. To znači da se gostima nudi personalizirana usluga te kreativna i raznolika ponuda proizvoda. Poslovni gost koji dolazi u Zagreb u hotelu Jadran može naći sve što mu treba jer se u sobama nalazi bežični internet, TV i klima, a postoji internet corner te samostojeći interaktivni vodič u predvorju.

    "Našim gostima nudimo i razne pakete usluga, primjerice razgledavanje grada na drukčiji način, vožnju biciklima po Jarunu, odlazak na Sljeme... Na sasvim novi način gostima želimo prezentirati zagrebačke atrakcije i stil života u našem gradu", rekla je Morana Rabatić Andrić. Osim novog koncepta dizajna i ponude hotela Jadran, HUP Zagreb pokrenuo je rebranding svojih hotela, pa će se tako uskoro obnoviti i ostali hoteli iz tvrtkina sastava, a prvi od njih bit će Sheraton.

    (PV/S.P.)
    9. svibnja 2013.

  • Do nafte i plina izravnim ugovorom s Vladom

    S obzirom na znatan interes investitora za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj, Vlada je predložila donošenje novog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Tom se djelatnošću sada bavi samo Ina, a u medijima se najavljivalo da zanimanje pokazuju i divovi poput ruskog Gazproma ili američkog ExxonMobilea.
    Prema predloženom zakonu ugovor o istraživanju sklapali bi izravno investitor i Vlada. Ugovorom bi se definirali međusobni odnosi i obveze. Vlada obećava da će ulagačima omogućiti korištenje zemljišta i podzemlja za izvođenje rudarskih radova uz jednostavniji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, bilo na državnom zemljištu ili zemljištu u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba.

    Dosad su ova pitanja bila regulirana Zakonom o rudarstvu. Novim zakonom je propisano da vlasništvo nad cjelokupnom dokumentacijom i svim podacima vezanim uz ugljikovodike pripada isključivo državi. Za nadzor nad eksploatacijom ugljikovodika, na kopnu i na moru, osnovat će se Agencija za ugljikovodike, a predviđena je i mogućnost da i Hrvatska osnuje nacionalnu kompaniju koja bi se bavila istraživanjem ugljikovodika.

    Prema prijedlogu, koncesija za eksploataciju davala bi se na 30 godina, a rok za istražne radove bio bi pet godina. Na zahtjev investitora istražni rok mogao bi se produžiti za godinu dana. Stupanje na snagu ovog zakona neće utjecati na stečena prava Ine, ali će ta kompanija imati rok od dvije godine da uskladi poslovanje prema odredbama novog zakona. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio je da Hrvatska zakonom o ugljikovodicima dobiva mogućnost za ostvarivanje velikih prihoda od investicija koje će biti provedene po najvišim tehnološkim, poslovnim i ekološkim standardima.

    Strategija poduzetništva

    Do 2020. godine mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj trebala bi ostvarivati 62 posto udjela u BDP-u, dok je to danas 51 posto, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, predstavljajući novu Strategiju za razvoj poduzetništva. Za male i srednje nastojat će se pronaći povoljniji izvori financiranja, primjerice, preko fondova gospodarske suradnje, mreže poslovnih anđela, europskih fondova i bespovratnih poticaja iz proračunskih izvora. U strategiji se priznaje da su građani skeptični prema mogućnostima samozapošljavanja i pokretanja poduzetničkih projekata. Iako istraživanje pokazuje da bi se 54 posto građana upustilo u poduzetništvo, čak 80 posto smatra da to zapravo nije izvedivo. U Hrvatskoj je vrlo nizak i udjel visokoobrazovanih u privatnim gospodarskim projektima: samo 19 posto doktora znanosti radi u privatnim tvrtkama, dok u SAD-u izvan klasičnih znanstvenih institucija radi čak polovina znanstvenika. Stoga strategija predlaže povećanje podrške osnivanju tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora. U tehnološkim parkovima sada posluje 124 poduzeća sa 609 zaposlenika, dok je u postojećim inkubatorima 372 poduzeća i 1296 radnika. Mnoga opterećenja razvoju poduzetništva navode se i u studiji Svjetske banke Doing Business, po kojoj se Hrvatska nalazi na 85. mjestu na svijetu. Ministar Maras ističe da bi se do 2020. Hrvatska morala popeti barem na 50. mjesto.

    Jamstvo HAC-u

    Vlada je odobrila jamstvo Hrvatskim autocestama za kredit od 250 milijuna eura. Kredit daje zajednica domaćih i stranih banaka, a novac će se iskoristiti za ostvarivanje ovogodišnjeg plana poslovanja. Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, dio kredita iskoristit će se i za reprogramiranje dospjelih obveza HAC-a, koje ove godine iznose 400 milijuna eura.

    (PV/I.V.)
    9. svibnja 2013.

  • Zakon o obrtu uskoro na sjednici Vlade

    Nakon dugotrajne pripreme nacrta, novi zakon o obrtu sljedećeg tjedna trebao bi se naći na dnevnom redu sjednice Vlade, potvrdio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Javnom raspravom utvrđeno je 236 prijedloga i mišljenja, a usvojeni su i neki prijedlozi Hrvatske obrtničke komore (HOK).

    Novim zakonom uređena su pitanja odgovornosti obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta, podsjetio je Maras, što znači da se obrtniku zbog dugovanja neće moći ovršiti nekretnina u kojoj stanuje kao ni ona u kojoj obavlja djelatnost. Uvodi se institut prijenosa obrta na člana obitelji, a u slučaju zatvaranja, obrtnici će imati pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti. Obrt će moći obavljati i strana pravna osoba, a uvodi se i mogućnost obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja bez ograničenja. To se posebice odnosi na umirovljenike koji žele "podebljati" kućni proračun, maksimalno do 78.000 kuna godišnje.

    Dijelovi novog zakona koji se tiču reforme sustava HOK-a izazvali su negodovanje u toj komori i polemike u javnosti. Na upit o komentaru ankete kojom su obrtnici dali bezrezervnu podršku zahtjevima i primjedbama HOK-a, Maras je odgovorio kako se ne želi miješati u interne odnose. "Žao mi je što sam zbog rasprava u HOK-u izgubio nekoliko mjeseci u kojima su provedene ovrhe nad nekretninama nekih obrtnika. Sada 200.000 obrtnika ima ovrhu nad svojim kućama, a na temelju novog zakona to se ne bi dogodilo", zaključio je Maras

    (PV/S.P.)
    8. svibnja 2013.

  • Monetarna politika ne može izvući Hrvatsku iz krize

    Monetarna politika ne može rješavati probleme realnog sektora, ako su oni strukturne prirode. Ne može ni ispraviti neracionalne politike ili neefikasne institucije, riješiti problem korupcije ili poboljšati pravnu sigurnost. Štoviše, ako se koristi na pogrešan način, monetarna politika može napraviti više štete nego koristi i usporiti izlazak iz krize, poručio je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Relja Martić s predstavljanja posebnog izdanja Banka magazina o hrvatskoj bankarskoj industriji. Monetarna politika koju već 20 godina provodi HNB najviše pridonosi ukupnoj ekonomskoj politici održavajući stabilnost i ponašajući se kontraciklički, kaže Martić. Zaslugom HNB-a, po njemu, nije došlo do problema u financiranju države, a fiskalna prilagodba može se provoditi postupno, bez naglih rezova. Martić je odbacio primjedbe o manjku financiranja poduzetništva, navodeći da su ukupni krediti gospodarstvu od 2008. do kraja 2012. čak povećani za 15,2 posto. Veće stope rasta u istom su razdoblju imali samo Poljska, Slovačka i Bugarska, dok je, primjerice, u Mađarskoj kreditiranje poduzeća smanjeno za 22,5 posto. Tome treba pridodati i kreditiranje države, koje je dostiglo, kada se gleda stanje trezorskih zapisa, 30 milijardi kuna, uz rekordno niske kamate. Model rasta koji smo primjenjivali do ove recesije, oslonjen na rast potrošnje financiran stranim kapitalom, iscrpio se, stoga izlaz nije u monetarnoj politici već u rastu izvoza kroz strukturne reforme i investicije, ističe Martić. Temelj za taj rast može biti i bankarski sustav, koji je, prema zamjeniku guvernera, stabilan i otporan na šokove, iako mu profitabilnost lagano pada, a broj teško naplativih kredita raste, zbog čega će HNB tražiti povećanje pokrivenosti rezervacijama. Martić se nada da će Hrvatska brzo ući u eurozonu, jer nam nema druge s obzirom na visoku euriziranost financijskog sustava.

    Da opskrbljenost kreditima nije bila prepreka rastu od početka recesije, dokazuje i glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec. Štoviše, prema podacima koje je iznio, kreditiranje je ublažavalo krizu, pa hrvatska poduzeća cijelo ovo vrijeme imaju sasvim dovoljno kredita. Hrvatsko bankarstvo, zaključuje Dolenec, pokazalo se predobrim i prejakim za hrvatsko gospodarstvo.

    Sasvim je druga je stvar s kreditiranjem stanovništva, koji se smanjuju, jer se građani razdužuju kako god znaju i umiju, no Hrvati su ionako natprosječno zaduženi kada se gleda omjer prema BDP-u, prema podacima Antona Starčevića iz Raiffeisen banke. Sa stopom povrata na kapital od 4,8 posto i udjelom loših kredita od 13,8 posto hrvatske se banke nalaze oko sredine regionalne tablice, ali smo na samom vrhu s udjelom kredita s valutnom klauzulom od 73,8 posto. S takvom strukturom i trendovima, Starčević očekuje da će hrvatske banke u ovoj godini ostvariti ispodprosječne rezultate.

    Zdeslav Šantić iz Splitske banke očekuje blagi pad kreditiranja poduzeća i nastavak rasta depozita stanovništva, ali uz blagi pad kamatnih stopa na štednju. Hrvatska nije Divlji zapad za banke, tvrdi Šantić, i dokazuje to podatkom da je neto dobit banaka od 2008. godine smanjena za 40 posto. Komentirajući najavu vraćanja kamata na stambene kredite u švicarskim francima na stope koje su bile u trenutku ugovaranja, Šantić je ocijenio da takvo rješenje nikome ne odgovara. Završio je s osobnim primjerom: „Kad sam 2007. uzeo kredit u kunama, neki su mi se smijali zato što plaćam dva postotna boda veće kamate i govorili da nikad od mene ekonomskog analitičara. Bilo bi glupo da se sada izlazi u susret samo onima koji su se tada rizičnije ponašali“.

    (PV)
    8. svibnja 2013.

  • Ulazak u EU nosi i rizike i mogućnosti

    „Nećemo biti Bugarska i Rumunjska, nećemo biti ni Poljska, ali vjerujem u naš intelektualni kapital: što se više budu prihvaćale europske norme, našom individualnom pameću možemo nacionalno prosperirati“, rekao je predsjednik HGK Nadan Vidošević u uvodnom obraćanju sudionicima konferencije na temu “Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU?”, održane u hotelu Westin, u organizaciji Centra za EU Hrvatske gospodarske komore i Centra izvrsnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

    Vidošević je istaknuo kako je ulazak u EU preduvjet za daljnju izgradnju modernog društva i zato moramo biti institucionalno organizirani i sposobni stvarati alijanse na europskom tržištu pod pretpostavkom da znamo što želimo. To podrazumijeva definiranje vlastitih interesa, a bez sektorskih strategija nećemo moći koristiti EU fondove.

    „Ulaskom u EU ulazimo na snažno tržište na kojem nas čeka velika konkurencija. Zbog toga će 2013. i 2014. biti iznimno teške godine i sada nam je više nego ikada potrebna vlastita pamet, vlastiti intelektualni kapital i vlastiti rad. Ne smije nas ponijeti EU euforija jer od 1. srpnja moramo raditi još više“, zaključio je Vidošević.

    Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, rekla je kako smo se svih ovih godina, tijekom procesa približavanja Europskoj Uniji, prilagođavali njenim standardima, a sada je došlo vrijeme sudjelovanja Hrvatske u kreiranju EU standarda. „Članstvo u EU nudi goleme mogućnosti, ali nas izlaže i velikim rizicima. Hrvatska ne mora i neće biti prosječna članica EU već se može i mora kvalificirati među njene najuspješnije članice, osobito kad je posrijedi privlačenje EU sredstava. Korištenje EU fondova ujedno je i politika čistih računa“, istaknula je Vesna Pusić.

    Konferencija je podijeljena na tri međusobno povezana panela (Politički izazovi ulaska Hrvatske u EU, Ekonomski izazovi ulaska Hrvatske u EU, Izazovi korištenja fondova EU), te joj je cilj potaknuti raspravu i upoznati sudionike s političkim i ekonomskim izazovima pristupanja RH Europskoj uniji, a posebice ukazati na važnost kvalitetnog korištenja fondova EU koji su na raspolaganju Hrvatskoj nakon ulaska u EU i utjecaju na njezin razvoj.

    (PV)
    7. svibnja 2013.

  • Ministarstvo poljoprivrede: autohtone sorte nisu ugrožene

    Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da prati aktivnosti vezane uz nacrt nove Uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala, koju je Europska komisija uputila  na raspravu u Europski parlament. Iz sadašnjeg nacrta Uredbe proizlazi da nema znatnijih izmjena od važećih EU propisa koji i sada uređuju trženje lokalnih i tradicionalnih sorti poljoprivrednog bilja. Stoga iz Ministarstva naglašavaju da je neopravdano uznemiravati širu javnost informacijama da neće biti moguće sijati i razmjenjivati sjeme autohtonih sorti za vlastite potrebe ili nekomercijalnu proizvodnju.

    Hrvatska, kao zemlja promatrač, ima uvid u tekst nacrta nove Uredbe, a nakon pristupanja sudjelovat će zajedno s drugim članicama u donošenju odluke. Službena objava spomenute Uredbe nije planirana u sljedeće dvije godine.

    S obzirom da se u javnosti stvorilo mišljenje da se više neće moći koristiti autohtone sorte (stare, tradicijske odnosno čuvane sorte)  za vlastitu uporabu, iz Ministarstva naglašavaju da treba razlikovati proizvodnju reprodukcijskog materijala namijenjenog širokom tržištu i proizvodnju i uporabu sjemena autohtonih sorti za vlastitu uporabu.

    Općenito, Hrvatska ima dugu tradiciju u proizvodnji reprodukcijskog materijala koje je, kao i u državama članicama EU, regulirano zakonskim i provedbenim propisima. Obavezan nadzor nad proizvodnjom reprodukcijskog materijala (u pogledu zdravstvenog stanja i sortnosti) garancija je kupcima da na tržištu kupuju zdravo sjeme i sortu koja je deklarirana na pakiranju.

    I sada je dozvoljena razmjena sjemena između proizvođača ili proizvođačkih udruga, međutim, za svako komercijalno stavljanje na tržište nužno je da sorta bude upisana na Sortnu listu bilo kao »standardna« bilo kao čuvana sorta. Postupak priznavanja čuvanih sorti je značajno pojednostavljen, no nažalost, unatoč konstantnom informiranju i pozivanju na aktivnost putem svih stručnih službi Ministarstva, do sada je  priznato tek pet sorti To su Varaždinski kupus, Ogulinski kupus, Ludbreški hren, Brački jabučar-rajčica i Šibenski šljivar-rajčica. Sedam sorti je u postupku priznavanja (Podravkin bijeli-pastrnjak, Domaći lišćar-peršin, Virovitičanka-paprika, Slavonski ljubičasti-luk, Feferoni crveni ljuti-paprika, Feferoni žuti ljuti-paprika i Feferoni zeleni blagi-paprika). Ministarstvo još jednom apelira na udruge i proizvođače da se više uključe u očuvanje i zaštitu naših autohtonih sorti bilja.

    Pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine sve sorte s naše Sortne liste postaju dio Zajedničke sortne liste Europske unije i trženje reprodukcijskog materijala je moguće bez ograničenja na cijelom području EU-a. Također, sve sorte sa Zajedničke Sortne liste mogu se bez ograničenja tržiti na području Hrvatske.

    Usporedbe radi, Europska komisija u nacrtu nove Uredbe za proizvodnju autohtonih sorti predlaže značajno jednostavnije kriterije nego što to vrijedi za komercijalnu proizvodnju standardnih sorti. Osim toga, u Programu Ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. također je predviđena mjera očuvanja biljnih genetskih resursa (autohtonih sorti),  a programira se sukladno trenutačnom prijedlogu Uredbe o ruralnom razvoju Europskog vijeća i parlamenta.

    Sve dileme oko mogućih implikacija nove Uredbe na proizvodnju i trženje reprodukcijskog materijala, Ministarstvo poljoprivrede raspravljat će sa relevantnim stručnjacima, udrugama i zainteresiranim  proizvođačima u sklopu redovnih aktivnosti i sastanaka te će zauzeti stav o ovoj temi s ciljem zaštite hrvatskog tržišta i autohtonih hrvatskih sorti.

    (PV)
    6. svibnja 2013.

  • U pogonu 204 elektrane na obnovljive izvore

    U Hrvatskoj su na dan 30. travnja 2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 204 elektrane na obnovljive izvore energije, a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede 207,1 megavat (MW) snage. U sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura, zaključak je istraživanja Saveza za energetiku Zagreba i Energo Media Servisa, specijalizirane medijske agencije za energetiku i okoliš.

    Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,25 MW (10 projekata), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,49 MW (tri projekta) dok treće mjesto zauzimaju elektrane na bioplin s ukupno 8,13 MW (devet projekata), navodi se u izvješću Saveza za energetiku Zagreba.

    Nositelji projekata

    TS 33/2007

    Instalirana snaga (kW)

    TS 63/2012

    Instalirana snaga (kW)

    Vjetroelektrane

    10

    175.250,00

    0

    0,00

    Sunčane elektrane

    118

    4.189,22

    56

    744,32

    Hidroelektrane

    3

    250,00

    1

    1.090,00

    Elektrane na biomasu

    3

    6.690,00

    0

    0,00

    Elektrane na bioplin

    8

    7.135,00

    1

    1.000,00

    Kogeneracijska postrojenja

    3

    10.493,00

    0

    0,00

    Elektrane na dep. plin

    1

    2.500,00

    0

    0,00

    Geotermalne elektrane

    0

    0,00

    0

    0,00

    Ukupno

    146

    204.257,22

    58

    2.834,32

    Ukupan broj elektrana

    204

    Ukupna instalirana snaga

    207.091,54

    Tablica 1: Povlašteni proizvođači s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije 2007.-2012. godine, a čija su postrojenja u sustavu poticanja (revidirano stanje na dan 30.04.2013.)

    U idućih godinu dana (do kraja travnja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 960 projekata ukupne snage 319,99 MW. Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229 MW (osam projekata), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 46 MW (sedam projekata), a na trećem mjestu solarne elektrane s 32,69 MW (ukupno čak 935 projekata).

    Nositelji projekata

    TS 33/2007

    Instalirana snaga (kW)

    TS 63/2012

    Instalirana snaga (kW)

    Vjetroelektrane

    10

    175.250,00

    0

    0,00

    Sunčane elektrane

    118

    4.189,22

    56

    744,32

    Hidroelektrane

    3

    250,00

    1

    1.090,00

    Elektrane na biomasu

    3

    6.690,00

    0

    0,00

    Elektrane na bioplin

    8

    7.135,00

    1

    1.000,00

    Kogeneracijska postrojenja

    3

    10.493,00

    0

    0,00

    Elektrane na dep. plin

    1

    2.500,00

    0

    0,00

    Geotermalne elektrane

    0

    0,00

    0

    0,00

    Ukupno

    146

    204.257,22

    58

    2.834,32

    Ukupan broj elektrana

    204

    Ukupna instalirana snaga

    207.091,54

    Tablica 2: Nositelji projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije (2007.-2012.), a čija postrojenja još nisu puštena u pogon (revidirano stanje na dan 30.04.2013.)

    HROTE je apelirao na investitore, ponajprije one u male fotonaponske sustave, da svoje projekte što prije ostvare. Ukazao je i na problem nedostatnih sredstava za poticaje povlaštenim proizvođačima električne energije. Naime, 2012. godine po prvi se puta dogodio deficit sredstava koje im HROTE isplaćuje - isplatio je 331 milijun kuna, a prikupio 76 milijuna kuna. Poticajna naknada koju plaćaju svi potrošači električne energije, u iznosu od 0,5 lipa po kWh, nije se mijenjala nekoliko godina, pa se očekuje njezino povećanje.

    Zbog gospodarske krize izostao je porast potrošnje električne energije, koja stagnira te iznosi 18 TWh godišnje. S tim u svezi te s obzirom na značajke našeg elektroenergetskog sustava, najvećim se izazovom smatra prihvat proizvodnje iz obnovljivih izvora u uvjetima u kojima je minimalno opterećenje palo na 1200 MWh/h, odnosno kako uravnotežiti proizvodnju i potrošnju električne energije noću, kada potrošnja jako opada. Za povećanje mogućih priključenja vjetroelektrana i solarnih elektrana, potrebno je izgraditi adekvatne kapacitete u reverzibilnim hidroelektranama.

    "Donošenje novog, ujedno jedinstvenog, Zakona o obnovljivim izvorima energije očekuje se do kraja ove godine, a uslijedit će i Zakon o toplinskoj energiji. Očekuje se i donošenje Zakona o energetskoj učinkovitosti kojim će se ona nastojati poticati ne samo u potrošnji kao do sada, nego i u proizvodnji električne energije. Također, veća djelotvornost će se tražiti u području prijevoza te rashladne i toplinske energije. Odredbe nedavno usvojenog Zakona o tržištu električne energije u kategoriji obnovljivih izvora energije obuhvatile su i velike hidroelektrane. Tim se zakonom, između ostalog, od povlaštenog proizvođača električne energije koji je u sustavu poticanja, a kako bi se osigurala stabilnost iz izvora, očekuje proizvodnja u trajanju od 25 godina", izjavio je Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba.

    (PV)
    6. svibnja 2013.

  • Ova kriza traži radikalne mjere: skratimo radno vrijeme!

    Četiri partnera krenula su prije 22 godine iz potkrovlja njegove kuće. Danas su četvrti najveći isporučitelj poslovnih rješenja u Hrvatskoj. Ivan Matejašić sudjelovao je i u razvoju prvog domaćeg osobnog računala Galeb, a 1986. napisao je prvu koncepciju razvoja poslovnih informacijskih sustava na PC platformi. Danas je na čelu osječke Spin informatike čiji softver Jupiter koristi više od 180 tvrtki.

    Hrvatsko tržište softvera, prema zadnjim procjenama, vrijedi oko 4,9 milijardi kuna, zapošljava oko 8800 ljudi, a izvoz je oko milijardu kuna. To znači da izvoz softvera ima udjel od 1,38 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, gotovo kao izvoz plina.
    - Spin nije izrazito izvozno orijentiran, ali iz oportunističkog razloga. Naša je procjena da su potrebe hrvatske privrede za softverskim konzultantima i inženjerima toliko velike da cijela naša softverska industrija ne može zadovoljiti hrvatske potrebe u sljedećih pet do deset godina. Posla na hrvatskom tržištu ima strahovito puno. Naravno da kad Žito, Agrokor i drugi naši partneri idu u regiju, mi ih pratimo sa svojim softverom, tako da imamo instalacije u Makedoniji, Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini. Mislim da bismo ovu pamet koju sad imamo prvo trebali iskoristiti na domaćem tržištu. Naravno, ne opiremo se da to radimo i vani. Mi s Jupiter softverom ne pretendiramo na sve industrije. Imamo šest niša u koje smo se smjestili. To su poljoprivreda, prehrambena i kemijska industrija, usluge, trgovina i komunalne djelatnosti. Tu imamo jaka rješenja. Za bankarstvo i hotelijerstvo nismo se specijalizirali, to rade drugi ljudi koji imaju iskustva, ali mi želimo u ovih šest niša biti dominantni.

    Kad ste spomenuli velike sustave koji se šire ne samo u regiji nego i izvan nje, što je s ekonomskim patriotizmom? Nijemci će za svoje tvrtke poticati SAP-ova rješenja, Amerikanci će u svakom slučaju tražiti da softversko rješenje bude Oracle. Zašto i mi ne bismo tako činili?
    - Sad ulazimo u domenu politike. Ideja slobodnog tržišta je samo ideja. Apsolutno slobodno tržište ne postoji. Kad dođete u Njemačku, Austriju ili Ameriku, ne možete prodat i rješenje koje nije njemačko ili američko. Ono što bih ja volio, ali to je samo moja želja, jest da malo više koristimo hrvatski patriotizam u tom smjeru i da ako imamo dva proizvoda koja su jednako dobra i cjenovno usporediva, uzimamo hrvatski. Poznata akcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko, iako je naišla i na neke primjedbe Europske unije, pogodila je bit stvari. Ne moramo reći ‘Kupujmo hrvatsko’, možemo to i drugačije, na primjer ‘Volim hrvatsko’, i dati prednost hrvatskom proizvodu, pa tako i softveru. Ove svjetske korporacije koje ste spomenuli isto su tako prije 10 ili 20 godina dobile šansu od njemačkog ili američkog gospodarstva da rastu s njima. Naše kompanije, kao što su Žito ili Agrokor, isto tako moraju dati šansu domaćoj industriji, biti poligon za razvoj drugih. Vidio sam na djelu sve velike svjetske korporacije, kako izgledaju i kako rade. Vjerujte mi, mi smo bolji, po pameti, po poštenju, po inteligenciji i po moralnom kapacitetu. Možemo napraviti jednako dobre, ako ne i bolje proizvode i u softverskoj i u bilo kojoj drugoj industriji.

    Predsjednik ste Strukovne skupine za informatiku, prve takve osnovane u sklopu jedne komore na županijskoj razini u Osijeku. Skupina okuplja 109 kompanija, s oko 130 milijuna kuna ukupnog prihoda. Nastupate i na sajmovima?
    - Za bilo kakav rast, širenje na tržištu je presudno. Ideja je te interesne skupine koja postoji na razini Hrvatske, kao i na razini Osječko-baranjske županije, otvoriti mogućnost da se hrvatski softverski proizvod predstavi na raznim tržištima, bile to arapske, dalekoistočne ili zapadnoeuropske zemlje. Iako to internet puno bolje radi, ideja je da se i kroz sajmove stvori šansa, jer moje je načelo uvijek bilo da ljudi čine posao. Kad god imate osobni kontakt, stvara se odnos povjerenja. Znači, namjera je otvoriti ljudima mogućnost da izađu na strana tržišta, da bi se tamo prezentirali i usput učili.

    Imamo puno malih startup tvrtki u IT sektoru. Kako njih poduprijeti?
    - Naša se paradigma od 1990. godine, kad smo osnovali tvrtku, sastoji od tri riječi: dugoročno, pametno i pošteno. U tim trima riječima sadržano je sve, kroz njih valoriziramo svaki svoj potez. Uvijek se pitamo ima li neka poslovna odluka dugoročnog smisla. Mi smo se odlučili za onaj teži dio industrije, prehrambenu proizvodnju i poljoprivredu, gdje i dugoročno gradimo poziciju. Gradimo svoje poslovanje na pameti, ne na načelu ‘kupi jeftino-prodaj skupo’, nego pokušavamo napraviti proizvod koji ne može svatko napraviti, proizvod koji se temelji na puno pameti, rada i znanja. Dat ću vam primjer. Mi smo naš stari softver mogli jednostavno prepisati u novo Windows odijelo. Odlučili smo, međutim, ugraditi pamet u njega. To je bilo teško, tri godine je trajao razvoj Jupiter softvera prije nego je ugledao svjetlo dana. Od 1997. do 2000. godine nismo imali nijednu instalaciju. Tri godine smo radili, istraživali, borili se s tehnologijom, dok nismo došli do razine gotovog proizvoda.

    Koji vam je plan za 2013.? Vrtite se oko 12 milijuna kuna prihoda, a zadnje tri-četiri godine ostvarujete i dobit.
    - Premašit ćemo 50 zaposlenih. Prihod od 12 milijuna nam je stabilan, ali struktura tog prihoda se mijenja. Nekad nam je - 1997. i ranije - trgovački kapital bio u visokom postotku, a profit je tu 10 do 20 posto. Međutim, danas kad ostvarujemo 12 milijuna kuna prihoda, bruto profit nam je 70 posto jer radimo sa svo
    jim proizvodom.

    Imate i jednu radikalnu ideju vezanu za radno vrijeme. O čemu je riječ?
    - Ova kriza koja nas sad pritišće, ne samo Hrvatsku nego i cijeli svijet, ona traži radikalne promjene i radikalne ideje. Imamo problem s radnim mjestima. Radna mjesta su nestala ne zato što su nam Kinezi za to krivi, nego zbog razvoja tehnologije. Moja industrija je kriva što su mnoga radna mjesta ugašena. Prije ste u manufakturnoj proizvodnji trebali puno ruku, danas su to istisnuli roboti i informatika. Razvoj tehnologije će ići u tom smjeru da će nam trebati sve manje ljudi za proizvodnju. Stoga, ako već nemamo toliko velik broj radnih mjesta, idemo skratiti radno vrijeme s osam na šest sati. Time ćemo stvoriti 15 do 20 posto novih radnih mjesta. Druga implikacija te ideje je da će nam javni servisi – bolnice, škole, ustanove – biti na raspolaganju ne više osam, nego 12 sati. Građani će imati bolju uslugu, a imat ćemo 20 posto više radnih mjesta. Kao što kroz socijalna davanja sada ionako plaćamo nezaposlene, ti ljudi će raditi i plaćat će poreze. Ono što je potrebno za tu promjenu jest da svi mi koji smo na strani kapitala malo prignemo glave i kažemo da ćemo skratiti radno vrijeme za 20 posto, ali plaće ćemo smanjiti za 10 posto. Deset posto profita ćemo se odreći, a ovih drugih 10 posto država će kroz naša socijalna davanja moći nadoknaditi. Mislim da ćemo tako imati zanimljivije društvo. Treća implikacija je da ljudi koji rade šest sati imaju dva sata više slobodnog vremena, pa će se i potrošnja pokrenuti. Otvara se ogroman prostor. To jest radikalno. Takav prijedlog nisam našao nigdje, ni u stranoj literaturi, nitko još o tome ne priča. Sredozemlje je kolijevka civilizacije, zadnjih 2000 godina odavde kreću sve promjene. Zašto ne bi ova ideja krenula iz Hrvatske?

    (PV/D.Ž.)
    3. svibnja 2013.

  • Radije domaći kapital

    Krešimir Bračić, Managing Partner, Corporate Performance Advisory

     

    Možete li zamisliti hrvatska m ala i srednja poduzeća u neobuzdanom rastu u regiji? Croatia osig
    uranje ili Hrvatsku poštansku banku u većinskom vlasništvu malih dioničara? Možete li zamisliti što bi značilo da se pola poduzeća koja kandidiraju za predstečajnu nagodbu spasi unosom duga u kapital? Možete li zamisliti što bi za gospodarstvo i buduće generacije značilo da je domicilno stanovništvo priobalja svoju djedovinu, umjesto prodaje po cijenama poljoprivrednog zemljišta (ili jednokratnog inkasiranja građevinskog), konvertiralo u dionice novog uspješnog turističkog poduzeća? Ili što bi za gospodarstvo i za dug države značilo da su autoceste građene kapitalom hrvatskih građana i iseljeništva umjesto kreditima i p
    roračunskim sredstvima?

    Sve navedeno je moguće u gospodarstvima s visokorazvijenom kulturom dioničarstva, a o tome kakva je u Hrvatskoj najbolje govore podaci Visokog trgovačkog suda: u sudskom je registru upisano 114.884 subjekta s članovima društva. Među njima samo 25.594 ili 22,7 posto ima više od jednog osnivača – člana, dakle jednog isključivog vlasnika. Prema podacima iz SKDD-a među dioničkim društvima oko 60 posto ima jednog većinskog vlasnika, među kojima jedna trećina posjeduje više od 75 posto dionica. Dodatna zanimljivost, u uzorku koji je promatran, među dioničkim društvima bez većinskog vlasnika skoro 40 posto ih je u likvidaciji ili u stečaju!
    Kultura dioničarstva bi se mogla odrediti kao stanje svijesti subjekata uključenih u gospodarstvo, u kojem s voljom i s povjerenjem uključuju kapitalna sredstva u zajedničke ulagačke pothvate. Volja i povjerenje su ključne riječi. Volja se očituje kroz prijenos dijela kontrole na druge sudionike, a povjerenje u očekivanju da će sudionici pažnjom dobrog gospodara skrbiti o zajedničkoj dobrobiti sudionika.

    Prijenos kontrole odvija se na nekoliko razina. Prije svega, uključenjem kapitalnih partnera. Druga razina je uključenje profesionalnog menadžmenta tj. osoba koje nisu nužno dioničari/udjeličari. Treća razina se pojavljuje kad menadžment pripremu financijskih izvještaja prebacuje na treću osobu, najčešće računovođu.

    Kad su u pitanju investitori, ključno je pitanje povjerenja. Prema mom iskustvu, do realizacije zajedničkih ulaganja najčešće ne dolazi upravo zbog premalo povjerenja ili zbog prekomjerne želje za zadržavanjem kontrole.

    Ravnotežu može donijeti financijska funkcija koja, kad je odgovarajuće postavljena, sudjeluje u odlučivanju određujući prihvatljivost troškova za društvo, predlažući računovodstvene politike i provodeći ih. Osobni integritet, profesionalna etika te pravila za eskalaciju problema rješavaju većinu operativnih izazova koji se u praksi moraju pojaviti.

    Tako rijetki pozitivni primjeri pokazuju kako je moguće naći dobru mjeru. Za veće poduhvate odnos dioničari - revizor - financijski direktor - računovođa, za srednje financijski “controller” - računovođa, a za manje samo računovođa. Definitivno u svakom od ovih primjera oni funkcioniraju kao stup na kojem se može graditi povjerenje.

    Zato, da bi se to osiguralo i u primjeni, te da bi se učinkovito unaprijedila dioničarska kultura, smatram potrebnim uvesti profesionalno ovlaštenje za računovođe, osnažiti tu profesiju ekskluzivnim pravom na ovjeru financijskih izvještaja, promovirati visoka etička načela struke te kontinuirano obrazovati članove.

    Kad se govori o mogućim učincima unapređenja kulture dioničarstva, najbolji učinak bi bio taj da se, umjesto realizacije ulaganja putem stranog kapitala koji se uporno zaziva, odgovarajuće angažira domaći kapital
    te da se bitni gospodarski potencijali zadrže u vlasništvu hrvatskih građana na korist budućim generacijama.

    (PV)
    3. svibnja 2013.

  • Dogovorene otpremnine u Brodosplitu

    Uprava Brodosplita dogovorila je sa sindikatima prijedlog Programa zbrinjavanja radnika u procesu restrukturiranja. Prema prije prihvaćenom dodatku kolektivnom ugovoru, preko 3000 radnika Brodosplita dobit će otpremnine od 4000 kuna po godini radnog staža za prvih 20 godina i po 1500 kuna po godini radnog staža preko dvadesete godine provedene u Brodosplitu.

    Poslodavac će bez odlaska na burzu rada, a u toku otkaznog roka, u svojim tvrtkama zaposliti minimalno 1500 radnika na neodređeno vrijeme, a ukupno će zaposliti između 2000 i 2500 radnika, uz tendenciju porasta broja zaposlenih.

    Konačna verzija programa zbrinjavanja poslana je Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji će se očitovati u sljedećih 8 dana.

    Po isteku 30 dana, poslodavac će provesti program zbrinjavanja radnika u sustavu Brodosplita, što se očekuje u prvom tjednu mjeseca lipnja.

    (PV)
    30. travnja 2013.

  • Neto dobit Ine 376 milijuna kuna

    U prvom tromjesečju 2013. Ina Grupa je ostvarila dobit iz osnovne djelatnosti od 549 milijuna kuna i neto dobit od 376 milijuna kuna. Prihodi Ina Grupe ostali su na gotovo istoj razini od oko sedam milijardi kuna, uz 25 posto veći izvoz, priopćeno je iz hrvatske naftne kompanije.

    U prvom tromjesečju Ina je održala razinu proizvodnje rafinerijskih proizvoda, usprkos padu domaće potražnje. Povećanje izvoza u BiH, Sloveniju i na ostala tržišta činilo je više od polovice prodaje rafiniranih proizvoda, a pozitivno je praćeno smanjenim uvozom gotovih proizvoda.

    Predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott naglasio je kako stalni napori menadžmenta za unaprjeđenje efikasnosti i kontrolu troškova postaju sve važniji i važniji kako produljeno gospodarsko usporavanje u Hrvatskoj i ostatku Inine ciljne regije nastavljaju ograničavati rezultat.

    „Nakon uspješno završenog Ininog trogodišnjeg programa poboljšanja učinkovitosti, nastavili smo s daljnjim akcijama za poboljšanje učinkovitosti u svim segmentima, s primarnim fokusom na rafinerijsko poslovanje. Rezultati tih aktivnosti vidljivi su, među ostalim aspektima, i u 20-postotnom smanjenju troškova ostalih materijala i usluga“, dodao je Aldott.

    Na istraživanje i proizvodnju pozitivno su utjecale više realizirane cijene i niže količine uvezenog plina, no ukupni rezultat umanjen je prirodnim padom proizvodnje. Poslovanje rafinerija u cijeloj Europi i dalje je opterećeno nestabilnim rafinerijskim maržama i smanjenom potražnjom što dovodi do zatvaranja većeg broja postrojenja. Hrvatska je također svjedočila još jednom teškom tromjesečju u smislu potražnje za gorivom, ali Ina je uspjela uravnotežiti pad domaće potražnje kroz intenziviranje prodajnih aktivnosti na drugim tržištima, što je rezultiralo povećanjem izvoza za četvrtinu.

    Kapitalna ulaganja usmjerena su na domaće projekte, posebice istraživanje na kopnu gdje je, dok se nastavljaju EOR projekti, završena je priprema za tri nove istražne bušotine. Inine dvije rafinerije zajednički opskrbljuju hrvatsko i regionalno tržište te je daljnji razvoj sustava prvenstveno usmjeren na područja poboljšanja učinkovitosti i zaštite okoliša kako bi se povećala sinergija između rafinerija i povećala dubina konverzije koja rezultira boljom strukturom proizvoda. „Modernizacija maloprodajne mreže velikih razmjera, provedena u 2012. godini i nastavljena u 2013., rezultirala je time da Ina ima najveći broj moderniziranih benzinskih postaja u Hrvatskoj čime si je osigurala vodeću maloprodajnu poziciju u Hrvatskoj“, tvrdi Aldott.

    Pregled operativnih rezultata:

        prihodi INA Grupe ostali su na gotovo istoj razini od oko 7 milijardi kuna
        EBITDA je bila na razini od nešto više od 1 milijarde kuna
        dobii iz osnovne djelatnosti iznosila je 549 milijuna kuna
        neto dobit iznosila je 376 milijuna kuna
        investicije u prvom tromjesečju iznosile su više od 160 milijuna kuna

    (PV)
    30. travnja 2013.

  • Croatia osiguranje: bruto dobit veća za 34,5 posto

    Croatia osiguranje je u prvom kvartalu 2013. godine iskazala bruto dobit od 35,6 milijuna kuna, što je 34,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Konsolidirana bruto dobit Grupe, koju uz Croatia osiguranje obuhvaća još 13 društava, iznosila je prije eliminacija 56,9 milijuna kuna što je 9,6 posto više nego krajem ožujka 2012. godine.

    „Hrvatski osiguravateljni sektor i u prvom kvartalu ove godine bilježi pad premije, što pokazuje da će ova godina biti za nas jednako izazovna kao i prethodne. Usprkos otežanim uvjetima poslovanja, a zahvaljujući restrukturiranjima unutar tvrtke, optimizaciji poslovnih procesa i jasno definiranoj poslovnoj strategiji, uspjeli smo održati visoku profitabilnost tvrtke“, naglasio je Krešimir Starčević, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.  

    U prva tri mjeseca 2013. godine Croatia osiguranje ostvarila je ukupnu zaračunatu premiju od 899 milijuna kuna što je 5,5 posto manje nego u istom razdoblju lani. Zabilježen je rast premija životnih osiguranja od 12,1 posto. Tržišni udio Croatia osiguranja u prvom tromjesečju 2013. godine povećan je u odnosu na kraj prošle godine i iznosio je 35,7 posto dok društvo kćer Croatia zdravstveno osiguranje bilježi udio od 1,3 posto.

    Ukupni prihodi smanjeni su za 3,9 posto na 616,7 milijuna kuna uz istodobni pad rashoda koji su manji za 5,6 posto i iznose 581,1 milijun kuna.

    Ukupna imovina Croatia osiguranja povećana je u prvom kvartalu 2013. godine za tri posto na 8,44 milijarde kuna. Istodobno je ukupna imovina Grupe Croatia osiguranja iznosila oko 9,68 milijardi kuna i veća je za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

  • HT: pad prihoda i dobiti

    T-Hrvatski Telekom objavio je da je u prva tri mjeseca ove godine ostvario prihod od 1,695 milijardi kuna, što je za 6,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit se smanjila za čak 34,7 posto na 238 milijuna kuna, dok je novčani tok iz redovnog poslovanja manji za 19,1 posto (461 milijun kuna).

    Glavna skupština dioničara HT-a sazvana je za 17. lipnja 2013., nakon čega bi trebala biti isplaćena dividenda za prošlu godinu u iznosu od 20,51 kunu po dionici.

    U segmentu privatnih korisnika prihodi su smanjeni za 3,9 posto, prvenstveno zbog manjih prihoda od govornih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži. Broj pretplatnika HT-a u pokretnoj mreži smanjio se za 0,8 posto, broj širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija za 2,3 posto na 523.740, dok se broj televizijskih korisnika povećao za sedam posto na 347.908.

    U segmentu poslovnih korisnika prihodi su smanjeni za za 8,9 posto, također zbog manjih prihoda od govornih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži. Broj pretplatnika u pokretnoj mreži smanjio se za 5,2 posto, broj širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija povećao se za 2,7 posto na 109.794, dok se broj televizijskih korisnika povećao za 6,2 posto na 20.939.

    Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić ocijenio je da je poslovanje ponovno bilo pod utjecajem usporenog gospodarstva te pojačanog pritiska regulative  i konkurencije.

    „U takvom teškom okruženju pojačali smo naše napore na održavanje i rast baze korisnika i promoviranje proizvoda vezanih za širokopojasni pristup i televiziju. Iako je to znatno povećalo troškove trgovačke robe u odnosu na  prvo tromjesečje 2012., uvjereni smo da će se ovo ulaganje uskoro isplatiti“, kaže Mudrinić.  Unatoč svemu, izgledi za cijelu 2013. godinu ostaju nepromijenjeni u svjetlu snažne tržišne pozicije i strateškog fokusa HT-a, tvrdi Mudrinić.

    (PV)
    30. travnja 2013.

  • Brodosplit bi do 2015. mogao imati 4000 radnika

    Premda je ovom trenutku Brodosplitu dovoljno i tisuću zaposlenih, prema planovima i najavljenim budućim poslovima, u 2015. moglo bi biti zaposleno preko 4000 ljudi, najavio je predsjednik Uprave Brodosplit brodogradilišta Tomislav Debeljak na susretu s predstavnicima Europskog parlamenta.

    Brodosplit su posjetili predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom odboru Gunnar Hökmark, šef delegacije Europske Unije u Hrvatskoj Paul Vandoren, predsjednik izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Andrej Plenković i zastupnici.

    Predsjednik Uprave Brodosplita Darko Pappo predstavio je gostima neke od novijih projekata s naglaskom na aktualnu suradnju s nizozemskom tvrtkom Jumbo te najavio niz novih poslova iz sfere brodogradnje i energetike. Predstavnici Brodosplita posebno su naglasili svoju namjeru da iskoriste dodatne mogućnosti za financiranje budućih projekata kroz strukturne fondove EU-a, koji potiču investicije u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta.

    Predstavnici Zajedničkoga parlamentarnog odbora upoznali su se s proizvodnim mogućnostima tvrtke, doznali su u kojoj je fazi proces restrukturiranja u tvrtki te kakvi su planovi Brodosplita za daljnje uspješno pozicioniranje na međunarodnom tržištu.

    ”Dosadašnje poduzete mjere u procesu restrukturiranja provode se u skladu s europskom pravnom stečevinom i predstavljaju uspješan primjer suradnje Europske unije i Hrvatske u pristupnim pregovorima”, naglasio je Darko Pappo.

    Parlamentarci su obišli i navoz gdje su se susreli s radnicima i informirali o trenutačnom stanju na navozima i tijeku izgradnje dvaju brodova za prijevoz teških tereta. ”Brodogradnja je iznimno važna industrija za Hrvatsku. Nadamo se da će proces restrukturiranja biti uspješno okončan te da će novi vlasnik moći održati ovu industrijsku granu”, rekao je predsjednik izaslanstva Gunnar Hökmark.

    (PV)
    30. travnja 2013.

  • Kazahstan je prilika za hrvatske građevinare

    HGK je u suradnji sa MVEP-a organizirao posjet gospodarskog izaslanstva Kazahstanu, u kojem je sudjelovalo desetak hrvatskih tvrtki iz sektora brodogradnje, farmaceutike, proizvodnje i distribucije medicinskih proizvoda i opreme, prehrambene industrije, proizvodnje opreme za restorane i hotele i graditeljstvo.

    Kazahstansko-hrvatski gospodarski forum održan je 29. travnja u Nacionalno-industrijskoj komori Kazahstana, najvažnijoj gospodarskoj instituciji u toj zemlji. Skup je otvorio Azat Peruasev, predsjednik Nacionalno-industrijske komore RK, koji je izrazio zadovoljstvo nastavkom suradnje s hrvatskim institucijama i čvršćim povezivanjem kazahstanskih i hrvatskih gospodarstvenika.

    Zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović istaknuo je da mnoge hrvatske tvrtke iskazuju zanimanje za poslovanje s Kazahstanom i stoga je ovaj forum priprema za nastavak suradnje ne samo zastupljenih djelatnosti, nego i drugih gospodarskih grana i poslovnih subjekata. Kao jedan od važnih gospodarskih potencijala istaknuo je hrvatske građevinske tvrtke koje bi se svojim svjetskim poslovnim iskustvom mogle uključiti u izgradnju nekih od mnogih infrastrukturnih projekata.

    Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta predstavila je dosadašnje aktivnosti Komore, usmjerene na jačanje gospodarske suradnje dviju zemalja, te je dala prikaz hrvatskog gospodarstva i potencijalno perspektivnih sektora.

    Yerlan Khairov, predsjednik Komiteta za investicije pri Ministarstvu industrije i novih tehnologija Kazahstana, održao je prezentaciju o mogućnostima poslovanja u toj zemlji. Nakon prezentacija održani su poslovni razgovori kazahstanskih i hrvatskih gospodarstvenika. Zajednički je zaključak predstavnika MVEP-a i HGK da je ovaj forum podloga za izgradnju budućih gospodarskih projekata Kazahstana i Hrvatske, a kao potvrda toga najava je kazahstanske strane da će s velikim gospodarskim izaslanstvom u rujnu ove godine posjetiti Hrvatsku.

    (PV)
    30. travnja 2013.

  • Obvezni mirovinski fondovi od 2002. zaradili 10 milijardi kuna

    U obvezne mirovinske fondove, tzv. drugi stup mirovinskog sustava, građani su do kraja 2012. godine uplatili 41 milijardu kuna štednje, a imovina pod upravljanjem fondova iznosila je na kraju 2012. godine 51 milijardu kuna, što znači da su u 10 godina obvezni mirovinski fondovi svojim članovima zaradili 10 milijardi kuna.

    To je iznad očekivanja, s obzirom da su na početku uvođenja mirovinske reforme 2002. godine, optimistične su prognoze govorile o mogućim prinosima obveznih fondova od dva posto iznad stope inflacije, istaknuli su predstavnici Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

    Prošle je godine prosječni prinos domaćih obveznih mirovinskih fondova, u kojima svi zaposleni građani Hrvatske štede za mirovinu izdvajajući mjesečno pet posto svojih primanja, dosegnuo čak 12,34 posto, a prosječni godišnji prinos od osnivanja fondova iznosi 5,48 posto. Te brojke pokazuju da obvezni mirovinski fondovi u potpunosti ispunjavaju ključne ciljeve mirovinske reforme pokrenute 2002. godine – s jedne strane osiguravaju sigurnosti uplaćenih sredstava od strane članova, a s druge strane postižu relativno visok prinos koji jamči uvećanje mirovinske štednje, zaključili su predstavnici Udruženja mirovinskih fondova na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    Ostvareni rezultat još je impresivniji ako se u obzir uzme činjenica da je u tom razdoblju globalno i hrvatsko tržište kapitala pogodila najveća ekonomska kriza, koja je na svom vrhuncu više nego prepolovila vrijednosti burzovnih indeksa diljem svijeta.

    „Postignuti rezultati govore u prilog činjenici da je mirovinska reforma u Hrvatskoj bila uspješna. Bila bi još uspješnija u smislu osjetno većih ušteđevina na računima građana u obveznim mirovinskim fondovima da je izdvajanje u drugi stup, kao što je to inicijalno i planirano, povećano na 10 posto. U više smo navrata predlagali da se definira postupno povećavanje stope izdvajanja za jedan postotni bod, nakon godine u kojoj je zabilježen rast BDP-a od jedan posto“, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

    „Svjesni smo svih problema s kojima se suočava Vlada pri rješavanju teške gospodarske situacije te upravljanju proračunom. Nadamo se međutim da će u dogledno vrijeme plan o povećanju izdvajanja za drugi stup ipak biti realiziran. I nama, kao i drugim zemljama, oslanjanje na isplatu mirovina isključivo iz fondova međugeneracijske solidarnosti postaje sve veći teret i problem. Da je naš model koji uključuje obveznu kapitaliziranu individualnu mirovinsku štednju dobar pokazuje i primjer Velike Britanije, koja se također odlučila na uvođenje sličnog modela“, istaknuo je Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

    Nedavno je, naime, u Velikoj Britaniji uvedena obveza za poslodavce da svojim zaposlenicima ponude mirovinske programe definiranih doprinosa ili definiranih beneficija. Ako se poslodavac odluči ponuditi mirovinski program kod kojega su definirani doprinosi onda je dužan uplaćivati minimalni iznos doprinosa, a ako se pak odluči za drugi program onda im mora osigurati određene beneficije. Sve više ih izabire mirovinske programe definiranih doprinosa, s time da provedba ide postupno, ovisno o veličini organizacije, objasnio je Vlaić.

    Iako je od uvođenja obvezne mirovinske štednje proteklo niz godina, rezultati istraživanja provedeni među zaposlenim građanima pokazuju da je informiranost građana o njihovoj osobnoj štednji i radu fondova u kojima štede još uvijek niska i nezadovoljavajuća.

    Prema istraživanju koje je provela agencija Ipsos puls na uzorku od 200 zaposlenih građana, gotovo polovica zaposlenih (47 posto) ne zna niti približno stanje svog računa, a čak 95 posto njih ne zna koji je prinos fonda. Unatoč tomu što su mirovinski fondovi omogućili slanje redovitih informacija o stanju na računu putem svih uobičajenih kanala komuniciranja, gotovo petina (18 posto) građana i dalje ne zna kako doći do informacije o stanju na svom računu.

    Obvezni mirovinski fondovi odlučili su stoga pokrenuti edukativno-informativnu kampanju s ciljem podizanja informiranosti građana o obveznoj mirovinskoj štednji.

    „Građani moraju biti educirani i informirani o tome tko i na koji način upravlja njihovom osobnom štednjom. Ovom ih kampanjom želimo potaknuti da potraže više informacija te da redovno prate rad fondova i stanje na svojim računima. Želimo osvijestiti ljude o njihovoj štednji za budućnost, njihovoj imovini, te da trebaju voditi računa o tome tko i kako njome upravlja“, kazao je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

    Predstavnici Udruženja mirovinskih fondova naglasili su da će skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti određene promjene i u radu mirovinskih fondova, no one bi domaćim fondovima trebale biti samo dodatan poticaj u ostvarivanju još boljih rezultata.

    „Vjerujemo da će promjene koje će nastupiti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju omogućiti još bolje rezultate i bolji rad mirovinskih fondova. Nadamo se i da će donošenje Zakona o radu mirovinskih fondova, koji je trenutačno u pripremi, preko novina poput najavljenog omogućivanja formiranja različitih potportfelja ovisno o primjerenom riziku za dob svakog osiguranika, omogućiti da našim članovima u narednom razdoblju ostvarimo još veću zaradu uz nepromijenjenu visoku razinu sigurnosti ulaganja“, poručio je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

    (PV)
    29. travnja 2013.

  • Nagrađeni najodgovorniji poduzetnici

    Gospodarska stagnacija i otežani domaći tržišni uvjeti nisu prepreka hrvatskim tvrtkama da u svojoj svakodnevnoj poslovnoj praksi provedu načela društveno odgovornog poslovanja – izgradnju povjerenja i vjerodostojnosti među zaposlenicima, potrošačima i dobavljačima, investitorima i financijerima te u široj društvenoj zajednici. To pokazuje 78 domaćih tvrtki koje su uspješno popunile više od 70 posto opsežnog upitnika vezanog za nagradu Indeks DOP-a. Najbolji su i nagrađeni na četvrtoj nacionalnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju.



    Financijska moć nije mjerilo

    Nagradu Indeks DOP-a dodjeljuju Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatska gospodarska komora u kategorijama malih, srednjih te velikih tvrtki i javnih poduzeća, pri čemu veličina i financijska moć nisu ključni preduvjeti za uspjeh.

    “Ponosni smo što smo voditelji programa Europske nagrade za DOP u Hrvatskoj, budući da je njena izravna namjera dati veću vidljivost izvrsnosti u društveno odgovornom poslovanju te podići globalno razumijevanje o pozitivnim utjecajima koje poslovna organizacija može imati na društvo”, istaknula je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a. “Nadamo se da će ova nagrada potaknuti i druge hrvatske tvrtke da ostvare partnerstva s neposlovnim organizacijama u svrhu zajedničkog suočavanja s brojnim društvenim i okolišnim izazovima.”

    Europska nagrada i Indeks DOP-a

    Europsku nagradu za odgovorno poslovanje u kategoriji velikih poduzeća dobila je Coca-Cola HBC Hrvatska za projekt Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska. U kategoriji malih i srednjih poduzeća nagradu je dobio Končar-institut za elektrotehniku za projekt Primjenom znanosti do inovacija (PRIZNADI).

    Nagradu Indeks DOP-a u kategoriji velikih poduzeća dobili su Coca-Cola HBC Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla i Vetropack Straža. U kategoriji srednjih poduzeća dobitnici su Ilirija, Končar-institut za elektrotehniku i Vivera, a u kategoriji malih poduzeća nagradu su dobili Ciklopea, Dvokut Ecro i Holcim mineralni agregati.

    Društveno najodgovornija javna poduzeća su Flora VTC, Hrvatska lutrija i Odašiljači i veze. Nagradu za najveći napredak u odgovornom poslovanju dobila je banka Banco Popolare Croatia.

    (PV/K.S.)
    25. travnja 2013.

  • Đuro Đaković će modernizirati tenkove M84 za Hrvatsku vojsku

    Ministar obrane Ante Kotromanović i predsjednik uprave Đuro Đaković Holdinga Vladimir Kovačević potpisali su u Splitu pismo namjere o suradnji na poslovima održavanja i modernizacije tenkova M84. Pismo namjere potpisano je na Internacionalnoj izložbi i konferenciji za obranu, unutarnju sigurnost, osiguranje i zrakoplovstvo ASDA 2013.

    Ministarstvo obrane pismom je izrailo namjeru angažirati Đuru Đakovića, jedinog proizvođača tenka M84 u Hrvatskoj, na poslovima održavanja i modernizacije tenkova M84. Đuro Đaković ima više od 30 godina iskustva u proizvodnji i održavanju borbenih oklopnih vozila i tehnike, a od osamdesetih godina prošlog stoljeća do danas proizveo je više od 700 primjeraka osnovnog borbenog tenka M84. 

    Kao jedini proizvođač tenka M84 u Hrvatskoj Đuro Đaković raspolaže jedinstvenim znanjima za generalnu reviziju svih sklopova tenkova i borbenih oklopnih vozila te drugih borbenih sustava, u čemu nema konkurencije, ne samo u Hrvatskoj već i u široj regiji.

    „Potpisivanjem ovog pisma namjere, Ministarstvo obrane nastavlja pružati snažnu podršku razvoju domaće obrambene industrije koja je i na ovoj izložbi pokazala da se može ravnopravno natjecati na svjetskom tržištu", rekao je ministar Kotromanović. Dodao je da će Đuro Đaković Holding ovime dobiti izvrsne reference i sposobnosti, koje će toj kompaniji biti od velike koristi prilikom nastupa na međunarodnom tržištu.

    „Kao dugogodišnjem partneru MORH-a drago nam je da se suradnja nastavlja i na drugim projektima. Uvjereni smo da će tenkovi nakon generalne revizije i modernizacije kroz ovaj projekt, jednako kao i borbeno oklopno vozilo, biti globalno konkurentan hrvatski izvozni proizvod koji će osigurati zadržavanje postojećih radnih mjesta“, izjavio je predsjednik uprave Đuro Đaković Holdinga Vladimir Kovačević.

    (PV)
    24. travnja 2013.

  • Energija, željeznica i voda - mamci za španjolske investitore

    Španjolski investitori u Hrvatskoj su najviše zainteresirani za ulaganja u obnovljive izvore energije, željezničku infrastrukturu, graditeljstvo i vodno gospodarstvo. Upravo to su područja u kojima Hrvatska očekuje najveći dio od 655 milijuna eura iz strukturnih fondova Europske unije nakon ulaska u EU 1. srpnja 2013. Španjolci u tom vide i priliku za sebe, ponajprije kao konzultanti i partneri u razradi i vođenju projekata koji mogu povući europski novac. Stoga su se predstavnici petnaestak španjolskih tvrtki, u organizaciji njihove agencija za poticanje izvoza i ulaganja ICEX te španjolskog veleposlanstva, u Zagrebu susreli s predstavnicima sedamdeseatk domaćih tvrtki i institucija.

    Hrvatska i Španjolska u sličnoj su ekonomskoj situaciji, jer su se obje zemlje preinvestirale i prezadužile, priznaje španjolski veleposlanik u Zagrebu Rodrigo Aguirre. Zato sada moraju štediti, a priliku za razvoj tražiti prvenstveno u novcu iz EU-a.

    Ravnatelj hrvatske Agencije za investicije i konkurentost Damir Novinić poručio je Španjolcima da je u Hrvatskoj danas lakše investirati nego prije pola godina, a za pola godine bit će još lakše. Zato su neki strani investitori, tvrdi, već izabrali Hrvatsku u konkurenciji zemalja poput Mađarske i Kine, privučeni poreznim olakšicama i poticajima za novo zapošljavanje, koji sežu do čak 18.000 eura po radniku. Zbog toga nije ni čudno, kaže Novinić, što je hrvatska podružnica Ericssona najprofitabilniji dio globalnog Ericssona i što Boxmark i Calzedonia najavljuju otvaranje novih tvornica. Za razliku od sličnih agencija u drugim zemljama, Hrvatska stranim ulagačima dodjeljuje i posebnog savjetnika koji prati realizaciju većih projekata, pomažući i u probijanju kroz često nepreglednu administraciju. Na taj način dosad je pokrenuto 14 projekata privatnih investitora, vrijednih 925 milijuna eura, kojima će biti otvoreno oko 2000 novih radnih mjesta, rekao je Novinić.

    Prostora za jaču suradnju sa španjolskim investitorima svakako ima, jer je prema podacima Hrvatske narodne banke Španjolska na niskom 28. mjestu po ulaganjima u Hrvatsku. Ukupno su od 1993. godine Španjolci u Hrvatsku uložili tek 62 milijuna eura, manje od Malte, Cipra, pa čak i od Bosne i Hercegovine. Najveći pojedinačni ulagač je korporacija Acciona Energia, koja je u zaleđu Trogira izgradila vjetroelektranu vrijednu gotovo 50 milijuna eura.

    (PV/D.Ž.)
    24. travnja 2013.

  • Proizvođači bezalkoholnih pića apeliraju da im se smanji trošarina

    Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića koji je Vlada početkom travnja uputila u saborsku proceduru predlaže se zadržavanje visokog posebnog poreza na proizvodnju bezalkoholnih pića koji značajno opterećuje domaću industriju. Domaći proizvođači okupljeni u Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) apeliraju na Vladu da još jednom razmotri mogućnost smanjenja ovog poreza ukazujući na činjenicu da u Europskoj uniji i u ono malo zemalja koje imaju taj vid oporezivanja dolazi do njegova ukidanja.

    Danska, koja se u Europskoj uniji smatra pionirom uvođenja posebnog poreza na bezalkoholna pića, upravo je ovih dana odlučila u potpunosti ukinuti taj porez uz obrazloženje da će time uvelike pomoći otvaranju novih radnih mjesta i rastu gospodarstva. U Danskoj očekuju da će ukidanje posebnog poreza u industriji bezalkoholnih pića vratiti oko 5000 radnih mjesta koja su izgubljena zbog negativnog utjecaja tog poreza na cijene bezalkoholnih pića u lokalnim trgovinama i odlaska Danaca u kupovinu bezalkoholnih pića u susjedne zemlje, Njemačku ili Švedsku, koje takav poseban porez nemaju.

    “Posebni porezi na bezalkoholna pića su na zalasku i ukidaju ih Vlade i parlamenti diljem Europe. Nije dokazano da se tim porezima može utjecati na postizanje ciljeva iz domene javnog zdravstva, a istovremeno uništavaju radna mjesta i ekonomsku vrijednost“, komentirao je potez Danske Alain Beaumont, glavni tajnik europskog udruženja proizvođača pića UNESDA.

    U Hrvatskoj, slično kao u Danskoj, postoji izražena tendencija prekogranične kupnje koja će se potpunim ukidanjem postojećih barijera za prelazak državne granice i kupnju u susjednim zemljama, bez sumnje, samo još dodatno pojačati. Proizvodi koji su na domaćem tržištu opterećeni visokim poreznim nametima zbog kojih su skuplji nego u susjednim zemljama, kao što je to kod nas slučaj sa bezalkoholnim pićima, to će osjetiti na dodatnom padu prodaje.

    U GIUPP-u stoga apeliraju na Vladu i Hrvatski sabor da još jednom razmisle o smanjenju posebnog poreza na bezalkoholna pića u Hrvatskoj koji se i novim zakonskim prijedlogom želi zadržati na visokih 40 kuna po hektolitru pića. Domaći proizvođači bezalkoholnih pića pritom, uvažavajući gospodarski trenutak koji ograničava značajnija smanjenja poreznih prihoda, apeliraju na smanjenje posebnog poreza sa 40 na 30 kuna po hektolitru bezalkoholnog pića.

    „Upravo potez danske vlade i njihova argumentacija koja prati ukidanje posebnog poreza na bezalkoholna pića potvrđuje ono što u sektoru uporno govorimo. Domaći proizvođači bezalkoholnih pića posluju pod visokim općim poreznim opterećenjem koje nas na zajedničkom europskom tržištu, čiji sastavni dio uskoro postajemo, čini nekonkurentnim, a onda i neodrživim. U takvoj situaciji je svako porezno rasterećenje dragocjeno, dok s druge strane zadržavanje visoke razine poreznog opterećenja izravno ugrožava sadašnju razinu proizvodnje i zaposlenosti u industriji bezalkoholnih pića. Zato se nadamo da će Vlada ipak još jednom razmotriti mogućnost smanjenja ovog poreza kako bi na taj način pomogla domaćoj industriji pića“, izjavila je Jasna Čačić, direktorica GIUPP-a.

  • Gubitak Gavrilovića 55 milijuna kuna

    Georg GavrilovićNeto dobit Mesne industrije Gavrilović bez jednokratnih stavki u 2012. godini iznosi 10 milijuna kuna. Uzimajući u obzir jednokratne stavke Gavrilović u 2012. bilježi ukupni gubitak od 55 milijuna kuna.

    Iz Gavrilovića pojašnjavaju da je jednokratne gubitke u 2012. značajno povećao gubitak imovine alocirane u Purisu po otvaranju stečaja te drugi gubici također jednokratnog karaktera, koji se odnose na usklađenje vrijednosti imovine te osiguravanje otpremnina kroz program zbrinjavanja dijela zaposlenika, koji je u tijeku.

    Tijekom 2012. Mesna industrija Gavrilović  je započela proces sveobuhvatnog restrukturiranja čiji su pozitivni rezultati bili odmah vidljivi, a pozitivan trend nastavlja se i u ovoj godini. U  prvom kvartalu 2013. godine  nastavljen je pozitivan trend rasta operativne dobiti i ona je veća za  7,1  milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

    Zbog novih tržišnih uvjeta odnosno izlaska Hrvatske iz CEFTA-e, Mesna industrija Gavrilović je otvorila je alternativnu liniju proizvodnje u BiH, kako proizvodi s Gavrilovićevim znakom ne bi u toj zemlji poskupjeli do čak 50 posto. Naime, zemlje CEFTA-e najvažnije su izvozno tržište Gavrilovića, pri čemu se više od 50 posto izvoza plasira u Bosnu i Hercegovinu, a bez alternativne linije proizvodnje bio bi ostvaren gubitak od 20-ak milijuna kuna godišnje, što bi negativno utjecalo na daljnji razvoj i poslovanje tvrtke Gavrilović.

    „S obzirom na trend smanjenja potrošnje na većini tržišta na kojima poslujemo, poslovni rezultat za 2012. je dobar, a ukupni rezultat je iskazan zbog gubitka iz prošlosti. Ova će godina biti godina izazova posebno ako se u obzir uzme ulazak u Europsku uniju i izlazak i CEFTA-e. Trenutno smo usredotočeni na restrukturiranje i konsolidaciju postojećih operacija kako bi što bolje mogli odgovoriti na nadolazeće zahtjeve tržišta. Zato smo odlučili da je sada pravi trenutak da  jednokratno očistimo portfelj i bilancu kako bismo stvorili dobru osnovu za čisti start u 2013. godini. Time stvaramo dobre pretpostavke za kvalitetnije upravljanje poslovanjem u narednom razdoblju, održivost radnih mjesta te povećanje efikasnosti uz smanjenje troškova poslovanja" - istaknuo je Georg Gavrilović, član Uprave Mesne industrije Gavrilović.

    (PV)
    24. travnja 2013.

  • Adris grupa: neto dobit 506 milijuna kuna

    Adris grupa je u 2012. godini ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 3,37 milijardi kuna, što je za 5,2 posto više od prošlogodišnjih. Poslovni prihodi iznosili su 2,96 milijardi kuna i za 3,6 posto veći su od prošlogodišnjih. Prihodi od prodaje robe i usluga iznosili su 2,87 milijardi kuna. Dobit prije oporezivanja iznosi 584 milijuna kuna, a neto dobit 506 milijuna kuna.

    Na domaćem tržištu ostvareno je 1,56 milijardi kuna, a na inozemnim 1,32 milijarde kuna, uz rast od 5,8 posto. Adris danas gotovo polovicu prihoda od prodaje roba i usluga ostvaruje na stranim tržištima, od čega oko 60 posto na EU tržištu. U razdoblju od 2007. do 2012. godine Adris je ostvario prosječnu godišnju stopu rasta izvoza od sedam posto.

    Poslovanje duhanskog dijela Adrisa obilježio je drastičan rast trošarina, što je prouzročilo daljnji rast maloprodajnih cijena. Posljedično rastu maloprodajnih cijena i padu kupovne moći, nastavljen je pad potražnje na ključnim TDR-ovim tržištima i prosječno iznosi od pet do 10 posto godišnje. Također, izražen je pomak potražnje prema nižim cjenovnim segmentima. Tako je u Hrvatskoj u četiri godine udvostručen udio najnižeg cjenovnog segmenta, dok je u BiH povećan čak četiri puta. Snažan je i trend rasta rezanih duhana. U Hrvatskoj je u dvije godine udio pušača rezanih duhana utrostručen i danas iznosi oko 11 posto, a u BiH je udeseterostručen i iznosi oko pet posto sa snažnim trendom rasta.

    Unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama, TDR je u 2012. godini zadržao lidersku poziciju na tržištima Hrvatske te Bosne i Hercegovine s prosječnih 68, odnosno 32 posto tržišnog udjela. Na ostalim regionalnim tržištima i nadalje ima stabilne tržišne pozicije.  Na iranskom tržištu TDR ostvaruje kontinuirani rast prodaje, a u 2013. godini očekuje se otvorenje nove tvornice. Tijekom 2012. godine TDR je započeo izvoz na bugarsko tržište.

    U  2012. godini ukupna TDR-ova prodaja iznosila je 11,56 milijardi cigareta, pri čemu je 63 posto ostvareno u izvozu. U usporedbi s prošlogodišnjom prodaja cigareta u 2012. manja je za 3,8 posto. Ukupni prihod TDR-a iznosio je 1,74 milijardi kuna, a poslovni prihodi 1,64 milijardi kuna i za 4,2 posto manji su od prošlogodišnjih. Operativna dobit u 2012. godini iznosila je 262 milijuna kuna.

    Izlazak Hrvatske iz CEFTE donosi veće carine na tržištima regije što će povećati godišnje troškove za više od 10 milijuna eura. TDR, kao socijalno odgovorna tvrtka, traži rješenja kako bi prvenstveno zadržao radna mjesta u Hrvatskoj.

    Hrvatski duhani završili su poslovnu 2012. godinu s pozitivnim rezultatom. Proizvodna godina bila je iznimno teška jer je suša negativno utjecala na prinose i kvalitetu duhana.

    Istragrafika, i nadalje vodeći hrvatski proizvođač komercijalne kartonske ambalaže, ostvarila je prihode od prodaje u 2012. u iznosu od 120 milijuna kuna, uz rast izvoza od 16 posto. Stagnacija industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, promjene načina pakiranja gotovih proizvoda, rast cijena kartona, pritisak kupaca na prodajne cijene izazovi su u ovoj djelatnosti. Održivost poslovanja Istragrafike ključni je izazov u sljedećih nekoliko godina.

    Tijekom 2012. iNovine su prenijele svoje znanje i iskustvo na tržište Bosne i Hercegovine, pa najveći maloprodajni lanac kioska u BIH, Opresa, sada posluje pod brendom iNovine. U novi vizualni identitet i modernizaciju poslovanja u BiH uloženo je dva milijuna eura, završen je proces informatizacije kompletne prodajne mreže, a očekuju se i dodatna ulaganja u uvođenje novih usluga i edukaciju zaposlenika.

    Turistički dio poslovanja Grupe ostvario je 3,04 milijuna noćenja, što je za pet posto više nego u 2011. godini. Unatoč vrlo blagom oporavku gospodarstava glavnih emitivnih tržišta, ostvaren je rast cijena noćenja od sedam posto. Rezultat je to i nove, prepoznatljive ponude u višem cjenovnom segmentu, prilagođene novim turističkim trendovima. Uz to, rast udjela direktnih kanala prodaje pozitivno je utjecao na rast prosječnih cijena.

    U 2012. godini u Maistri se intenzivno radilo na unapređenju operativnog poslovanja. Nova organizacija tvrtke s podjelom na luksuzni segment, hotele i naselja te kampove omogućava učinkovitije upravljanje marketinško-prodajnim aktivnostima, standardima u operacijama te, posljedično tomu, i troškovima. U 2012. godini turistički dio Adrisa ostvario je poslovni prihod u iznosu od 688 milijuna kuna, što je za 14,9 posto više od prošlogodišnjeg. Operativna dobit iznosila je 94 milijuna kuna, što je dvostruko više od prošlogodišnje dobiti.

    Cromaris i nadalje ostvaruje snažne stope rasta prodaje. U razdoblju od 2008. do 2012. godine, prosječna godišnja stopa rasta prodaje iznosila je 25 posto. Da bi se iznio ovako snažan rast i razvoj, u 2012. godini obavljena je još jedna dokapitalizacija u iznosu od 145 milijuna kuna. Kupljen je i preuređen proizvodno-logistički centar u luci Gaženica u Zadru. Instalirana je oprema za proizvodnju ribljih prerađevina, čime je omogućen snažniji ulazak u segmente veće dodane vrijednosti i povećana prepoznatljivost brenda Cromaris među potrošačima. U 2012. godini obavljene su sve pripreme za otvaranje predstavništva u Italiji, najvećem europskom tržištu orade i brancina. U 2012. godini Cromaris je pozitivno poslovao.

    (PV)
    24. travnja 2013.

  • Trideset tvrtki i dva ministra nude investicije Kanađanima

    Više od 30 hrvatskih tvrtki iz sektora turizma, ICT-a, prehrambene industrije, energetike i graditeljstva otputovalo je u Toronto, u sastavu gospodarskog izaslanstva predvođenog ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom te potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore Vesnom Trnokop-Tanta.

    U najvećem kanadskom gradu se od 23. do 27. travnja održava investicijski forum i poslovna konferencija pod nazivom „Hrvatska: nova ulazna točka na tržište Europske Unije“, kao i mnogi sastanci sa zainteresiranim kanadskim tvrtkama. Uz Hrvatsku gospodarsku komoru, posjet su organizirali Kanadsko-hrvatska poslovna mreža (CCBN) i Kanadsko-hrvatska gospodarska komora (CCCC).

    Ovaj posjet hrvatskog izaslanstva nastavak je prvog posjeta gospodarske delegacije Kanadi potkraj 2011., a sudeći po lanjskim statističkim pokazateljima pomoglo je uspješnoj realizaciji većih poslova između dvije zemlje. Lani je, naime, robna razmjena između Hrvatske i Kanade znatno povećana: izvoz iz Hrvatske za otprilike 300 posto, a uvoz iz Kanade za otprilike 100 posto. Iako i dalje skromna, ta je razmjena bila prilično uravnotežena: Hrvatska je u Kanadu izvezla roba vrijednih 68,8 milijuna američkih dolara, a uvezla roba vrijednih 68,9 milijuna američkih dolara.

    Ciljevi su gospodarskog izaslanstva dodatno upoznavanje hrvatskih tvrtki s prilikama za poslovanje u Kanadi te pronalaženje potencijalnih poslovnih partnera kao i upoznavanje kanadskih investitora s poslovnom klimom u Hrvatskoj.

    Na investicijskom forumu, koji će se održati 24. travnja, predstavnici hrvatskog izaslanstva potencijalnim će kanadskim ulagačima predstaviti nekoliko velikih investicijskih projekata, kao što su projekt javno-privatnog partnerstva Trg pravde, projekt monetizacije autocesta i turistički kompleksi Kupari i Pašman rivijera. U sklopu konferencije koja će se održati 25. travnja organizirana su i tri panela na temu suradnje u području turizma, ICT-a i industrije.

    (PV)
    23. travnja 2013.

  • Počinje obnova pruge Pleternica-Našice

    Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i gradonačelnik Požege Zdravko Ronko potpisali su u Zagrebu sporazum o sufinanciranju radova na obnovi dionice Pleternica–Našice na lokalnoj pruzi Nova Kapela-Našice. Vrijednost projekta je 286 milijuna kuna. Grad Požega sufinancirat će dio troška nabave tučenca, do 700.000 kuna, a ostale troškove financirat će HŽ Infrastruktura.

    Sporazumom su Grad Požega i HŽ Infrastruktura utvrdili zajednički interes za obnovu dionice Pleternica–Našice, a predmet sporazuma je nabava opreme i materijala te izvođenje radova i nadzor nad izvođenjem radova u sklopu obnove pruge.

    Obnova pruge odvijat će se u dvije faze. U prvoj fazi obnovit će se dionica pruge Pleternica-Čaglin duljine 17,5 km. Vrijednost tih radova je 70 milijuna kuna, izvođač radova su Pružne građevine, a završetak je planiran 31. prosinca 2013. godine. Druga faza je obnova dionice pruge Čaglin-Našice u duljini 19 km. Vrijednost tog projekta je 216 milijuna kuna, radovi bi trebali početi 10. svibnja 2013. i trajati do kraja 2015.

    "Ovo je još jedan primjer dobre suradnje lokalne samouprave i HŽ Infrastrukture. Veseli nas što se radovi na obnovi pruge Požega–Velika, koji su počeli prošle jeseni, bliže kraju. Želja nam je bila vratiti promet i na pruzi do Našica, a sada to i činimo. Vjerujem da će ta pruga značiti puno i stanovništvu cijele Slavonije", rekao je Peričić prigodom potpisivanja sporazuma.

    Gradonačelnik Ronko zahvalio je Upravi HŽ Infrastrukture na spremnosti da obnovi prugu, čime prepoznaje brigu i potrebu za pružanje pomoći stanovništvu te iskazuje želju za prosperitetom cijele Županije.

    "Ovo je nastavak dobre suradnje koja traje još od 2003. kada je obnovljen požeški kolodvor i u parku postavljena lokomotiva koja je nekada vozila na relaciji Nova Kapela–Velika. Ovaj je željeznički pravac vrlo važan u gospodarskome smislu te kao poveznica građana sa središtem Županije. Nećemo stati samo na tome, dionicu od Požege do Velike planiramo organizirati kao gradsku željeznicu. Tako bismo povezali okolna naselja, a planiramo i obnovu stajališta, što bismo i financirali. Dionica pruge Pleternica–Čaglin–Našice vrlo je važna za okolno stanovništvo kao poveznica s regionalnim središtem, gradom Osijekom", istaknuo je Ronko.

    (PV)
    23. travnja 2013.

  • Zgrade koje je država obnavljala ipak se ne moraju legalizirati

    Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je objašnjenje vezano za legalnost zgrada koje su obnovljene prema Zakonu o obnovi u sklopu projekta obnove u ratu oštećenih ili porušenih zgrada. Objašnjenje je poslano na adrese svih županijskih i gradskih upravnih odjela za prostorno uređenje i gradnju.

    Iz objašnjenja proizlazi da se zgrade koju su oštećene ili porušene tijekom rata i obnovljene u sklopu projekta obnove, neovisno o njihovom stupnju oštećenja (I., II., III., IV., V. i VI.) i načinu na koji je nadležno Ministarstvo sudjelovalo u njihovoj obnovi smatraju postojećim, tj. zakonito izgrađenim građevinama (zgradama), te se na njih ne primjenjuje Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

    Republika Hrvatska sudjelovala je u projektu obnove zgrada novčanim potporama, povratom uloženih sredstava, obnovom zgrada, otpisom kredita za obnovu zgrada itd. Status postojećih odnosno zakonito izgrađenih zgrada imaju i zgrade koje je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja.  U dopisu Ministarstva objašnjen je i način na koji se dokazuje da su zgrade obnovljene u sklopu projekta obnove odnosno kupljene u svrhu zbrinjavanja tj. dokumenti koje svrhu dokazivanja treba posjedovati.

    Objašnjenje je napisano i odaslano zbog učestalih upita građana, vlasnika obnovljenih građevina i upravnih odjela koji provode postupak legalizacije. Cilj objašnjenja je da se pravilno i ujednačeno provede Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, 86/12) te Zakon o prostornom uređenju i gradnji ( „Narodne novine“, 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12).

    Tekst objašnjenja može se pročitati na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

    (PV)
    23. travnja 2013.

  • HOK protiv zabrane izlaganja cigareta

    Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je, u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, primjedbe Ministarstvu zdravlja na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. Riječ je o jednoj od odredbi koja izravno utječe na poslovanje obrtnika maloprodajnih trgovaca, a odnosi se na zabranu izlaganja duhanskih proizvoda. Prijedlog Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore je da se zabrana izlaganja duhanskih proizvoda ukloni iz postojećeg prijedloga Zakona.

    Naime, iz perspektive maloprodajnih trgovaca, zabrana izlaganja duhanskih proizvoda ima višestruke negativne posljedice na poslovanje: doći će do porasta troškova poslovanja zbog preuređenja trgovina, past će prodaja cigareta zbog porasta ilegalne trgovine (skrivanjem proizvoda od pogleda kupaca briše se razlika između legalnoga i ilegalnoga proizvoda), a potrošači neće biti informirani o dostupnim cigaretama na prodajnom mjestu.

    Kako duhanski proizvodi predstavljaju važnu kategoriju proizvoda u ponudi, Zakon će negativno utjecati na prihode maloprodajne trgovine koja snažno osjeća posljedice gospodarske krize i kojoj se nažalost ne nazire kraj. Od 2008. godine do danas, u Hrvatskoj je zatvoren veliki broj obrtničkih trgovina, njih preko 4000, tvrde iz HOK-a, a dodatno financijsko opterećenje poslovanju donijele su odredbe Zakona o fiskalizaciji, kojem su se i mali trgovci s početkom travnja morali prilagoditi.

    Iskustva iz Kanade i drugih zemalja koje su uvele zabranu izlaganja duhanskih proizvoda pokazuju da ona nema statistički značajan efekt na postotak pušača, a u nekim slučajevima, poput Islanda, gdje je postotak pušača među mladima od 15-19 godina porastao sa 14,4 posto na 17,5 posto u godini kada je zabrana uvedena, a šest godina kasnije bio je 15.2 posto. Dakle, i dalje viši nego prije uvođenja zabrane, suprotno namjeravanome rezultatu, dolazi do povećanja postotka pušača među maloljetnicima, zbog efekta „zabranjenog voća“.

    Iskustvo ostalih zemalja koje imaju uvedenu zabranu pokazuju da zabrana izlaganja duhanskih proizvoda nije utjecala na trend opadanja stopa pušenja prisutnom prije uvođenja mjere. Nadalje, iskustvo iz Kanade pokazuje da se u roku od godine dana nakon uvođenja zabrane izlaganja zatvorilo gotovo 15 posto malih trgovina, a potrošači su se okrenuli ilegalnoj trgovini cigareta, koja jača posebice u kriznim vremenima.

    HOK u cijelosti podržava cilj zaštite zdravlja ljudi i ograničavanje dostupnosti duhana djeci i mladima. Edukacija je stoga najbolji način smanjivanja broja maloljetnih pušača - kako malodobnih osoba o štetnosti pušenja, tako i vlasnika trgovina i njihovog prodajnog osoblja o odredbama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, ističe se u priopćenju Hrvatske obrtničke komore.

    (PV)
    23. travnja 2013.

  • Brodosplit gradi komponente za most preko Drave

    Brodosplit je objavio da je potpisao ugovor za izgradnju komponenti mosta preko Drave u Osijeku. Investitor su Hrvatske autoceste, a naručitelj ovoga dijela posla, vrijednog oko šest milijuna kuna, je Zagreb-Montaža Vikom.

    “Ovo je tek početak jedne nove, kvalitetne suradnje između Brodosplita i Zagreb-Montaže Vikom, koja će se, siguran sam nastaviti i nakon izgradnje mosta. Brodosplit može ponuditi, projektirati i izgraditi sve tipove specijalnih konstrukcija za potrebe naručitelja, a Zagreb-Montaža Vikom ih montirati na sva europska tržišta”, naglasio je Tomislav Debeljek, predsjednik Uprave Brodospli-Brodogradilišta.

    Već su u Brodosplit stigle prve komponente materijala za izgradnju centralne kutije, čeličnoga „srca“ mosta koje se proteže u duljini 400 metara, širine 27,9 metara s težinom od 1340 tona. Škver će od ranije izrađenih podsklopova izraditi 35 segmenata glavnog nosača težine od 36 do 46 tona, obojati ih zaštitnim primerom i isporučiti izravno na gradilište. Rok isporuke zadnjeg segmenta je 1. travnja 2014.


    Zanimljivo je i kako su tzv. moždanici, posebni vijci velikih dimenzija ugrađeni u centralnu kutiju za most Drava, proizvedeni u DIV-u, koji je vlasnik Brodosplita, priopćeno je iz te kompanije.

    Ukupna dužina mosta preko Drave iznosi 2507 metara, a gradi se na paneuropskom cestovnom koridoru Vc, kojim se sjever Europe preko Budimpešte, Osijeka i Sarajeva povezuje s Jadranom.

    U sklopu izgradnje koridora gradit će se i most preko Save, za gradnju čijih komponenti se također natječe i Brodosplit, u puno većem obimu i vrijednosti posla. No, budući da je riječ o pograničnom području u kojem za dobivanje posla imaju interesa i hrvatske i BiH tvrtke, na međudržavnoj razini moraju se precizirati detalji gradnje kako bi se u konačnici izabrali izvođači.

    (PV)
    22. travnja 2013.

  • Otvoren Zagreb Wine Gourmet Weekend

    Predsjednik Ivo Josipović svečano je otvorio drugi po redu Zagreb Wine Gourmet Weekend koji se održava 19. i 20. travnja u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU. Na festivalu sudjeluje oko 150 izlagača, od kojih je više od trećine iz inozemstva. Festival je upotpunjen brojnim tematskim degustacijama sa svjetski značajnim vinarima i vinima, cooking show radionicama, aktualnim panelima, filmskim premijerama, izložbama i večernjim programom.


    Direktor Wine Gourmet Weekenda Dražen Lazić istaknuo je kako se zahvaljujući ovom festivalu Zagreb definitivno potvrdio kao središnje mjesto za predstavljanje i upoznavanje vrhunskih vina i gastro delicija ne samo u našoj zemlji već i u čitavoj regiji. „Ponosni smo na naš doprinos promociji vrhunskih domaćih proizvoda, ali i općenito podizanju enogastronomske kulture, što je za turističku zemlju poput Hrvatske iznimno važno“, rekao je Lazić.

    Zagrebačka banka i ove godine se priključila Zagreb Wine Gourmet Weekendu kao partner, zato što, kako je rekla članica Uprave Daniela Roguljić Novak, shvaća potrebu vinara, maslinara i ostalih proizvođača gastro delicija za dopiranjem do krajnjeg potrošača. ''Vinogradarstvo i maslinarstvo su zasigurno područja koja pridonose našoj održivosti i po kojima će Hrvatska biti sve više prepoznata'', kazala je Daniela Roguljić Novak.

    Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako je ponosan što je Grad Zagreb pokrovitelj ovog festivala. „Za trideset posto smo digli gospodarski potencijal Hrvatske. Ako je igdje napravljen pomak, onda je to u pravim, kvalitetnim hrvatskim vinima i pravom kvalitetnom hrvatskom maslinovom ulju“, ocijenio je Bandić.

    Ministar turizma Darko Lorencin naglasio je važnost vinarstva i gastronomije za razvoj turizma. „Eno i gastro ponuda Hrvatske zasigurno je jedan od glavnih turističkih proizvoda koje ćemo razvijati i po kojima je Hrvatska poznata i prepoznata. Snažniji razvoj ovog turističkog proizvoda bit će dodatan motiv dolazaka turista i u pred i posezoni, što nam je iznimno važno za povećanje konkurentnosti turizma Hrvatske.“, zaključio je Lorencin.

    (PV)
    19. travnja 2013.

  • Apsolutno je moguće u Hrvatskoj raditi za cijeli svijet

    Dario Dropučić je suvlasnik Absolute designa, tvrtke specijalizirane za dizajn vozila i transportnih sredstava, produkt dizajn, a klijentima nude i inženjerska rješenja.

    Njegova poslovna priča je neobična jer se nakon studija na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje specijalizirao za dizajn u automobilskoj industriji i prometu na Politehničkoj školi za dizajn u Milanu. No unatoč ponudama velikih njemačkih automobilskih tvrtki odlučio se s kolegom Vedranom Martinekom vratiti u Hrvatsku i ovdje upotrijebiti svoja znanja. Po povratku su počeli raditi na biciklima i prvim hrvatskim automobilima.

    Zašto niste prihvatili ponude velikih automobilskih kompanija za mjesta u njihovim dizajnerskim timovima?
    - Kolega i ja imamo nekakav patriotski pogled na to. Da smo mi na školovanje došli iz nekih zemalja trećeg svijeta, koje nemaju perspektivu ulaska na jedno od najkonkurentnijih svjetskih tržišta kakvo je Europska unija, svakako bismo ozbiljno razmišljali o ostanku u inozemstvu. No kako dolazimo iz zemlje s velikim potencijalom, željeli smo se vratiti i pomoći svojim idejama i znanjem u stvaranju dobrih, novih i prije svega konkurentno i kvalitetno oblikovanih proizvoda. Hrvatsko gospodarstvo i hrvatske tvrtke koje se žele boriti na svjetskom tržištu trebaju našu pomoć i tu smo da im pomognemo. Mi smo Europa i zemlja smo u kojoj se znanje može pokazati. Našoj odluci o povratku pridonijela je i činjenica da biti dio jednog velikog sustava - kakvi su dizajnerski odjeli velikih autokuća poput McLarena ili Audija - ograničava kreativnost. Lijepo je biti dio nečeg velikog, no mislim da imamo vremena i da odavde možemo raditi velike i dobre stvari za velike kompanije. A trend u razvoju novih prijevoznih sredstava i sustava upravo je outsourcing: naša je prednost to što smo mali studio koji najbrže može odgovoriti na zahtjeve klijenta, te u suradnji s kooperantima razviti prototip i predati ga klijentu na daljnju doradu i pripremu za proizvodnju. Možemo biti konkurentni iz Hrvatske po nižim cijenama, a ujedno nuditi vrhunsku uslugu i domaćim tvrtkama po cijenama nižim od onih na zapadu.

    Vaša tvrtka postoji relativno kratko, no niz je projekata na kojima ste radili. Koji su vam najznačajniji?
    - Prvi značajni projekti bili su naši diplomski radovi, na kojima smo surađivali s velikim automobilskim kompanijama. Ja sam radio koncept za novu generaciju Lamborghinijeva modela Gallardo, a kolega Vedran za novi McLarenov koncept 2020, hibridni prototip sportskog terenca. Dijelovi našeg dizajna su se našli na novim konceptnim modelima, poput moje haube na prototipu Lamborghinija Sesto elemento. Tijekom studija smo surađivali s kolegama koji su došli na školovanje iz različitih dijelova svijeta, i to je svojevrsno bogatstvo koje možemo ponuditi svojim klijentima u budućnosti: ako netko želi proizvoditi nešto za tržišta s kojih dolaze naše kolege, imamo upravo prave kontakte kojima se izravno mogu obratiti. Radili smo i na projektu za hrvatski Dakar tim koji je uspješno izveden, čitavo je vozilo hrvatski proizvod osim motora koji je američkog podrijetla. No zbog nedostatka sredstava za sada još neće ići na tu svjetski poznatu utrku. Radili smo niz koncepata za Audi, dizajnirali smo tenisice za vozače automobilskih utrka, kao i neke konkretne proizvode za hrvatske naručitelje. Za malu hrvatsku tvrtku Custom Creations, koja se bavi izradom prototipa i koja je radila prototip automobila XD za Dok-ing, radili smo dizajn unutrašnjosti vozila. Surađivali smo i na drugim projektima, a jedan od njih je prototip bicikla Black tie bike after 5, nakon kojeg je tvrtka Visio bike tražila oblikovanje za svoj Visio bike - bicikl za oba spola, što je bilo relativno teško. Radili smo i na dizajnu robota za ispitivanja i kontrolu rada u nuklearnim elektranama. Mnogo je još projekata u tijeku, a ozbiljno se pripremamo na još jedan projekt električnog vozila.

    Mogu li hrvatske tvrtke i dizajneri biti konkurentni na zajedničkom europskom tržištu?
    - Definitivno je moguće biti konkurentan. Imamo niz prednosti pred zapadnim dizajnerskim studijima - prije svega to je ista kvaliteta za nižu cijenu. Europsko gospodarstvo pokreću upravo mala i srednja poduzeća, a ona nemaju potrebu za stalnim inhouse dizajnerima. Upravo tu je mjesto za domaće dizajnere i tvrtke i njihove proizvode. U Hrvatskoj ima definitivno premalo takvih studija, a ista je situacija i u regiji. Da udvostručimo broj tvrtki koje se bave ovim poslom, i dalje bismo imali što raditi. No neke se stvari kod nas moraju promijeniti. Kada razgovaram s našim poduzetnicima, imam osjećaj da nemaju hrabrosti za razvoj novih proizvoda iako im to u nekom periodu može donijeti veći profit. Odabiru raditi kako su radili do sada i čekati što će im vrijeme donijeti. Svi se posebno boje razvijati u vremenima krize, no to je neminovno, bez toga se ne može. Onaj tko želi konkurirati na zajedničkom tržištu mora znati gdje će biti za pet ili deset godina i što će tom tržištu nuditi.

    Trebamo li studirati na domaćim fakultetima ili u inozemstvu?
    - Preporučam svakome da ode barem na koji semestar u inozemstvo kako bi se susreo s drugim kulturama i načinima razmišljanja. Ali i drugim konceptima školovanja, u kojima se više cijeni praktičan rad i gdje se diplomski radovi brane na konkretnim projektima u konkretnim velikim tvrtkama. To vrijedi i za ekonomiste, računalne stručnjake, dizajnere... Na razvoju automobila sam radio s kolegama iz cijelog svijeta i moja iskustva govore da ljudi različito doživljavaju pojam sportskog automobila. Moramo biti svjesni da ljudi iz Švedske drugačije vide stvari od nas i zbog toga se trebamo “križati” želimo li raditi proizvode za ta tržišta. Moramo putovati, ići na izložbe, učiti na drugim fakultetima u drugim državama. Moramo više riskirati, previše smo zatvoreni prema drugim idejama. Još uvijek, na žalost, kad izlazimo na zabavu, ne odlazimo u nedaleku Budimpeštu, nego istu količinu novca koju bismo tamo potrošili i usput nešto i vidjeli, potrošimo u najbližem kafiću ili diskoteci. Ako promijenimo taj stav, postat ćemo konkurentni i moći ćemo odgovoriti na dizajnerske i sve druge poslovne izazove bilo gdje u svijetu.

    (PV/K.S.)
    19. travnja 2013.

  • Mireo: prvi hrvatski integrirani sustav upravljanja voznim parkom

    Tvrtka Mireo predstavila je u Zagrebu najnoviju inačicu svog sustava MireoFleet® - prvog hrvatskog integriranog sustava upravljanja voznim parkom i računalnog planiranja ruta distribucije. Sustav uključuje najbrži komercijalni algoritam za rutiranje u svijetu koji je u potpunosti integriran sa sustavom za upravljanje voznim parkom.

    Uz preciznost i pouzdanost rada, MireoFleet® korisnicima omogućuje svakodnevno planiranje ruta dostave, povećava efikasnost distribucije i smanjuje troškove dostave za više od 20 posto, uzimajući u obzir sve specifičnosti poslovanja korisnika. Investicija u dio sustava za računalno određivanje ruta distribucije je veća od 3.000.000 kuna.


    "U Mireu više od 12 godina sustavno razvijamo navigacijske sustave i sustave upravljanja voznim parkom te tržištu nudimo rješenja koja na jednostavan i pouzdan način olakšavaju svakodnevni rad naših korisnika. Ali prije svega, Mireova rješenja su alati koji značajno povećavaju efikasnost korištenja voznog parka. U praksi to znači da je uz zadržavanje opsega isporuka ili intervencija na terenu moguće bitno smanjiti korištenje vozila i radnih sati ljudi na terenu.” izjavio je Leonardo Siladić, predsjednik Uprave tvrtke Mireo.

    Predstavljanju je nazočio i Srećko Debelak iz konzultantske kuće A.T. Kearney koji je predstavio specifičnosti tržišta distribucije i logistike te naglasio povećanu potrebu tržišta za ovakvim rješenjima. "Uključivanje Hrvatske u EU je svakako prilika, ali i izazov za hrvatsku privredu i za hrvatske logističare. Za taj izazov se treba adekvatno pripremiti kako bi se ravnopravno ušlo u tržišnu utakmicu. Ključna pretpostavka je razina produktivnosti koja mora biti usporediva s onom zapadnih kolega. U tome, veliku ulogu igra i tehnološka opremljenost i mogućnost upravljanja transportnom flotom uz postizanje što bržih odzivnih vremena, što je moguće postići upotrebom moderne informacijske tehnologije. Kako u svijetu već postoji velika ponuda u tom segmentu, drago mi je da se Hrvatska ravnopravno uključuje u tržišnu utrku i na tom, vrlo zahtjevnom području", rekao je Debelak.

    Hrvoje Gold s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu podsjetio je na niz projekata realiziranih tijekom proteklih deset godina u suradnji s tvrtkom Mireo, ističući kako se suradnja fakulteta i tvrtke Mireo može smatrati reprezentativnim primjerom uspješne suradnje znanosti i gospodarstva.

    Tvrtka Mireo specijalizirana je za razvoj navigacijskih i telematičkih tehnologija (GIS-sustavi). Od svojih početaka 2001. godine ulaže u izradu inovativnih rješenja zasnovanih na vlastitim tehnologijama te testiranih i potvrđenih u komercijalnim aplikacijama. Mireo svoj navigacijski softver prodaje u više od 70 zemalja na svim kontinentima, a u izvozu ostvaruje preko 80 posto prihoda. Glavna izvozna tržišta su Indija, potom Europa, Bliski istok i Turska.

    (PV)
    19. travnja 2013.

  • Za normizaciju 12 do 13 milijuna kuna

    U novom Zakonu o normizaciji neće biti bitnih promjena te će zbog toga već sljedeći tjedan biti upućen Vladi, kako bi stupio na snagu do 1. srpnja 2013. godine, najavio je Miran Škerl, ravnatelj Hrvatskog zavoda za norme (HZN) na ISO Forum Croaticumu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sadašnji Zakon o normizaciji usklađen je s europskim zakonodavstvom, a izmjene se prije svega odnose na implementaciju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća. Europska komisija smatra da je glavni nositelj normizacije industrija koja inicira promjene na tom području i ujedno financira te procese, istaknuo je Škerl. Normizacija mora biti u službi konkurentnosti i osvajanja trećih tržišta, a naročitu važnost valja posvetiti informiranosti malih i srednjih poduzetnika o normizacijskim procesima.

    Od 1. srpnja 2013. godine, kada Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije, za djelatnost normizacije u proračunu će biti namijenjeno između 12 i 13 milijuna kuna, najavio je Nenad Nikolić iz HZN-a. HZN se financira uglavnom iz državnog proračuna, uz oko 30 posto vlastitog prihoda. Ima 173 aktivna tehnička odbora s oko 2600 članova iz industrije, inženjerskih komora, znanstvenih i obrazovnih ustanova, strukturnih udruga te tijela državne uprave. Do 31. prosinca 2012. objavljeno je 28.713 normativnih dokumenata, a trenutačno je u hrvatski normizacijski sustav prihvaćeno oko 95 posto europskih normi.

    (PV)
    18. travnja 2013.

  • Tele2 Hrvatska: rast prihoda 15,7 posto

    Tele2 Hrvatska ostvario je u prvom tromjesečju ove godine poslovne prihode u iznosu od na 263,96 milijuna kuna, što je porast od 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su prihodi iznosili 228,17 milijuna. Operativna dobit je u prvom tromjesečju iznosila 2,5 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2012. bila 6,3 milijuna.

    Tele2 Hrvatska zaključio je prvo tromjesečje sa 776.072 korisnika u svojoj bazi što je 7,5 posto više no u istom razdoblju prošle godine (722.262). 

    Cijela grupacija Tele2 AB u prvom je tromjesečju zabilježila poslovni prihod u iznosu od 7,29 milijardi švedskih kruna, što je dva posto manje u odnosu na isto tromjesečje u 2012. godini. Operativna dobit iznosila je 1,48 milijarde švedskih kruna, jedan posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Tele2 AB ima 16 milijuna korisnika u 10 europskih zemalja.

    (PV)
    18. travnja 2013.

  • Manji porezi na rad, veći za imovinu i potrošnju

    Nastavit će se s poreznim rasterećenjem rada, a porezni pritisak prebacivat će se na potrošnju i imovinu, najavila je Vlada u ekonomskom programu za ovu godinu. Program mora donijeti svaka članica Europske unije, a dosad se taj dokument u Hrvatskoj zvao Pretpristupni program.

    Vlada je ostala kod projekcije ovogodišnjeg rasta od 0,7 posto. U 2014. godini ekonomija bi trebala rasti 2,4 posto, a u 2015. oko 3,5 posto. Ove godine još neće biti oporavka, priznao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Preokreti negativnih trendova mogu se očekivati u 2014., a ove godine će fiskalna stabilizacija pripremiti teren za poboljšanja. Glavni generator rasta od 0,7 posto ove godine bit će investicije u fiksni kapital, koje bi trebale rasti 6,3 posto. Osobna potrošnja vjerojatno će pasti i ove godine, za oko 0,7 posto, pa i njezin oporavak Grčić očekuje tek u narednim godinama kad se bude osjetio malo jači rast i oporavak zapošljavanja. Iako je u prvom tromjesečju zabilježen rast broja novozaposlenih u Zavodu za zapošljavanje od 30 posto, Grčić objašnjava da je to dijelom i zbog ranijeg početka turističke sezone. Istodobno se gube radna mjesta u poduzećima koja prolaze restrukturiranje.

    Ovisnici o drugima

    U ekonomskom programu za 2013. predviđa se da će inflacija usporiti na oko 3,2 posto, a
    taj bi se trend trebao nastaviti i u idućim godinama, prema razini od dva do 2,2 posto. Izvoz roba i usluga trebao bi ubrzati na 1,6 posto, no mnogo će toga ovisiti o stanju na tržištima glavnih trgovinskih partnera te o revitalizaciji poduzeća koja prolaze kroz predstečajne nagodbe. S oporavkom domaćeg tržišta rast će i uvoz. Vlada očekuje da će ove godine uvoz s lanjskog minusa od 2,1 posto prijeći u plus od 1,2 posto. U 2014. uvoz bi mogao skočiti za 4,3 posto, potom i na 6,2 posto u 2015.

    Fiskalna stabilizacija važna je i zbog obuzdavanja rasta javnog duga, istaknuo je Grčić. Hrvatski javni dug na kraju godine mogao bi narasti na 190,6 milijardi kuna što je 56,2 posto BDP-a. Dug je u 2012. iznosio 53,7 posto BDP-a. Vlada predviđa da će se rast duga stabilizirati na 57,5 posto u 2014. To je već vrlo blizu granice od 60 posto koju zahtijeva Europska unija. Vlada očekuje da će u 2016., nakon svih poduzetih mjera, javni dug početi padati, i da će te godine biti na razini od 57 posto BDP-a.

    U sljedećem trogodišnjem razdoblju na naplatu dospijeva sedam državnih obveznica, od čega pet domaćih, a dvije inozemne. Domaćim kreditorima treba vratiti 13 milijardi kuna i jednu milijardu eura. Inozemne obveznice vrijedne su 1,25 milijardi eura. Novac za otplatu i refinanciranje tih dugova Vlada će potražiti na domaćim i inozemnim tržištima, rekao je Grčić.

    Europski ciljevi

    Ekonomskim programom Vlada se obvezuje i na niz europskih ciljeva. No iako potiče zemlje da ih ispunjavaju, Europska komisija prihvaća specifičnosti i ograničenja pojedinih zemalja. Dok je cilj EU-a da 2020. zaposli 75 posto radno aktivnog stanovništva, Hrvatska će tada svoju zaposlenost sa sadašnjih 57 posto podići tek na 59 posto. Trošak za istraživanje i razvoj Hrvatska namjerava udvostručiti do 2020. Ali to će biti tek 1,4 posto BDP-a, dok će EU tada biti na tri posto.

    Vlada je prihvatila i odluke o sanaciji 25 bolnica i zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije. Te bolnice su na kraju prošle godine dugovale 1,2 milijarde kuna. Država će imenovati sanacijske upravitelje i vijeća koji trebaju srezati nepotrebne troškove i pregovarati s vjerovnicima o povratu duga. Vladini predstavnici će umjesto županija upravljati bolnicama i dvije godine nakon završetka sanacije.

    (PV)
    18. travnja 2013.

  • Austrijska pošta želi veći udjel na hrvatskom tržištu

    Austrijska pošta predstavila je u Zagrebu svoje poslovnu strategiju na hrvatskom tržištu, nakon stupanja na snagu novog Zakona o poštanskim uslugama, kojim je omogućena liberalizacija poštanskih usluga. U području distribucije adresiranih pošiljaka Austrijska pošta, putem tvrtke Weber Escal, u Hrvatskoj planira zauzeti značajan tržišni udio.

    O poslovanju i planovima na hrvatskom tržištu govorili su viši potpredsjednik Ausrtijske pošte Andreas Dragosits i generalni direktor tvrtke Weber Escal u Hrvatskoj Igor Velimirović. Uvodni govor održala je veleposlanica Austrije u Hrvatskoj Andrea Ikić-Böhm.

    Liberalizacijom poštanskih usluga u Hrvatskoj Austrijska pošta planira značajno širenje poslovanja na hrvatskom tržištu, zapošljavanje i uvođenje inovativnih usluga u obavljanje poštanske djelatnosti u području adresirane pošte. Tvrtka Weber Escal, dio grupacije Austrijske pošte, tržišni je lider u distribuciji neadresiranih promotivnih materijala s preko 80 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj, a od nedavno i novi poštanski operater na hrvatskom tržištu. Weber Escal je u 2012. godini ostvario prihod od 8,2 milijuna eura što je rast od 13 posto u odnosu na 2011. godinu.

    Ulaskom u područje adresirane pošte koja podrazumijeva i dostavu pošiljaka ispod 50 grama za velike i srednje korisnike, Weber Escal planira značajno povećanje broja zaposlenika i uvođenje inovativnih usluga kojim korisnicima ovih usluga u Hrvatskoj može omogućiti najbolju vrijednost za novac. Jedna od takvih usluga je svakako i usluga track and trace, napravljena prema specifičnim zahtjevima Austrijske pošte, pomoću koje će pošiljatelj i primatelj u realnom vremenu moći pratiti status u kojem se pošiljka nalazi.

    Austrijska pošta je vodeći austrijski poštanski operater koji zapošljava 23.181 radnika. Prihod im je u 2012. godini iznosio 2,37 milijardi eura, a dobit 182,4 milijuna eura. Austrijska pošta je 2003. započela svoje širenje u području Srednje i Istočne Europe. Danas je putem vlastitih tvrtki prisutna u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Poljskoj i Hrvatskoj. Na hrvatskom je tržištu prisutna već nekoliko godina putem tvrtki Overseas express, lidera u paketnoj distribuciji, i Weber Escal koja je izrasla u lidera u distribuciji neadresiranih promotivnih materijala.

    (PV)
    15. travnja 2013.

  • PBZ donirao milijun kuna za razminiranje

    Privredna banka Zagreb svečano je uručila ček  Hrvatskom centru za razminiranje u iznosu od milijun kuna za razminiranje minski sumnjivih poljoprivrednih područja Općine Antunovac u Osječko-baranjskoj županiji. Donirana sredstva će se iskoristiti za razminiranje poljoprivredne površine uz naselja Ernestinovo i Divoš tlocrtne površine 125.000 četvornih metara. U sklopu svečanosti organiziran je i posjet radilištu razminiranja u vrijeme obavljanja radova humanitarnog razminiranja.


    Na svečanosti su  bili nazočni osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, ravnateljica Vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec i načelnik Općine Antunovac Ivan Anušić.

    U Hrvatskoj se još 680 četvornih kilometara nalazi u kategoriji minski sumnjivog prostora koji se proteže kroz 12 županija i 95 gradova i općina, a u njegovom okruženju živi gotovo jedna petina ukupnog stanovništva Hrvatske. Minski sumnjivi prostor je poligonski točno definiran i obilježen s više od 13.000 oznaka minske opasnosti.

    Od 1991. godine do danas u 1352 minska incidenta stradalo je 1975 osoba, od čega je 509 osoba poginulo. Od osnutka HCR-a 1998. godine u 234 minska incidenta stradalo je 316 osoba od kojih 117 smrtno. Osim mina, opasnost za građane su i druga neeksplodirana ubojna sredstva među kojima je i kazetno streljivo (tzv. zvončići), koja se mogu naći na prostorima na kojima su izvođena borbena djelovanja tijekom Domovinskog rata.

    Iako broj žrtava mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava opada iz godine u godinu, još uvijek bilježimo stradavanja. Tako je u 2007. godini zabilježeno osam žrtava, 2008., 2009. i 2010. godine sedam osoba svake godine, 2011. godine je šest osoba stradalo, 2012. godine su tri osobe stradale, a 2013. godine se dogodio jedan minski incident u kojem je jedna osoba zadobila lakše tjelesne ozljede.

    PBZ je u posljednje tri godine donirao ukupno 1,73 milijuna kuna za protuminsko djelovanje u Hrvatskoj.

    (PV)
    15. travnja 2013.

  • GIP-RIMAC, Zagreb: Iscrpljujuća borba protiv nelojalne konkurencije

    Obrt GIP-RIMAC otvoren je 1995. godine i registriran za prijevoz putnika, robe i dostavu, a kasnije i za iznajmljivanje vozila s vozačem. Početak je, kaže nam vlasnik Ivan Rimac, bio težak, s obzirom na to da nije imao ni iskustva niti dovoljno klijenata, ali sa svakim uspješno i kvalitetno obavljenim poslom proširivao se krug klijenata, pa je i poslovanje bilo sve uspješnije. Otvaranje obrta je, prisjeća se, bilo dosta brzo i jednostavno, samo je rješenje za vozila čekao malo duže. Prvih je godina bez problema plaćao sve obveze, ali danas mu je to sve puno teže.

    “Prije je bilo puno više posla, preporuke klijenata su također bile ključne, a danas se - i usprkos toliko bogatom iskustvu i tradiciji, velikom trudu i radu - borim za opstanak. Veliku ulogu u tome imaju i nelojalna konkurencija i rad na crno koji pripomažu tome da obrti jednostavno propadaju”, kazao nam je Ivan Rimac.

    Kredit za tri dana

    Prije 11 godina uzeo je kredit za malo gospodarstvo od 200.000 kuna za kupnju kombi vozila. Dokumentaciju je prikupljao dva mjeseca (samo je elaborat za vozilo imao 17 strana), a komisiji u gradskoj upravi je trebalo pet mjeseci da odobri kredit. Polog za taj kredit je bio stan od 56 četvornih metara koji je bio dvostruko vredniji. Prošle godine je podigao kredit za osobno vozilo za potrebe obrta preko police životnog osiguranja, koji je bio realiziran za tri dana uz minimalne troškove javnog bilježnika.

    Kao mali poduzetnik s dugim iskustvom Rimac podržava fiskalizaciju kao sredstvo obračuna sa sivom ekonomijom, ali volio bi da se s takvim mjerama počelo ranije, kada društvo još nije bilo tako osiromašeno. Sada se pribojava da će se i fiskalizacija prelamati na najmanjima jer se njih najlakše kontrolira.

    U prijevozu i dostavi recesija je donijela značajno smanjenje opsega posla, a stanje dodatno otežava i rast cijena goriva koje čini trećinu ukupnih troškova poslovanja. Tu su još i cestarine, tunelarine, trajekti i slični troškovi.

    “A kad se sve to zbroji i doda PDV, dobije se visoka cijena usluge za krajnjeg korisnika. Cijelu tu situaciju iskorištavaju oni koji rade na crno i zaobilaze poreze jer krajnjem korisniku je u današnjoj krizi najvažnije da plati što manju i prihvatljiviju cijenu”, zaključuje Ivan Rimac. Stoga se nada da će doći do pokretanja proizvodnje i buđenja gospodarstva jer samo to donijelo bi bolja vremena za male obrtnike
    poput njega.

    (PV/D.Ž.)
    15. travnja 2013.

  • ICT Business, Zagreb: Pogled iza tehnoloških kulisa

    U hrvatskom web prostoru prije dva mjeseca pojavio se ICTBusiness.info, portal koji pruža aktualne, vjerodostojne i cjelovite informacije iz područja informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, svijeta poslovanja i energetske učinkovitosti. Dražen Tomić, glavni urednik portala, kaže kako ICTBusiness želi biti mjesto virtualnog susreta čitatelja s novim tehnologijama, mjesto na kojem će moći pronaći analize i komentare uglednih domaćih i stranih stručnjaka te reportaže s najvećih svjetskih tehnoloških sajmova.

    “Zavirivat ćemo iza kulisa tehnologije, uvijek pogledati obje strane, saslušati sugovornike i njihove ideje, otkrivati nove start-up tvrtke jer, eto, i sami smo takvi”, ističe Tomić. Nije im cilj, dodaje, pisati o tehnologiji radi tehnologije, nego o njenoj primjeni u svakodnevnom životu, poslovnom i privatnom, za male i srednje tvrtke, ali i one velike, za poduzetnike početnike i iskusne igrače s višegodišnjim poduzetničkim ili menadžerskim iskustvom. “Nećemo pritom zaboraviti ni primjenu tehnologije u državnim i javnim institucijama, lokalnoj upravi i samoupravi”, napominje.

    Polagan, ali siguran rast

    Ideja o pokretanju portala nastajala je nekoliko godina. Kako je Tomić od 1996. uključen u web tržište portala i mnogih drugih online projekata, riječ je o nečemu što je godinama u njemu polako tinjalo. “Nakon odlaska iz Business.hr-a i prelaska u medicinsku branšu bivao sam sve svjesniji da tu ideju treba ostvariti”, kaže on. Stoga je potkraj prošle godine s nekolicinom kolega donio odluku o pokretanju ovog web projekta koji potpomaže tvrtka Hawk Designs kao partner za web. “Teško je, uvjeti su vrlo složeni, mnogo je natezanja, ali guramo. U ovom je trenutku vrlo teško govoriti o broju čitatelja jer je prošlo samo dva mjeseca od startanja, ali moramo priznati da smo vrlo zadovoljni posjećenošću koja polako ali sigurno raste”, kaže.

    Za pokretanje poslovanja nisu zatražena bankovna sredstva, već je to učinjeno vlastitim financijskim snagama. Pored razvoja portala, tvrtka se bavi i razvojem najrazličitijih softvera. “Tako radimo na posebnim aplikacijama za mobilne telefone i tablete. Međutim, trenutačno smo usredotočeni na razvoj portala, te ulaganje i zapošljavanje novih ljudi na njemu. Ne želimo zagristi previše, nego polako rasti i razvijati poslovanje”, zaključuje Tomić.

    (PV/B.O.)
    15. travnja 2013.

  • Mljekara Antun Bohnec, Ludbreg: Ludbreška mozzarella osvaja tržište

    Ludbreška mljekara Antun Bohnec ima dugogodišnju tradiciju privatne proizvodnje mliječnih proizvoda koju je započeo djed današnjeg vlasnika Đure, Ivan Bohnec, daleke 1934. godine u Hrastovskom. Tada se od 500 litara mlijeka dnevno proizvodio maslac i sir trapist. Mliječni proizvodi prodavali su se u Ludbregu, Koprivnici i Varaždinu.

    Nakon toga mljekara se preselila u prostore tadašnjeg državnog dobra u Martijancu, a proizvodnju je preuzeo Ivanov sin Antun te pomalo povećavao proizvodnju mliječnih proizvoda s preradom oko 1500 do 2000 litara mlijeka dnevno. Godine 1953. obitelj Bohnec kupila je vlastito imanje u Vrbanovcu gdje je uz tov bikova i svinja te proizvodnju povrća, započela i pravu privatnu mljekarsku proizvodnju koja se, unatoč mnogim teškoćama, održala do danas. Od 1976. godine sadašnja se mljekara nalazi u Ludbregu.

                                                                                           Certifikati preduvjet kvalitete proizvoda

    “Danas je vlasnik mljekare Đuro Bohnec, Antunov sin, treća generacija te obitelji. Kapacitet mljekare bitno se povećao i u stalnom je porastu, tako da se od 1990. do 2000. bilježio porast prerade mlijeka sa približno 7000 litara na 17.000 do 20.000 litara na dan”, rekao je Dragutin Črepinko iz Ludbreške mljekare Antun Bohnec.

    Mlijeko se otkupljivalo od 600 kooperanata sa područja Općine Ludbreg i susjednih općina. Sredinom 2001. cijela je proizvodnja preseljena u novi pogon u Ludbregu koji dnevno može preraditi oko 60.000 litara mlijeka.

    “Ipak, danas se prerađuje samo 25.000 litara mlijeka dnevno, a otkupno je područje prošireno na dio Međimurja i Podravine, no broj kooperanata je smanjen na oko 300. Mlijeko se otkupljuje izravno od svakog pojedinačnog kooperanta što je olakšalo kontrolu kvalitete sirovine”, istaknuo je Črepinko.

    Osim povećanja kapaciteta, svrha preseljenja mljekare bila je i osiguravanje ujednačene kvalitete proizvoda kroz vlastiti kemijski i mikrobiološki laboratorij te poboljšanje radnih i skladišnih uvjeta.

    Mljekara Antun Bohnec ima certifikate ISO 9001:2000 te ISO 14000:1996 koji su glavni preduvjet za kvalitetan proizvod. Proizvodni asortiman obuhvaća polutvrde i svježe sireve, slani sir, kiselo i slatko vrhnje, maslac, jogurt i mlijeko, a od 2003. proizvode vlastitu mozzarellu koja sve više osvaja tržište. Proizvodi se plasiraju na područje Zagreba, Rijeke, Istre, Splita, Osijeka te Varaždina, Koprivnice i Čakovca.

    U sastavu Ludbreške mljekare Antun Bohnec nalazi se i restoran Črn-Bel, a od 2004. na prostorima stare mljekare otvorena je pekara. “Želja nam je bila povećati ponudu i kvalitetu kruha u Ludbregu i okolici te, naravno, dati svrhu starom pogonu”, pojasnio je Črepinko

    (PV/S.P.)
    8. travnja 2013.

  • Mesarski obrt Bođirković, Borovo: Kobasice za prste polizati

    Proizvodnja suhomesnatih proizvoda u Slavoniji je možda najzahtjevnija od svih grana proizvodnje, jer se svaki Slavonac smatra rođenim ekspertom za kobasicu, slaninu, kulen, čvarke i slične delicije. Stoga je opstati 30 godina među Slavoncima kao proizvođač suhomesnatih proizvoda samo po sebi uspjeh, a kad se još uz to u ovim vremenima recesije uspijevate i širiti, onda valjda ne treba boljega dokaza kvalitete.

    Mesarski obrt Bođirković posluje još od 1982. godine, kao jedini proizvodni obrt tog tipa na području Općine Borovo. Pod budnim okom vlasnika Živojina Bođirkovića i njegova sina Bojana proizvode više od 80 različitih proizvoda po vlastitim recepturama. Među njima su i proizvodi nagrađeni na međunarodnim sajmovima, poput domaće kobasice zalivene u masti, koja je na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu dobila titulu šampiona grupe i veliku zlatnu medalju za kvalitetu. Proizvodnja je precizno organizirana: ponedjeljkom, srijedom i petkom proizvode se kobasice i salame, a utorkom i četvrtkom švargl i krvavica. Sve se radi u dovoljno malim količinama kako bi se izbjeglo gomilanje robe i potreba za akcijama.

    Kuna više za kvalitetu

    Mesarski obrt Bođirković trenutačno zapošljava 35 ljudi. Osnovni kanali prodaje su im vlastite mesnice, trenutačno ih imaju šest, a u pripremi je otvaranje mesnice u Bijelom Brdu, još jedne u Osijeku, a do kraja godine i mesnice u Zagrebu. Opskrbljuju i oko 80 hotela, restorana i prodajnih mjesta brze hrane, 18 malih prodavaonica te još nekoliko manjih mesnica. Proizvode prodaju i na sajmovima, ali ne na više od 10 godišnje.

    “Prodajom smo zadovoljni s obzirom na teško vrijeme u kojem živimo, jer uvijek ima ljudi koji su spremni izdvojiti kunu više za kvalitetu’’, ističe Bojan Bođirković. Dodaje da im najopasnija konkurencija nisu mali mesari, lokalni proizvođači, već trgovački lanci i njihovo uvozno smrznuto meso, a posebno akcije s davno isteklim rokovima trajanja. I činjenica da se često takvo uvezeno meso upitne kvalitete prodaje pod sloganima “domaće”, “svježe” ili “izvorno Hrvatsko”.

    Ulazak Hrvatske u EU Bođirković dočekuju s vrlo ambicioznim planovima. Do početka 2014. godine proširit će klaonicu i pogon prerade, čime će dobiti i mogućnost izvoza. Tada će sigurno razmišljati i o isticanju originalnosti proizvoda i brendiranju. U tome bi im, zaključuje Bojan Bođirković, značajno pomogla i zaštita geografskog podrijetla za autohtone mesne proizvode iz Slavonije.

    (PV/D.Ž.)
    13. travnja 2013.

  • Za ekološke projekte 86 milijuna kuna

    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovit objavio je šest novih natječaja za sufinanciranje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za koje su planirana sredstva u iznosu od 86 milijuna kuna. Natječaji su objavljeni na web stranici Fonda i u Narodnim novinama br. 42/13, a svoje projekte na iste mogu kandidirati jedinice regi